Pravilnik o radno-pravnim odnosima drţavnih sluţbenika i namještenika Ureda Vlade Kantona Sarajevo za dijasporu i. opće odredbe
Na osnovu ĉlana 19., 54 stav (2) i 68. stav (1) Zakona o organizaciji organa uprave u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Sluţbene novine Federacije BiH", broj 35/05), ĉlana 7., 19., 112. stav (1), 180. i 181. Zakona o radu ("Sluţbene novine Federacije BiH", br. 26/16, 89/18 i 44/22), ĉlana 48., 49., 50. i 51. Zakona o drţavnoj sluţbi u Kantonu Sarajevo ("Sluţbene novine Kantona Sarajevo", br. 31/16 i 45/19), ĉlana 2. Zakona o namještenicima u organima drţavne sluţbe u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Sluţbene novine Federacije BiH", br. 49/05 i 103/21), ĉlana 89. i 112. stav (1) Kolektivnog ugovora za drţavne sluţbenike i namještenike u organima drţavne sluţbe Kantona Sarajevo ("Sluţbene novine Kantona Sarajevo", broj 51/23), ĉlana 2., 15., 22., 23., 24., 25. i 29. Uredbe o pravilima kućnog reda i radnom vremenu u kantonalnim organima uprave ("Sluţbene novine Kantona Sarajevo", broj 38/22), mišljenja Sindikalne organizacije kantonalnih organa drţavne sluţbe Kantona Sarajevo i Ministarstva pravde i uprave Kantona Sarajevo, šef Ureda Vlade Kantona Sarajevo za dijasporu donosi PRAVILNIK O RADNO-PRAVNIM ODNOSIMA DRŢAVNIH SLUŢBENIKA I NAMJEŠTENIKA UREDA VLADE KANTONA SARAJEVO ZA DIJASPORU I. OPĆE ODREDBE Ĉlan 1. (Predmet regulisanja) Ovim Pravilnikom o radno-pravnim odnosima drţavnih sluţbenika i namještenika Ureda Vlade Kantona Sarajevo za Broj 35 - Strana 101 dijasporu (u daljnjem tekstu: Pravilnik) se regulišu radnopravni odnosi, prava i obaveze, uslovi rada, radno vrijeme i odsustva drţavnih sluţbenika i namještenika u Uredu Vlade kantona Sarajevo za dijasporu (u daljnjem tekstu: Ured). Ĉlan 2. (Gramatiĉka terminologija) Gramatiĉka terminologija korištenja muškog i ţenskog roda za pojmove u ovom Pravilniku jednako se odnosi na oba roda. II. RADNI ODNOSI (1) (2) (3) Ĉlan 3. (Primjena drugih propisa) Na radne odnose drţavnih sluţbenika i namještenika u Uredu, koji nisu regulisani ovim Pravilnikom, neposredno se primjenjuju zakonski i podzakonski propisi koji se odnose na drţavne sluţbenike i namještenike, te Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji Ureda. O pravima i obavezama drţavnih sluţbenika i namještenika Ureda odluĉuje šef Ureda. Rješenja, odluke i drugi pojedinaĉni akti koji se odnose na ostvarivanje prava, obaveza i odgovornosti drţavnih sluţbenika i namještenika Ureda obavezno se dostavljaju u pismenom obliku s obrazloţenjem i poukom o pravnom lijeku u zakonski predviĊenim rokovima. III. RADNO VRIJEME (1) (2) (3) (4) (5) Ĉlan 4. (Trajanje radnog vremena) Puno radno vrijeme drţavnih sluţbenika i namještenika Ureda je 40 (ĉetrdeset) sati sedmiĉno, rasporeĊeno u 5 (pet) radnih dana od ponedjeljka do petka, u trajanju od 8 (osam) sati dnevno. Redovno dnevno radno vrijeme utvrĊuje se u vremenu od 8:00 do 16:30 sati, uz mogućnost poĉetka i završetka radnog vremena u sljedećim intervalima: a) poĉetak od 07:30 do 08:30 sati i b) završetak od 16:00 do 17:00 sati. Neradni dani su subota, nedjelja i dani drţavnih i drugih praznika. Radnim vremenom se ne smatra vrijeme u kojem je drţavni sluţbenik i namještenik pripravan odazvati se pozivu neposredno