Aktio

Kolektivni ugovor za drţavne sluţbenike i namještenike u organima drţavne sluţbe Kantona Sarajevo i - opće odredbe

Na osnovu ĉlana 138. stav (3) Zakona o radu ("Sluţbene novine Federacije BiH", broj 26/16, 89/18 i 44/22), Vlada Kantona Sarajevo i Samostalni sindikat drţavnih sluţbenika i namještenika Kantona Sarajevo kao reprezentativni sindikat za drţavne sluţbenike i namještenike u organima drţavne sluţbe Kantona Sarajevo, zakljuĉuju KOLEKTIVNI UGOVOR ZA DRŢAVNE SLUŢBENIKE I NAMJEŠTENIKE U ORGANIMA DRŢAVNE SLUŢBE KANTONA SARAJEVO I - OPĆE ODREDBE Ĉlan 1. (Ugovorne strane) Ugovorne strane su: (1) Vlada Kantona Sarajevo, kao poslodavac (u daljem tekstu: Vlada), (2) Samostalni sindikat drţavnih sluţbenika i namještenika Kantona Sarajevo (u daljem tekstu: Sindikat), kao predstavnik drţavnih sluţbenika i namještenika u organima drţavne sluţbe Kantona Sarajevo. Ĉlan 2. (Predmet) Kolektivnim ugovorom za drţavne sluţbenike i namještenike u organima drţavne sluţbe Kantona Sarajevo (u daljem tekstu: Kolektivni ugovor) ureĊuju se prava i obaveze drţavnih sluţbenika i namještenika u organima drţavne sluţbe Kantona Sarajevo (u daljem tekstu: drţavni sluţbenici i namještenici), koja proizilaze po osnovu rada i vaţećih propisa koji ureĊuju radne odnose, plaće i druge naknade drţavnih sluţbenika i namještenika. Ĉlan 3. (Definicije pojmova korištenih u Kolektivnom ugovoru) Pojmovi u smislu ovog kolektivnog ugovora imaju sljedeće znaĉenje: a) "organ drţavne sluţbe" predstavljaju kantonalna ministarstva, kantonalne uprave i kantonalne upravne organizacije; struĉne i druge sluţbe organa izvršne i zakonodavne vlasti Kantona, Općinski sud u Sarajevu, Kantonalni sud u Sarajevu, Kantonalno tuţilaštvo Kantona Sarajevo i Pravobranilaštvo Kantona Sarajevo; b) "poslodavac" je Vlada i organi drţavne sluţbe; c) "rukovodilac organa drţavne sluţbe" je rukovodilac organa uprave, upravne organizacije i druge kantonalne sluţbe i institucije, sudova u Sarajevu, Kantonalnog tuţilaštva Kantona Sarajevo i Pravobranilaštva Kantona Sarajevo; d) "radno mjesto" je pozicija utvrĊena aktom o unutrašnjoj organizaciji organa drţavne sluţbe na koje se postavlja drţavni sluţbenik i namještenik za vršenje poslova utvrĊenih za to radno mjesto; e) "platni razred" predstavlja razvrstavanje radnih mjesta utvrĊenih aktom o unutrašnjoj organizaciji (1) (2) (3) Ĉetvrtak, 7. 12. 2023. organa drţavne sluţbe u odreĊene pozicije radi odreĊivanja iznosa osnovne plaće drţavnog sluţbenika i namještenika; f) "koeficijent" predstavlja brojĉanu vrijednost koja se iskazuje arapskim brojevima za svaku poziciju radnog mjesta koje su razvrstane u platne razrede organa drţavne sluţbe i sluţi za utvrĊivanje visine osnovne plaće; g) "osnovica za obraĉun plaće" predstavlja novĉani iznos u konvertibilnim markama (u daljem tekstu: KM) koji se koristi za odreĊivanje osnovne plaće; h) "osnovna plaća" je plaća drţavnog sluţbenika i namještenika utvrĊena mnoţenjem osnovice za plaću i boda za obraĉun plaće sa utvrĊenim koeficijentom platnog razreda; i) "plaća drţavnog sluţbenika i namještenika" je plaća za obavljeni rad i vrijeme provedeno na radu, koja se sastoji se od: osnovne plaće, dijela plaće za radni uĉinak ukoliko je isti ostvaren i uvećane plaće iz ĉlana 20. Zakona o plaćama i naknadama u organima vlasti Kantona Sarajevo; j) "noćni rad" u smislu ovog kolektivnog ugovora je rad izmeĊu 22,00 sata i 06,00 sati; k) "prekovremeni rad" je rad koji sluţbenik ili namještenik izvrši van redovnog radnog vremena, odnosno preko 40 radnih sati u toku radne sedmice, a na osnovu rješenja rukovodioca organa drţavne sluţbe; l) "mjeseĉni fond radnih sati" je broj radnih sati koji se dobije mnoţenjem broja radnih dana u jednom mjesecu sa dnevnim radnim vremenom od osam sati; m) "rad u turnusima" je rad organizovan preraspodjelom radnog vremena, radi kontinuiteta izvršavanja poslova i zadataka, n) "kontinuitet izvršavanja poslova i zadataka" podrazumijeva poslove i zadatke koji ne mogu biti odgoĊeni i ĉije izvršavanje treba obezbijediti neprekidno (rad deţurnih sluţbi); o) "pripravnost za rad" je poseban oblik rada, kada drţavni sluţbenik i namještenik ne mora biti prisutan na radnom mjestu, ali mora biti dostupan radi obavljanja hitnih poslova za poslodavaca iz svoje djelatnosti. Ĉlan 4. (Opći principi) U svim pitanjima iz radnog odnosa koja nisu ureĊena posebnim propisima ili ovim kolektivnim ugovorom, primjenjuju se odredbe vaţećeg općeg kolektivnog ugovora za teritoriju Federacije Bosne i Hercegovine. Ako je neko pravo iz radnog odnosa razliĉito ureĊeno Zakonom o radu, drugim propisima koji definišu radnopravne odnose u kantonalnim organima, drugim propisima ili pojedinaĉnim aktima, primjenjuje se za drţavnog sluţbenika i namještenika najpovoljnije pravo. Propisom Vlade i općim aktom rukovodioca organa ne mogu se utvrditi manja prava drţavnih sluţbenika i namještenika od prava koja su utvrĊena ovim kolektivnim ugovorom. Ĉetvrtak, 7. 12. 2023. SLUŢBENE NOVINE KANTONA SARAJEVO Ĉlan 5. (Ravnopravnost spolova) Odredbe ovog kolektivnog ugovora odnose se podjednako na lica muškog i ţenskog spola, bez obzira na rod imenice upotrijebljen u tekstu Kolektivnog ugovora. Ĉlan 6. (Naĉela primjene Kolektivnog ugovora) (1) Ugovorne strane saglasne su da će se zalagati i rukovoditi: a) naĉelom primjene Kolektivnog ugovora u dobroj vjeri; b) naĉelom promocije socijalnog partnerstva i kolektivnog pregovaranja; c) naĉelom mirnog rješavanja sporova. (2) Polazeći od konvencije 87. i 98. MeĊunarodne organizacije rada, ugovorne strane su saglasne da će uvaţavati općedruštvenu vaţnost sindikata i sindikalnog rada zbog: a) veće vjerodostojnosti socijalnog partnerstva i kolektivnog pregovaranja; b) većeg stepena društvene stabilnosti, odgovornosti i kompetentnosti socijalnih partnera; c) razvijanja naĉela uzajamnosti i odgovornosti drţavnih sluţbenika i namještenika za unapreĊenje prava iz radnog odnosa; d) većeg ukljuĉivanja drţavnih sluţbenika i namještenika u odluĉivanje o uslovima svog rada i ţivota; e) jaĉanja demokratske kulture i svijesti o zajedniĉkoj odgovornosti za opće dobro. (3) Radi podsticanja i zaštite slobodnog i nesmetanog sindikalnog organizovanja i djelovanja, ugovorne strane će se zajedniĉki zauzimati za ostvarivanja povoljnog normativnog okvira, u skladu s meĊunarodnim standardima i komparativnim iskustvima. II - RADNI ODNOSI, RADNO VRIJEME ODMORI I ODSUSTVA Ĉlan 7. (Prijem, rasporeĊivanje i prestanak radnog odnosa) (1) Prijem, rasporeĊivanje i prestanak radnog odnosa drţavnih sluţbenika i namještenika u organima drţavne sluţbe vršit će se u skladu sa zakonom i drugim propisima koji ureĊuju oblast zapošljavanja drţavnih sluţbenika i namještenika. (2) Lice koje traţi zaposlenje, kao i lice koje se zaposli, ne moţe biti stavljeno u nepovoljniji poloţaj s obzirom na spol, spolno opredjeljenje, braĉno stanje, porodiĉne obaveze, starost, invalidnost, trudnoću, jezik, vjeru, politiĉko i drugo mišljenje, nacionalnu pripadnost, socijalno porijeklo, imovno stanje, roĊenje, rasu, boju koţe, ĉlanstvo ili neĉlanstvo u politiĉkim strankama i sindikatima, zdravstveni status ili neko drugo liĉno svojstvo. (3) Zabranjena je diskriminacija lica koje traţi zaposlenje i drţavnog sluţbenika i namještenika po svim osnovima diskriminacije propisanim zakonom. Ĉlan 8. (Probni rad) (1) Kada se radi o prvom zapošljavanju u organu drţavne sluţbe, drţavni sluţbenik i namještenik prolazi razdoblje probnog rada, koje obuhvata vrijeme uvoĊenja u posao i vrijeme obavljanja duţnosti. Broj 51 - Strana 21 Ocjenu rada drţavnog sluţbenika i namještenika za vrijeme probnog rada, predlaţe rukovodilac organizacione jedinice, odnosno ovlaštena osoba koja prati njegov rad u organu drţavne sluţbe. (3) Ocjenjivanje probnog rada drţavnog sluţbenika i namještenika vrši rukovodilac organa drţavne sluţbe. (4) Ukoliko je ocjena rada zadovoljavajuća, rukovodilac organa drţavne sluţbe rješenjem potvrĊuje postavljenje drţavnog sluţbenika, odnosno rasporeĊivanje namještenika na radno mjesto. (5) Ukoliko je ocjena rada nezadovoljavajuća, rukovodilac organa drţavne sluţbe donosi rješenje o prestanku radnog odnosa u skladu sa zakonom. (6) Drţavnom sluţbeniku i namješteniku, koji je za vrijeme probnog rada bio odsutan sa rada iz opravdanih razloga (bolest, porodiljsko odsustvo, mobilizacija i sl.), probni rad se produţava za onoliko dana/vremena koliko je bio opravdano odsutan. Ĉlan 9. (Pripravniĉki staţ i struĉno osposobljavanje za samostalan rad) (1) Organi drţavne sluţbe mogu planirati i redovno godišnje primati u radni odnos pripravnike radi obavljanja pripravniĉkog staţa, u skladu sa zakonom i u skladu sa Vladinim programom prijema pripravnika. (2) Struĉni kadrovi mogu se primiti na struĉno osposobljavanje radi polaganja pripravniĉkog, odnosno struĉnog ispita, bez zasnivanja radnog odnosa u skladu sa zakonom. (3) Ugovor o struĉnom osposobljavanju bez zasnivanja radnog odnosa zakljuĉuje se u pisanom obliku, a struĉno osposobljavanje moţe trajati onoliko koliko traje pripravniĉki staţ. Ĉlan 10 (Troškovi polaganja struĉnog ispita) Rukovodioci organa drţavne sluţbe duţni su planirati i obezbijediti namještenicima, koji se primaju u radni odnos s obavezom da u propisanom roku poloţe struĉni ispit, troškove polaganja struĉnog ispita, u skladu sa zakonom. Ĉlan 11. (Ostvarivanje prava iz radnog odnosa) Prava iz radnog odnosa drţavni sluţbenik i namještenik ostvaruje u organu drţavne sluţbe u koji je primljen u radni odnos, u skladu sa zakonom, ovim kolektivnim ugovorom i općim aktima organa drţavne sluţbe. Ĉlan 12. (Odmor u toku rada) Odmor u toku radnog vremena koristi se u skladu sa zakonom, posebnim propisom Vlade i pravilnikom o radnim odnosima. Ĉlan 13. (Dnevni i sedmiĉni odmor) (1) Drţavni sluţbenik i namještenik ima pravo na odmor izmeĊu dva uzastopna radna dana (dnevni odmor) u trajanju od najmanje 12 sati neprekidno. (2) Drţavni sluţbenik i namještenik ima pravo na sedmiĉni odmor u trajanju od najmanje 24 sata neprekidno, a