Kolektivni ugovor o pravima i obavezama poslodavca i radnika u KJP "Sarajevo-šume" d.o.o. Sarajevo i - Opće odredbe
Na osnovu ĉlana 137. stav (1) i ĉlana 138. st. 4. Zakona o radu ("Sluţbene novine Federacije BiH", broj 26/16, 89/18, 44/22 i 39/24), Samostalni sindikat šumarstva, prerade drveta i papira Bosne i Hercegovine - Povjereništvo KJP "Sarajevošume" d.o.o. Sarajevo (u daljem tekstu: reprezentativni Sindikat) i KJP "Sarajevo-šume" d.o.o. Sarajevo (u daljem tekstu: Poslodavac), na osnovu Zakljuĉka Vlade Kanstona Sarajevo br. 02-04-47134-49/24 od 17.10.2024. godine i Odluke Skupštine KJP "Sarajevo-šume" d.o.o. Sarajevo o davanju saglasnosti za zakljuĉivanje pojedinaĉnog kolektivnog ugovora broj 0101-4143-6/24 od 25.10.2024. godine, dana 28.10.2024. godine zakljuĉuju KOLEKTIVNI UGOVOR O PRAVIMA I OBAVEZAMA POSLODAVCA I RADNIKA U KJP "SARAJEVO-ŠUME" D.O.O. SARAJEVO I - OPĆE ODREDBE Predmet Ĉlan 1. (1) Kolektivnim ugovorom o pravima i obavezama poslodavca i radnika u KJP "Sarajevo-šume" d.o.o. Sarajevo (u daljem tekstu: ugovor), ureĊuju se meĊusobna prava, obaveze i odgovornosti radnika i Poslodavca, koje proistiĉu iz rada i po osnovu rada, meĊusobni odnosi ugovornih strana, postupak izmjena i dopuna ovog Kolektivnog ugovora i druga pitanja od znaĉaja za radnike i poslodavca, odnosno prava i obaveze ugovornih strana koje su zakljuĉile ovaj ugovor. (2) Ovaj ugovor zakljuĉuje se i primjenjuje kod Poslodavca u skladu sa odredbama Zakona o radu i drugim pozitivnim propisima. (3) Ako je neko pravo iz radnog odnosa razliĉito ureĊeno Zakonom o radu ili drugim zakonom, granskim kolektivnim ugovorom za teritoriju Federacije Bosne i Hercegovine, ovim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu, primjenjuje se za radnika najpovoljnije pravo, ukoliko to nije izriĉito zabranjeno Zakonom. (4) Ovaj ugovor sastoji se od sljedećih dijelova i to: 1. Opće odredbe; Broj 43 - Strana 39 Postupak kolektivnog pregovaranja; Primjena ugovora; Zasnivanje radnog odnosa; Prestanak ugovora o radu; Prava i obaveze poslodavca i radnika; Uĉešće radnika u odluĉivanju; Zaštita od diskriminacije i osiguranje dostojanstva radnika Radno vrijeme; Odmori i odsustva; Zaštita radnika; Plaće i naknade plaća; Ostala materijalna prava radnika; Naknada štete; Ostvarivanje prava i obaveza iz radnog odnosa; Pravilnik o radu; Uslovi za rad Sindikata; Rješavanje sporova; Štrajk; Zakljuĉivanje i trajanje kolektivnog ugovora; Prelazne i završne odredbe. II - POSTUPAK KOLEKTIVNOG PREGOVARANJA Ugovorne strane Ĉlan 2. Strane su duţne iskazati dobru volju u pregovorima, pripremanju i zakljuĉivanju ovog ugovora u vezi sa pitanjima koja, prema Zakonu o radu, mogu biti predmet njegovog regulisanja. Pregovaraĉki postupak (1) (2) Ĉlan 3. Za provoĊenje postupka pregovaranja strane će odrediti pregovaraĉke odbore sastavljene od tri do pet ĉlanova u ime svake strane. Pregovaraĉki odbori iz stava (1) ovog ĉlana samostalno utvrĊuju naĉin svog rada i donošenja odluka, a zajedniĉki dogovaraju pregovaraĉke sastanke na kojima razmatraju iznesene prijedloge koji se odnose na specifiĉne uslove mogućih sporazuma o pitanjima koja su predmet i sadrţaj ovog ugovora. Ovlaštenje Ĉlan 4. Lica koja zastupaju potpisnike ovog ugovora moraju imati ovlaštenje u pisanoj formi za pregovaranje i zakljuĉivanje, odnosno potpisivanje ovog ugovora. III - PRIMJENA UGOVORA Primjena Ugovora Ĉlan 5. (1) Prava i obaveze iz ovog ugovora odnose se na ugovorne strane i sve radnike Poslodavca. (2) Strane koje su zakljuĉile ovaj ugovor moraju se brinuti za izvršenje i poštivanje odredbi ovog ugovora. Pojam poslodavca i radnika Ĉlan 6. (1) Poslodavcem u smislu ovoga ugovora smatra se KJP "Sarajevo-šume" d.o.o. Sarajevo u podruĉju registrovane djelatnosti na teritoriji Kantona. (2) Pod pojmom radnik u smislu ovoga ugovora smatra se fiziĉko lice koje je zaposleno u KJP "Sarajevo-šume" d.o.o. Sarajevo na osnovu ugovora o radu. Broj 43 - Strana 40 (3) SLUŢBENE NOVINE KANTONA SARAJEVO Odredbe ovog ugovora odnose se podjednako na lica muškog i ţenskog pola, bez obzira na rod imenice upotrebljen u tekstu ovog ugovora. IV - ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA Zapošljavanje Ĉlan 7. (1) Poslodavac obavezno donosi plan zapošljavanja radnika koji je sastavni dio plana poslovanja. (2) Plan zapošljavanja donosi se nakon obavljenih konsultacija sa sindikatom. (3) Na temelju stava 1. ovog ĉlana Poslodavac u skladu sa Pravilnikom o radu donosi odluku o rapisivanju javnog oglasa za prijem radnika na upraţnjena radna mjesta u skladu sa sistematizacijom i organizacijom. (4) Poslodavac u skladu sa Pravilnikom o radu imenuje Komisiju za izbor kandidata za prijem u radni odnos koja se sastoji najmanje od tri ĉlana od kojih je jedan ĉlan predstavnik sindikata, kojeg bira i predlaţe Povjereništvo reprezentativnog sindikata kod Poslodavca. (5) Prilikom izbora kandidata za prijem u radni odnos vodiće se raĉuna da se u radni odnos primi najkvalifikovaniji i najstruĉniji kandidat. Zasnivanje radnog odnosa (1) (2) (3) (4) (5) Ĉlan 8. Radni odnos zasniva se zakljuĉivanjem ugovora o radu, a nakon provedene procedure prijema propisane Zakonom o radu ("Sluţbene novine Federacije BiH", br. 28/16 i 89/18, 44/22 i 39/24) i Uredbom o postupku prijema u radni odnos u javnom sektoru na teritoriji Kantona Sarajevo ("Sluţbene novine Kantona Sarajevo", broj 19/21,10/22). Ugovor o radu zakljuĉuje se u pisanoj formi. Ugovor o radu obavezno sadrţi podatke utvrĊene zakonom i pravilnikom o radu. Nakon zakljuĉivanja ugovora o radu Poslodavac je duţan prijaviti radnika na penzijsko i invalidsko osiguranje, zdravstveno osiguranje i osiguranje za sluĉaj nezaposlenosti u skladu sa zakonom. Poslodavac je duţan radniku, uz pisani dokaz, dostaviti fotokopiju prijave na obavezno osiguranje odmah na poĉetku rada. Pripravnik (1) (2) (3) (4) Ĉlan 9. Pripravnikom se smatra lice sa završenom srednjom ili višom školom, odnosno fakultetom koje prvi put zasniva radni odnos u tom zanimanju, a koje je, prema zakonu, obavezno poloţiti pripravniĉki ispit ili mu je za rad u zanimanju potrebno prethodno radno iskustvo. Pod pojmom pripravnika ne podrazumjeva se samo lice koje se prvi put zapošljava, već i lice koje ima radnog iskustva na drugim poslovima, ali po prvi put zasniva radni odnos u novosteĉenom zanimanju i za koje treba poloţiti pripravniĉki ispit ili kojem je za obavljanje tog zanimanja potrebno radno iskustvo. Pravilnikom o radu ureĊuje se radno-pravni status pripravnika, polaganje pripravniĉkog ispita, novĉana naknada za vrijeme obavljanja pripravniĉkog staţa. Plaća pripravnika zavisi od doprinosa u radu, s tim da ne moţe biti manja od 70% osnovne plaće odgovarajućeg stepena sloţenosti poslova za koje se osposobljava. Ĉetvrtak, 31. 10. 