nadreĊenog ili šefa Ureda za obavljanje poslova, ukoliko se ukaţe takva potreba. Pripravnost za rad se odnosi na sluĉajeve kada se moţe pojaviti potreba za neophodno izvršenje ili praćenje neodloţnih poslova, o ĉemu šef Ureda donosi posebno rješenje. IV. ODMORI I ODSUSTVA Ĉlan 5. (Odmor u toku rada) (1) Odmor u toku radnog vremena traje 30 (trideset) minuta, koji se ne uraĉunava u radno vrijeme i ne moţe se koristiti na poĉetku i na kraju radnog vremena. (2) Šef Ureda je duţan drţavnom sluţbeniku i namješteniku omogućiti dnevnu pauzu u trajanju od jednog sata (60 minuta) za jedan dan u toku radne sedmice. (3) Dnevni odmor od 30 (trideset) minuta se u pravilu koristi u vremenu od 11:00 do 11:30 sati ili od 11:30 do 12:00 sati. Broj 35 - Strana 102 (1) (2) (3) (1) (2) (1) (2) (3) (4) SLUŢBENE NOVINE KANTONA SARAJEVO Ĉlan 6. (Dnevni i sedmiĉni odmor) Drţavni sluţbenik i namještenik imaju pravo na odmor izmeĊu 2 (dva) uzastopna radna dana (dnevni odmor) u trajanju od najmanje 12 (dvanaest) sati neprekidno. Drţavni sluţbenik i namještenik imaju pravo na sedmiĉni odmor u trajanju od najmanje 24 (dvadesetĉetiri) sata neprekidno, a ako je potrebno da drţavni sluţbenik i namještenik rade na dan sedmiĉnog odmora, mora im se osigurati korištenje 1 (jednog) dana u periodu odreĊenom prema dogovoru šefa Ureda i drţavnog sluţbenika i namještenika, koji ne moţe biti duţi od 2 (dvije) sedmice. Od drţavnog sluţbenika i namještenika se moţe traţiti da radi na dan svog sedmiĉnog odmora samo u sluĉaju više sile ili vanrednog povećanja obima posla. Ĉlan 7. (Izlazak u privatne svrhe) Šef Ureda ili neposredno nadreĊeni drţavni sluţbenik mogu u izuzetno opravdanim sluĉajevima i na pismeni zahtjev u formi obrasca (Obrazac 1) koji je sastavni dio ovog Pravilnika, drţavnom sluţbeniku ili namješteniku u toku radnog dana odobriti izlazak u privatne svrhe maksimalno do 4 (ĉetiri) sata dnevno, s tim što za 1 (jedan) kalendarski mjesec ukupno ne moţe iznositi duţe od 8 (osam) sati. U sluĉaju izlaska u privatne svrhe, drţavni sluţbenik i namještenik su obavezni u Obrascu 1 navesti jednu od sljedećih mogućnosti kako će nadoknaditi odsustvo sa radnog mjesta: a) radom prije ili poslije radnog vremena na radnom mjestu, s tim da se to radno vrijeme ne raĉuna u prekovremene sate, b) da se zbraja broj sati provedenih na odsustvu u privatne svrhe i oduzima od godišnjeg odmora. Ĉlan 8. (Sluţbeni izlazak) Sluţbeni izlazak s radnog mjesta je svaki izlazak drţavnog sluţbenika i namještenika na osnovu usmenog ili pismenog naloga šefa Ureda ili neposredno nadreĊenog drţavnog sluţbenika, pogotovo u sluĉaju izvršavanja poslova radnog mjesta van mjesta rada i sluţbenih prostorija Ureda. Sluţbenim izlaskom se smatra i izlazak s radnog mjesta u toku radnog vremena radi obavljanja poslova radnog mjesta koji se odnose na uĉešća u radu komisija i radnih grupa u koje je drţavni sluţbenik ili namještenik imenovan od strane šefa Ureda neposredno, Vlade Kantona Sarajevo, Skupštine Kantona Sarajevo i drugih nadleţnih organa (kantonalna javna preduzeća, javne ustanove, Agencija za drţavnu sluţbu, organi Federacije BiH, organi Bosne i Hercegovine i sliĉno) kao i u drugim sluĉajevima predviĊenim zakonom. U sluĉaju korištenja sluţbenog izlaska zbog razloga navedenih u stavu (2) ovog ĉlana, drţavni sluţbenik i namještenik duţni su izvijestiti šefa Ureda ili neposredno nadreĊenog drţavnog sluţbenika, a po njihovom nalogu i pismeno ih izvijestiti. Izvještaj iz stava (3) sadrţi: razloge odsustva, vrijeme i mjesto boravka za vrijeme sluţbenog izlaska i druge bitne elemente kojim se potvrĊuje svrha sluţbenog izlaska. Ĉetvrtak, 5. 