ako je potrebno da drţavni sluţbenik i namještenik radi na dan sedmiĉnog odmora, mora mu se osigurati korištenje jednog dana u periodu odreĊenom prema dogovoru rukovodioca organa i drţavnog sluţbenika i namještenika, koji ne moţe biti duţi od dvije sedmice. (2) Broj 51 - Strana 22 (3) (1) (2) (3) (1) (2) (3) (1) SLUŢBENE NOVINE KANTONA SARAJEVO Od drţavnog sluţbenika i namještenika se moţe traţiti da radi na dan svog sedmiĉnog odmora samo u sluĉaju više sile, vanrednog povećanja obima posla, kao i u drugim sluĉajevima utvrĊenim pravilnikom o radnim odnosima. Ĉlan 14. (Godišnji odmor) Duţinu i vrijeme korištenja godišnjeg odmora utvrĊuje rukovodilac organa drţavne sluţbe u skladu sa zakonom, ovim kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radnim odnosima. Pri utvrĊivanju trajanja godišnjeg odmora smatra se daje radno vrijeme rasporeĊeno na pet radnih dana. U trajanje godišnjeg odmora ne uraĉunava se vrijeme privremene sprijeĉenosti za rad, vrijeme praznika u koje se ne radi, subote i nedjelje, kao i drugo vrijeme odsustvovanja sa rada koje se radniku priznaje u staţ osiguranja. Ĉlan 15. (Sticanje prava na godišnji odmor) Drţavni sluţbenik i namještenik koji se prvi put zaposli ili koji ima prekid rada izmeĊu dva radna odnosa duţi od 15 dana, stiĉe pravo na godišnji odmor nakon šest mjeseci neprekidnog rada. Drţavni sluţbenik i namještenik, koji u kalendarskoj godini u kojoj je zasnovao radni odnos nema navršenih šest mjeseci neprekidnog rada, ima pravo na dva dana godišnjeg odmora za svaki navršeni mjesec rada. U sluĉaju prestanka radnog odnosa, poslodavac je duţan drţavnom sluţbeniku i namješteniku koji nije iskoristio cijeli ili dio godišnjeg odmora isplatiti naknadu umjesto korištenja godišnjeg odmora u iznosu koji bi primio daje koristio cijeli, odnosno preostali dio godišnjeg odmora, ako godišnji odmor ili njegov dio nije iskoristio krivicom poslodavca. Ĉlan 16. (Kriteriji za korištenje godišnjeg odmora) Godišnji odmor od 20 radnih dana se uvećava, s tim da ukupno trajanje godišnjeg odmora ne moţe biti duţe od 36 radnih dana, prema sljedećim kriterijima: a) Po osnovu radnog staţa: 1) za svake tri godine radnog staţa jedan dan. b) Po osnovu sloţenosti poslova: 2) drţavnim sluţbenicima 3) namještenicima koji obavljaju poslove više i VKV struĉne spreme 4) namještenicima koji obavljaju poslove srednje i KV struĉne spreme 5) ostalim namještenicima ĉetiri dana, tri dana, dva dana, jedan dan. c) Po osnovu uvjeta rada i prirode posla: 1) rad na poslovima sa oteţanim uvjetima rada 2) rad u smjenama 3) rad na poslovima s posebnom prirodom tri dana, dva dana, tri dana. d) Po osnovu socijalnih i zdravstvenih uvjeta rada: 1) roditelju ili staratelju sa djetetom do sedam godina 2) samohranom roditelju ili staratelju sa djetetom do deset godina 3) samohranom roditelju, staratelju i licu kojem je dijete rješenjem nadleţnog organa povjereno na ĉuvanje i odgoj sa hendikepiranim djetetom 4) osobi sa invaliditetom jedan dan za svako dijete, dva dana za svako dijete, dva dana za svako dijete, dva dana. e) Po osnovu rezultata rada: 1) za uspješne rezultate rada 2) za naroĉito uspješne rezultate rada jedan dan, dva dana. Ĉetvrtak, 7. 12. 2023. f) Po osnovu uĉešća u oruţanim snagama: 1) uĉešće u odbrambeno-oslobodilaĉkom/domovinskom ratu 12-18 mjeseci 2) uĉešće u odbrambeno-oslobodilaĉkom/domovinskom ratu 18-30 mjeseci 3) uĉešće u odbrambeno-oslobodilaĉkom/domovinskom ratu više od 30 mjeseci jedan dan, dva dana, tri dana. Ĉlan 17. (Trajanje godišnjeg odmora preko 30 radnih dana) Drţavni sluţbenik i namještenik, koji najmanje 30% radnog vremena radi na poslovima na kojima se uz primjenu mjera zaštite na radu nije moguće zaštititi od štetnih uticaja ima pravo na godišnji odmor u trajanju od najmanje 30 radnih dana, a najviše do 45 radnih dana, u skladu sa vaţećim propisima. Ĉlan 18. (Rješenje o godišnjem odmoru) (1) Rukovodilac organa drţavne sluţbe donosi plan korištenja godišnjih odmora najkasnije do kraja aprila tekuće godine, uz prethodnu konsultaciju sa radnicima ili njihovim predstavnicima u skladu sa zakonom, uzimajući u obzir potrebe posla, kao i opravdane razloge radnika. (2) Na osnovu plana korištenja godišnjeg odmora, rukovodilac organa drţavne sluţbe donosi rješenje i uruĉuje ga drţavnom sluţbeniku i namješteniku najkasnije sedam dana prije poĉetka korištenja godišnjeg odmora. (3) Drţavnom sluţbeniku i namješteniku moţe se omogućiti da godišnji odmor koristi u dva dijela, ako on to zahtijeva, u skladu sa zakonom. Ĉlan 19. (Jedan dan godišnjeg odmora) Drţavni sluţbenik i namještenik ima pravo koristiti jedan dan godišnjeg odmora u vrijeme koje sam odredi, ali je duţan o tome obavijestiti rukovodioca organa drţavne sluţbe, najkasnije tri dana prije njegovog korištenja. Ĉlan 20. (Prekid godišnjeg odmora) (1) Korištenje godišnjeg odmora moţe se privremeno prekinuti na zahtjev rukovodioca organa drţavne sluţbe u sluĉaju kada je to neophodno radi izvršenja neodloţnih sluţbenih poslova. (2) U sluĉaju iz stava (1) ovog ĉlana, drţavni sluţbenici i namještenici imaju pravo na nadoknadu stvarnih troškova nastalih prekidom korištenja godišnjeg odmora, ĉija se visina dokazuje odgovarajućim dokazima. (3) Nakon prestanka okolnosti koje su dovele do prekida korištenja godišnjeg odmora, drţavni sluţbenik i namještenik nastavlja korištenje prekinutog godišnjeg odmora, ali moţe traţiti da mu se omogući da preostali dio godišnjeg odmora koristi u drugom periodu, o ĉemu rukovodilac organa drţavne sluţbe donosi rješenje. Ĉlan 21. (Plaćeno odsustvo) Drţavni sluţbenik i namještenik ima pravo na odsustvo uz naknadu plaće (plaćeno odsustvo) do sedam radnih dana u kalendarskoj godini u sljedećim sluĉajevima: stupanja u brak, poroĊaja supruge, teţe bolesti i smrti ĉlana uţe obitelji, odnosno domaćinstva, selidbe i u drugim sliĉnim sluĉajevima, što se odreĊuje pravilnikom o radnim odnosima. Ĉlan 22. (Druga plaćena odsustva) (1) Drţavni sluţbenik i namještenik ima pravo na plaćeno odsustvo sa rada u trajanju od pet radnih dana u jednoj Ĉetvrtak, 7. 12. 2023. (2) (3) (4) (5) (1) (2) (3) (4) (5) (1) (2) SLUŢBENE NOVINE KANTONA SARAJEVO kalendarskoj godini za pripremanje i polaganje struĉnog ispita ili drugog ispita koji predstavlja uslov za obavljanje poslova radnog mjesta na koje je drţavni sluţbenik ili namještenik rasporeĊen kao i za potrebe sindikalnog rada. Drţavni sluţbenik i namještenik ima pravo na plaćeno odsustvo sa rada u trajanju od dva dana u jednoj kalendarskoj godini radi zadovoljavanja vjerskih odnosno tradicijskih potreba, ako zakonom nije drugaĉije odreĊeno. Drţavni sluţbenik i namještenik ima pravo na dva dana plaćenog odsustva za svako dobrovoljno darivanje krvi. Drţavni sluţbenik ili namještenik, za vrijeme obrazovanja ili struĉnog osposobljavanja ili usavršavanja, iskljuĉivo za potrebe poslodavca kod kojeg je zaposlen, ima pravo na plaćeno odsustvo u trajanju koliko traje obrazovanje ili struĉno osposobljavanje ili usavršavanje, u skladu sa pravilnikom o radnim odnosima. Drţavni sluţbenik ili namještenik koji je predsjednik ili ĉlan Sindikata ima pravo na plaćeno odsustvo za vrijeme trajanja pregovora oko zakljuĉivanja kolektivnog ugovora, odnosno i u drugim sluĉajevima ukoliko se odazove na poziv za sastanak resornog ministarstva ili Vlade Kantona, ukoliko se sastanak odrţava u radno vrijeme. Ĉlan 23. (Neplaćeno odsustvo) Drţavnom sluţbeniku ili namješteniku moţe se odobriti neplaćeno odsustvo sa rada do 30 dana, pod uslovima i na naĉin propisan zakonom i pravilnikom o radnim odnosima, u sljedećim sluĉajevima: a) za pripremanje i polaganje ispita, b) za sudjelovanje u struĉnim seminarima, c) za sindikalne aktivnosti u trajanju od jedan radni dan u mjesecu, d) za gradnju i popravku kuće ili stana, e) za njegu ĉlana porodice, f) za sudjelovanje na kulturnim, sportskim susretima i drugim sliĉnim sluĉajevima. Drţavni sluţbenik i namještenik ima pravo na neplaćeno odsustvo sa rada u trajanju od dva dana u jednoj kalendarskoj godini radi zadovoljavanja vjerskih odnosno tradicijskih potreba, ako zakonom nije drugaĉije odreĊeno. Odsustvo iz stava (1) ovog ĉlana za pojedine sluĉajeve bliţe će se urediti pravilnikom o radnim odnosima. Za vrijeme korištenja neplaćenog odsustva drţavnom sluţbeniku i namješteniku prava i obaveze iz radnog odnosa miruju. Neplaćeno odsustvo u trajanju duţem od 30 dana moţe se odobriti u skladu sa zakonom. Ĉlan 24. (Struĉno usavršavanje i edukacija) Organ drţavne sluţbe će, u okviru svojih mogućnosti i potreba drţavne sluţbe, drţavnog sluţbenika i namještenika uputiti na struĉno usavršavanje, školovanje ili specijalizaciju, kao i na prisustvo organizovanim seminarima, savjetovanjima, kursevima i drugim vidovima struĉnog usavršavanja i obuke potrebne za rad na radnom mjestu. Drţavni sluţbenik ili namještenik, koji se upućuje na školovanje, struĉno osposobljavanje ili usavršavanje, iskljuĉivo za potrebe organa drţavne sluţbe u kojem radi, Broj 51 - Strana 23 ima pravo na plaćeno odsustvo u trajanju do jedne godine, a naĉin korištenja ovog prava utvrdit će se pravilnikom o radnim odnosima. Ĉlan 25. (Kriteriji za proglašavanje drţavnog sluţbenika i namještenika prekobrojnim) (1) Rukovodilac organa drţavne sluţbe proglašava drţavnog sluţbenika i namještenika prekobrojnim u skladu sa zakonom, a prema redoslijedu koji se utvrdi Listom prioriteta za rješavanje njihovog radnopravnog statusa (u daljem tekstu: Lista). (2) Listu utvrĊuje rukovodilac organa drţavne sluţbe prije donošenja rješenja o prekobrojnosti drţavnog sluţbenika ili namještenika, polazeći od sljedećih kriterija: a) ukupan staţ osiguranja, b) ocjena rada - radni doprinos i dosadašnji rad na sistematizovanom radnom mjestu, c) disciplinska i materijalna odgovornost, d) uĉešće u odbrani Bosne i Hercegovine i ĉlan porodice šehida i poginulog borca i ratni vojni invalidi - pravo po osnovu Zakona o dopunskim pravima boraca - branitelja Bosne i Hercegovine, e) socijalni status i invalidnost, f) zdravstveno stanje, g) status