2024. Probni rad (1) (2) (3) (4) (5) (6) Ĉlan 10. Prilikom zakljuĉivanja ugovora o radu moţe se ugovoriti probni rad, koji ne moţe trajati duţe od šest mjeseci. Ugovorom o radu uz probni rad odreĊuje se lice iz reda radnika, koje će biti zaduţeno da prati probni rad i predloţi ocjenu probnog rada, odnosno ocjeni da li radnik zadovoljava ili ne zadovoljava na poslovima radnog mjesta za vrijeme obavljanja probnog rada. Lice iz stava (2) ovog ĉlana obavezno je u roku od 7 dana od dana isteka probnog rada, podnijeti pisani Izvještaj o praćenju sa ocjenom, na osnovu kojeg će se donijeti Odluka, na koju radnik moţe podnijeti prigovor. Ako se probni rad prekida prije roka na koji je ugovoren, otkazni rok za Poslodavaca i radnika je sedam dana. Radniku koji ne zadovolji na poslovima radnog mjesta za vrijeme obavljanja probnog rada, prestaje radni odnos sa danom isteka roka utvrĊenog ugovorom o probnom radu. Radnik ima sva prava iz radnog odnosa, kao i ostali radnici. Ugovor o radu na odreĊeno vrijeme Ĉlan 11. (1) Ugovor o radu na odreĊeno vrijeme moţe se zakljuĉiti najduţe na period do tri godine kada se radi o: sezonskom poslu; zamjeni privremeno odsutnog radnika; radu na odreĊenom projektu; privremenom povećanju obima posla; ostvarivanju odreĊenog poslovnog poduhvata. (2) Ako radnik izriĉito ili prećutno obnovi ugovor o radu na odreĊeno vrijeme sa Poslodavcem, odnosno izriĉito ili prećutno zakljuĉi sa Poslodavcem uzastopne ugovore o radu na odreĊeno vrijeme na period duţi od tri godine bez prekida, takav ugovor smatraće se ugovorom o radu na neodreĊeno vrijeme. (3) Ugovor o radu na odreĊeno vrijeme prestaje istekom vremena na koje je zakljuĉen. (4) Radnik koji je zakljuĉio ugovor o radu na odreĊeno vrijeme ima sva prava, obaveze i odgovornosti kao i radnici koji su zakljuĉili ugovor o radu na neodreĊeno vrijeme. Ugovor o privremenim i povremenim poslovima Ĉlan 12. (1) Za obavljanje privremenih i povremenih poslova Poslodavac moţe sa licem zakljuĉiti ugovor o obavljanju privremenih i povremenih poslova u skladu sa Pravilnikom o radu. (2) Privremeni i povremeni poslovi utvrĊuju se Pravilnikom o radu i ne mogu biti poslovi za koje se zakljuĉuje ugovor o radu na odreĊeno vrijeme ili neodreĊeno vrijeme, s punim ili nepunim radnim vremenom i da ne traju duţe od šezdeset dana u toku kalendarske godine. V - PRESTANAK UGOVORA O RADU Prestanak radnog odnosa Ĉlan 13. Radni odnos radniku prestaje u sluĉajevima i pod uslovima utvrĊenim zakonom i općim aktima Poslodavca. Ĉetvrtak, 31. 10. 2024. SLUŢBENE NOVINE KANTONA SARAJEVO Otkazni rok (1) (2) (3) Ĉlan 14. Otkazni rok ne moţe biti kraći od sedam dana u sluĉaju da radnik otkazuje ugovor o radu, ni kraći od 14 dana u sluĉaju da Poslodavac otkazuje ugovor o radu. Otkazni rok poĉinje da teĉe od dana uruĉenja otkaza radniku odnosno Poslodavcu. Pravilnikom o radu i ugovorom o radu moţe se utvrditi duţe trajanje otkaznog roka, ali ne duţe od mjesec dana kada radnik daje otkaz Poslodavcu, odnosno tri mjeseca kada Poslodavac daje otkaz. Konsultacija (1) (2) (3) Ĉlan 15. Prije donošenja odluke o otkazu ugovora o radu poslodavac će konsultovati reprezentativni sindikat. Ako se ugovor o radu otkazuje ĉlanu povjereništva Sindikata, radniku kod kojeg postoji promijenjena radna sposobnost ili neposredna opasnost od nastanka invalidnosti ili radniku starijem od 55 godina i ţeni starijoj od 50 godina poslodavac će traţiti saglasnost reprezentativnog sindikata na naĉin i u roku utvrĊenim zakonom. Ako poslodavac ne postupi u skladu sa stavom (1) ovog ĉlana, odluka o otkazu ugovora o radu će se smatrati ništavnom. Sindikalni povjerenik (1) (2) (3) Ĉlan 16. Sindikalnim povjerenikom smatra se radnik koji je ovlašteni predstavnik sindikata organizovanog kod poslodavca u skladu sa propisima o organizovanju i djelovanju reprezentativnog granskog sindikata i Zakonom o radu. Poslodavac ne moţe sindikalnom povjereniku za vrijeme obavljanja njegove duţnosti i šest mjeseci nakon obavljanja te duţnosti otkazati ugovor o radu ili na drugi naĉin staviti sindikalnog povjerenika u nepovoljniji poloţaj u odnosu na radno mjesto prije nego što je imenovan na tu funkciju, bez prethodne saglasnosti Federalnog ministarstva rada i socijalne politike i reprezentativnog granskog sindikata. Ukoliko nadleţno ministarstvo i reprezentativni granski sindikat uskrate saglasnost iz stava (2) ovog ĉlana, poslodavac moţe u roku od 30 dana od dana dostave takve odluke zatraţiti da saglasnost zamijeni sudska odluka. Pravo na otpremninu Ĉlan 17. Radnik koji je sa Poslodavcem zakljuĉio ugovor o radu na neodreĊeno vrijeme, a kojem Preduzeće otkazuje ugovor o radu nakon najmanje dvije godine neprekidnog rada, osim ako se ugovor otkazuje zbog kršenja obaveze iz radnog odnosa ili zbog neispunjavanja obaveza iz ugovora o radu od strane radnika, ima pravo na otpremninu u iznosu koji se odreĊuje u zavisnosti od duţine prethodnog neprekidnog trajanja radnog odnosa sa Poslodavcem. Visina otpremnine (1) Ĉlan 18. Otpremnina iz ĉlana 17. ovog ugovora se ne moţe utvrditi u iznosu manjem od jedne trećine prosjeĉne mjeseĉne (2) (3) (4) Broj 43 - Strana 41 plaće isplaćene radniku u posljednja tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu, za svaku navršenu godinu rada kod tog poslodavca. Otpremnina iz stava (1) ovog ĉlana ne moţe biti veća od šest prosjeĉnih mjeseĉnih plaća isplaćenih radniku u posljednja tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu. Povoljnije pravo u odnosu na stavove (1) i (2) ovog ĉlana se moţe regulisati pravilnikom o radu u skladu sa Zakonom o radu. Naĉin, uslovi i rokovi isplate otpremnine iz stavova (1) i (2) ovog ĉlana utvrĊuju se pisanim ugovorom izmeĊu radnika i poslodavca. Otpremnina radnika sa promijenjenom radnom sposobnosti Ĉlan 19. (1) Ako poslodavac otkazuje ugovor o radu radniku kod kojeg postoji promijenjena radna sposobnost usljed povrede na radu ili profesionalnog oboljenja, radnik ima pravo na otpremninu u iznosu uvećanom za 60% od iznosa koji mu pripada u skladu sa ĉlanom 18. ovog ugovora, osim ukoliko se ugovor otkazuje zbog kršenja obaveza iz radnog odnosa ili zbog neispunjavanja obaveza iz ugovora o radu od strane radnika. (2) Ako poslodavac otkazuje radni odnos radniku kod kojeg postoji promijenjena radna sposobnost usljed bolesti, radnik ima pravo na otpremninu u iznosu uvećanom za 50% od iznosa koji mu pripada u skladu sa ĉlanom 18. ovog ugovora, osim ukoliko se ugovor otkazuje zbog kršenja obaveza iz radnog odnosa ili zbog neispunjavanja obaveza iz ugovora o radu od strane radnika. (3) Naĉin korištenja ovih prava će se regulisati pravilnikom o radu. VI - PRAVA I OBAVEZE POSLODAVCA I RADNIKA Obaveze poslodavca Ĉlan 20. (1) Poslodavac je obavezan radniku sa kojim je zakljuĉio ugovor o radu obezbijediti i dati posao, obezbijediti mu zdrav i bezbjedan rad, sigurnost i zaštitu ţivota i zdravlja na radu i za obavljeni rad isplatiti radniku plaću, kao i obezbijediti druga prava utvrĊena zakonom, podzakonskim aktima i ovim ugovorom. (2) Poslodavac je duţan izvršavati svoje obaveze savjesno i na vrijeme u skladu sa Zakonom, te snosi odgovornost za postupanje suprotno zakonu, općem aktu Kantona, ovom ugovoru i Pravilniku o radu. (3) Poslodavac je duţan prilikom stupanja radnika na rad omogućiti radniku da se upozna sa ovim ugovorom, Pravilnikom o radu i organizacijom i sistematizacijom te drugim aktima kojima se reguliše radno-pravni status radnika, propisima iz oblasti zaštite na radu i drugim propisima od interesa za radnike. (4) Poslodavac utvrĊuje radno mjesto i naĉin obavljanja rada poštivajući pri tome prava i dostojanstvo radnika. Obaveze radnika (1) Ĉlan 21. Radnik je obavezan, prema zakljuĉenom ugovoru o radu, uputama poslodavca, datim u skladu sa naravi i vrstom rada, liĉno izvršavati preuzeti posao i poštovati organizaciju rada i naĉin poslovanja kod Poslodavca,kao i zakone i opće akte Poslodavca. Broj 43 - Strana 42 (2) SLUŢBENE NOVINE KANTONA SARAJEVO Radnik je duţan da pravovremeno, disciplinovano i kvalitetno izvršava svoje radne obaveze u duhu poslovnog morala, pravila struke i profesionalne odgovornosti i da ĉuva sredstva poslodavca i svu drugu imovinu koja se nalazi u prometu. Osposobljavanje i usavršavanje Ĉlan 22. (1) Poslodavac moţe omogućiti radniku obrazovanje, osposobljavanje i usavršavanje za rad kod poslodavca, u skladu sa potrebama rada i mogućnostima poslodavca. (2) Poslodavac je obavezan prilikom promjena ili uvoĊenja novog naĉina ili organiziranja rada,omogućiti radniku obrazovanje, osposobljavanje ili usavršavanje za rad. (3) Radnik je obavezan, u skladu sa svojim sposobnostima i potrebama rada, obrazovati se, osposobljavati i usavršavati za rad. (4) Detaljnije ureĊenje obrazovanja i osposobljavanja za rad u Preduzeću predmet je posebnog općeg akta poslodavca. VII - UĈEŠĆE RADNIKA U ODLUĈIVANJU Uĉešće radnika putem predstavnika Ĉlan 23. (1) Radnici uĉestvuju u odluĉivanju putem sindikalnih predstavnika u skladu sa Zakonom o radu i Zakonom o vijeću zaposlenika. (2) Prije donošenja odluke znaĉajne za prava i interese radnika poslodavac se obvezno