9. 2024. Odsustvo sa radnog mjesta u sluţbene svrhe se uraĉunava u redovno dnevno radno vrijeme. Ĉlan 9. (Rad u smjenama i preraspodjela radnog vremena) (1) U sluĉaju više sile, povećanja obima posla, ukazane potrebe ili vanrednih okolnosti, moţe se uvesti rad u smjenama ili rad preraspodjelom radnog vremena. (2) Rad u smjenama ili preraspodjela radnog vremena iz stava (1) ovog ĉlana utvrĊuje se općim aktom šefa Ureda. Ĉlan 10. (Rad u smjenama) (1) Pod radom u smjenama podrazumijeva se raspored radnog vremena u kojem drţavni sluţbenik i namještenik, tokom jedne sedmice ili jednog mjeseca, posao obavljaju u razliĉitim smjenama na istom radnom mjestu ili istim poslovima i mjestu rada. (2) Radno vrijeme iz stava (1) ovog ĉlana moţe biti razliĉito odreĊeno prema potrebi sluţbe. (3) Radno vrijeme kod rada u smjenama, neovisno o naĉinu organizacije, mora biti svedeno na radno vrijeme od 40 (ĉetrdeset) sati sedmiĉno za drţavne sluţbenike i namještenike koji rade u punom radnom vremenu. (4) Drţavni sluţbenik i namještenik koji zbog obavljanja poslova u razliĉitim smjenama, zbog objektivnih razloga ili zbog organizacije rada i potrebe sluţbe, ne mogu iskoristiti sedmiĉni odmor na naĉin propisan Zakonom o radu ("Sluţbene novine Federacije BiH", broj 26/16 i 89/18), imaju pravo na sedmiĉni odmor u neprekidnom trajanju od najmanje 24 (dvadesetĉetiri) sata, u koje se ne uraĉunava i dnevni odmor u trajanju od 12 (dvanaest) sati. Ĉlan 11. (Preraspodjela radnog vremena) (1) Pod preraspodjelom radnog vremena podrazumijeva se radno vrijeme koje tokom jedne kalendarske godine u jednom razdoblju traje duţe, a u drugom razdoblju traje kraće od punog radnog vremena, na naĉin da prosjeĉno radno vrijeme tokom trajanja preraspodjele ne smije biti duţe od punog radnog vremena. (2) Ako je radno vrijeme prerasporeĊeno u skladu sa stavom (1) ovog ĉlana, tokom razdoblja u kojem traje duţe od punog radnog vremena, ukljuĉujući i prekovremeni rad, ne moţe trajati duţe od 52 (pedesetdva) sata sedmiĉno. (3) Preraspodjela radnog vremena moţe trajati najduţe 6 (šest) mjeseci u toku kalendarske godine. (4) Radno vrijeme iz stava (3) ovog ĉlana ne mora trajati u kontinuitetu, već se moţe odrediti u bilo kojem vremenskom razdoblju tokom kalendarske godine. (5) Preraspodjela radnog vremena ne smatra se prekovremenim radom. Ĉlan 12. (Evidencija prisustva na radnom mjestu i stalne ulaznice) (1) Drţavni sluţbenik i namještenik su duţni poštovati utvrĊeno radno vrijeme i uredno evidentirati svoje vrijeme dolaska/odlaska/izlaska/povratka tokom radnog vremena. (2) Evidentiranje vremena dolaska/odlaska/izlaska/povratka registrovat će se na terminalima za evidenciju korištenjem sluţbene akreditacije, odnosno ulaznice. (3) Stalne ulaznice za ulazak u sluţbene prostorije Ureda su elektronske kartice za evidenciju radnog vremena koje se izdaju svim zaposlenicima Ureda i koriste se iskljuĉivo (5) Ĉetvrtak, 5. 9. 