civilne ţrtve rata. (3) Kriteriji iz stava (2) ovog ĉlana sa brojem bodova su sastavni dio ovog kolektivnog ugovora i ĉine njegov sastavni dio. (4) Na Listu se uvrštavaju svi drţavni sluţbenici ili namještenici istog stepena struĉne spreme zaposleni u organu drţavne sluţbe. (5) Rukovodilac organa drţavne sluţbe duţan je, prije donošenja Liste i rješenja o prekobrojnosti, razmotriti mišljenje Sindikata i odgovor po tom mišljenju dostaviti u pismenom obliku Sindikatu. (6) Drţavnom sluţbeniku i namješteniku, koji je proglašen prekobrojnim, a koji se ne moţe rasporediti na druge poslove u skladu sa zakonom, prestaje radni odnos i ima pravo na otpremninu u skladu sa zakonom i ovim kolektivnim ugovorom. III - ZAŠTITA DOSTOJANSTVA DRŢAVNIH SLUŢBENIKA I NAMJEŠTENIKA Ĉlan 26. (Zaštita od diskriminacije) Rukovodilac organa drţavne sluţbe duţan je zaštiti lice koje traţi zaposlenje i drţavnog sluţbenika i namještenika od diskriminacije iz ĉlana 8. Zakona o radu u odnosu na: a) uvjete internog premještaja i unapreĊenja, b) uvjete rada i sva prava iz radnog odnosa, c) obrazovanje, osposobljavanje i usavršavanje, d) napredovanje u poslu i e) prestanak radnog odnosa u organu drţavne sluţbe. Ĉlan 27. (Obaveze rukovodioca organa drţavne sluţbe u zaštiti dostojanstva) (1) Rukovodilac organa drţavne sluţbe duţan je, za vrijeme obavljanja poslova, štiti dostojanstvo drţavnog sluţbenika i namještenika tako da mu osigura uslove rada u kojima neće biti izloţen uznemiravanju po bilo kom osnovu, od nadreĊenih, saradnika i osoba sa kojima redovno dolazi u kontakt u obavljanju svojih poslova. Broj 51 - Strana 24 (2) (3) (1) (2) (3) (4) (1) SLUŢBENE NOVINE KANTONA SARAJEVO Rukovodilac organa drţavne sluţbe je duţan drţavnom sluţbeniku i namješteniku osigurati zaštitu od fiziĉkog i nefiziĉkog uznemiravanja na radnom mjestu od strane jedne ili skupine osoba, kojim se on sistematski psihiĉki zlostavlja i poniţava, s ciljem ugroţavanja njegovog ugleda, ĉasti, dostojanstva, integriteta, degradacije radnih uvjeta ili profesionalnog statusa (mobing). Ponašanje kojim se narušava dostojanstvo drţavnog sluţbenika i namještenika smatra se i namjerno ili nehatno ponašanje koje ukljuĉuje ogovaranje, širenje glasina ili kleveta o drugome, uvrede, prijetnje, psovke, omalovaţavanje, namjerno uskraćivanje informacija potrebnih za rad, odbijanje saradnje prilikom obavljanja zajedniĉkog posla i sl. Ĉlan 28. (Postupak zaštite dostojanstva-medijacija) Postupak zaštite dostojanstva drţavnog sluţbenika i namještenika pokreće se podnošenjem pisanog zahtjeva/ţalbe za zaštitu rukovodiocu organa drţavne sluţbe ili medijatoru drţavne sluţbe, u roku od 15 dana od dana saznanja za diskriminaciju, uznemiravanje i nasilje na radu iz ĉlana 9. Zakona o radu, odnosno ĉlanu 26. ovog kolektivnog ugovora. Medijator drţavne sluţbe koji neposredno primi pisani zahtjev/ţalbu drţavnog sluţbenika i namještenika za rješavanje pitanja koja se odnose na radno-pravni status, duţan je postupiti u skladu sa ĉlanom 5. Uredbe o medijatorima drţavne sluţbe u Kantonu Sarajevo ("Sluţbene novine Kantona Sarajevo" broj 10/17). Rukovodilac organa drţavne sluţbe duţan je, prije dostavljanja ţalbe drugostepenom organu, zatraţiti mišljenje medijatora, u svim sluĉajevima kada drţavni sluţbenik odnosno namještenik podnesu ţalbu na rješenje kojim se rješava pitanje koje se odnosi na njihov radnopravni status. Rukovodilac organa drţavne sluţbe duţan je pribaviti mišljenje medijatora, na zahtjev sindikata zbog povrede prava utvrĊenih pravilnikom o radnim odnosima i pravilnikom o plaćama i naknadama u organima drţavne sluţbe, zbog neusaglašenosti sa zakonom i Kolektivnim ugovorom. Ĉlan 29. (Mjere u postupku zaštite dostojanstva) Ako rukovodilac organa drţavne sluţbe utvrdi daje zahtjev za zaštitu odnosno ţalba opravdana, duţan je preduzeti mjere radi otklanjanja neţeljenih ponašanja, kao što su: a) pismeno obavijestiti medijatora radi pokušaja mirnog rješenja spora, b) ukoliko ne doĊe do mirnog rješenja spora putem postupka medijacije, rukovodilac je duţan donijeti rješenje o pokretanju disciplinskog postupka u skladu sa ĉlanom 37. stav (1) Uredbe o pravilima disciplinskog postupka za disciplinsku odgovornost drţavnih sluţbenika u organima drţavne sluţbe u Kantonu Sarajevo ("Sluţbene novine Kantona Sarajevo", broj 22/20, 23/22 i 43/23 i svim kasnijim izmjenama i dopunama). Ĉetvrtak, 7. 12. 2023. IV - SIGURNOST I ZAŠTITA ZDRAVLJA NA RADU Ĉlan 30. (Osiguranje uvjeta za sigurnost i zaštitu zdravlja na radu) (1) Rukovodilac organa drţavne sluţbe duţan je osigurati takve uvjete na radu kojima se u najvećoj mogućoj mjeri spreĉava nastanak povreda na radu, profesionalnih oboljenja i oboljenja u vezi sa radom i koji stvaraju pretpostavku za punu fiziĉku, psihiĉku i socijalnu sigurnost drţavnih sluţbenika i namještenika na radu. (2) Rukovodilac organa drţavne sluţbe je duţan organizovati poslove zaštite na radu vodeći raĉuna o tehniĉkotehnološkom procesu rada, broju radnika, broju lokacija odvojenih radnih jedinica, opasnostima i rizicima po zdravlje radnika. Ĉlan 31. (Obaveza osiguranja preventivnih mjera) (1) Rukovodilac organa drţavne sluţbe obavezan je da, prilikom organizovanja rada i radnog procesa, osigura preventivne mjere radi zaštite ţivota i zdravlja drţavnih sluţbenika i namještenika, kao i potrebna materijalna sredstva za njihovu primjenu. (2) Rukovodilac organa drţavne sluţbe duţan je da osigura preventivne mjere prije poĉetka rada radnika, u toku rada, kao i kod svake izmjene tehnološkog postupka, izborom radnih metoda kojima se osigurava najveća sigurnost i zaštita zdravlja na radu, zasnovana na primjeni propisa iz oblasti sigurnosti i zaštite zdravlja na radu, radnih odnosa, tehniĉkih propisa i standarda, propisa iz oblasti zdravstvene zaštite i dr. (3) Rukovodilac organa drţavne sluţbe je obavezan izvršavati obaveze utvrĊene propisima o zaštiti na radu, poštujući naĉela prevencije, naĉelo odgovornosti poslodavca za sigurnost i zaštitu na radu i naĉelo obavezne primjene propisanih mjera, sredstava i opreme. Ĉlan 32. (Lica koja imaju pravo na sigurnost i zaštitu zdravlja na radu) Pravo na sigurnost i zaštitu zdravlja na radu ima: a) drţavni sluţbenik i namještenik, b) lice koje je na struĉnom osposobljavanju, c) lice koje se nalazi na prekvalifikaciji, dokvalifikaciji ili struĉnom usavršavanju, d) lice koje obavlja volonterski rad, e) drugo lice koje se zatekne u radnoj okolini radi obavljanja odreĊenih poslova, ako je o njegovom prisustvu rukovodilac organa drţavne sluţbe upoznat. Ĉlan 33. (Obavezno utvrĊivanje uvjeta rada i zahtjeva u pogledu sposobnosti) (1) Rukovodilac organa drţavne sluţbe je duţan da za sve poslove u tehniĉkotehnološkom procesu rada utvrdi uvjete rada i zahtjeve u pogledu zdravstvenih i psihofiziĉkih sposobnosti drţavnih sluţbenika i namještenika koji će te poslove obavljati. (2) Drţavni sluţbenik i namještenik ne moţe zasnovati radni odnos ukoliko prethodno nije utvrĊeno da njegovo zdravstveno stanje i psihofiziĉke sposobnosti odgovaraju uvjetima rada i zahtjevima radnog mjesta. (3) Zdravstveno stanje i psihofiziĉke sposobnosti drţavnih sluţbenika i namještenika iz stava (2) ovog ĉlana utvrĊuju se na osnovu ljekarskog uvjerenja izdatog od strane Ĉetvrtak, 7. 12. 2023. SLUŢBENE NOVINE KANTONA SARAJEVO odjeljenja za medicinu rada zdravstvenu zaštitu radnika ovlaštene zdravstvene ustanove. Ĉlan 34. (Pravo na sigurne i zdrave uvjete rada) (1) Drţavni sluţbenici i namještenici imaju pravo na sigurne i zdrave uvjete rada. (2) Radna okolina i sredstva za rad moraju, s obzirom na prirodu posla, biti sigurni za drţavne sluţbenike i namještenike i ne smiju ugroziti njihovo zdravlje. (3) Drţavni sluţbenik i namještenik ima pravo na zdravstvenu zaštitu primjerenu rizicima za sigurnost i zdravlje kojima je izloţen na radu, u skladu s posebnim propisima koji ureĊuju mjere zdravstvene zaštite u vezi sa radom. Ĉlan 35. (Osobna zaštitna sredstava, radna odjeća, obuća i oprema) Rukovodioci organa drţavne sluţbe duţni su planirati i obezbijediti sluţbenicima i namještenicima koji su pri obavljanju svojih poslova izloţeni štetnostima i opasnostima, nabavku osobnih zaštitnih sredstava, radne odjeće, obuće i opreme u skladu sa vaţećim internim i općim aktima. Ĉlan 36. (Obaveze drţavnog sluţbenika i namještenika) Drţavni sluţbenik i namještenik duţan je da sebe i druge ne izlaţe opasnostima i pridrţava se svih obaveza utvrĊenih propisima o zaštiti na radu, pravilnikom o zaštiti na radu i uputstvima rukovodioca organa drţave sluţbe. Ĉlan 37. (Pravilnik o zaštiti na radu) Rukovodilac organa drţavne sluţbe duţan je, u roku od tri mjeseca od donošenja federalnog provedbenog propisa o naĉinu i uslovima procjene rizika na radnom mjestu, donijeti akt o procjeni rizika na radnom mjestu drţavnog sluţbenika i namještenika i usaglasiti pravilnik o zaštiti na radu sa propisima o zaštiti na radu. Ĉlan 38. (Radnik za zaštitu na radu) Rukovodilac organa drţavne sluţbe kod kojeg postoje poslovi sa povećanim rizikom odreĊuje jednog ili više radnika koji će obavljati poslove vezane za spreĉavanje rizika na radu i zaštitu zdravlja radnika, sa pravima, obavezama i odgovornostima propisanim propisima o zaštiti na radu, a nakon donošenja federalnog podzakonskog akta. Ĉlan 39. (Povjerenik za zaštitu na radu) (1) U organu drţavne sluţbe drţavni sluţbenici i namještenici biraju ili sindikalna organizacija imenuje povjerenika za zaštitu na radu, na naĉin i pod uslovima propisanim propisima o zaštiti na radu. (2) Povjerenik ima prava, obaveze i odgovornosti propisane propisima o zaštiti na radu. Ĉlan 40. (Uĉešće sindikata) Sindikat uĉestvuje u ureĊivanju i unapreĊivanju sigurnosti i zaštite zdravlja radnika na radu u skladu sa zakonom, propisima donesenim na osnovu zakona i Kolektivnim ugovorom. Ĉlan 41. (Obavještavanje predstavnika radnika i sindikata) (1) Rukovodilac organa drţavne sluţbe duţan je da, najmanje dva puta godišnje izvijesti povjerenika za zaštitu na radu, vijeće zaposlenika i sindikat