konsultuje sa reprezentativnim sindikatom o namjeravanoj odluci u skladu sa Zakonom. VIII - ZAŠTITA OD DISKRIMINACIJE I OSIGURANJE DOSTOJANSTVA RADNIKA Ĉlan 24. (1) Zabranjena je svaka vrsta diskriminacije radnika kao i lica koje traţi zaposlenje, s obzirom na spol, spolno opredjeljenje, braĉno stanje, porodiĉne obaveze, starost, invalidnost, trudnoću, jezik, vjeru, politiĉko i drugo mišljenje, nacionalnu pripadnost, socijalno porijeklo, imovno stanje, roĊenje, rasu, boju koţe, ĉlanstvo ili neĉlanstvo u politiĉkim strankama i sindikatima, zdravstveni status, ili neko drugo liĉno svojstvo. (2) Radnik ima pravo na poštovanje osobe i zaštitu dostojanstva za vrijeme i u vezi s obavljanjem poslova svog radnog mjesta. (3) Privatnost i zaštita dostojanstva radnika štiti se od uznemiravanja ili polnog uznemiravanja poslodavca, nadreĊenih, saradnika i osoba s kojima radnik redovno dolazi u kontakt u obavljanju svojih poslova. (4) U ostvarivanju ovog prava, strane ovog ugovora obavezuju se promovisati odnose u duhu tolerancije, razumijevanja i uvaţavanja dostojanstva radnika, te svako neţeljeno ponašanje i postupke kojima se takvi odnosi narušavaju, opisati, prepoznati, sprijeĉiti i sankcionisati. Ĉlan 25. (1) Zabranjeno je uznemiravanje i polno uznemiravanje radnika. (2) Uznemiravanje je svako ponašanje koje ima za cilj ili stvarno predstavlja povredu dostojanstva radnika, a koje uzrokuje strah ili neprijateljsko, poniţavajuće ili uvredljivo okruţenje radnika. (3) (4) (5) (6) (7) Ĉetvrtak, 31. 10. 2024. Uznemiravanjem iz stava (1) ovog ĉlana smatra se i diskriminirajuće ponašanje kojim se radnik direktno ili indirektno stavlja u nepovoljniji poloţaj od drugog radnika na osnovu rase, boje koţe, spola, spolnog opredjeljenja, braĉnog stanja, porodiĉnih obaveza, dobi, jezika, vjere, politiĉkog ili drugog uvjerenja, nacionalnog ili socijalnog porijekla, imovnog stanja, roĊenja, društvenog poloţaja, ĉlanstva ili neĉlanstva u politiĉkoj stranci, ĉlanstva ili neĉlanstva u sindikatu te tjelesnih ili duševnih poteškoća. Polno uznemiravanje je svako verbalno, neverbalno ili fiziĉko ponašanje polne naravi koje ima za cilj ili stvarno predstavlja povredu dostojanstva radnika, a koje uzrokuje strah ili neprijateljsko, poniţavajuće ili uvredljivo okruţenje. Ponašanje kojim se narušava dostojanstvo osobe radnika smatra se namjerno ili nehatno ponašanje koje ukljuĉuje ogovaranje, širenje glasina ili kleveta o drugome, uvrede, prijetnje, psovke, omalovaţavanje, namjerno uskraćivanje informacija potrebnih za rad i sl. Nasilje na osnovu pola je bilo koje djelo koje nanosi fiziĉku, psihiĉku, seksualnu ili ekonomsku štetu ili patnju, kao i prijetnje takvim djelima koje ozbiljno sputavaju lica u njihovim pravima i slobodama na principu ravnopravnosti polova na radu ili u vezu s radom. Mobing predstavlja specifiĉnu formu nefiziĉkog uznemiravanja na radnom mjestu koje podrazumijeva ponavljanje radnji kojima jedno ili više lica psihiĉki zlostavlja i poniţava drugo lice, a ĉija je svrha ili posljedica ugroţavanje njegovog ugleda, ĉasti, dostojanstva, integriteta, degradacija radnih uslova ili profesionalnog statusa. Obaveze poslodavca u zaštiti dostojanstva radnika Ĉlan 26. (1) U svrhu stvaranja klime tolerancije, razumijevanja i uvaţavanja dostojanstva osobe radnika, poslodavac će voditi posebnu brigu o informisanju radnika o zaštiti dostojanstva te o edukaciji ovlaštenih osoba. (2) Postupak zaštite dostojanstva, dostojanstvo i odgovornost utvrĊuje se općtim akom Poslodaca. IX - RADNO VRIJEME Pojam radnog vremena (1) (2) (3) Ĉlan 27. Radno vrijeme je vremenski period u kojem je radnik po ugovoru o radu obavezan obavljati poslove za Poslodavca. Poslodavac do 31.12. tekuće godine donosi kalendar radnih dana za narednu godinu. Puno radno vrijeme radnika traje najduţe 40 sati sedmiĉno. Raspored i trajanje radnog vremena Ĉlan 28. Poĉetak i završetak radnog vremena, vrijeme korištenja odmora u toku trajanja rada i naĉin izmjene smjena, duţinu trajanja smjena za poslove koji zbog svoje prirode zahtijevaju razliĉite rasporede radnog vremena tokom kalendarske godine, odreĊuje Poslodavac u skladu sa zakonom i pravilnikom o radu, uz konsultaciju sa Sindikatom. Ĉetvrtak, 31. 10. 2024. SLUŢBENE NOVINE KANTONA SARAJEVO Pripravnost (1) (2) (3) (4) (5) (6) (7) Ĉlan 29. U sluĉaju elementarne nepogode, potreba procesa rada i drugih okolnosti koje su utvrĊene ovim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu, s obzirom na okolnosti i potrebu hitnog obavljanja odreĊenih poslova koji ne trpe odlaganje obavezno donosi odluku o uvoĊenju pripravnosti u kojoj navodi razloge i vrijeme pripravnosti, broj radnika odreĊenog profila koji su neophodni u obavljanju posla i visinu naknade. Poslodavac odluku o pripravnosti donosi po nastupanju okolnosti zbog kojih se uvodi pripravnost i istu dostavlja radniku i na oglasnu tablu poslodavca u svim radnim jedinicama. Pripravnost je vrijeme u kojem je radnik pripravan odazvati se pozivu Poslodavca za obavljanje poslova, ako se za to ukaţe potreba, pri ĉemu se radnik ne nalazi na mjestu gdje se poslovi obavljaju, niti na drugom mjestu koje je odredio Poslodavac. Radnik koji je u pripravnosti obavezan je odazvati se na poziv poslodavca bez odgode i doći na radno mjesto, najkasnije u roku od dva sata. Pripravnost radnim danom traje do 16 radnih sati, a subotom, nedjeljom i praznikom 24 sata. Za vrijeme provedeno u pripravnosti radniku pripada naknada za pripravnost. Naknada za pripravnost utvrĊuje se u odnosu na osnovnu plaću radnog mjesta radnika i iznosi: 16 sati radnim danom... 10% 24 sata subotom, nedjeljom i praznikom... 15% . Vrijeme koje radnik, kojem je odreĊena pripravnost, provede na radnom mjestu obavljajući poslove po pozivu poslodavca, smatra se radnim vremenom i plaća kao prekovremeni rad. Preraspodjela radnog vremena Ĉlan 30. (1) Zbog prirode poslovanja, naroĉito zbog vremenskih uslova i prirode obavljanja posla, puno i nepuno radno vrijeme moţe se prerasporediti tako da tokom kalendarske godine u jednom razdoblju traje duţe, a u drugom razdoblju kraće od punog ili nepunog radnog vremena, s tim da prosjeĉno radno vrijeme tokom trajanja preraspodjele ne smije biti duţe od 52 sata sedmiĉno, a za sezonske poslove najduţe 60 sati sedmiĉno. (2) Razdoblje u kojem, po osnovu preraspodjele, radno vrijeme traje duţe od punog ili nepunog radnog vremena moţe trajati najduţe šest mjeseci u toku jedne kalendarske godine. (3) Poslodavac donosi odluku o uvoĊenju preraspodjele sa planom preraspodjele. (4) Odluku i plan preraspodjele radnog vremena Poslodavac donosi uz konsultaciju sa reprezentativnim Sindikatom. (5) Odluku o uvoĊenju preraspodjele Poslodavac dostavlja radniku prije uvoĊenja preraspodjele. (6) Preraspodjela radnog vremena u smislu ovog ĉlana ne smatra se prekovremenim radom. (7) Ako je tokom godine uvedena preraspodjela radnog vremena radnik na kraju kalendarske godine mora imati isplaćene sve obaveze po osnovu plaće sa dodacima i druge naknade (topli obrok i sl.) kao da je radio redovno radno vrijeme bez preraspodjele. Broj 43 - Strana 43 Privremeni raspored radnika na drugo radno mjesto Ĉlan 31. (1) Ako izvanredne potrebe rada zahtijevaju, bez izmjene ugovora o radu radnik moţe privremeno obavljati poslove drugog radnog mjesta koji odgovaraju njegovoj struĉnoj spremi i radnoj sposobnosti posebno u sluĉajevima: privremenog povećanja ili smanjenja obima posla zastoja u obavljanju odreĊenih poslova kvara na sredstvu za rad zamjene privremeno odsutnog radnika u drugim sluĉajevima kad to zahtijevaju interesi procesa rada. (2) Radnik se privremeno rasporeĊuje na drugo radno mjesto u smislu stava 1. ovog ĉlana, na osnovu posebnog rješenja poslodavca, dok se ne otklone razlozi zbog kojih je došlo do privremenog rasporeda, a najduţe 60 dana u toku jedne kalendarske godine. (3) U skladu sa stavom (1) i (2) , radnik prima plaću i naknade koje su za njega povoljnije. X - ODMORI I ODSUSTVA Odmor u toku radnog vremena Ĉlan 32. (1) Radnik koji radi duţe od šest sati dnevno ima svakog dana pravo na odmor od 30 minuta, ĉiji raspored odreĊuje Poslodavac pravilnikom o radu i ugovorom o radu. (2) Vrijeme odmora iz stava (1) ovog ĉlana ne uraĉunava se u radno vrijeme. Dnevni i sedmiĉni odmor (1) (2) (3) (4) Ĉlan 33. IzmeĊu dva uzastopna radna dana radnik ima pravo na odmor od najmanje 12 sati neprekidno. Na sezonskim poslovima, dnevni odmor izmeĊu dva uzastopna radna dana moţe biti najmanje 10 sati neprekidno, a za maloljetne radnike najmanje 12 sati neprekidno. Sedmiĉni odmor traje najmanje 24 sata neprekidno. Ako je neophodno da radnik radi na dan svog sedmiĉnog odmora, mora mu se osigurati jedan dan odmora u periodu odreĊenom prema dogovoru izmeĊu Poslodavca i radnika. Godišnji odmor (1) (2) (3) (4) (5) Ĉlan 34. Radnik za svaku kalendarsku godinu ima pravo na plaćeni godišnji odmor u trajanju od najmanje 20 radnih dana, a najduţe 30 radnih dana. Maloljetni radnik ima pravo na godišnji odmor u trajanju od najmanje 24 radna dana. Radnik koji radi na poslovima koji podrazumijevaju oteţane uvjete rada ima pravo na godišnji odmor u trajanju od najmanje 23 radna dana. Naĉin korištenja ovog prava biće utvrĊen pravilnikom o radu i drugim aktima Poslodavca. Trajanje godišnjeg odmora utvrĊuje se pravilnikom o radu, tako da se na minimum dana iz stava (1) ovog ĉlana dodaje broj dana za radni staţ i druge uslove. U trajanje godišnjeg odmora radnicima se omogućava korištenje 1-3 dana u skladu sa Zakonom o pravima demobiliziranih boraca i ĉlanova njihovih porodica ("Sluţbene novine Federacije BiH", br. 54/19). Broj 43 - Strana 44 (6) (7) (8) SLUŢBENE NOVINE KANTONA SARAJEVO Poslodavac uz prethodnu konsultaciju sa reprezentativnim Sindikatom utvrĊuje plan godišnjih odmora za tekuću godinu, uzimajući u obzir potrebe posla i opravdane zahtjeve radnika. Prilikom utvrĊivanja trajanja godišnjeg odmora smatra se da je radno vrijeme rasporeĊeno na pet radnih dana u sedmici. Poslodavac je duţan najmanje sedam dana prije korištenja godišnjeg odmora radniku dostaviti rješenje o korištenju godišnjeg odmora. Korištenje godišnjeg odmora Ĉlan 35. (1) Godišnji odmor moţe se koristiti u dva dijela. (2) Ako radnik koristi godišnji odmor u dijelovima, prvi dio koristi bez prekida u trajanju od najmanje 12 radnih dana u toku kalendarske godine, a drugi dio najkasnije do 30. juna naredne godine. (3) Radnik koji ne iskoristi dio godišnjeg odmora u smislu stava 2. ovog ĉlana, nema pravo prenošenja godišnjeg odmora u narednu godinu. (4) Radnik ima pravo koristiti jedan dan godišnjeg odmora kad on to ţeli, uz obavezu da o tome obavijesti neposrednog rukovodioca najmanje tri dana prije njegovog korištenja. (5) Korištenje prava iz prethodnog stava ovog ĉlana uslovljeno je nesmetanim odvijanjem procesa rada. Nepovoljni vremenski uslovi Ĉlan 36. (1) Ako su radnici zbog nepovoljnih vremenskih uslova (padavine u vidu kiše i snijega) do 11,00 sati u toku redovnog radnog vremena onemogućeni da obavljaju poslove i radne zadatke, neposredni rukovodilac radnika kod Poslodavca je duţan to konstatovati, a radnici su duţni taj dan nadoknaditi u toku mjeseca a u skladu sa dogovorom sa neposrednim rukovodiocem kod Poslodavca. (2) Ako su radnici zapoĉeli sa obavljanjem poslova i zadataka u toku kojih doĊe do nepovoljnih vremenskih uslova (padavine u vidu kiše i snijega), a isti nisu ispunili polovinu norme, radnicima će se taj dan evidentirati i obraĉunati kao njegova osnovna reţijska dnevnica. (3) Osnovna reţijska dnevnica će se obraĉunati radnicima i za dan kada ne rade zbog niskih temperatura ( - 18o C). XI - ZAŠTITA RADNIKA NA RADU Sigurnost i zaštita na radu Ĉlan 37. (1) Poslodavac je duţan odrţavati postrojenja, ureĊaje, opremu, alate, mjesto rada i pristup mjestu rada, te organizovati rad u skladu sa posebnim zakonima i drugim propisima u vezi posla koji se kod njega obavlja. (2) Prilikom stupanja na rad radnika poslodavac je duţan omogućiti radniku da se upozna sa propisima iz oblasti zaštite na radu u smislu ovog ugovora. (3) Radnik je duţan da se pridrţava upustava i mjera zaštite na radu i da radi na naĉin koji mu osigurava zaštitu ţivota i zdravlja, te sprjeĉava nastanak nesreće. (4) Poslodavac je obavezan pridrţavati se propisa iz Zakona o radu, a u vezi zaštite ţena i materinstva i maloljetnika. (5) Poslodavac je duţan da vodi raĉuna o zaštiti radnika koji je privremeno ili trajno nesposoban za rad zbog Ĉetvrtak, 31. 10. 2024. pretrpljene povrede na radu ili profesionalne bolesti, u skladu sa zakonom. Obaveze radnika i poslodavca Ĉlan 38. (1) Naĉin organizovanja zaštite na radu mora biti propisan općim aktom poslodavca koji se donosi uz prethodnu konsultaciju sa reprezentativnim sindikatom. (2) Poslodavac organizuje za sve radnike sistematski pregled svake dvije godne na trošak poslodavca. (3) Radi utvrĊivanja zdravstvene sposobnosti za obavljanje odreĊenih poslova poslodavac moţe uputiti radnika na ljekarski pregled, a troškove ljekarskog pregleda snosi poslodavac. XII - PLAĆE I NAKNADE PLAĆA Plaća, jednakost plaća i obraĉun Ĉlan 39. (1) Poslodavac je duţan radnicima isplatiti jednake plaće za rad jednake vrijednosti, bez obzira na njihovu nacionalnu, vjersku, regionalnu, spolnu, politiĉku i sindikalnu pripadnost i opredjeljenje. (2) Poslodavac ne moţe radniku obraĉunati i isplatiti plaću u iznosu manjem od iznosa odreĊenog ovim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu, osim u sluĉajevima predviĊenim ovim ugovorom. (3) Plaće radnika utvrĊuju se pravilnikom o radu i ugovorom o radu, u skladu sa ovim ugovorom. (4) Poslodavac je duţan radniku uruĉiti pismeni obraĉun bruto i neto plaće prilikom njene isplate. (5) Poslodavac koji na dan dospjelosti ne isplati plaću ili je ne isplati u cjelosti, duţan je do kraja mjeseca u kojem je dospjela isplata plaće radniku uruĉiti obraĉun iznosa plaće koji je bio duţan isplatiti. (6) Obraĉun iz stava (4) ovog ĉlana ima snagu izvršne isprave. (7) Plaća se isplaćuje nakon obavljenog rada u pravilu jedanput mjeseĉno, s tim da periodi isplate plaće ne mogu biti duţi od 30 dana. Ĉlan 40. (1) Podaci o plaćama su javni, a pojedinaĉne isplate plaće nisu javne. (2) Plaće se obavezno obraĉunavaju u bruto iznosu. (3) Poslodavac je duţan, uz pismenu saglasnost radnika, obraĉunati i iz plaće radnika obustavljati sindikalnu ĉlanarinu, te je uplaćivati na raĉune sindikata, u skladu sa odlukama i uputama reprezentativnog granskog sindikata. Pravo na plaću (1) (2) Ĉlan 41. Plaća za obavljeni rad i vrijeme provedeno na radu sastoji se od: osnovne plaće, dijela plaće za radni uĉinak ukoliko je isti ostvaren i uvećane plaće u skladu sa ĉlanom 76. Zakona o radu, ovim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu. Radni uĉinak definiše poslodavac pravilnikom o radu ili drugim aktom koji će biti sastavni dio pravilnika o radu. Ĉetvrtak, 31. 10. 