Odluka odluku o neposrednoj pogodbi za prodaju neizgrađenog građevinskog zemljišta
Na osnovu ĉlana 13. Zakona o principima lokalne samouprave u Federaciji Bosne i Hercegovine, ("Sluţbene novine Federacije BiH", broj 49/06 i 51/09), ĉlana 63. Zakona o graĊevinskom zemljištu Federacije Bosne i Hercegovine ("Sluţbene novine Federacije BiH", br. 25/03, 16/04-ispr., 67/05 i 94/18- odluka US) i ĉlana 24. i 117. Statuta Općine Trnovo ("Sluţbene novine Kantona Sarajevo", broj 12/08), Općinsko vijeće Trnovo, na 19. sjednici, odrţanoj dana , donijelo je ODLUKU ODLUKU O NEPOSREDNOJ POGODBI ZA PRODAJU NEIZGRAĐENOG GRAĐEVINSKOG ZEMLJIŠTA ZOI '84 OLIMPIJSKI CENTAR SARAJEVO Ĉlan 1. Odobrava se prodaja neposrednom pogodbom neizgraĊenog graĊevinskog zemljišta ZOI '84 Olimpijski centar Sarajevo (u daljnjem tekstu: Kupac) oznaĉenog kao k.ĉ.3082/38 površine 199,00 m² K.o.Presjenica za izgradnju objekta pumpna stanica PS3 na lokaciji Crni Vrh. Prodaja neposrednom pogodbom se vrši za potrebe oblikovanja graĊevinske parcele. Ĉlan 2. Ukupna površina lokacije koja se prodaje je 199,00 m² Namjena objekta: infrastrukura- pumpna stanica. Ĉlan 3. Za neizgraĊeno graĊevinsko zemljište iz taĉke 1. ove Odluke kupac je duţan platiti iznos 29.850,00 KM odnosno 150,00KM/m² Ĉlan 4. Kapara koju je kupac duţan platiti iznosi 2.985,00 KM i ista se uplaćuje prije zakljuĉivanja ugovora o kupoprodaji na depozitni raĉun općine Trnovo broj 1028390000014396 kod Union banke d.d., vrsta prihoda 722 431, šifra općine 093. Ĉlan 5. U sluĉaju odustajanja od zakljuĉivanja kupoprodajnog ugovora, kupac nema pravo na povrat uplaćene kapare. Ĉlan 6. Ovlašćuje se općinski naĉelnik da sa Kupcem zakljuĉi ugovor o kupoprodaji u formi notarski obraĊene isprave nakon pribavljenog pozitivnog mišljenja Pravobranilaštva. Ĉlan 7. Troškove notarske obrade kupoprodajnog ugovora, poreza na promet nekretnina i troškove upisa snosi kupac. Ĉlan 8. Kupac je duţan kupoprodajnu cijenu za neizgraĊeno graĊevinsko zemljište uplatiti u roku od 30 dana od dana zakljuĉenja kupoprodajnog ugovora. Ukoliko kupac u naznaĉenom roku ne plati ugovorenu kupoprodajnu cijenu smatrat će se da je jednostrano raskinuo kupoprodajni ugovor. Kupac se ne moţe uknjiţiti kao vlasnik i posjednik nekretnina dok ne uplati kupoprodajnu cijenu za neizgraĊeno graĊevinsko zemljište. O DOPUNI ODLUKE O GRAĐEVINSKOM ZEMLJIŠTU Ĉlan 1. U Odluci o graĊevinskom zemljištu ("Sluţbene novine Kantona Sarajevo", br. 11/05, 28/05, 8/12, 34/14 i 47/18), iza ĉlana 29a. dodaje se novi ĉlan koji glasi: Ĉlan 29b. (1) Investitor je duţan platiti naknadu za pogodnost gradskog graĊevinskog zemljišta-rentu i naknadu za ureĊenje gradskog graĊevinskog zemljišta za izgradnju graĊevine u jednokratnom iznosu, prije izdavanje odobrenja za graĊenje. (2) Visinu naknade za pogodnost gradskog graĊevinskog zemljišta- rentu i naknadu za ureĊenje gradskog graĊevinskog zemljišta za izgradnju graĊevine utvrĊuje rješenjem Sluţba za urbanizam, graĊenje, komunalne poslove i zaštitu ĉovjekove okoline općine Trnovo u skladu sa propisima kojima se reguliše predmetna oblast. (3) Izuzetno od odredbe stava (1) ovog ĉlana, Investitorima za izgradnju gospodarskih objekata za drţanje, odnosno smještaj stoke i stoĉne hrane, moţe se odobriti obroĉno plaćanje naknade za pogodnost gradskog graĊevinskog zemljišta-rentu i naknade za ureĊenje gradskog graĊevinskog zemljišta i to najduţe do 12 (dvanaest) mjeseci. (4) O zahtjevu za odobravanje obroĉnog plaćanja naknade za pogodnost gradskog graĊevinskog zemljišta-rentu i naknade za ureĊenje gradskog graĊevinskog zemljišta odluĉuje Općinsko vijeće