o rizicima po sigurnost i Broj 51 - Strana 25 zdravlje, te mjerama koje je preduzeo i koje će preduzeti radi unapreĊivanja sigurnosti i zaštite drţavnih sluţbenika i namještenika. (2) Osim redovnog obavještavanja iz stava (1) ovog ĉlana, rukovodilac organa drţavne sluţbe ima obavezu da obavještava i da se savjetuje sa drţavnim sluţbenicima i namještenicima ili njihovim predstavnicima nakon smrtne, grupne ili teške povrede na radu, utvrĊenog sluĉaja profesionalnog oboljenja, kao i nalaza nadleţne inspekcije rada kojim je utvrĊen nedostatak u primjeni mjera zaštite na radu. Ĉlan 42. (Savjetovanje i ukljuĉivanje drţavnih sluţbenika i namještenika i njihovih predstavnika) Rukovodilac organa drţavne sluţbe duţan je da se savjetuje sa drţavnim sluţbenicima i namještenicima i ukljuĉuje ih u odluĉivanje, a posebno kada se radi o: a) raspravama i odobravanju svih mjera u pogledu sigurnosti i zaštite zdravlja na radu, b) svakoj mjeri koja moţe znaĉajno uticati na sigurnost i zaštitu zdravlja na radu, c) imenovanju radnika koji će obavljati poslove vezane za obezbjeĊenje zdravih i sigurnih uvjeta rada, prve pomoći, gašenje poţara i evakuaciju drţavnih sluţbenika i namještenika, d) angaţovanju, tamo gdje je potrebno, ovlaštenih organizacija za zaštitu na radu, e) planiranju i organizovanju osposobljavanja drţavnih sluţbenika i namještenika u oblasti zaštite na radu. Ĉlan 43. (Zabrana davanja fmansijske naknade i prouzrokovanja finansijskih obaveza za drţavne sluţbenike i namještenike) (1) Rukovodilac organa drţavne sluţbe ne moţe dati finansijsku ili drugu naknadu drţavnim sluţbenicima i namještenicima u zamjenu za ispunjavanje zahtjeva standarda sigurnosti i zaštite zdravlja na radu. (2) Mjere zaštite koje provodi rukovodilac organa drţavne sluţbe i koje se odnose na sigurnost i zaštitu zdravlja na radu ne smiju drţavnim sluţbenicima i namještenicima prouzrokovati fmansijske obaveze. Ĉlan 44. (Postupanje u sluĉaju neposredne opasnosti po ţivot i zdravlje radnika) (1) Drţavni sluţbenik i namještenik ima pravo da odbije da radi ako smatra da mu prijeti neposredna opasnost po ţivot i zdravlje i duţan je da o tome odmah obavijesti svog neposrednog rukovodioca i/ili imenovanog radnika za zaštitu na radu, nadleţnog inspektora rada i predstavnika radnika. (2) Drţavni sluţbenik i namještenik iz stava (1) ovog ĉlana koji se udaljio sa radnog mjesta, ne smije snositi negativne posljedice u smislu propisa o radu, osim u sluĉaju ako rukovodilac organa drţavne sluţbe dokaţe da se radnik neopravdano udaljio sa radnog mjesta. (3) Drţavni sluţbenik i namještenik, koji odbije da radi iz razloga navedenih u stavu (1) ovog ĉlana, ima pravo na naknadu plaće kao daje radio, a za vrijeme dok se ne provedu propisane mjere predviĊene propisima o sigurnosti i zdravlju na radu i drugim propisima, ako za to vrijeme nije rasporeĊen na druge odgovarajuće poslove. Broj 51 - Strana 26 SLUŢBENE NOVINE KANTONA SARAJEVO Ĉlan 45. (Poslovi sa povećanim rizikom) (1) Poslovi sa povećanim rizikom su poslovi utvrĊeni aktom o procjeni rizika na kojim, i pored potpuno ili djelimiĉno primijenjenih mjera u skladu sa ovim zakonom, postoje okolnosti koje mogu da ugroze sigurnost i zdravlje drţavnog sluţbenika i namještenika. (2) Poslovi iz stava (1) ovog ĉlana su: a) poslovi sa povećanim rizikom od povreĊivanja, nastanka profesionalnih oboljenja i oštećenja zdravlja radnika, b) poslovi sa specifiĉnim zahtjevima koji, u cilju sigurnog i uspješnog rada zahtijevaju posebne zdravstvene i psihofiziĉke sposobnosti drţavnog sluţbenika i namještenika na tim radnim mjestima, c) poslovi na kojima, nakon primjene svih tehniĉki priznatih metoda za smanjenje rizika, postoji preostali rizik za neke drţavne sluţbenike i namještenike. Ĉlan 46. (Postupak rasporeĊivanja na poslove sa povećanim rizikom) RasporeĊivanje na poslove koji su pravilnikom o zaštiti na radu i rješenjem o postavljenju utvrĊeni kao poslovi sa povećanim rizikom, izvršiće se u skladu sa podzakonskim aktom federalnog ministra rada, kojim se propisuje postupak za rasporeĊivanje lica na te poslove, uvjete rada i zdravstveni nadzor. Ĉlan 47. (Poslovi s oteţanim/posebnim uslovima rada i poslovi s posebnom prirodom) (1) Pored poslova s oteţanim/posebnim uslovima rada utvrĊenih posebnim zakonom, pravilnikom o radnim odnosima ili posebnim pravilnikom o zaštiti na radu, utvrĊuju se poslovi sa oteţanim/posebnim uslovima rada i rokovi za vršenje periodiĉnih zdravstvenih ljekarskih pregleda, u skladu sa propisima o zaštiti na radu i zaštiti zdravlja radnika. (2) Poslovima sa oteţanim/posebnim uslovima rada smatraju se: poslovi sa povećanim rizikom od povreĊivanja, nastanka profesionalnih oboljenja i oštećenja zdravlja radnika; poslovi sa specifiĉnim zahtjevima, koji u cilju bezbjednog i uspješnog rada uslovljavaju posebne zdravstvene i psihofiziĉke sposobnosti radnika na tim radnim mjestima; poslovi na kojima ne postoji mogućnost primjene propisanih mjera zaštite na radu. (3) Poslovima s posebnom prirodom smatraju se poslovi: a) poslovi koji podrazumijevaju cjelodnevni rad sa strankama, b) poslovi zemljišnoknjiţnih referenata, c) poslovi u pisarnicama sa velikim brojem predmeta, d) arhivarski poslovi i poslovi prijema, ĉuvanja i izdavanja materijalnih dokaza, e) poslovi u šalter salama suda, tuţilaštva i sjedištu ministarstva Kantona, f) poslovi sudskih izvršitelja, g) poslovi daktilografa/sudskog, tuţilaĉkog asistenta na roĉištima na sudovima i tuţilaštvima, h) nadzor i praćenje planske dokumentacije i provedbeno informaciono-komunikacionih projekata, struĉni nadzor za izgradnju, rekonstrukciju, sanaciju objekata visokogradnje i Ĉetvrtak, 7. 12. 2023. niskogradnje, elektroinstalacija i mašinskih instalacija, klizišta, te struĉni nadzor nad izvoĊenjem radova vanjskog ureĊenja, i) poslovi za ĉije se obavljanje izdaju posebna sigurnosna ovlaštenja, j) poslovi planiranja, razvoja i odrţavanja informacionog i komunikacionog sistema koje obavljaju drţavni sluţbenici i namještenici, k) poslovi pripreme, izrade i upravljanja izradom planske dokumentacije, izrade faza planske dokumentacije, izrade struĉnih mišljenja u vezi s planskom dokumentacijom, voĊenje projekata struĉnog nadzora-projekt menadţment i poslovi kreiranja i voĊenja jedinstvene prostorne baze podataka za plansku dokumentaciju na teritoriji Kantona zasnovanog na elektronskoj obradi podataka, l) izrada prostorno-planskih osnova i izrada pojedinih faza prostorno-planske dokumentacije, priprema investiciono-tehniĉke dokumentacije za specifiĉne poslove koje obavlja nadzorni inţinjer, te projektovanje i razvoj procesa i upravljaĉkih aplikacija, m) kreiranje jedinstvene prostorne baze podataka prostorno planske dokumentacije i katastara podzemnih instalacija, odrţavanje baze i upravljanje procesima, razvoj i upravljanje integralnim raĉunarskim sistemom organa uprave, upravnih organizacija i struĉnih sluţbi Kantona, ukljuĉujući infrastrukturu, n) poslovi koji u opisu radnog mjesta podrazumijevaju pripremu, analizu, vještaĉenje i dokumentovanje u procesu kriminalistiĉko-tehniĉkih vještaĉenja koje obavljaju drţavni sluţbenici i namještenici. (4) Rukovodioci organa drţavne sluţbe duţni su pravilnikom o radnim odnosima utvrditi radna mjesta s oteţanim/posebnim uslovima rada, odnosno poslove sa posebnom prirodom posla. Ĉlan 48. (Zaštita grupa posebno osjetljivih na rizike) Rukovodilac organa drţavne sluţbe duţan je organizovati radno mjesto tako da vodi raĉuna o prisustvu grupa osjetljivih na odreĊene rizike: trudnice, porodilje ili dojilje, maloljetnici, lica sa invaliditetom, kao i radnici sa promijenjenom radnom sposobnošću u smislu propisa o penzijskom i invalidskom osiguranju, kojima je zabranjen rad na poslovima propisanim propisima o zaštiti na radu. Ĉlan 49. (Posebna zaštita ţena i roditeljstva) (1) Drţavni sluţbenik i namještenik - ţena - majka, odnosno drţavni sluţbenik i namještenik - otac djeteta, ima pravo na posebnu zaštitu u skladu sa Zakonom o radu, ako to pitanje nije povoljnije regulisano posebnim zakonom i ako to pravo ne koristi drugi braĉni drug (2) Prava iz stava (1) ovog ĉlana moţe koristiti jedan od usvojilaca djeteta, staratelj ili lice kojem je na osnovu rješenja nadleţnog organa dijete povjereno na ĉuvanje i odgoj. Ĉetvrtak, 7. 12. 2023. SLUŢBENE NOVINE KANTONA SARAJEVO Ĉlan 50. (Zabrana otkaza i premještaja) Poslodavac ne moţe trudnici, porodilji i ţeni koja ostvaruje zakonom utvrĊena prava nakon roĊenja djeteta, odnosno licu koji se koristi nekim od spomenutih prava, donijeti rješenje o prestanku radnog odnosa niti je premjestiti na drugo radno mjesto, odnosno u tom periodu poslodavac ne moţe ukinuti radno mjesto korisnika prava niti izmijeniti uslove rada i opis poslova radnog mjesta. Ĉlan 51. (Pravo ţene u sluĉaju nemogućnosti privremenog rasporeĊivanja) U sluĉaju nemogućnosti privremenog rasporeĊivanja ţene na druge poslove, za vrijeme trudnoće, odnosno dojenja djeteta, ako je to u interesu njenog zdravstvenog stanja koje je utvrdio ovlašteni ljekar, ţena ima pravo na odsustvo sa rada uz naknadu pune plaće. Ĉlan 52. (Pravo na kolektivno osiguranje od posljedica nesretnog sluĉaja i posebno osiguranje drţavnih sluţbenika i namještenika koji obavljaju poslove sa povećanim rizikom) (1) Rukovodilac organa drţavne sluţbe duţan je ugovoriti kolektivno osiguranje drţavnih sluţbenika i namještenika za sluĉajeve povrede na radu i od posljedica nesretnog sluĉaja sa ukljuĉenim rizikom od prirodne smrti za vrijeme trajanja radnog odnosa u organima drţavne sluţbe, u skladu sa zakonom. (2) Rukovodilac organa drţavne sluţbe posebno osigurava od rizika nesreće i povrede na radu drţavne sluţbenike i namještenike koji obavljaju poslove sa povećanim rizikom, utvrĊene internim aktom o zaštiti na radu, radi obezbjeĊenja naknade štete, u skladu sa zakonom. (3) Visina osiguranja po ovoj osnovi odreĊuje se prema polici osiguranja od posljedica nesretnog sluĉaja odnosno polici osiguranja od prirodne smrti. (4) Ugovor o osiguranju sa odgovarajućom