2024. SLUŢBENE NOVINE KANTONA SARAJEVO Osnovica za obraĉun plaće - najniţa plaća Ĉlan 42. (1) Osnovica za obraĉun plaće do 31.12.2024. godine utvrĊuje se u iznosu od 50% prosjeĉne mjeseĉne plaće isplaćene za mjesec april 2024. godine u Kantonu Sarajevo, prema posljednjem objavljenom mjeseĉnom podatku Federalnog zavoda za statistiku za mjeseĉni fond od 176 sati te se koriguje za efektivni fond sati za tekući (obraĉunski) mjesec. (2) Osnovica za obraĉun plaće od 01.01.2025. godine utvrĊuje se u iznosu od 50% prosjeĉne mjeseĉne plaće isplaćene za prethodnu godinu u Kantonu Sarajevo, prema posljednjem objavljenom podatku Federalnog zavoda za statistiku za mjeseĉni fond od 176 sati te se koriguje za efektivni fond sati za tekući (obraĉunski) mjesec s tim da osnovica za obraĉun ne moţe biti manja od osnovice iz stava (1) ovog ĉlana. (3) U sluĉaju da je osnovica iz stava (2) ovog ĉlana niţa od osnovice iz stava (1) ovog ĉlana nastaviće se sa primjenom povoljnije osnovice za obraĉun plaće. (4) U sluĉaju povećanja Indeksa potrošaĉkih cijena mjerenih od strane Federalnog zavoda za statistiku, većih od 5%, osnovica za utvrĊivanje plaća moţe se utvrĊivati i mjeseĉno. Osnovna plaća radnika (1) (2) (3) (4) (5) (6) Ĉlan 43. Osnovna plaća je najniţi iznos koji je Poslodavac duţan isplatiti radniku za puno radno vrijeme, za posao odgovarajuće grupe sloţenosti, normalne uvjete rada i normalan radni uĉinak. Osnovna plaća je proizvod osnovice i odgovarajućeg koeficijenta sloţenosti poslova koje radnik obavlja i ostvarenog fonda sati u skladu sa pravilnikom o radu i ugovorom o radu. Sloţenost poslova radnog mjesta u smislu odredbi ovog ugovora sadrţi: znaĉaj radnog mjesta u poslovanju, potreban stepen obrazovanja za obavljanje poslova radnog mjesta, stepen odgovornosti radnog mjesta, zahtjevani stepen kreativnosti, inicijativnosti i vještina, ostale psihofiziĉke osobine potrebne za rad na odreĊenom radnom mjestu. Normalnim radnim uĉinkom podrazumijeva se izvršenje radnih zadataka na radnom mjestu na koje je radnik rasporeĊen, a na osnovu ugovora o radu, plana i programa rada, organizacije posla, te uputa i naloga odgovornih lica Poslodavca. Pravilnikom o radu ili drugim aktom Poslodavac utvrĊuje radna mjesta, platne razrede i sistematizaciju radnih mjesta, uz konsultaciju sa reprezentativnim sindikatom, s tim da se odnos izmeĊu najniţeg i najvišeg koeficijenta odreĊuje u rasponu od 1,00 do 3,20. Strane su saglasne da prilikom izrade akta iz stava (5) ovog ĉlana polaznu osnovu ĉini nivo dostignutih prava radnika u skladu sa odredbama Kolektivnog ugovora o pravima i obavezama poslodavca i radnika u KJP "Sarajevo - šume" d.o.o. Sarajevo koji su u primjeni na dan zakljuĉivanja ovog ugovora, Pravilnika o radu KJP "Sarajevo - šume" d.o.o. Sarajevo broj 0103-766-6/16 od Broj 43 - Strana 45 06.05.2016. godine - Prilog 1. - Tabelarni pregled grupa sloţenosti poslova sa koeficijentima sloţenosti za svako radno mjesto u grupama sloţenosti od I-VII - koji će biti rasporeĊeni u nove grupe sloţenosti poslova od I do V, te ugovora o radu koji su u primjeni na dan zakljuĉivanja ovog ugovora. (7) Izuzetno, od stava (6) ovog ĉlana mogu se korigovati koeficijenti sloţenosti posla za odreĊena radna mjesta za koja je potrebna srednja struĉna sprema, a ista su trenutno vrednovana kao VŠS ili VSS, te će s tim u vezi isto biti precizirano u odgovarajućoj grupi sloţenosti poslova. (8) U Komisiju za izradu pravilnika o radu imenuje se obavezno i predstavnik sinidkata. (9) Svaka grupa sloţenosti poslova utvrĊena je donjom granicom koeficijenta, tj. najniţim koeficijentom kako slijedi: 1. PRVA GRUPA SLOŢENOSTI POSLOVA podrazumijeva najmanje/manje sloţene poslove, jednostavne rutinske poslove koji se obavljaju po jedinstvenom postupku sa jednostavnim sredstvima rada, kao i manje sloţeni poslovi u proizvodnji. najniţi koeficijent sloţenosti ... 1,00 2. DRUGA GRUPA SLOŢENOSTI POSLOVA podrazumijeva srednje sloţene poslove za ĉije obavljanje je potrebna samostalnost za vršenje poslova na kojima se rad ponavlja, a struĉnost je zasnovana na poznavanju procedura i sredstava za rad uz povremenu pojavu novih poslova, sposobnost organiziranja, voĊenja i pripreme rada. najniţi koeficijent sloţenosti... 1,60 3. TREĆA GRUPA SLOŢENOSTI POSLOVA podrazumijeva poslove koji zahtjevaju teorijsko i praktiĉno znanje za obavljanje poslova, samostalnost i izraţenu struĉnost i kreativnost u njihovom izvršavanju. najniţi koeficijent sloţenosti ... 2,00 4. ĈETVRTA GRUPA SLOŢENOSTI POSLOVA podrazumijeva sloţenije poslove koji zahtijevaju inicijativu, kreativnost, dodatna specijalistiĉka znanja i istraţivaĉku sposobnost. najniţi koeficijent sloţenosti ... 2,31 5. PETA GRUPA SLOŢENOSTI POSLOVA podrazumijeva najsloţenije poslove, sposobnost voĊenja poslova i rukovoĊenja, rada i razvoja, kreativnost i sposobnost samostalnog rješavanja situacija u okviru sluţbe kojom se rukovodi. najniţi koeficijent sloţenosti ... 2,65 (10) Koeficijenti sloţenosti poslova koji se utvrĊuju unutar pojedine grupe sloţenosti u smislu stava (9) ovog ĉlana ĉine osnovne koeficijente radnog mjesta i mogu se uvećati na temelju uvjeta rada za pojedina radna mjesta. Radni uĉinak (1) (2) Ĉlan 44. Radni uĉinak radnika utvrĊuje se na osnovu ocjene obavljenog rada radnika a na osnovu sljedećih elemenata: a. kvaliteta izvršenih poslova, b. obima obavljenog posla, c. roka izvršenja posla i d. odnosa radnika prema radnim obavezama. Poslodavac je u obavezi da u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog ugovora donese Pravilnik o Broj 43 - Strana 46 (3) (4) (5) (6) SLUŢBENE NOVINE KANTONA SARAJEVO normativima i vrednovanju poslova u preduzeću pri ĉemu je duţna obaviti konsultacije sa sindikatom. Pravilnikom iz prethodnog stava, za radna mjesta za koja je to moguće, uredit će se naĉin utvrĊivanja normativa uĉinka radnika. Poslodavac ima obavezu da radniku koji na radnom mjestu iz prethodnog stava, ostvari rezultate rada iznad normiranih, isplati i dio plaće po osnovu radnog uĉinka. Poslodavac Pravilnikom o radu i drugim internim aktima koji će biti sastavni dio Pravilnika o radu utvrĊuje visinu dodatka na osnovnu plaću radnika po osnovu oteţanih i posebno teških uslova rada u visini od najmanje 5% osnovne plaće radnika i to: a) Radnik na sjeĉi i izradi drvnih sortimenata, b) Otpremaĉ šumskih drvnih sortimenata, c) Primaĉ u sjeĉi-klaser, d) Rukovaoc šumskim traktorom, e) Rukovaoc specijaliziranim šumskim zglobnim traktorom-forwarder, f) Rukovaoc šumskim ţiĉanim kranom, g) Rukovaoc graĊevinskim mašinama, h) Rukovaoc pauk-bagerom/harvesterom, i) Gonić animalne zaprege, j) Glavni majstor-automehaniĉar, k) Automehaniĉar, l) Autoelektriĉar, m) Bravar-varilac, n) Tokar-rezaĉ, o) Radnik za opravku motornih pila. Ukoliko radnik ne ostvari radni uĉinak u smislu ovog ĉlana isplatiće mu se osnovna plaća sa dodacima na plaću u skladu sa ovim ugovorom i pravilnikom o radu. Osnovica za obraĉun plaće u posebnim uvjetima Ĉlan 45. (1) Izuzetno, Poslodavac i reprezentativni Sindikat mogu utvrditi niţu osnovicu od utvrĊene u ĉlanu 42. ovog ugovora u sluĉaju kada poslodavac ostvaruje gubitak u poslovanju kontinuirano više od tri mjeseca, nalazi se u krizi uslovljenoj elementarnim i drugim nepogodama ili zbog nepovoljnih trţišnih uslova rada koji traju duţe od ĉetiri mjeseca i predstavljaju prijetnju za likvidnost Poslodavca, što moţe dovesti do poslovnog gubitka ili gubitka radnih mjesta kod poslodavca. (2) U sluĉaju okolnosti iz stava (1) ovog ĉlana poslodavac je duţan prethodno saĉiniti program mjera koji garantuje savladavanje nastale situacije i isti dostavlja reprezentativnom Sindikatu na konsultacijuu smislu ovog ugovora. (3) Program mjera u smislu ovog ĉlana je akt koji je saĉinila ekonomsko-finansijska sluţba Poslodavcau saradnji sa drugim sluţbama Poslodavca u kojem su predstavljeni zvaniĉni rezultati finansijskog poslovanja Poslodavca za period od najmanje dvije prethodne godine prije iskazane namjere i potrebe donošenja istog, razloge zbog kojih se isti donosi, te niz neophodnih radnji, postupaka, aktivnosti i mjera koje treba preduzeti Poslodavac samostalno s ciljem postizanja odnosno odrţavanja stanja likvidnosti i solventnosti, te prevazilaţenja nastalog stanja. (4) U izradi akta iz stave (3) ovog ĉlana uĉestvuje predstavnik Sindikata. (5) (6) (7) Ĉetvrtak, 31. 10. 