2024. SLUŢBENE NOVINE KANTONA SARAJEVO liĉno i sluţe iskljuĉivo za internu identifikaciju zaposlenika, evidentiranje radnog vremena i odsustva. (4) Stalna ulaznica sadrţi ime i prezime zaposlenika, fotografiju zaposlenika, naziv Ureda i naziv radnog mjesta. (5) Zaposlenici sa stalnim ulaznicama mogu ulaziti u sluţbene prostorije Ureda samo za vrijeme trajanja radnog vremena. (6) Poslije isteka redovnog radnog vremena, u dane nedjeljnog odmora, drţavnih praznika ili vanrednih i nepredviĊenih okolnosti, zaposlenici sa stalnim ulaznicama mogu ulaziti u sluţbene prostorije Ureda samo uz prethodnu najavu ovlaštenom licu na ulazu u sluţbene prostorije Ureda. (7) O okolnostima iz stava (6) ovog ĉlana, zaposlenici su duţni odmah upoznati neposredno nadreĊenog. (8) Zaposlenici sa stalnim ulaznicama duţni su koristiti ulaznice na propisan naĉin. (9) Šef Ureda moţe voditi i pisanu evidenciju o prisustvu zaposlenika koja sadrţi podatke koji se odnose na dolazak/odlazak/izlazak/povratak na posao. (10) Šef Ureda će odrediti zaposlenika koji će pored šefa Ureda imati pristup u elektronski uvid i izvještavanje o evidenciji vremena dolaska/odlaska/izlaska/povratka." Ĉlan 13. (Nadoknada radnog vremena u sluĉaju izlaska u privatne svrhe) Za ulazak i zadrţavanje u sluţbenim prostorijama organa uprave Kantona Sarajevo i rad poslije radnog vremena, drţavni sluţbenik i namještenik koji nadoknaĊuju iskorištene sate po osnovu privatnog izlaska, moraju imati odobrenje šefa Ureda ili neposredno nadreĊenog drţavnog sluţbenika. Ĉlan 14. (Godišnji odmor) (1) Drţavni sluţbenik i namještenik u svakoj kalendarskoj godini imaju pravo na plaćeni godišnji odmor koji se koristi prema rasporedu korištenja godišnjih odmora za kalendarsku godinu, na osnovu kojeg šef Ureda donosi rješenje o odreĊivanju godišnjeg odmora i uruĉuje ga drţavnom sluţbeniku ili namješteniku najkasnije 7 (sedam) dana prije poĉetka korištenja godišnjeg odmora. (2) Drţavni sluţbenik i namještenik godišnji odmor mogu koristiti u jednom ili dva dijela. (3) Ako drţavni sluţbenik i namještenik godišnji odmor koriste u 2 (dva) dijela, prvi dio koristi bez prekida u trajanju od najmanje 12 radnih dana u toku kalendarske godine, a drugi dio najkasnije do 30. juna naredne godine. (4) Zahtjev za korištenje godišnjeg odmora je sastavni dio Pravilnika (Obrazac 2). Ĉlan 15. (Pravo na godišnji odmor) (1) Drţavni sluţbenik Ureda ima pravo na godišnji odmor u trajanju od najmanje 22 (dvadesetdva), a najduţe 36 (tridesetšest) radnih dana u jednoj kalendarskoj godini u skladu sa zakonom i kolektivnim ugovorom. (2) Namještenik za svaku kalendarsku godinu ima pravo na godišnji odmor u trajanju od najmanje 20 (dvadeset), a najviše 36 (tridesetšest) radnih dana u jednoj kalendarskoj godini u skladu sa zakonom i kolektivnim ugovorom. Broj 35 - Strana 103 Ĉlan 16. (Uvećanje godišnjeg odmora) Godišnji odmor iz ĉlana 15. ovog Pravilnika uvećava se prema sljedećim osnovama i kriterijima: a) Po osnovu radnog staţa: za svake 3 (tri) godine radnog staţa 1 (jedan) dan; b) Po osnovu sloţenosti poslova: drţavnom sluţbeniku 4 (ĉetiri) dana; namješteniku koji obavlja poslove više struĉne spreme i VKV radniku 3 (tri) dana; namješteniku srednje školske spreme i KV radniku 2 (dva) dana; c) Po osnovu socijalnih i zdravstvenih uslova