osiguravajućom kućom zakljuĉuje rukovodilac organa drţavne sluţbe za sve drţavne sluţbenike i namještenike zaposlene u tom organu drţavne sluţbe. V - PLAĆE I NAKNADE DRŢAVNIH SLUŢBENIKA I NAMJEŠTENIKA Ĉlan 53. (Prava na novĉana primanja) Drţavni sluţbenici i namještenici i pripravnici ostvaruju pravo na plaće, naknade i druga materijalna primanja na radu i po osnovu rada u skladu sa vaţećim zakonskim i podzakonskim propisima i kolektivnim ugovorom. Ĉlan 54. (Budţetsko osiguranje sredstava za plaće, naknade i druga materijalna primanja) Finansijska sredstva za plaće, naknade i druga materijalna primanja drţavnih sluţbenika i namještenika u organima drţavne sluţbe planiraju se i osiguravaju u Budţetu Kantona Sarajevo. Ĉlan 55. (Naĉelo za utvrĊivanje plaće) Pri odreĊivanju iznosa plaće i naknada za drţavne sluţbenike i namještenike poštivat će se naĉelo - ista plaća za isto radno mjesto. (1) (2) (3) (4) (1) (2) (3) (1) (2) (1) (2) (3) (4) (5) Broj 51 - Strana 27 Ĉlan 56. (Osnovna plaća) Osnovna plaća utvrĊuje se u skladu sa Zakonom o plaćama i naknadama u organima vlasti Kantona Sarajevo i ovim kolektivnim ugovorom. Dogovorena osnovica za obraĉun plaća ne moţe biti manja u odnosu na druge budţetske korisnike budţeta Kantona Sarajevo. Osnovica za obraĉun plaće, u pravilu, dogovara se prije usvajanja nacrta Budţeta na Vladi. Ukoliko se ne postigne dogovor oko utvrĊivanja osnovice za obraĉun plaće za naredni period, na snazi ostaje dogovorena utvrĊena osnovica iz prethodnog perioda. Ovako utvrĊena osnovica primjenjuje se za naredni period ili do postizanja novog sporazuma. Ĉlan 57. (Najniţa osnovna plaća) Osnovna plaća ne moţe biti manja od 70% od prosjeĉne neto plaće isplaćene u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Federacija), prema posljednjem objavljenom statistiĉkom podatku. Ukoliko osnovna plaća propisana Zakonom o plaćama i naknadama u organima vlasti Kantona Sarajevo bude manja od 70% od prosjeĉne plaće, drţavnom sluţbeniku i namješteniku će se isplatiti plaća u navedenom postotku. UsklaĊivanje najniţe plaće vrši se u skladu sa zakonom. Ĉlan 58. (Vrijeme utvrĊivanja osnovice za obraĉun plaće) Osnovica iz ĉlana 56. ovog kolektivnog ugovora utvrĊuje se u skladu sa Zakonom o plaćama i naknadama u organima vlasti Kantona Sarajevo za svaku budţetsku godinu ili odlukom o privremenom finansiranju i primjenjuje se od 01.01. za svaku narednu godinu. Ukoliko se Vlada i Sindikat ne dogovore o osnovici, ranije dogovorena osnovica ostaje na snazi do dogovora Vlade i Sindikata, a najduţe 90 dana. Ĉlan 59. (Plaća drţavnog sluţbenika i namještenika) Plaća drţavnih sluţbenika i namještenika utvrĊuje se Zakonom o plaćama i naknadama u organima vlasti Kantona Sarajevo i ovim kolektivnim ugovorom. Ukoliko drţavni sluţbenik i namještenik radi sa nepunim radnim vremenom, u skladu sa posebnim zakonom ili drugim propisom, odredit će se plaća srazmjemo vremenu provedenom na radu. Rukovodilac organa organa drţavne sluţbe će, na prijedlog neposrednog rukovodioca, donijeti rješenje kojim se osnovna plaća drţavnog sluţbenika i namještenika uvećava za procenat do 20 %, za period u kome, pored poslova svog radnog mjesta, privremeno obavlja i poslove drugog radnog mjesta pod uslovom da ima najmanje struĉnu spremu radnog mjesta ĉije poslove obavlja. Rukovodilac organa iz stava (3) ovog ĉlana je obavezan za svaki mjesec pojedinaĉno donijeti posebno rješenje drţavnom sluţbeniku i namješteniku o privremenom obavljanju poslova drugog radnog mjesta. Ukoliko više drţavnih sluţbenika i namještenika privremeno obavljaju poslove iz stava (3) ovog ĉlana, ukupno uvećanje osnovne plaća drţavnih sluţbenika i namještenika ne moţe biti veće od 20%. Broj 51 - Strana 28 SLUŢBENE NOVINE KANTONA SARAJEVO Ĉlan 60. (Dio plaće za prekovremeni rad, rad noću, za rad na dan sedmiĉnog odmora, za rad u dane praznika koji su po zakonu drţavni praznici) (1) Drţavni sluţbenik i namještenik ima pravo na uvećanje osnovne plaće za poslove i radne zadatke koje obavlja po pismenom nalogu rukovodioca organa drţavne sluţbe: a) za prekovremeni rad 50%, b) za rad noću 35%, c) za rad u dane sedmiĉnog odmora 30%, d) za rad u dane praznika koji su po zakonu drţavni praznici 50%. (2) Uvećanja iz stava (1) ovog ĉlana se meĊusobno ne iskljuĉuju. (3) Uvećanje plaće iz stava (1) ovog ĉlana obraĉunava se od osnovne plaće bez dijela plaće po osnovu radnog staţa i ĉini sastavni dio plaće. (4) Drţavni sluţbenik i namještenik ĉiji je rad rasporedom rada organizovan u turnusima - smjenama nema pravo na naknadu za rad u dane sedmiĉnog odmora (subota i nedelja), već za rad u dane svog sedmiĉnog odmora. Ĉlan 61. (Dio plaće po osnovu poslova sa povećanim rizikom) (1) Po osnovu poslova sa povećanim rizikom osnovna plaća uvećava se za: a) inspektora, glavnog inspektora i direktora Kantonalne uprave za inspekcijske poslove od 20% do 30%, od osnovne plaće; b) zbog posebnih uslova rada, teţine i prirode posla i odgovornosti za obavljanje poslova u profesionalnoj vatrogasnoj jedinici Kantonalne uprave civilne zaštite Kantona Sarajevo na kojima se staţ osiguranja raĉuna u uvećanom trajanju 30% od osnovne plaće; c) za ostale poslove koji se vrše pod posebnim uslovima rada odreĊenim posebnim zakonom dodatak na plaću se odreĊuje u skladu s tim zakonom, a za poslove koji se utvrde pravilnikom, od 5% do 10% od osnovne plaće drţavnog sluţbenika i namještenika; d) zbog posebne prirode poslova iz ĉlana 47. stav (3) ovog kolektivnog ugovora od 5% do 20% od osnovne plaće drţavnog sluţbenika i namještenika, i to: 1. poslove koji podrazumijevaju cjelodnevni rad sa strankama 10%, 2. poslove zemljišnokljiţnih referenta 20%, 3. poslove u pisarnicama sa velikim brojem predmeta 10%, 4. arhivarski poslovi i poslovi prijema, ĉuvanja i izdavanja materijalnih dokaza 10%, 5. poslove u šalter salama suda, tuţilaštva i sjedištu ministarstava Kantona 10%, 6. poslovi sudskih izvršitelja 20%, 7. poslove daktilografa/sudskog, tuţilaĉkog asistenta u roĉištima na sudovima i tuţilaštvima 5%, 8. poslovi nadzora i praćenje planske dokumentacije i provedbeno informacionokomunikacionih projekata, struĉni nadzor za izgradnju, rekonstrukciju, sanaciju objekata (2) (3) (4) (5) (1) Ĉetvrtak, 7. 12. 2023. visokogradnje i niskogradnje, elektroinstalacija i mašinskih instalacija, klizišta, te struĉni nadzor nad izvoĊenjem radova vanjskog ureĊenja do 20%, 9. poslovi za ĉije se obavljanje izdaju posebna sigurnosna ovlaštenja 5%, 10. poslove planiranja, razvoja i odrţavanja informacionih i komunikacionih tehnologija u javnoj upravi koje obavljaju drţavni sluţbenici i namještenici 20%, 11. poslovi pripreme, izrade i upravljanja izradom planske dokumentacije, izrade faza planske dokumentacije, izrade struĉnih mišljenja u vezi s planskom dokumentacijom, voĊenje projekata struĉnog nadzora-projekt menadţment i poslovi kreiranja i voĊenja jedinstvene prostome baze podataka za plansku dokumentaciju na teritoriji Kantona zasnovanog na elektronskoj obradi podataka do 20%, 12. poslovi izrade prostorno planskih osnova i izrada pojedinih faza prostorno planske dokumentacije, priprema investiciono-tehniĉke dokumentacije za specifiĉne poslove koje obavlja nadzorni inţinjer, te projektovanje i razvoj procesa i upravljaĉkih aplikacija do 20%, 13. poslovi kreiranja jedinstvene prostome baze podataka prostorno planske dokumentacije i katastara podzemnih instalacija, odrţavanje baze i upravljanje procesima, razvoj i upravljanje integralnim raĉunarskim sistemom organa uprave, upravnih organizacija i struĉnih sluţbi Kantona, ukljuĉujući infrastrukturu do 20%, 14. poslovi koji u opisu radnog mjesta podrazumijevaju pripremu, analizu, vještaĉenje i dokumentovanje u procesu kriminalistiĉkotehniĉkih vještaĉenja koje obavljaju drţavni sluţbenici i namještenici do 20%, Uvećanje plaće iz stava (1) ovog ĉlana obraĉunava se na osnovnu plaću bez dijela plaće po osnovu radnog staţa i ĉini sastavni dio plaće. Uvećanje osnovne plaće po osnovu posebnih uslova rada i prirode posla iz stava (1) ovog ĉlana utvrĊuje se u pravilniku o plaćama i naknadama organa drţavne sluţbe, u skladu sa kriterijima utvrĊenim kolektivnim ugovorom, zakonom i drugim propisima. Uvećanja plaće po osnovu poslova sa povećanim rizikom i uvećanja plaće iz ĉlana 58. ovog kolektivnog ugovora se meĊusobno ne iskljuĉuju. Ukoliko nekom radnom mjestu po odredbama iz taĉke d) stava (1) ovog ĉlana pripada naknada po dva osnova, isplaćuje se samo jedna naknada, koja je za to radno mjesto povoljnija. Ĉlan 62. (Dio plaće po osnovu ocjene rada) Dio plaće koji pripada drţavnom sluţbeniku i namješteniku po osnovu ocjene rada utvrĊuje se kako slijedi: Ĉetvrtak, 7. 12. 