2024. Na temelju izraĊenog programa mjera Poslodavac i Sindikat mogu kao mjeru utvrditi niţu osnovicu za obraĉun plaće koja ne moţe biti niţa od 20% osnovice utvrĊene u smislu ĉlana 43. ovog Ugovora o ĉemu zakljuĉuju sporazum. Sporazum iz stava (3) ovog ĉlana moţe se zakljuĉiti za period do tri mjeseca, nakon ĉega je poslodavac obavezan primjeniti obraĉun plaće po osnovici iz ĉlana 42. ovog ugovora. Sporazumom iz stava (3) ovog ĉlana utvrĊuje se vrijeme trajanja obraĉuna plaće po niţoj osnovici, kao i naĉin i rok isplate razlikeumanjenog iznosa plaće po sporazumunakon prestanka okolnosti. Stimulacija (1) (2) (3) Ĉlan 46. Poslodavac moţe radniku isplatiti i stimulativni dio plaće po osnovu iskazanog dodatnog radnog uĉinka, odnosno obima obavljenog posla, na osnovu uslova i kriterija koji se utvrĊuju pravilnikom o radu ili drugim općim aktom poslodavca koji će biti sastavni dio pravilnika o radu, koji se donosi uz prethodnu konsultaciju sa reprezentatinim sindikatom. U izradi pravilnika o radu ili drugog općeg akta poslodavca koji će biti sastavni dio pravilnika o radu uĉestvuje predstavnik reprezentativnog sindikata. Obraĉun i isplata stimulacije vrši se na osnovu prijedloga neposrednog rukovodioca a u skladu sa stavom (1) ovog ĉlana. Pravo na povećanu plaću za navršene godine staţa Ĉlan 47. Za svaku navršenu godinu staţa, plaća radnika se povećava za 0,6% na osnovnu plaću radnika, s tim da ukupno povećanje plaće po ovom osnovu ne moţe biti veće od 20%. Pravo na povećanu plaću na osnovu posebnog rada Ĉlan 48. (1) Radnik ima pravo na povećanu plaću za: prekovremeni rad 50% neto satnice, noćni rad 30% neto satnice, rad na dan sedmiĉnog odmora 30% neto satnice, rad u dane praznika koji su po zakonu drţavni praznici najmanje, 50% neto satnice. (2) Visina dodataka po osnovu rada u posebnim okolnostima iz prethodnog stava utvrĊuje se tako što se ostvareni sati rada u tim okolnostima obraĉunati kao sati za redovan rad,uvećavaju za utvrĊeni procenat. (3) Dodaci iz ovog ĉlana se meĊusobno ne iskljuĉuju. Pravo na naknadu plaće (1) Ĉlan 49. Radnik ima pravo na naknadu plaće kada je odsutan s posla iz opravdanih razloga i to: za vrijeme prekida rada, za vrijeme plaćenog odsustva, za vrijeme praznika za koje je zakonom odreĊeno da se ne radi, za vrijeme godišnjeg odmora, za vrijeme odsutnosti sa posla od obrazovanja i prekvalifikacije,na koje ga je uputilo Preduzeće, za vrijeme sprijeĉenosti za rad usljed bolesti, za vrijeme porodiljskog odsustva, Ĉetvrtak, 31. 10. 2024. - SLUŢBENE NOVINE KANTONA SARAJEVO za vrijeme odbijanja rada, jer nisu provedene propisane mjere zaštite na radu, u drugim sluĉajevima utvrĊenim zakonima i Pravilnikom o radu. Naknada plaće za vrijeme prekida rada za koji radnik nije kriv Ĉlan 50. Radnik ima pravo na naknadu plaće za vrijeme prekida rada u sluĉaju zastoja u proizvodnji, smanjenog obima posla ili prekida rada uslijed pomanjkanja sirovina, nestanka elektriĉne energije, zastoja na trţištu, bitno oteţanih uslova izvoza, restriktivnih mjera Vijeća ministara BiH i Vlade Federacije BiH ili zakonodavca, u visini njegove osnovne plaće i dodatka za navršene godine staţa. Naknada plaće za vrijeme plaćenog odsustva Ĉlan 51. Za vrijeme plaćenog odsustva i za vrijeme praznika za koje je zakonom odreĊeno da se ne radi, radniku pripada naknada plaće u visini njegove osnovne plaće i dodatka za navršene godine staţa. Naknada plaće za vrijeme korištenja godišnjeg odmora Ĉlan 52. (1) Za vrijeme korištenja godišnjeg odmora,radniku pripada naknada plaće u visini plaće koju bi primio da je radio. (2) Naknada za vrijeme korištenja godišnjeg odmora obraĉunava se u visini plaće koju je radnik ostvario u mjesecu prije korištenja godišnjeg odmora. Naknada plaće za vrijeme obrazovanja, struĉnog obrazovanja i prekvalifikacije Ĉlan 53. Za vrijeme obrazovanja,struĉnog obrazovanja i prekvalifikacije radnika,na koje ga je uputio Poslodavac,radniku pripada naknada plaće u visini njegove ostvarene plaće iz prethodnog mjeseca. Pravo na povećanu plaću za oteţane uvjete rada Ĉlan 54. Radnik ima pravo na uvećanu osnovnu plaću po osnovu oteţanih uvjeta rada, ĉiji uvjeti i visina će se utvrditi Pravilnikom o radu Poslodavca ili drugim općim aktom poslodavca koji je sastavni dio Pravilika o radu koji se donosi uz predhodno obavljenu konsulataciju sa reprezentativnim Sindikatom. Pravo radnika na naknadu plaće u uvjetima privremene sprijeĉenosti za rad Ĉlan 55. (1) Radniku pripada novĉana naknada u sluĉajevima privremene sprijeĉenosti za rad uslijed bolesti u skladu sa zakonom. (2) U sluĉaju bolovanja prouzrokovanog povredom na radu i profesionalnim oboljenjem, komplikacija prouzrokovanih trudnoćom i poroĊajem, bolovanja zbog transplantacije ţivog tkiva i organa u korist druge osobe radniku će se isplatiti naknada u visini 100% osnovice osnovne plaće u prethodnom mjesecu. (3) Radniku sa utvrĊenom smanjenom radnom sposobnošću Poslodavac je duţan osigurati povoljnije uslove za rad u skladu sa svojim internim aktima i odgovarajućim zakonskim propisima. Broj 43 - Strana 47 Naknada za vrijeme porodiljskog odsustva Ĉlan 56. (1) Naknadu umjesto plaće radnici - ţeni-majci u radnom odnosu, za vrijeme dok odsustvuje sa posla radi poroĊaja i njege djeteta, a ima prebivalište na Kantonu Sarajevo, isplaćuje Kanton Sarajevo u skladu sa Zakonom o socijalnoj zaštiti, zaštiti civilnih ţrtava rata i zaštiti porodice sa djecom-preĉišćen tekst ("Sluţbene novine Kantona Sarajevo", broj 38/14 - Preĉišćeni tekst, 38/16, 44/17, 28/18 i broj 52/21), a ţeni majci koja ima prebivalište na podruĉju drugog kantona u skladu sa propisima tog kantona koji regulišu predmetnu oblast. (2) Poslodavac će utvrditi i isplatiti razliku naknade plaće do pune plaće radnice - ţene, koju bi primila da je radila. XIII - OSTALA MATERIJALNA PRAVA RADNIKA Otpremnina za odlazak u penziju Ĉlan 57. (1) Pri odlasku u penziju radnik ima pravo na otpremninu u iznosu od ĉetiri prosjeĉne plaće radnika ostvarene u prethodnom tromjeseĉju ili ĉetiri prosjeĉne plaća Kantona Sarajevo, prema posljednjim objavljenim podacima Federalnog zavoda za statistiku ostvarene u mjesecu koji prethodi ostvarivanju prava radnika, ako je to za njega povoljnije, a do iznosa koji je neoporeziv u skladu sa propisima iz oblasti finansija. (2) Radnik koji ţeli iskoristiti povoljnije pravo za odlazak u penziju (prijevremena penzija), u skladu sa nekim od zakona kojim se utvrĊuje pravo na prijevremeno penzionisanje, ima mogućnost na isplatu stimulativne otpremnine u visini šest svojih prosjeĉnih neto mjeseĉnih plaća ili šest prosjeĉnih neto plaća Kantona Sarajevo, prema posljednjem objavljenim podacima Federalnog zavoda za statistiku, ako je to povoljnije za radnika. Jednokratna pomoć (1) (2) (3) (4) Ĉlan 58. U sluĉaju smrti radnika, ĉlanovi njegove uţe porodice imaju pravo na pomoć u visini od ĉetiri prosjeĉne neto plaće isplaćene u Kantonu Sarajevo prema zadnjem objavljenom statistiĉkom podatku za prethodnu godinu. U sluĉaju smrti ĉlana uţe porodice radnik ostvaruje pravo na naknadu u visini dvije prosjeĉne neto plaće isplaćene u Kantonu Sarajevo prema zadnjem objavljenom statistiĉkom podatku za prethodnu godinu. Ĉlanom uţe porodice radnika smatraju se braĉni i vanbraĉni drug ako ţive u zajedniĉkom domaćinstvu, dijete (braĉno, vanbraĉno, usvojeno, pastorĉe i dijete bez roditelja uzeto na izdrţavanje do 18 godina, odnosno do 26 godina starosti ako se nalazi na redovnom školovanju i nije u radnom odnosu, a djeca nesposobna za rad, bez obzira na starosnu dob), roditelji (otac, majka, oĉuh, maćeha i usvojitelji), braća i sestre bez roditelja do 18 godina, odnosno do 26 godina starosti ako se nalaze na redovnom školovanju i nemaju drugih prihoda, već ih korisnik naknade stvarno izdrţava, ili je obaveza njihovog izdrţavanja zakonom utvrĊena, a ako su nesposobni za rad, bez obzira na starosnu dob, pod uvjetom da s njima ţive u zajedniĉkom domaćinstvu i unuĉad ako nemaju roditelja i ţive u zajedniĉkom domaćinstvu sa radnikom. Naknada plaće u smislu stava (1) i (2) ovog ĉlana isplaćuje se u visini jednog pripadajućeg iznosa, bez Broj 43 - Strana 48 (5) SLUŢBENE NOVINE KANTONA SARAJEVO obzira na broj ĉlanova domaćinstva umrlog radnika i broja radnika koji rade kod istog poslodavca u sluĉaju smrti ĉlana uţe porodice radnika ili na drugi naĉin kako je utvrĊeno internim aktom poslodavca. Radnik ostvaruje pravo na novĉanu pomoć u iznosu od najmanje jedne prosjeĉne plaće ostvarene kod Poslodavca u mjesecu koji prethodi mjesecu u kojem radnik ostvaruje pravo u