rada: 1) roditelju ili staratelju s djetetom do 7 godina starosti, za svako dijete 1 (jedan) dan; 2) samohranom roditelju ili staratelju s djetetom do 10 (deset) godina starosti, za svako dijete 2 (dva) dana; 3) samohranom roditelju ili staratelju s djetetom s posebnim potrebama ili poteškoćama u razvoju, za svako dijete 2 (dva) dana; 4) drţavnom sluţbeniku ili namješteniku s invaliditetom 2 (dva) dana; d) Po osnovu rezultata rada, odnosno ocjene rada: 1) za uspješne rezultate, odnosno ocjenu rada...1 (jedan) dan; 2) za izuzetne, odnosno naroĉito uspješne rezultate, odnosno ocjene rada 2 (dva) dana; e) Po osnovu uĉešća u Oruţanim snagama: uĉešće u odbrambeno-oslobodilaĉkom/domovinskom ratu u trajanju 12-18 mjeseci 1 (jedan) dan; uĉešće u odbrambeno-oslobodilaĉkom/domovinskom ratu u trajanju 18-30 mjeseci 2 (dva) dana; uĉešće u odbrambeno-oslobodilaĉkom/domovinskom ratu u trajanju preko 30 mjeseci 3 (tri) dana; f) Po osnovu uslova rada i prirode posla: rad na poslovima s posebnom prirodom 3 (tri) dana. Ĉlan 17. (Trajanje godišnjeg odmora) U vrijeme trajanja godišnjeg odmora ne uraĉunavaju se dani sedmiĉnog odmora (subota i nedjelja), vrijeme privremene nesposobnosti za rad (bolovanje), vrijeme praznika kao i druga odsustva sa rada koja se drţavnom sluţbeniku i namješteniku priznaju u staţ osiguranja. Ĉlan 18. (Sticanje prava na godišnji odmor) (1) Drţavni sluţbenik i namještenik koji se prvi put zaposle ili koji imaju prekid rada izmeĊu 2 (dva) radna odnosa duţi od 15 (petnaest) dana, stiĉu pravo na godišnji odmor nakon 6 (šest) mjeseci neprekidnog rada. (2) Drţavni sluţbenik i namještenik, koji u kalendarskoj godini u kojoj su zasnovali radni odnos nemaju navršenih 6 (šest) mjeseci neprekidnog rada, imaju pravo na 2 (dva) dana godišnjeg odmora za svaki navršeni mjesec rada. Ĉlan 19. (Prekid godišnjeg odmora) (1) Korištenje godišnjeg odmora se moţe privremeno prekinuti na zahtjev šefa Ureda u sluĉaju kad je to Broj 35 - Strana 104 SLUŢBENE NOVINE KANTONA SARAJEVO neophodno radi izvršavanja neodloţnih sluţbenih poslova koji se odnose na rad i opis poslova radnog mjesta drţavnog sluţbenika i namještenika Ureda, o ĉemu šef Ureda donosi rješenje. (2) U sluĉaju iz stava (1) ovog ĉlana, drţavni sluţbenik i namještenik imaju pravo na nadoknadu stvarnih troškova nastalih prekidom korištenja godišnjeg odmora, ĉija se visina dokazuje odgovarajućim dokaznim sredstvima. (3) Nakon prestanka okolnosti ili razloga koji su doveli do prekida korištenja godišnjeg odmora, drţavni sluţbenik i namještenik nastavljaju korištenje prekinutog godišnjeg odmora ili mogu traţiti da im se omogući da preostali dio godišnjeg odmora koriste u drugom periodu, o ĉemu šef Ureda donosi rješenje. (4) Protiv rješenja iz stava (3) ovog ĉlana, drţavni sluţbenik i namještenik imaju pravo izjaviti ţalbu Odboru drţavne sluţbe za ţalbe Federacije Bosne i Hercegovine, u roku od 15 (petnaest) dana od dana prijema rješenja. Ĉlan 20. (Pravo na korištenje jednog dana godišnjeg odmora) Drţavni sluţbenik i namještenik imaju pravo koristiti 1 (jedan) dan godišnjeg odmora u vrijeme koje sami odrede, ali su duţni o tome obavijestiti šefa Ureda, najkasnije 3 (tri) dana prije korištenja odmora. Ĉlan 21. (PoroĊajno odsustvo) (1) Za vrijeme trudnoće, poroĊaja i njege djeteta, ţena