2023. SLUŢBENE NOVINE KANTONA SARAJEVO za ocjenu "izuzetno uspješan "/"naroĉito uspješan" 5% od osnovne plaće, a za ocjenu "uspješan" 2% od osnovne plaće. (2) Procenat na ime ocjene rada iz stava (1) ovog ĉlana pripada drţavnom sluţbeniku i namješteniku na mjeseĉnom nivou do sljedećeg ocjenjivanja. (3) Primjena procenata na ime ocjene rada iz stava (1) ovog ĉlana poĉinje danom stupanja na snagu ovog kolektivnog ugovora. Ĉlan 63. (Uvećanje plaće po osnovu minulog rada) Osnovna plaća se povećava za 0,6% (minuli rad) za svaku zapoĉetu godinu staţa osiguranja, s tim da ukupno povećanje ne moţe biti veće od 20%. Ĉlan 64. (Povećanje troškova ţivota) U sluĉaju povećanja indeksa potrošaĉkih cijena mjerenih od strane Federalnog zavoda za statistiku, većih od 5% osnovica za utvrĊivanje plaća moţe se utvrĊivati i mjeseĉno. Ĉlan 65. (Inflacija) (1) Zbog općeg povećanja cijena dobara i usluga, a uslijed nemogućnosti povećanja koeficijenata, propisanih ĉlanom 18. stav (1) i 19. stav (1) Zakona o plaćama i naknadama u organima vlasti Kantona Sarajevo, Kolektivnim ugovorom, osnovna plaća drţavnih sluţbenika i namještenika se povećava za 10% do izmjena navedenih ĉlanova, a najkasnije do isteka vaţenja ovog kolektivnog ugovora. (2) Ukoliko se osnovna plaća isplaćuje u iznosu od 70% prosjeĉne neto plaće isplaćene u Federaciji Bosne i Hercegovine, prema posljednjem objavljenom statistiĉkom podatku, u tom sluĉaju se na taj iznos vrši uvećanje plaće za 10%. Ĉlan 66. (Obraĉun i isplata plaće) (1) Plaća se obraĉunava za jedan mjesec unatrag, a isplaćuje za prethodni mjesec u skladu sa Zakonom o radu i u skladu sa Zakonom o plaćama i naknadama u organima vlasti Kantona Sarajevo i od jedne do druge isplate plaće ne moţe proći više od 30 dana. (2) Plaća iz stava (1) ovog ĉlana utvrĊuje se rješenjem koje donosi rukovodilac organa drţavne sluţbe, a sadrţi: liĉne podatke drţavnog sluţbenika i namještenika, radno mjesto na koje je postavljen, platni razred i sve elemente koji su uzeti u obzir za utvrĊivanje visine plaće. (3) Podaci o plaćama drţavnih sluţbenika i namještenika su javni, osim pojedinaĉnih isplata plaće koje nisu javne. (4) Sve izmjene u visini plaće vrše se rješenjem kojeg donosi rukovodilac organa drţavne sluţbe. (5) Prilikom isplate plaće poslodavac je duţan drţavnom sluţbeniku odnosno namješteniku uruĉiti pisani obraĉun plaće. (6) Rukovodilac organa koji ne isplati plaću u roku iz stava (1) ovog ĉlana ili je ne isplati u cjelosti duţan je do kraja mjeseca u kojem je dospjela isplata plaće, drţavnom sluţbeniku odnosno namješteniku uruĉiti obraĉun plaće koju je bio duţan isplatiti, koji je izvršna isprava. - Broj 51 - Strana 29 Ĉlan 67. (Plaća pripravnika) (1) Plaća pripravnika visoke, više i srednje struĉne spreme u organu drţavne sluţbe utvrĊuje se u iznosu, i to: a) za visoku školsku spremu u iznosu 80% od osnovne plaće utvrĊene za radno mjesto struĉnog saradnika; b) za višu školsku spremu u iznosu 80% od osnovne plaće utvrĊene za radno mjesto samostalnog referenta; c) za srednju struĉnu spremu u iznosu 80% od osnovne plaće utvrĊene za radno mjesto referenta. (2) Osnovna plaća iz stava (1) ovog ĉlana predstavlja iznos plaće bez dijela plaće po osnovu penzijskog staţa. Ĉlan 68. (Visina naknade za lica na struĉnom osposobljavanju bez zasnivanja radnog odnosa) (1) Lica na struĉnom osposobljavanju bez zasnivanja radnog odnosa visoke, više i srednje struĉne spreme u organu drţavne sluţbe imaju pravo na naknadu, i to: a) za visoku školsku spremu u iznosu 35% od osnovne plaće struĉnog saradnika; b) za višu školsku spremu u iznosu 35% od osnovne plaće samostalnog referenta; c) za srednju struĉnu spremu u iznosu 35% od osnovne plaće referenta. (2) Visina naknade iz stava (1) ovog ĉlana odreĊuje se od osnovne plaće odgovarajuće školske spreme. Ĉlan 69. (Naknada za ishranu tokom rada) (1) Drţavni sluţbenik i namještenik ima pravo na novĉanu naknadu za ishranu u toku rada (topli obrok), u visini 1% prosjeĉne neto plaće isplaćene u Federaciji Bosne i Hercegovine po zadnjem objavljenom statistiĉkom podatku. (2) Naknada za vrijeme provedeno na radu iz stava (1) ovog ĉlana neće se obraĉunavati za vrijeme odsutnosti s posla po osnovu sluţbenog puta, bolovanja, porodiljskog odsustva, godišnjeg odmora, plaćenog ili neplaćenog dopusta i drugog odsustva s posla po odobrenju rukovodioca organa drţavne sluţbe. Ĉlan 70. (Regres za godišnji odmor) (1) Drţavni sluţbenik i namještenik ima pravo na naknadu na ime regresa za korištenje godišnjeg odmora u visini 50% prosjeĉne neto plaće isplaćene u Federaciji Bosne i Hercegovine po zadnjem objavljenom statistiĉkom podatku. (2) Pravo na regres iz stava (1) ovog ĉlana ima svaki drţavni sluţbenik i namještenik, koji u toku tekuće kalendarske godine koristi godišnji odmor. (3) Drţavni sluţbenik i namještenik koji nije stekao pravo na puni godišnji odmor, za dane godišnjeg odmora po osnovu navršenog mjeseca rada ima pravo pravo na regres srazmjeran broju dana godišnjeg odmora koje koristi u odnosu na puni godišnji odmor. Ĉlan 71. (Naknada za bolovanje) (1) Drţavni sluţbenik i namještenik ima pravo na naknadu plaće za vrijeme privremene sprijeĉenosti za rad (bolovanje) do 42 kalendarska dana u visini njegove neto plaće iz prethodnog mjeseca. Broj 51 - Strana 30 SLUŢBENE NOVINE KANTONA SARAJEVO Naknada plaće za bolovanje preko 42 dana iz stava (1) ovog ĉlana ostvaruje se prema propisu Federacije Bosne i Hercegovine kojim se utvrĊuje naknada za ovo bolovanje, s tim da razliku do pune plaće isplaćuje organ drţavne sluţbe. Ĉlan 72. (Naknada za godišnji odmor) Drţavni sluţbenik i namještenik za vrijeme godišnjeg odmora, ima pravo na naknadu plaće u visini svoje neto plaće iz prethodnog mjeseca, u skladu s kolektivnim ugovorom i pravilnikom. Ĉlan 73. (Naknada za porodiljski dopust) Drţavni sluţbenik i namještenik, za vrijeme porodiljskog dopusta, ima pravo na naknadu plaće prema propisima Kantona kojim se ureĊuje ova oblast, prema mjestu uplate doprinosa, s tim da razliku do visine pune plaće uplaćuje organ drţavne sluţbe u kojem se taj drţavni sluţbenik ili namještenik nalazi u radnom odnosu. Ĉlan 74. (Naknada za sluţbeno putovanje) Drţavni sluţbenik i namještenik imaju pravo na naknadu za troškove sluţbenog putovanja na podruĉju Bosne i Hercegovine, kao i za putovanja u inostranstvo, na koje se upućuju na izvršenje sluţbenog zadatka, u skladu sa uredbom Vlade. Ĉlan 75. (Naknada za prevoz na posao i s posla) (1) Drţavnom sluţbeniku i namješteniku kome nije organizovan sluţbeni prevoz na posao i s posla, a ĉije je mjesto stanovanja od mjesta rada udaljeno najmanje dva (2) km, pripada naknada za troškove prevoza u visini mjeseĉne karte gradskog, prigradskog i meĊugradskog saobraćaja. (2) U meĊugradski saobraćaj spadaju mjesta koja su udaljena od mjesta rada do 70 km. Ĉlan 76. (Naknada za sluĉaj povrede na radu, teške bolesti i invalidnosti) (1) U sluĉaju povrede na radu, teške bolesti ili invalidnosti drţavnog sluţbenika ili namještenika ili ĉlana njegove uţe porodice iz ĉlana 77. stav (2) ovog kolektivnog ugovora isplaćuje se jednokratna novĉana pomoć u visini od tri prosjeĉne neto plaće isplaćene u Federaciji Bosne i Hercegovine, prema zadnjem objavljenom statistiĉkom podatku. (2) Naknada iz stava (1) ovog ĉlana isplaćuje se samo jednom po osnovu iste povrede, iste teške bolesti ili istog invaliditeta. Ĉlan 77. (Naknada za sluĉaj smrti) (1) U sluĉaju smrti drţavnog sluţbenika, odnosno namještenika njegovoj porodici se isplaćuju troškovi sahrane u visini od ĉetiri prosjeĉne neto plaće isplaćene u Federaciji Bosne i Hercegovine prema zadnjem objavljenom statistiĉkom podatku. (2) Ĉlanom uţe porodice drţavnog sluţbenika ili namještenika, u smislu stava (1) ovog ĉlana smatraju se: a) braĉni i vanbraĉni drug ako ţive u zajedniĉkom domaćinstvu; b) dijete (braĉno, vanbraĉno, usvojeno, pastorĉe i dijete bez roditelja uzeto na izdrţavanje do 18 godina (2) Ĉetvrtak, 7. 12. 2023. odnosno do 26 godina starosti, ako se nalaze na redovnom školovanju i nisu u radnom odnosu, a djeca nesposobna za rad bez obzira na starosnu dob); c) roditelji (otac, majka, oĉuh, maćeha i usvojitelji); d) braća i sestre bez roditelja do 18 odnosno do 26 godina starosti ako se nalaze na redovnom školovanju i nemaju drugih prihoda već ih korisnik naknade stvarno izdrţava ili je obaveza njihovog izdrţavanja zakonom utvrĊena, a ako su nesposobni za rad, pod uvjetom da s njima ţive u zajedniĉkom domaćinstvu, bez obzira na starosnu dob; e) unuĉad ako nemaju roditelja i ţive u zajedniĉkom domaćinstvu s drţavnim sluţbenikom ili namještenikom. (3) Naknada iz stava (1) ovog ĉlana isplaćuje se i u sluĉaju smrti ĉlana uţe porodice drţavnog sluţbenika ili namještenika iz stava (2) ovog ĉlana. (4) Ukoliko u organu drţavne sluţbe istog nivoa vlasti rade dva ili više ĉlanova uţe porodice, troškovi sahrane iz stava (1) ovog ĉlana se isplaćuju samo jednom zaposlenom ĉlanu uţe porodice. Ĉlan 78. (Pripravnost za rad) (1) Radnim vremenom ne smatra se vrijeme u kojem je drţavni sluţbenik i namještenik pripravan odazvati se pozivu poslodavca za obavljanje poslova, ako se ukaţe takva potreba. (2) Naknada za pripravnost za rad utvrĊuje se u odnosu na osnovnu plaću drţavnih sluţbenika i namještenika u iznosu: a) 16 sati radnim danom - 3% b) 24 sata subotom, nedeljom i praznikom u koji se ne radi - 5% (3) Razlozi za odreĊivanje pripravnosti i duţina trajanja pripravnosti za rad ureĊuje se pravilnikom o radnim odnosima organa drţavne sluţbe. Ĉlan 79. (Naknada za sluĉaj prekobrojnosti drţavnog sluţbenika i namještenika) (1) U sluĉaju prestanka radnog odnosa drţavnog sluţbenika i namještenika zbog prekobrojnosti, taj drţavni sluţbenik odnosno namještenik ima pravo na naknadu u iznosu, i to: a) za radni staţ do 10 godina naknada iznosi tri neto plaće drţavnog sluţbenika odnosno namještenika, b) za radni staţ od 11 do 30 godina naknada iznosi šest neto plaća drţavnog sluţbenika odnosno namještenika, c) za radni staţ preko 30 godina naknada iznosi deset neto plaća drţavnog sluţbenika odnosno namještenika. (2) Pod neto plaćom iz stava (1) ovog ĉlana, podrazumijeva se plaća koju je radnik ostvario u posljednjem mjesecu prije proglašenja prekobrojnim. (3) Naknada se isplaćuje posljednjeg dana rada u organu drţavne sluţbe. Ĉlan 80. (Otpremnina prilikom odlaska u penziju) Drţavni sluţbenik i namještenik ima pravo na otpremninu prilikom odlaska u penziju u visini svojih šest ostvarenih prosjeĉnih neto plaća isplaćenih u prethodnih pet mjeseci, bez Ĉetvrtak, 7. 12. 