sluĉaju nastanka materijalne štete usljed nesreće prouzrokovane elementarnom nepogodom, poţarom ili drugom nesrećom koja je prouzrokovala veću štetu radniku. Druge naknade Ĉlan 59. Pravilnikom o radu ili drugim općim aktom poslodavca koji je sastavni dio Pravilnika o radu poslodavca moţe se utvrditi isplata drugih naknada koje nisu regulisane ovim ugovorom. Naknada za ishranu (topli obrok) Ĉlan 60. (1) Poslodavac je obavezan radniku osigurati ishranu u toku radnog vremena (topli obrok). (2) Ukoliko poslodavac ne osigura ishranu, radniku se isplaćuje naknada u dnevnom iznosu od najmanje 1% prosjeĉne plaće isplaćene u Federaciji BiH prema posljednjem objavljenom podatku Federalnog zavoda za statistiku za prethodnu godinu. Naknada troškova prijevoza na posao i sa posla Ĉlan 61. (1) Radniku pripada pravo na naknadu za troškove prevoza na posao i sa posla u visini cijene koštanja mjeseĉne karte (kupona) gradskog ili meĊugradskog prevoza na odreĊenoj relaciji. (2) U sluĉaju kada poslodavac osigurava radnicima besplatan prijevoz na posao i s posla, radnik nema pravo na naknadu iz stava (1) ovog ĉlana. (3) Preciziranje uvjeta i naĉina korištenja prava naknade troškova prevoza regulisat će se pravilnikom o radu poslodavca. Pravo na naknadu za odvojeni ţivot Ĉlan 62. (1) Radnik koji je privremeno rasporeĊen na rad van mjesta stalnog boravka više od dva mjeseca i ne moţe svakodnevno putovati, ima pravo na naknadu za odvojeni ţivot od porodice, koji mu se isplaćuje radi pokrića povećanih troškova ţivota. (2) Naknada za odvojeni ţivot iznosi 70% prosjeĉne mjeseĉne plaće isplaćene u prethodna tri mjeseca u Federaciji BiH. (3) Ako je radniku obezbijeĊen smještaj, naknada se umanjuje za 10%, a ako mu je obezbijeĊena i besplatna ishrana, naknada se umanjuje za još 10%. (4) Naknada za odvojeni ţivot i terenski dodatak se meĊusobno iskljuĉuju. Naknada za sluţbeni put Ĉlan 63. Radniku pripada naknada za sluţbeni put i to: dnevnica, troškovi prijevoza, troškovi upotrebe privatnog automobila u sluţbene svrhe, prenoćišta koje je u kategoriji hotela sa najmanje tri zvjezdice, te druge troškove po osnovu Ĉetvrtak, 31. 10. 2024. dostavljenih raĉuna na naĉin i u visini utvrĊenim općim aktom poslodavca. Naknada za godišnji odmor (regres) Ĉlan 64. (1) Radniku pripada pravo na regres za godišnji odmor u visini 50% od prosjeĉne neto plaće isplaćene u Federaciji BiH u posljednja tri mjeseca prije isplate. (2) Poslodavac će isplatiti regres u smislu stava 1. ovog ĉlana najkasnije do 31.12. tekuće godine. (3) Odluku o visni regresa donosi Poslodavac nakon obavljenih konsultacija sa reprezentativnim Sindikatom. XIV - NAKNADA ŠTETE Odgovornost za štetu Ĉlan 65. (1) Ako je šteta na radu prouzrokovana namjerno ili zbog krajnje nepaţnje od strane jednog ili više radnika, isti su duţni štetu nadoknaditi poslodavcu. (2) Pravilnikom o radu moţe se predvidjeti da se visina naknade štete utvrĊuje u paušalnom iznosu, ako se njena visina ne moţe utvrditi u taĉnom iznosu. (3) Visinu štete i naĉin njene naknade utvrĊuju nadleţni organ i poslodavac. Šteta se moţe nadoknaditi u više rata, s tim da mjeseĉni iznos ne moţe prelaziti jednu trećinu plaće radnika. Pravo radnika na naknadu štete Ĉlan 66. (1) Ako radnik pretrpi na radu ili u vezi sa radom štetu, poslodavac je duţan nadoknaditi štetu radniku po općim propisima obligacionog prava. (2) Poslodavac nije duţan nadoknaditi štetu radniku ako se dokaţe da se radnik nije ozlijedio na radu ili u vezi sa radom, a radnik je duţan izvršiti poslodavu povrat isplaćene naknade ukoliko se naknadno utvrdi da je radnik zloupotrijebio to pravo odnosno neosnovano stekao isplaćenu naknadu. OslobaĊanje radnika odgovornosti za štetu Ĉlan 67. Radnik se moţe osloboditi od obaveze naknade štete, odnosno iznos utvrĊene štete mu se moţe umanjiti na naĉin i pod uslovima utvrĊenim pravilnikom o radu. XV - OSTVARIVANJE PRAVA I OBAVEZA IZ RADNOG ODNOSA Odluĉivanje o pravima i obavezama iz radnog odnosa Ĉlan 68. O pravima i obavezama radnika iz ugovora o radu odluĉuje, u skladu sa ovim ugovorom i drugim propisima, poslodavac ili drugo ovlašteno lice odreĊeno Statutom ili aktom o osnivanju. Povrede obaveza iz radnog odnosa od strane radnika Ĉlan 69. (1) Postupci vezani za teţe i lakše prijestupe u smislu povrede radnih obaveza regulisaće se općim aktom poslodavca u skladu sa odgovarajućim odredbama Zakona o radu. (2) Upozorenja u smislu lakših prijestupa i povreda radnih obaveza poništavat će se nakon šest mjeseci od donošenja istih. Ĉetvrtak, 31. 10. 2024. SLUŢBENE NOVINE KANTONA SARAJEVO Zaštita prava iz radnog odnosa Ĉlan 70. Radnik koji smatra da mu je poslodavac povrijedio neko pravo iz radnog odnosa zaštitu povrijeĊenog prava moţe ostvariti u skladu sa Zakonom o radu. Mirno rješavanje spora (1) (2) (3) Ĉlan 71. Poslodavac i radnik mogu sporazumno rješavati nastale meĊusobne sporove. Ukoliko doĊe do sporazumnog rješenja spora strane pisanim sporazumom utvrĊuju naĉin rješavanja nastalog spora. U rješavanju sporova iz stava (1) ovog ĉlana uĉestvuje i predstavnik reprezentativnog granskog sindikata. XVI - PRAVILNIK O RADU Obaveza donošenja pravilnika o radu Ĉlan 72. (1) Poslodavac donosi pravilnik o radu. (2) U skladu sa zakonom i ovim ugovorom, pravilnikom o radu se ureĊuju pitanja radnog vremena, odmori i odsustva, plaće, organizacija rada i druga pitanja znaĉajna za radnike i poslodavca. (3) Prilikom donošenja pravilnika o radu poslodavac se obavezno konsultuje sa reprezentativnim sindikatom. (4) Pravilnikom o radu ne mogu se urediti pitanja plaća i drugih uslova nepovoljnije od uslova pod kojima su ta pitanja ureĊena ovim ugovorom. (5) Sindikalno povjereništvo, odnosno sindikalni odbor moţe od nadleţnog suda zatraţiti da nezakoniti pravilnik o radu ili neke njegove odredbe oglasi nevaţećim. XVII - USLOVI ZA RAD SINDIKATA Pravo radnika na sindikalno organizovanje Ĉlan 73. (1) Radi zaštite svojih ekonomskih i socijalnih prava i interesa, radnici imaju pravo organizovati sindikalnu organizaciju ili drugi oblik sindikalnog organizovanja kod Poslodavca. (2) Poslodavac se obavezuje da svojim djelovanjem i aktivnostima ni na koji naĉin neće onemogućavati sindikalni rad i sindikalno organizovanje zaposlenih. (3) Sindikat se obavezuje da će svoje aktivnosti provoditi, a Poslodavac iste respektovati u skladu sa ratifikovanim konvencijama, zakonima i ovim ugovorom. Uvjeti i naĉin rada Sindikata Ĉlan 74. (1) Sindikalni povjerenik i ĉlanovi sindikalnog povjereništva imaju pravo i obavezu kod poslodavca štititi i unaprjeĊivati prava i interese ĉlanova sindikata, utvrĊene ovim ugovorom i zakonom. (2) Poslodavac i sindikalni povjerenik duţni su na zahtjev jedne od strana primiti na razgovor drugu stranu i razmotriti sva pitanja vezana za prava i interese radnika, naroĉito pitanja materijalne prirode i sva pitanja sindikalne aktivnosti. (3) Poslodavac je duţan omogućiti sindikalnom povjereniku pristup podacima koji su od znaĉaja za ostvarivanje i zaštitu prava ĉlanova reprezentativnog Sindikata. (4) Radi sindikalnog djelovanja i zaštite prava radnika, ĉlanovi izvršnog tijela reprezentativnog Sindikata (5) (6) (7) (8) (9) Broj 43 - Strana 49 (povjereništva) imaju pravo odrţavati sastanke u radno vrijeme, pod uslovom da isti ne ugroţavaju proces rada. Reprezentativni Sindikat ima pravo na sindikalni zbor svih ĉlanova za vrijeme trajanja rada najmanje dva sata od radnog vremena dva puta u godini, pod uslovom da isti ne ugroţavaju proces rada. Sindikalni povjerenik i ĉlanovi povjereništva, te izabrani predstavnici sekcija mladih i sekcije ţena reprezentativnog sindikata ima pravo na plaćeno odsustvo za vrijeme obrazovanja ili struĉnog osposobljavanja i usavršavanja, te obrazovanja za potrebe sindikalnog rada najmanje pet dana u godini. Sindikalni povjerenik, zamjenik ili drugi izabrani ĉlan sindikalne podruţnice u organima Samostalnog sindikata šumarstva, prerade drveta i papira BiH na svim razinama