Trnovo. (5) Ukoliko Općinsko vijeće odobri obroĉno plaćanje naknade za pogodnost lokacije-rentu i naknade za ureĊenje gradskog graĊevinskog zemljišta za izgradnju gospodarskih objekata za drţanje, odnosno smještaj stoke i stoĉne hrane, nadleţna sluţba će posebnim ugovorom regulisati meĊusobna prava i obaveze izmeĊu investitora i općine Trnovo. (6) Rješenja iz stava (2) ovog ĉlana kojim se utvrĊuje visina naknade za pogodnost lokacije- rentu i naknade za ureĊenje gradskog graĊevinskog zemljišta, treba da sadrţavaju elemente izvršnog naslova u skladu sa ĉlanom 23. Zakona o izvršnom postupku ("Sluţbene novine Federacije BiH", br. 32/03, 52/03-ispr., 33/06, 39/06-ispr, 39/09, 35/12 i 46/16, "Sluţbeni glasnik BiH", br. 15/2012- odluka US, 42/18odluka US). (7) Shodno Zakonu o zemljišnim knjigama Federacije Bosne i Hercegovine ("Sluţbene novine Federacije BiH", br. 58/02, 19/03, 54/04, 32/19- odluka US i 61/22) nadleţna Sluţba za urbanizam, graĊenje, komunalne poslove i zaštitu SLUŢBENE NOVINE KANTONA SARAJEVO Ĉetvrtak, 3. 8. 2023. ĉovjekove okoline općine Trnovo duţna je pravosnaţno rješenje iz stava (2) ovog ĉlana i zakljuĉeni ugovor iz stava (5) ovog ĉlana dostaviti Pravobranilaštvu općine Trnovo radi upisa zabiljeţbe duga u korist općine Trnovo. (8) Sluţba za urbanizam, graĊenje, komunalne poslove i zaštitu ĉovjekove okoline općine Trnovo duţna je pravosnaţno Rješenje iz stava (2) i ugovor iz stava 5. ovog ĉlana dostaviti Sluţbi za privredu i finansije općine Trnovo koja će pratiti realizaciju naplate utvrĊenih naknada. U sluĉaju neblagovremenog ispunjavanja utvrĊenih obaveza, kašnjenja sa uplatama, Sluţba za privredu i finansije općine Trnovo duţna je dostaviti Pravobranilaštvu općine Trnovo zahtjev za naplatu preostalog duga u cijelosti sa pravosnaţnim i izvršnim rješenjem o utvrĊenoj obavezi i zakljuĉenim ugovorom, uz dokaz o neizmirenim obavezama- analitiĉku karticu, na postupanje. (9) U sluĉaju neblagovremenog izvršavanja obaveza iz stava (3) ovog ĉlana, navedena lica su duţna platiti zakonsku zateznu kamatu za svaki dan kašnjenja u skladu sa Zakonom o finansijskom poslovanju Federacije Bosne i Hercegovine ("Sluţbene novine Federacije BiH", 48/16). (10) U postupku izdavanja odobrenja za upotrebu investitorima kojima je dozvoljeno obroĉno plaćanje naknade za pogodnost gradskog graĊevinskog zemljišta-rente i naknade za ureĊenje gradskog graĊevinskog zemljišta, uz zahtjev za izdavanje odobrenja za upotrebu, investitor je obavezan priloţiti Sluţbi za urbanizam, graĊenje, komunalne poslove i zaštitu ĉovjekove okoline općine Trnovo potvrdu o izmirenju cjelokupnih obaveza na ime naknade za pogodnost gradskog graĊevinskog zemljišta- rente i naknade za ureĊenje gradskog graĊevinskog zemljišta, koju izdaje Sluţba za privredu i finansije općine Trnovo. Ĉlan 2. Ova Odluka stupa na snagu danom objave na oglasnoj ploĉi općine Trnovo, a naknadno će se objaviti u "Sluţbenim novinama Kantona Sarajevo". Broj 01-03-3039/23 Predsjedavajuća 20. jula 2023. godine Općinskog vijeća Trnovo Trnovo Amina Dedić, s. r. Odluka objavljena na oglasnoj ploĉi Općine Trnovo dana 20.07.2023. godine. USTAVNI SUD FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine, odluĉujući o zahtjevu Zamjenika Premijera Federacije Bosne i Hercegovine za ocjenu ustavnosti Zakona o izmjeni Zakona o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji Bosne i Hercegovine, na osnovu ĉlana IV.C.3.10.