2023. SLUŢBENE NOVINE KANTONA SARAJEVO obzira da li odlazi u starosnu, invalidsku ili prijevremenu penziju, u skladu sa zakonom. Ĉlan 81. (Naknada plaće i druge naknade za vrijeme rada sa polovinom punog radnog vremena uposlenika - roditelja djece ĉiji invaliditet u utvrĊenom procentu od 100% i 90%) (1) Jednom od roditelja djece ĉiji invaliditet u utvrĊenom procentu od 100% i 90 % ima pravo da radi polovinu punog radnog vremena, u sluĉaju da se radi o samohranom roditelju ili da su oba roditelja zaposlena, pod uvjetom da dijete nije smješteno u ustanovu socijalno - zdravstvenog zbrinjavanja, na osnovu nalaza nadleţne zdravstvene ustanove, pripada pravo na naknadu pune plaće i naknade utvrĊene ovim kolektivnim ugovorom u punom iznosu kao da radi puno radno vrijeme. (2) Roditelju, koji koristi pravo iz stava (1) ovog ĉlana, pripada pravo na naknadu pune plaće, dok ovo pravo na naknadu ne bude regulisano posebnim zakonom. Ĉlan 82. (Naknada plaće i druge naknade za vrijeme rada sa polovinom punog radnog vremena ţene sa djetetom najmanje do jedne godine ţivota i ţene koja je ima blizance, treće i svako sljedeće dijete) (1) Nakon isteka poroĊajnog odsustva, ţeni sa djetetom najmanje do jedne godine ţivota koja radi polovinu punog radnog vremena i ţeni koja ima blizance, treće i svako sljedeće dijete, i koja ima pravo da radi polovinu punog radnog vremena do navršene dvije godine ţivota djeteta, pripada pravo na punu plaću i naknade utvrĊene ovim kolektivnim ugovorom u punom iznosu kao da radi puno radno vrijeme. (2) Pravo iz stava (1) ovog ĉlana moţe koristiti i radnik - otac djeteta, ako ţena za to vrijeme radi u punom radnom vremenu. (3) Ukoliko lice koje ostvaruje pravo iz ovog ĉlana ostvaruje i dio naknade po istom osnovu, a iz drugih izvora, poslodavac će isplaćivati razliku naknade do visine punog iznosa plaće. Ĉlan 83. (Naknada za rad u komisijama) (1) Ĉlanovi komisija koje se formiraju na osnovu rješenja Vlade odnosno rukovodioca organa drţavne sluţbe, imaju pravo na maksimalnu mjeseĉnu naknadu za rad u komisijama do visine jedne i pol (1,5) osnovice iz ĉlana 5. Zakona o plaćama i naknadama u organima vlasti Kantona Sarajevo. (2) Odlukom Vlade reguliše se naĉin i uslovi obrazovanja komisija i naĉin ostvarivanja naknade, a taĉan iznos odnosno visinu naknade za rad svojim aktom utvrĊuje Vlada, odnosno rukovodilac organa drţavne sluţbe, za svaku pojedinaĉnu komisiju. (3) Naknade za rad u komisijama iz stava (1) ovog ĉlana, a koje se finansiraju od uplata fiziĉkih ili pravnih lica, ne ulaze u ograniĉenje iz stava (1) ovog ĉlana. VI - ZAŠTITA PRAVA Ĉlan 84. (Donošenje rješenja i drugih akata) Rješenja i drugi pojedinaĉni akti koji se odnose na ostvarivanje prava, obaveza i odgovornosti drţavnih sluţbenika i namještenika obavezno se dostavljaju, u pismenom obliku s obrazloţenjem i poukom o pravnom lijeku, drţavnom Broj 51 - Strana 31 sluţbeniku i namješteniku na koga se odnose, u rokovima odreĊenim zakonom. Ĉlan 85. (Prednost pri zapošljavanju) Drţavni sluţbenik i namještenik, za ĉijim je radom prestala potreba u organu drţavne sluţbe, ima u roku do godine dana od dana prestanka radnog odnosa, prvenstvo u ponovnom prijemu u radni odnos, ako se u tom vremenu ukaţe potreba za obavljanje poslova ĉiji je obim bio smanjen ili su bili ukinuti, u skladu sa propisanom struĉnom spremom. Ĉlan 86. (Nemogućnost prestanka radnog odnosa) Drţavnom sluţbeniku i namješteniku ne moţe prestati radni odnos bez njegove krivice, ukoliko mu nedostaje najviše pet godina do ostvarenja uslova za penzionisanje. Ĉlan 87. (Promijenjena radna sposobnost) (1) U sluĉaju promijenjene radne sposobnosti zbog profesionalne bolesti, povrede na radu i invaliditeta drţavnog sluţbenika ili namještenika, osigurava se lakši posao bez smanjenja plaće koju je ostvarivao prije nastupanja navedenih okolnosti. (2) Drţavnom sluţbeniku ili namješteniku, koji radi skraćeno vrijeme zbog razloga navedenih u stavu (1) ovog ĉlana, isplaćuje se puna plaća koju bi ostvario za puno radno vrijeme na radnom mjestu na koje je rasporeĊen. Ĉlan 88. (Informisanje Sindikata) Poslodavac, na zahtjev Sindikata, informiše Sindikat o pitanjima koja utiĉu na njihove interese iz radnog odnosa, a odnose se naroĉito na: a) kretanje i promjene u plaćama; b) zaštitu na radu i mjere za poboljšanje uvjeta rada; c) druga pitanja vaţna za prava i interese zaposlenika iz radnog odnosa. Ĉlan 89. (Konsultacije sa Sindikatom) (1) Rukovodilac organa drţavne sluţbe duţan je sve prednacrte i nacrte propisa i općih akata iz oblasti radnopravnih odnosa dostaviti Sindikatu na razmatranje i mišljenje. (2) Rukovodilac organa drţavne sluţbe duţan je razmotriti dato mišljenje Sindikata i prihvatiti sugestije za koje se ocijeni da su osnovane. Ĉlan 90. (Saglasnost Sindikata) Poslodavac moţe, samo uz prethodnu saglasnost Sindikata, donijeti rješenje o prestanku radnog odnosa drţavnom sluţbeniku ili namješteniku kod kojeg postoji promijenjena radna sposobnost ili neposredna opasnost od nastanka invalidnosti i otkazu drţavnom sluţbeniku ili namješteniku muškarcu starijem od 55 godina i ţeni starijoj od 50 godina. VII - USLOVI ZA RAD SINDIKATA I ZAŠTITA SINDIKALNOG POVJERENIKA Ĉlan 91. (Obaveze poslodavca i Sindikata) (1) Poslodavac, svojim djelovanjem i aktivnostima, ne moţe ograniĉavati niti onemogućavati sindikalni rad, sindikalno organiziranje i pravo radnika da se uĉlani u Sindikat. Broj 51 - Strana 32 SLUŢBENE NOVINE KANTONA SARAJEVO (2) Sindikat djeluje u skladu sa Statutom Sindikata, koji mora biti usklaĊen sa zakonom. (3) Sindikat se obavezuje da će djelovati u skladu s ustavom, zakonom, ovim kolektivnim ugovorom i drugim propisima. (4) Sindikat je duţan da u roku od 15 dana obavijesti poslodavca o izboru ili imenovanju sindikalnog Povjerenika i drugog nosioca sindikalne funkcije iz ĉlana 91. ovog kolektivnog ugovora. (5) Sporazumom izmeĊu poslodavca i povjerenika mogu se bliţe urediti uvjeti vezani za efikasnije rješavanje postojećih problema. Ĉlan 92. (Nosioc sindikalne funkcije) Nosiocem sindikalne funkcije u smislu ovog kolektivnog ugovora smatraju se: a) predsjednik Skupštine i predsjednik Upravnog odbora Sindikata (predsjednik Sindikata), b) zamjenik predsjednika Skupštine, zamjenik predsjednika Upravnog odbora i ĉlanovi Upravnog odbora Sindikata, c) predsjednik i ĉlanovi Nadzornog odbora Sindikata, d) sekretar u Sindikatu i e) sindikalni povjerenik u organu drţavne sluţbe. Ĉlan 93. (Omogućavanje sindikalnog rada) (1) Poslodavac će omogućiti plaćeno odsustvo sa rada nosiocu sindikalne funkcije, radi obavljanja sindikalnih aktivnosti i prisustva sindikalnim kongresima, konferencijama, seminarima, sastancima, sindikalnim školama, sportskim i kulturnim manifestacijama i drugim oblicima osposobljavanja u zemlji i inozemstvu. (2) Odsustvo predstavnika Sindikata iz stava (1) ovog ĉlana odobrit će se na osnovu zvaniĉnog pismenog poziva organa Sindikata ili drugog odgovarajućeg akta. Ĉlan 94. (Zaštita prava nosilaca sindikalne funkcije) (1) Nosilac sindikalne funkcije, zbog obavljanja sindikalne aktivnosti, ne moţe biti pozvan na odgovornost niti doveden u nepovoljniji poloţaj u odnosu na druge zaposlenike. (2) Za vrijeme obavljanja sindikalne funkcije i aktivnosti organu drţavne sluţbe sindikalnom povjereniku i drugom nosiocu sindikalne funkcije, zbog obavljanja sindikalne aktivnosti ne moţe se, bez saglasnosti Sindikata: a) otkazati radni odnos, odnosno donijeti rješenje o prekobrojnosti i b) izvršiti premještaj na druge poslove bez njegove saglasnosti. Ĉlan 95. (Povreda nosioca sindikalne funkcije) Povreda nosioca sindikalne funkcije prilikom obavljanja sindikalne duţnosti, te sluţbenog puta u vezi s tom duţnosti, smatra se povredom na radu. Ĉlan 96. (Prava nosioca sindikalne funkcije) Na zahtjev predstavnika sindikata ovlaštenog za zastupanje Sindikata, poslodavac je duţan osloboditi nosioca sindikalne funkcije obavljanja poslova i zadataka radnog mjesta na koje je rasporeĊen, i to u vremenskom trajanju: a) (1) (2) (3) (1) (2) (3) (4) Ĉetvrtak, 7. 12. 2023. do 30 (trideset) radnih sati tokom jednog mjeseca predsjednika Upravnog odbora (predsjednika sindikata), b) do 20 (dvadeset) radnih sati tokom jednog mjeseca predsjednika Skupštine i zamjenika predsjednika Skupštine, zamjenika predsjednika Upravnog odbora, ĉlanove Upravnog odbora, predsjednika i ĉlanove Nadzornog odbora, sekretara, c) do 10 (deset) radnih sati tokom jednog mjeseca sindikalnog povjerenika u sindikalnoj organizaciji koja broji preko 100 ĉlanova, d) do pet (5) radnih sati tokom jednog mjeseca sindikalnog povjerenika u sindikalnoj organizaciji koja broji do 100 ĉlanova. Ĉlan 97. (Obaveze prema nosiocu sindikalne funkcije) Poslodavac je duţan primiti i saslušati nosioca sindikalne funkcije, kada on to zatraţi ili po dogovoru, ali najkasnije u roku od sedam dana od dana podnošenja zahtjeva za prijem. Poslodavac je duţan u pisanom obliku odgovoriti na svaki dopis nosioca sindikalne funkcije, najkasnije u roku od sedam dana od prijema dopisa. Poslodavac je obavezan nosiocu sindikalne funkcije omogućiti pristup radnim mjestima uposlenika, radi sagledavanja uslova rada i omogućiti mu uvid u podatke i dokumente koji se odnose na prava zaštite na radu uposlenika, vodeći raĉuna da se ne remeti odvijanje redovnog procesa rada. Ĉlan 98. (Neometan rad i uslovi za rad Sindikata) Nosilac sindikalne funkcije ne smije biti sprijeĉen ili ometan u obavljanju svoje duţnosti ako djeluje u skladu sa zakonom, odlukama sindikata i ovim kolektivnim ugovorom. Poslodavac je duţan da za rad Sindikata osigura bez naknade, sljedeće uslove: a) prostoriju za rad sindikata, u pravilu odvojenu od mjesta rada i odgovarajući prostor za odrţavanje sindikalnih sastanaka, b) prostor i opremu za rad i odrţavanje sastanaka Sindikata (fax, telefon, internet, kopir aparat, papir i drugo); c) nesmetanu distribuciju novina, letaka, brošura, peticija i drugog informativnog materijala Sindikata, kao i oglašavanje sindikalnih aktivnosti na oglasnim ploĉama i drugim mjestima; d) obraĉun sindikalne ĉlanarine i drugih obustava preko platne liste prilikom obraĉuna plaća i doznaĉavanje ĉlanarine na raĉun Sindikata, a na osnovu pisane izjave ĉlana Sindikata. Poslodavac je duţan nosiocu sindikalne funkcije uĉiniti dostupnim informacije koje se odnose na pitanja radnopravnog statusa drţavnih sluţbenika i namještenika. Ĉlanovi Sindikata u sindikalnim organizacijama imaju pravo odrţati sindikalni sastanak jednom u mjesecu ili po ukazanoj potrebi, tokom radnog dana u radno vrijeme, vodeći raĉuna da se sastanci organizuju u vrijeme i na naĉin koji ne remeti redovan proces rada. Ĉetvrtak, 7. 12. 