ima pravo na poroĊajno odsustvo u trajanju od 1 (jedne) godine neprekidno. (2) Na osnovu nalaza ovlaštenog ljekara, ţena moţe zapoĉeti poroĊajno odsustvo 28 (dvadesetosam) dana prije oĉekivanog datuma poroĊaja. (3) Ţena moţe koristiti kraće poroĊajno odsustvo, ali ne kraće od 42 (ĉetrdesetdva) dana poslije poroĊaja. (4) Nakon 42 (ĉetrdesetdva) dana poslije poroĊaja, pravo na poroĊajno odsustvo moţe koristiti i otac djeteta, ako se roditelji tako sporazume. (5) Otac djeteta moţe koristiti pravo iz stava (1) ovog ĉlana i u sluĉaju smrti majke, ako majka napusti dijete ili ako iz drugih opravdanih razloga ne moţe da koristi poroĊajno odsustvo. Ĉlan 22. (Rad sa polovinom punog radnog vremena nakon isteka poroĊajnog odsustva) (1) Nakon isteka poroĊajnog odsustva, ţena sa djetetom najmanje do 1 (jedne) godine ţivota ima pravo da radi polovinu punog radnog vremena, a za blizance, treće i svako sljedeće dijete ima pravo da radi polovinu punog radnog vremena do navršene 2 (dvije) godine ţivota djeteta, ako kantonalnim propisom nije predviĊeno duţe trajanje ovog prava. (2) Pravo iz stava (1) ovog ĉlana moţe koristiti i otac djeteta, ako ţena za to vrijeme radi puno radno vrijeme. Ĉlan 23. (Plaćeno odsustvo) (1) Drţavni sluţbenik i namještenik imaju pravo na odsustvo uz naknadu plaće (plaćeno odsustvo) do 7 (sedam) radnih dana u kalendarskoj godini u sljedećim sluĉajevima: a) stupanja u brak 5 (pet) dana; b) poroĊaja supruge 3 (tri) dana; Ĉetvrtak, 5. 9. 2024. teţe bolesti ili smrt ĉlana uţe obitelji, odnosno domaćinstva 5 (pet) dana; d) vlastite selidbe 3 (tri) dana. (2) Ĉlanom uţe obitelji, u smislu stava (1) ovog ĉlana, smatraju se: braĉni odnosno vanbraĉni partner, dijete (braĉno, vanbraĉno, usvojeno, pastorĉe i dijete bez roditelja uzeto na izdrţavanje), otac, majka, oĉuh, maćeha, usvojilac, roditelji oca i majke, te braća i sestre. (3) Drţavni sluţbenik i namještenik koji su dobrovoljni davaoci krvi, za svako darivanje ima pravo na 2 (dva) dana plaćenog odsustva. (4) Ukoliko su drţavni sluţbenik i namještenik u jednoj kalendarskoj godini koristili plaćeno odsustvo po nekom od osnova iz stava (1) ovog ĉlana, imaju pravo na plaćeno odsustvo i po nekom drugom osnovu iz stava (1) ovog ĉlana, s tim da ukupno odsustvo po svim osnovama ne moţe trajati duţe od 7 (sedam) radnih dana. Ĉlan 24. (Odsustvo radi ispunjavanja vjerskih, odnosno tradicijskih potreba) (1) Šef Ureda je duţan omogućiti drţavnom sluţbeniku i namješteniku plaćeno odsustvo u trajanju od 2 (dva) dana u jednoj kalendarskoj godini radi ispunjavanja njihovih vjerskih, odnosno tradicijskih potreba. (2) Drţavni sluţbenik i namještenik imaju pravo na neplaćeno odsustvo sa rada u trajanju od 2 (dva) dana u jednoj kalendarskoj godini radi ispunjavanja vjerskih odnosno tradicijskih potreba, ako zakonom nije drugaĉije odreĊeno. Ĉlan 25. (Plaćeno odsustvo za pripremanje i polaganje struĉnog ispita i dodatno školovanje i usavršavanje) (1) Drţavni sluţbenik i namještenik imaju pravo na plaćeno odsustvo sa rada u trajanju od 5 (pet) radnih dana za pripremanje i polaganje struĉnog ispita ili drugog ispita koji predstavlja uslov za obavljanje poslova radnog mjesta na koje su drţavni sluţbenik i namještenik rasporeĊeni. (2) Šef Ureda je obavezan planirati i osigurati troškove