(2) a) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, na sjednici odrţanoj dana 13.6.2023. godine donio je PRESUDU UtvrĊuje se da je Zakon o izmjeni Zakona o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Sluţbene novine Federacije BiH", broj 17/22) donesen u skladu sa poslovnicima domova Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, a time i Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine. Presudu objaviti u "Sluţbenim novinama Federacije BiH" i sluţbenim glasilima kantona u Federaciji Bosne i Hercegovine. Obrazloţenje 1. Podnosilac zahtjeva i predmet zahtjeva Zamjenik Premijera Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: podnosilac zahtjeva), podneskom broj: 02/1-1036/22 od 26.4.2022. godine, Ustavnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Ustavni sud Federacije) podnio je zahtjev za ocjenu ustavnosti Zakona o izmjeni Zakona o Broj 33 - Strana 19 pripadnosti javnih prihoda u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: osporeni Zakon). Dana 4.5.2022. godine podnosilac zahtjeva zastupan po punomoćniku Dţenani Hadţiomerović, akvokatu iz Sarajeva, dostavio je i Prijedlog za odreĊivanje privremene mjere, kojom bi se primjena osporenog Zakona obustavila do donošenja odluke u meritumu. Podnosilac zahtjeva je ovlašten za pokretanje postupka ocjene ustavnosti pred Ustavnim sudom Federacije, na osnovu ĉlana IV.C.3.10.(2) a) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine. 2. Stranke u postupku Stranke u postupku na osnovu ĉlana IV.C.3.10.(2) a) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine su: podnosilac zahtjeva i Parlament Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Parlament Federacije) kao donosilac osporenog Zakona. 3. Bitni navodi zahtjeva U podnesenom zahtjevu navedeno je da postoje povrede odredbi Poslovnika Predstavniĉkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine ("Sluţbene novine Federacije BiH", br. 69/07, 2/08 i 26/20) (u daljem tekstu: Poslovnik Predstavniĉkog doma) i povrede odredbi Poslovnika o radu Doma naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine ("Sluţbene novine Federacije BiH", br. 27/03, 21/09 i 24/20) (u daljem tekstu: Poslovnik Doma naroda), Zakona o budţetima u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Sluţbene novine Federacije BiH", br. 102/13, 9/14, 13/14, 8/15, 91/15, 102/15,104/16, 5/18, 11/19 i 99/19), kao i Pravilnika o proceduri za izradu izjave o fiskalnoj procjeni zakona, drugih propisa i akata planiranja na budţet ("Sluţbene novine Federacije BiH", br. 34/16 i 15/18). Iz podnesenog zahtjeva proizilazi da je grupa poslanika u Predstavniĉkom domu Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Predstavniĉki dom) predloţila Prijedlog osporenog Zakona na naĉin da se stav 2. kojim je utvrĊen koeficijent za posebne rashodovne potrebe Kantona Sarajevo, ĉlana 9. Zakona o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Sluţbene novine Federacije BiH", br. 22/06, 43/08, 22/09, 35/14 i 94/15) (u daljem tekstu: Zakon) briše. Naknadno je dostavljen i Amandman I na Prijedlog osporenog Zakona na naĉin da se u ĉlanu 9. u stavu 2. Zakona broj "1,9658" zamijeni brojem "1,5", te da se briše taĉka i doda tekst: "te će se svake sljedeće kalendarske godine umanjivati za 0,1 do koeficijenta "1". Navedeno je da je Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Vlada Federacije) dala mišljenje i to aktom V. 60/22 od 24.1.2022. godine, sa ĉim nisu bili upoznati poslanici prije razmatranja na sjednici Predstavniĉkog doma. Na 24. sjednici razmatran je Prijedlog osporenog Zakona, kao i predloţeni Amandman I, te je nakon provedene rasprave utvrĊen Nacrt osporenog Zakona. Navodi se, da prilikom usvajanja predmetnog zakona Zakonodavno-pravna komisija nije razmatrala isti, bez obzira na to što isto spada u njenu