organizovanja ima pravo na plaćeno odsustvo za uĉešće na sastancima, skupovima i sl. najmanje 12 dana u godini. U sluĉaju odsustva sa posla iz stava (6) i (7) ovog ĉlana sindikalni povjerenik i ĉlanovi povjereništva, te izabrani predstavnici sekcija mladih i sekcije ţena reprezentativnog sindikata i/ili drugi ĉlan je duţan poslodavcu dostaviti pisani poziv organizatora sastanka, seminara ili druge edukativne aktivnosti. U skladu sa odlukom Poslodavca sindikalnom povjereniku, tj. predsjedniku sindikalne organizacije priznaje se osam satI sedmiĉno za obavljanje njegove funkcije na teret Poslodavca. Partnerski odnos sindikata i poslodavca Ĉlan 75. (1) Mišljenja, prijedlozi, ţalbe i svi nastali nesporazumi o pravima iz rada i po osnovu rada rješavat će se direktnim pregovorima izmeĊu Poslodavca i reprezentativnog Sindikata. (2) Predsjedniku reprezentativnog sindikata i predsjedniku kantonalnog odbora reprezentativnog granskog sindikata koji nisu radnici kod Poslodavca, ĉiji sindikat ima ĉlanove kod poslodavca dozvoljen je pristup kod Poslodavca kada je taj pristup potreban za obavljanje sindikalne aktivnosti. Sporazum (1) (2) (3) Ĉlan 76. Pisanim sporazumom Poslodavac i reprezentativni Sindikat ureĊuju uvjete rada Sindikata u vezi sa: prostorom za rad i odrţavanje sastanaka sindikalne organizacije i njenih organa, korištenjem telefona, telefaksa, aparata za umnoţavanje i drugih tehniĉkih sredstva neophodnih za provoĊenje sindikalnih aktivnosti i ostvarivanje ili zaštitu prava radnika, obraĉunom i doznaĉavanjem sindikalne ĉlanarine. Sindikalnim predstavnicima dozvoljeno je da kod poslodavca bez naknade koriste: slobodan prostor (kancelariju, salu i ostalo) za sindikalni rad i odrţavanje sastanaka sindikalne organizacije i njenih organa, korištenje telefona, telefaksa, aparata za umnoţavanje i drugih tehniĉkih sredstava neophodnih za provoĊenje sindikalnih aktivnosti i ostvarivanje ili zaštitu prava radnika. Poslodavac se obavezuje da će obraĉunavati i doznaĉavati sindikalnu ĉlanarinu u skladu sa Odlukom o visini, Broj 43 - Strana 50 (4) SLUŢBENE NOVINE KANTONA SARAJEVO raspodjeli i naĉinu uplate ĉlanarine Samostalnog sindikata šumarstva, prerade drveta i papira BiH. Sindikalno rukovodstvo podruţnice usmeno, a po potrebi i pismeno dogovarat će sa poslodavcem naĉin, termin i odrţavanje sastanaka, pregovora i sl. na svim nivoima organizovanja. XVIII - RJEŠAVANJE SPOROVA Mirno rješavanje kolektivnih sporova Ĉlan 77. (1) U sluĉaju kolektivnog radnog spora nastalog izmeĊu potpisnika ovog ugovora, sprovodi se postupak mirenja u skladu sa Zakonom o radu i Zakonom o mirnom rješavanju radnih sporova ("Sluţbene novine Federacije BiH", br.49/21). (2) Rješavanje kolektivnog radnog spora strane u sporu mogu sporazumno povjeriti arbitraţi u skladu sa Zakonom o radu. XIX - ŠTRAJK Pravo na štrajk (1) (2) (3) Ĉlan 78. Ukoliko reprezentativni sindikat ocijeni da se ne ostvaruju prava radnika utvrĊena ovim ugovorom, stupiće u pregovore sa Poslodavcem i zahtijevati da se preduzmu odgovarajuće mjere. Ako sporna pitanja ne budu riješena putem pregovora i mirnog rješavanja spora, reprezentativni Sindikat će traţiti izjašnjavanje radnika - ĉlanova sindikata o stupanju u štrajk. Štrajk organizuje i vodi reprezentativni Sindikat u skladu sa Zakonom o štrajku, Zakonom o radu, Pravilima sindikata o štrajku i Statutom Samostalnog sindikata šumarstva, prerade drveta i papira Bosne i Hercegovine. Poslovi koji se ne mogu prekidati za vrijeme štrajka Ĉlan 79. (1) Poslodavac je duţan propisati minimum poslova koji se moraju obavljati i koji se ne smiju prekidati u vrijeme štrajka. To su proizvodno-odrţavajući i neophodni poslovi, a posebno: poslovi protivpoţarne i imovinske zaštite, poslovi odrţavanja ureĊaja i instalacija koji kontinuirano rade (kotlovnice, sušionice, parionice i sl.), poslovi vezani za sigurnost i zdravlje ljudi, poslovi vezani za zaštitu okoline, poslovi isporuke robe namijenjene izvozu izvan granica Bosne i Hercegovine, poslovi gdje je nuţna zaštita sirovina i proizvoda od propadanja. Prava radnika za vrijeme štrajka Ĉlan 80. (1) Za vrijeme trajanja štrajka radnici ostvaruju prava iz radnog odnosa u skladu sa Zakonom o štrajku. (2) Radniku iz stava (1) ovog ĉlana moţe se umanjiti plaća srazmjerno vremenu provedenom u štrajku, ukoliko radno vrijeme u štrajku nije nadoknaĊeno, i to za uĉešće u štrajku do tri radna dana, najviše do 50% od osnovne place, a za uĉešće u štrajku preko tri radna dana u iznosu najviše 30% od osnovne plaće. (3) Ĉetvrtak, 31. 10. 2024. Dodatna prava kao i naĉin korištenja prava iz stava (1) ovog ĉlana biće ureĊena pravilnikom o radu. Pravo na zaštitu ĉlana sindikata za vrijeme štrajka Ĉlan 81. Radnik koji odbija postupiti po odredbama zakona, ovog ugovora, Pravila sindikata o štrajku i Statuta Samostalnog sindikata šumarstva, prerade drveta i papira Bosne i Hercegovine, neće imati zaštitu reprezentativnog granskog sindikata ako Poslodavac pokrene postupak za utvrĊivanje njegove odgovornosti zbog radnji uĉinjenih u toku trajanja štrajka. XX - ZAKLJUĈIVANJE I TRAJANJE KOLEKTIVNOG UGOVORA Trajanje ugovora Ĉlan 82. (1) Ovaj ugovor zakljuĉuje se na period od dvije (2) godine i primjenjuje se od dana stupanja na snagu. (2) Ukoliko se ovaj ugovor ne produţi do njegovog isteka primjenjivaće se 90 dana nakon isteka roka na koji je zakljuĉen. Zakljuĉivanje ugovora Ĉlan 83. Ovaj ugovor smatra se zakljuĉenim kada ga u istovjetnom tekstu prihvate i potpišu predstavnici ugovornih strana. Izmjene i dopune, odnosno produţenje primjene ugovora Ĉlan 84. (1) Prijedlog za izmjene i dopune, odnosno produţenje primjene ovog ugovora mogu dati ugovorne strane potpisnice ovog ugovora. (2) Strana kojoj je podnesen prijedlog moţe se oĉitovati u roku od 45 dana od dana prijema prijedloga. Ukoliko se ta strana ne oĉituje smatrat će se da nije prihvatila prijedlog za izmjene i dopune ovog ugovora. (3) Ugovorne strane mogu samo sporazumno promijeniti odredbe ovog ugovora ili sporazumno raskinuti ugovor prije isteka roka na koji je zakljuĉen. (4) Otkaz i izmjene ovog ugovora ne mogu se traţiti 60 dana prije prestanka vaţenja ovog ugovora. Ĉlan 85. Sve izmjene i dopune ovog ugovora vrše se po postupku po kojem je ovaj ugovor zakljuĉen. Ĉlan 86. (1) Svaka strana potpisnica ima pravo pismenim putem uputiti inicijativu za izmjene i dopune ili zakljuĉivanje novog kolektivnog ugovora. (2) Ukoliko druga strana ne odgovori na ovu inicijativu u roku od 15 dana nakon upućivanja iste, smatrat će se da nije prihvatila inicijativu za izmjene i dopune ili zakljuĉivanje novog ugovora. (3) Postupak zakljuĉivanja novog kolektivnog ugovora moţe poĉeti najkasnije 15 (petnaest) dana prije isteka roka na koji je zakljuĉen. Primjena, provoĊenje i tumaĉenje ugovora Ĉlan 87. Za primjenu, provoĊenje i tumaĉenje ovog ugovora strane imenuju zajedniĉku komisiju od 4 (ĉetiri) ĉlana, koju ĉine po 2 ĉlana svakog potpisnika ovog ugovora. SLUŢBENE NOVINE KANTONA SARAJEVO Ĉetvrtak, 31. 10. 2024. Obaveznost ugovora Ĉlan 88. Ovaj ugovor je obavezan za strane koje su ga zakljuĉile. XXI - PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Ĉlan 89. Poslodavac se obavezuje da pravilnik o radu i ugovore o radu uskladi sa ovim ugovorom u roku od 90 dana od dana njegovog stupanja na snagu. Ĉlan 90. Ovaj ugovor objavljuje se u "Sluţbenim novinama Kantona Sarajevo", i stupa na snagu narednog dana od dana njegovog objavljivanja. Stupanjem na snagu ovog ugovora prestaje da vaţi Kolektivni ugovor o pravima i obavezama poslodavca i radnika u KJP "Sarajevo-šume" d.o.o. Sarajevo ("Sluţbene novine Federacije BiH", br. 30/22). Broj 49-S/24 Broj 0103-4384-1/24 28. oktobra 2024. godine 28. oktobra 2024. godine Sarajevo Sarajevo Za Sindikalni odbor KJP Za KJP "Sarajevo-šume" "Sarajevo-šume" d.o.o. d.o.o. Sarajevo Sarajevo Direktor Glavni povjerenik Samir Omerović, s. r. Kemal Kapetanović, s. r. (Sl-1419/24-K) UDRUŢENJA / FONDACIJE