2023. SLUŢBENE NOVINE KANTONA SARAJEVO Ĉlan 99. (Uĉešće Sindikata u unapreĊenju uslova rada) U organu drţavne sluţbe nosilac sindikalne funkcije ima pravo i obavezu: a) sudjelovati u planiranju mjera za unapreĊenje uslova rada i traţiti da se iste poštuju i provode, b) biti informisan o promjenama bitnim za sigurnost i zdravlje drţavnih sluţbenika i namještenika, c) osposobljavati se i obrazovati za izvršavanje poslova u vezi sa zaštitom na radu, d) pozvati inspektora za zaštitu na radu kada za to postoje razlozi, e) staviti primjedbe na nalaze i mišljenje inspekcije. VIII - RJEŠAVANJE KOLEKTIVNIH RADNIH SPOROVA Ĉlan 100. (Mirovno vijeće) (1) Kolektivne radne sporove, koji se ne budu mogli riješiti pregovaranjem potpisnika ovog kolektivnog ugovora, rješava mirovno vijeće u postupku mirenja, u skladu sa Zakonom o mirnom rješavanju radnih sporova u Federaciji BiH. (2) Potpisnici ovog kolektivnog ugovora (u daljem tekstu: strane u sporu), prijedlog mirovnog vijeća mogu prihvatiti ili odbiti, o ĉemu su duţne da u roku od tri dana pismeno obavijeste Ministarstvo za rad, socijalnu politiku, raseljena lica i izbjeglice Kantona Sarajevo i Vladu Kantona Sarajevo. (3) Ako strane u sporu prihvate prijedlog mirovnog vijeća, tada prijedlog ima pravnu snagu i djelovanje kao i ostali elementi ovog kolektivnog ugovora. Ĉlan 101. (Arbitraţa) Strane u sporu mogu se sporazumjeti da rješavanje kolektivnog radnog spora povjere arbitraţi na naĉin kako je to regulisano Zakonom o mirnom rješavanju radnih sporova u Federaciji Bosne i Hercegovine. Ĉlan 102. (Pravna snaga odluke Arbitraţnog vijeća) Odluka Arbitraţnog vijeća ima pravnu snagu i dejstvo ovog kolektivnog ugovora. IX - ŠTRAJK Ĉlan 103. (NeprovoĊenje štrajka) Za vrijeme vaţenja ovog kolektivnog ugovora i njegove primjene, Sindikat neće organizovati štrajk radi pitanja koja su ovim kolektivnim ugovorom ureĊena i koja se provode. Ĉlan 104. (Pravo na štrajk) (1) U svrhu zaštite i ostvarenja prava koja se ne provode Sindikat ima pravo pozvati svoje ĉlanstvo i druge drţavne sluţbenike i namještenike na štrajk. (2) Štrajk se organizira i provodi u skladu sa Zakonom o štrajku. Ĉlan 105. (Sporazum o minimumu poslova za vrijeme štrajka) (1) Sindikat i poslodavac sporazumno utvrĊuju poslove u organima drţavne sluţbe koji se ne mogu prekidati za vrijeme štrajka, i to: Broj 51 - Strana 33 poslovi pisarne koji se odnose na prijem i zavoĊenje akata i otpremu pošte, a u sudovima i tuţilaštvu prijemna pisarnica-po jedan šalter, obezbjeĊenje daktilografa kod deţurnog tuţioca i deţurnog sudije na kriviĉnom i prekršajnom odjeljenju i deţurni kurir; b) obavljanje poslova koji proizlaze iz radno-pravnog statusa zaposlenih u kantonalnom organu, a koji traţe hitnost u postupanju i rješavanju, kao i rješavanje predmeta koji su vezani rokom; c) poslovi iz domena informacionih tehnologija koji se odnose na tehniĉku podršku korisnicima informaciono-komunikacionog sistema, kontrola i monitoring tehniĉkih sistema zaštite (video-nadzora, vatrodojave, protuprovalne zaštite, alarma i javnog razglasa), obezbjeĊenje objekata, rad centra za obavještenje i odrţavanje elektronskih baza podataka; d) poslovi finansijskog upravljanja i raĉunovodstva koji su u vezi sa materijalno-finansijskim osiguranjem rada kantonalnih organa; e) poslovi pravne pomoći sudovima u BiH i poslovi meĊunarodne pravne pomoći u kriviĉnim predmetima; f) inspekcijski poslovi koji traţe hitnost u rješavanju; g) poslovi vatrogastva i zaštite i spašavanja. Rukovodilac kantonalnog organa posebnom odlukom odreĊuje zaposlene koji su duţni raditi za vrijeme štrajka radi osiguranja minimuma procesa rada, a drţavni sluţbenik ili namještenik koji odbije da radi, disciplinski odgovara za teţu povredu sluţbene duţnosti. Rukovodilac kantonalnog organa ne moţe odrediti ĉlanove štrajkaĉkog odbora da rade u smislu stava (1) ovog ĉlana, bez saglasnosti štrajkaĉkog odbora. Sporazumom iz stava 1. ovog ĉlana ne smije se onemogućiti ili ograniĉiti pravo na štrajk. a) (2) (3) (4) X - PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Ĉlan 106. (Primjena Kolektivnog ugovora i rješavanje sporova) (1) Odredbe Kolektivnog ugovora primjenjuju se u organima drţavne sluţbe Kantona Sarajevo. (2) Ovaj kolektivni ugovor je obavezujući za strane koje su ga potpisale, kao i za strane koje mu naknadno pristupe. (3) Za sporove u vezi sa primjenom ovog kolektivnog ugovora koji nisu riješeni arbitraţom, nadleţan je sud u Sarajevu. Ĉlan 107. (Tumaĉenje odredaba Kolektivnog ugovora) (1) Za tumaĉenje odredaba i praćenje primjene ovog kolektivnog ugovora, ugovorne strane će na dan potpisivanja Kolektivnog ugovora sporazumno imenovati Komisiju za tumaĉenje ovog kolektivnog ugovora, koja je sastavljena od po dva predstavnika ugovornih strana. (2) Komisija za tumaĉenje ovog kolektivnog ugovora obavlja sljedeće poslove: a) daje tumaĉenje odredaba ovog kolektivnog ugovora; b) prati izvršavanje i izvještava obje strane o provedbi i kršenju ovog kolektivnog ugovora i c) pokreće inicijativu za izmjene i dopune ovog kolektivnog ugovora. Broj 51 - Strana 34 (3) SLUŢBENE NOVINE KANTONA SARAJEVO Na zahtjev jedne od ugovornih strana, komisija iz stava (1) ovog ĉlana, obavezna je dati tumaĉenje odredaba ovog kolektivnog ugovora u roku od 15 dana od dana prijema zahtjeva. (4) Naknadu za rad u Komisiji za tumaĉenje ovog kolektivnog ugovora ĉlanovima Komisije obezbjeĊuje organ drţavne sluţbe, putem Ministarstva pravde i uprave Kantona Sarajevo. (5) Komisija za tumaĉenje ovog kolektivnog ugovora je obavezna da Vladi Kantona Sarajevo svakih šest mjeseci dostavlja informaciju o svom radu. (6) Naknada iz stava (4) ovog ĉlana se isplaćuje u roku od 30 dana od dana podnošenja informacije o radu iz stava (5) ovog ĉlana na osnovu koje Ministar donosi rješenje o isplati i visini isplate naknade za rad Komisije. (7) Visina naknade iz stava (4) ovog ĉlana se utvrĊuje na osnovu trenutno vaţećeg rješenja, uredbe, odluke ili zakljuĉka Vlade kojim se ureĊuje visina naknade za rad u komisijama i tijelima koje imenuje Vlada ili rukovodilac organa uprave. (8) Tumaĉenja Komisije za tumaĉenje ovog kolektivnog ugovora imaju pravnu snagu i uĉinak ovog kolektivnog ugovora. (9) Tumaĉenja Komisije za tumaĉenje ovog kolektivnog ugovora ovjeravaju se potpisima ĉlanova Komisije za tumaĉenje ovog kolektivnog ugovora. (10) Komisija za tumaĉenje ovog kolektivnog ugovora donosi poslovnik o radu. (11) Komisijom po sistemu rotacije svakih šest mjeseci predsjedava jedan od dva predstavnika Sindikata, odnosno Vlade, koji saziva sjednice Komisije i istom rukovodi. (12) Komisija za tumaĉenje ovog kolektivnog ugovora neće tumaĉiti decidno preuzete zakonske odredbe u Kolektivni ugovor. (13) Tumaĉenja ovog kolektivnog ugovora se dostavljaju podnosiocu zahtjeva, Ministarstvu i Sindikatu. (14) Obaveza Ministarstva je da tumaĉenja ovog kolektivnog ugovora objavljuju u "Sluţbenim novinama Kantona Sarajevo" i sluţbenoj internet stranici Ministarstva, a obaveza Sindikata je da tumaĉenje ovog kolektivnog ugovora objavljuje na sluţbenoj stranici Sindikata. Ĉlan 108. (Nadzor nad primjenom Kolektivnog ugovora) (1) Nadzor nad primjenom ovog kolektivnog ugovora obavlja kantonalni inspektor rada i lica koja za to imaju pravo i obavezu u skladu sa zakonom. (2) Drţavni sluţbenik, namještenik, Sindikat i poslodavac mogu zahtijevati od inspektora rada provoĊenje inspekcijskog nadzora. Ĉlan 109. (Period vaţenja Kolektivnog ugovora) (1) Ovaj kolektivni ugovor se zakljuĉuje na odreĊeno vrijeme i traje do 30.11.2025. godine. (2) Ukoliko se ovaj kolektivni ugovor ne produţi do njegovog isteka, primjenjivaće se 90 (devedeset) dana nakon isteka roka na koji je zakljuĉen. Ĉlan 110. (Zakljuĉeni Kolektivni ugovor) (1) Kolektivni ugovor smatra se zakljuĉenim kad ga potpišu ovlašteni predstavnici ugovornih strana. Ĉetvrtak, 7. 12. 2023. (2) Primjena Kolektivnog ugovora obavezna je za strane koje su ga potpisale, kao i za strane koje mu naknadno pristupe. Ĉlan 111. (Izmjene, dopune i produţenje Kolektivnog ugovora) (1) Inicijativu za izmjene i dopune, odnosno, produţenje primjene Kolektivnog ugovora, mogu dati potpisnici ovog kolektivnog ugovora. (2) Strana kojoj je podnesena inicijativa iz stava (1) ovog ĉlana mora se pismeno oĉitovati o istoj u roku od 45 dana od dana prijema inicijative. (3) Inicijativa za produţenje primjene ovog kolektivnog ugovora ne moţe se podnijeti u posljednjih 30 dana roka vaţenja ovog kolektivnog ugovora. Ĉlan 112. (Rok za usklaĊivanje akata) (1) Nadleţni organi, odnosno, rukovodioci organa drţavne sluţbe duţni su uskladiti svoje akte koji se odnose na radne odnose, plaće i druge naknade sa odredbama ovog kolektivnog ugovora u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovog kolektivnog ugovora. (2) UsklaĊivanje ovog kolektivnog ugovora sa propisima o zaštiti na radu vršit će se nakon sticanja uslova za implementaciju. (3) Nakon usklaĊivanja pravilnika o zaštiti na radu sa aktom o procjeni rizika u organima drţavne sluţbe pristupit će se pregovorima o usklaĊivanju ovog kolektivnog ugovora, radi utvrĊivanja jedinstvenih procenata uvećanja plaće za pojedine stepene povećanog rizika. Ĉlan 113. Ovaj kolektivni ugovor kada se zakljuĉi, dostavlja se kantonalnom ministarstvu nadleţnom za rad, u skladu sa Zakonom o radu. Ĉlan 114. Ovaj kolektivni ugovor potpisan je u sedam istovjetnih primjeraka od kojih svaka ugovorna strana zadrţava po dva, a jedan primjerak Vlada Kantona Sarajevo dostavlja nadleţnom Ministarstvu finansija Kantona Sarajevo, Ministarstvu za rad, socijalnu politiku, raseljena lica i izbjeglice Kantona Sarajevo i "Sluţbenim novinama Kantona Sarajevo" na objavu. Ĉlan 115. (Stupanje na snagu i objavljivanje Kolektivnog ugovora) Ovaj kolektivni ugovor stupa na snagu danom potpisivanja, a objavit će se u "Sluţbenim novinama Kantona Sarajevo" u roku od osam dana od dana potpisivanja. Broj 02/01-30-50452/23 Za Vladu Kantona Sarajevo 01. decembra 2023. godine Premijer Kantona Sarajevo Sarajevo Nihad Uk, s. r. Za Samostalni sindikat drţavnih sluţbenika i namještenika Kantona Broj SIN-060-A/23 Sarajevo 01. decembra 2023. godine Predsjednik sindikata Sarajevo Elvis Zornić, s. r. Premijer Kantona Sarajevo