polaganja struĉnog ispita namještenicima koji se primaju u radni odnos s obavezom polaganja struĉnog ispita u propisanom roku. (3) Ured će u skladu s mogućnostima i potrebama rada omogućiti školovanje, struĉno osposobljavanje ili usavršavanje iskljuĉivo za potrebe Ureda. (4) Drţavni sluţbenik ili namještenik za vrijeme obrazovanja ili struĉnog osposobljavanja ili usavršavanja, iskljuĉivo za potrebe poslodavca kod kojeg je zaposlen ima pravo na plaćeno odsustvo u trajanju koliko traje obrazovanje ili struĉno osposobljavanje ili usavršavanje, u skladu sa ovim Pravilnikom. (5) MeĊusobna prava i obaveze, ukupni troškovi, trajanje, naĉin korištenja i izvještavanje o svim vaţnim informacijama koji se odnose na korištenje prethodno navedenog prava se regulišu posebnim rješenjem šefa Ureda. Ĉlan 26. (Plaćena odsustva u sluĉaju sindikalnog rada) (1) Drţavni sluţbenik i namještenik imaju pravo na plaćeno odsustvo s rada u trajanju od 5 (pet) radnih dana u jednoj kalendarskoj godini za potrebe sindikalnog rada. c) Ĉetvrtak, 5. 9. 2024. SLUŢBENE NOVINE KANTONA SARAJEVO Drţavni sluţbenik i namještenik kao predsjednik Sindikata ili ĉlan Sindikata imaju pravo na plaćeno odsustvo za vrijeme trajanja pregovora koji se odnose na pripremu i zakljuĉivanje predmetnog kolektivnog ugovora, te u drugim sliĉnim sluĉajevima i aktivnostima sindikalnog rada ukoliko se odazove na poziv za sastanak resornog ministarstva ili Vlade Kantona Sarajevo, ukoliko se sastanak odrţava u radno vrijeme. (3) Pravo iz stava (2) ovog ĉlana se moţe koristiti, ali se ne smiju zapostavljati i ne izvršavati redovne obaveze i odgovornosti iz radno-pravnog odnosa. Ĉlan 27. (Neplaćeno odsustvo do 30 dana) Drţavnom sluţbeniku i namješteniku moţe se odobriti neplaćeno odsustvo sa rada do 30 (trideset) dana u sljedećim sluĉajevima: a) za pripremanje i polaganje ispita 10 (deset) dana; b) za sudjelovanje na struĉnim seminarima 10 (deset) dana; c) za gradnju i popravku kuće ili stana 10 (deset) dana; d) za njegu ĉlana porodice 20 (dvadeset) dana; e) za kulturne, sportske i druge sliĉne sluĉajeve 10 (deset) dana. Ĉlan 28. (Neplaćeno odsustvo duţe od 30 dana) Iznimno, drţavnom sluţbeniku se moţe odobriti neplaćeno odsustvo sa rada duţe od 30 (trideset) dana u sljedećim sluĉajevima: a) boravak u inostranstvu radi spajanja porodice ukoliko braĉni drug drţavnog sluţbenika boravi u inostranstvu po osnovu odluke nadleţne institucije u Bosni i Hercegovini ili nadleţnog organa u Federaciji Bosne i Hercegovine i po ovom osnovu odsustvo ne moţe trajati duţe od 4 (ĉetiri) godine; b) školovanje koje nije obuhvaćeno organizovanim oblicima obuke koju provode organi i institucije Bosne i Hercegovine na bilo kojem nivou, a koje doprinosi ukupnom usavršavanju drţavnog sluţbenika i po ovom osnovu odsustvo ne moţe trajati duţe od 2 (dvije) godine. Ĉlan 29. (Kolektivno osiguranje) (1) Šef Ureda je duţan osigurati nuţne uslove za zdravlje i sigurnost drţavnih sluţbenika i namještenika na radu. (2) Šef Ureda je duţan ugovoriti kolektivno osiguranje drţavnih sluţbenika i namještenika, u skladu sa predmetnim zakonom. Ĉlan 30. (Struĉno osposobljavanje, edukacija i obuka) U okviru mogućnosti i potreba, Ured će osigurati i organizirati struĉno osposobljavanje, edukaciju i obuku, uĉešća na seminarima, radionicama, savjetovanjima i drugim oblicima edukacija i obuka drţavnog sluţbenika i namještenika, koji su neophodni za rad na radnom mjestu. Ĉlan 31. (Zaštita od diskriminacije i fiziĉkog i psihiĉkog uznemiravanja) Šef Ureda je duţan osigurati i pruţiti zaštitu od diskriminacije i fiziĉkog i psihiĉkog uznemiravanja po svim osnovama za sve drţavne sluţbenike i namještenike Ureda. (2) Broj 35 - Strana 105 Ĉlan 32. (Zaštita dostojanstva) (1) Šef Ureda je duţan da za vrijeme obavljanja poslova, štiti dostojanstvo drţavnog sluţbenika i namještenika tako da mu osigura uslove rada u kojima neće biti izloţen uznemiravanju po bilo kom osnovu, od nadreĊenih, saradnika i osoba sa kojima redovno dolazi u kontakt u obavljanju svojih poslova. (2) Šef Ureda je duţan drţavnom sluţbeniku i namješteniku osigurati zaštitu od fiziĉkog i nefiziĉkog uznemiravanja na radnom mjestu od strane jedne ili skupine osoba, kojim se on sistematski psihiĉki zlostavlja i poniţava, s ciljem ugroţavanja njegovog ugleda, ĉasti, dostojanstva, integriteta, degradacije radnih uvjeta ili profesionalnog statusa (mobing). (3) Ponašanje kojim se narušava dostojanstvo drţavnog sluţbenika i namještenika smatra se i namjerno ili nehatno ponašanje koje ukljuĉuje ogovaranje, širenje glasina ili kleveta o drugome, uvrede, prijetnje, psovke, omalovaţavanje, namjerno uskraćivanje informacija potrebnih za rad, odbijanje saradnje prilikom obavljanja zajedniĉkog posla i sl. Ĉlan 33. (Zaštita grupa posebno osjetljivih na rizike) Šef Ureda je duţan organizovati radno mjesto tako da vodi raĉuna o prisustvu grupa osjetljivih na odreĊene rizike: trudnice, porodilje ili dojilje, maloljetnici, lica sa invaliditetom, kao i radnici sa promijenjenom radnom sposobnošću u smislu propisa o penzijskom i invalidskom osiguranju, kojima je zabranjen rad na poslovima propisanim propisima o zaštiti na radu. Ĉlan 34. (Osiguranje uslova za zdravlje i sigurnost na radu) (1) Šef Ureda je duţan osigurati neophodne uslove za zdravlje i sigurnost na radu. (2) U svrhu osiguranja uslova iz stava (1) ovog ĉlana, poduzet će se sve potrebne mjere i aktivnosti, o ĉemu će se donijeti poseban pravilnik koji reguliše zaštitu na radu. Ĉlan 35. (Upoznavanje s propisima) Drţavnom sluţbeniku i namješteniku Ureda i svim drugim drţavnim sluţbenicima i namještenicima koji stupaju u radni odnos u Uredu, šef Ureda je duţan omogućiti upoznavanje sa svim internim propisima i aktima koji se odnose na organizaciju rada, te zaštitu i sigurnosti na radu. Ĉlan 35a. (Primjena povoljnijeg prava) Ukoliko je neko pravo ili obaveza iz radno-pravnog odnosa drţavnog sluţbenika i namještenika razliĉito ureĊeno vaţećim Zakonom o radu, vaţećim propisima iz radno-pravnih odnosa ili vaţećim propisima Ureda, za drţavnog sluţbenika i namještenika se primjenjuje najpovoljnije pravo. V. PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Ĉlan 36. (Stupanje na snagu) Ovaj Pravilnik stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Sluţbenim novinama Kantona Sarajevo". Broj 14-30-35159/24 26. augusta 2024. godine Šef ureda Sarajevo Emir Ibrahimagić, s. r. Broj 35 - Strana 106 SLUŢBENE NOVINE KANTONA SARAJEVO Ĉetvrtak, 5. 9. 2024. SLUŢBENE OBJAVE MINISTARSTVO ZA RAD, SOCIJALNU POLITIKU, RASELJENA LICA I IZBJEGLICE KANTONA SARAJEVO