nadleţnost, shodno ĉlanu 58. stav 1. taĉka 1) Poslovnika Predstavniĉkog doma. Istiĉe da se od svih radnih tijela na sjednici obratio jedino predsjedavajući Odbora za ekonomsku i finansijsku politiku Predstavniĉkog doma jer je to ujedno i jedino tijelo koje je razmatralo Prijedlog osporenog Zakona, što je suprotno ĉlanu 120. stav 1. Poslovnika Predstavniĉkog doma. U pogledu naprijed navedenih povreda odredaba Poslovnika Predstavniĉkog doma, poziva se na Presudu Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj: U-36/21 od 18.3.2022. godine. Ustavni sud Federacije je aktom broj: U-17/22 od 5.5.2022. godine zatraţio od podnosioca zahtjeva da u roku od 30 dana od prijema akta dostavi dokumentaciju, podneske i akte koji su taksativno nabrojani, na koje se poziva u zahtjevu. Postupajući po tom zahtjevu podnosilac zahtjeva je 8.7.2022. godine dostavio traţenu dokumentaciju. Broj 33 - Strana 20 SLUŢBENE NOVINE KANTONA SARAJEVO U odnosu na Dom naroda, podnosilac zahtjeva navodi da su dana 29.7.2021. godine, tri delegata podnijela Domu naroda Nacrt osporenog Zakona, prema kojem je bilo predviĊeno da se briše stav 2. ĉlana 9. kojim je odreĊen ponder 1,9658 za Kanton Sarajevo. Nadalje istiĉu, da je dana 14.10.2021. godine, na nastavku 13. sjednice Doma naroda, usvojen Nacrt osporenog Zakona, te da je donijet Zakljuĉak Doma naroda broj: 020201648/21 od 29.7.2021. godine o odrţavanju javne rasprave o pomenutom Nacrtu Zakona. Potom navode, da su dana 28.1.2022. godine, podnijeli Domu naroda Prijedlog osporenog Zakona, u kojem je predviĊeno: "U Zakonu o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Sluţbene novine Federacije BiH", br. 22/06, 43/08, 22/09, 35/14 i 94/15), u ĉlanu 9. stavu 2. broj "1,9658" zamijeniti brojem "1,5", brisati taĉku i dodati tekst: "te će se svake sljedeće kalendarske godine umanjivati za 0,1 do koeficijenta 1,3". Vlada Federacije je dana 10.2.2022. godine Domu naroda dostavila negativno Mišljenje V. broj 144/2022 od 10.2.2022. godine na Prijedlog osporenog Zakona, koji je dana 17.2.2022. godine na 17. sjednici Doma naroda usvojen. Iz naprijed navedenih ĉinjenica, podnosilac zahtjeva zakljuĉuje da je ustavnost osporenog Zakona dovedena u pitanje uslijed ĉinjenica da Dom naroda nije razmatrao zakon koji je prethodno usvojio Predstavniĉki dom već je razmatrao poseban prijedlog zakona predloţen od strane delegata Doma naroda. Osporeni Zakon nisu razmatrala radna tijela ukljuĉujući Zakonodavno-pravnu komisiju Predstavniĉkog doma i Doma naroda, te što je sjednica Predstavniĉkog doma odrţana bez dostavljanja poslanicima mišljenja Vlade Federacije na Prijedlog osporenog Zakona, kao i što Prijedlog osporenog Zakona koji je razmatrao Predstavniĉki dom i Prijedlog osporenog Zakona koji je razmatrao Dom naroda nisu sadrţavali elemente propisane Zakonom o budţetima u Federacije Bosne i Hercegovine. U odnosu na proceduru pred Domom naroda naglašava da je postupljeno suprotno ĉlanu 51. i 174. Poslovnika Doma naroda. Tvrdi da radna tijela niti su razmatrala Prijedlog osporenog Zakona niti su podnijela izvještaj predsjedavajućem Doma naroda. Obzirom da je Vlada Federacije Mišljenjem V. broj: 144/22 od 10.2.2022. godine izrazila negativan stav u odnosu na predmetni zahtjev, neophodno je bilo da Dom naroda shodno ĉlanu 183. stav 5. Poslovnika Doma naroda o tome glasa posebno. Na kraju zahtjeva, podnosilac posebno naglašava da su Odbor za ekonomsku i finansijsku politiku Predstavniĉkog doma i Doma naroda, donijeli zakljuĉke kojim su traţili od Vlade Federacije da preduzme aktivnosti na izradi potpuno novog Zakona zasnovanog na principima transparentnosti, praviĉnosti i ravnopravnosti u raspodjeli javnih prihoda u Federaciji Bosne i Hercegovine, te izradi prijedloga istog radi dostavljanja u parlamentarnu proceduru. Imajući u vidu naprijed navedeno, podnosilac zahtjeva predlaţe da Ustavni sud Federacije nakon odrţane javne rasprave usvoji zahtjev za ocjenu ustavnosti i donese presudu kojom se utvrĊuje da osporeni Zakon nije saglasan sa ĉlanom IV.A.3.15. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, kao ni sa Poslovnikom Predstavniĉkog doma i Poslovnikom Doma naroda. 4. Bitni navodi odgovora na zahtjev U skladu sa ĉlanom 16. Zakona o postupku pred Ustavnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine ("Sluţbene novine Federacije BiH", br. 6/95 i 37/03), Ustavni sud Federacije je aktima broj: U-17/22 od 5.5.2022. godine, zatraţio od oba doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, da kao stranke u postupku u roku od 30 dana od dana prijema akta dostave odgovore na zahtjev za ocjenu ustavnosti i zahtjev za donošenje privremene mjere. Navedenim aktima Ustavnog suda Federacije zatraţeno je od Predstavniĉkog doma da dostavi ovjeren zapisnik Ĉetvrtak, 3. 8. 2023. i stenogram sa sjednice Predstavniĉkog doma odrţane dana 24.1.2022. godine i cjelokupnu dokumentaciju koja se odnosi na donošenje osporenog Zakona, a od Doma naroda da dostavi ovjeren zapisnik i stenogram sa sjednice Doma naroda odrţane dana 17.2.2022. godine, kao i cjelokupnu dokumentaciju koja se odnosi na donošenje osporenog Zakona. Predstavniĉki dom nije dostavio odgovor na zahtjev za ocjenu ustavnosti, već je u prilogu podneska broj: 01-02-926/22 od 18.5.2022. godine i podneska broj: 01-02-926/22 od 23.6.2022. godine, dostavio dokumentaciju koja se odnosi na donošenje osporenog Zakona. Zakonodavno-pravna komisija Doma naroda je podneskom broj: 02/2-02-995/22-1 od 3.6.2022. godine, dostavila odgovor na zahtjev za ocjenu ustavnosti. U odgovoru navodi da je podnijela Domu naroda Izvještaj broj: 02/2-02-1851/21 od 30.9.2021. godine, u kojem je donijela Zakljuĉak da postoji ustavni osnov za donošenje osporenog Zakona i da nema primjedbi na Nacrt osporenog Zakona koji su podnijeli delegati i predloţila Domu naroda da razmotri i prihvati Nacrt osporenog Zakona u tekstu koji je predloţen. Nadalje navodi, da je Izvještajem broj: 02/2-02352/22 od 17.2.2022. godine obavijestila Dom naroda da je donijela Zakljuĉak kojim je utvrĊeno da postoji ustavni osnov i da nema primjedbi na Prijedlog osporenog Zakona koji su podnijeli predlagaĉi delegati, te da je predloţila Domu naroda da razmotri i prihvati Prijedlog osporenog Zakona u tekstu koji je predloţen. Zakonodavno-pravna komisija Doma naroda je u prilogu gore navedenog podneska i podneska broj: 02/2-02926/22 od 29.6.2022. godine, dostavila dokumentaciju koja se odnosi na donošenje osporenog Zakona. 5. Relevantno pravo A. Ustav Federacije Bosne i Hercegovine Ĉlan IV.A.3.15. Svaki dom treba odbiti ili usvojiti potrebne zakone u razumnom roku od njihova prihvatanja u drugom domu. Kada Premijer ocijeni da jedan dom neopravdano odgaĊa odluĉivanje o nekom zakonu, on moţe sazvati zajedniĉku komisiju, koju saĉinjava najviše deset ĉlanova iz svakog doma, kako bi se u roku od deset dana utvrdio prijedlog zakona prihvatljiv za oba doma. Ĉlan IV.C.3.10.(2) a) (2) Ustavni sud: a) na zahtjev Predsjednika Federacije, Potpredsjednika Federacije, Premijera, zamjenika Premijera ili na zahtjev jedne trećine ĉlanova bilo kog doma Parlamenta Federacije, utvrdit će da li je prijedlog zakona koji je usvojio jedan od domova, ili zakon koji su usvojila oba doma, u skladu sa ovim ustavom; B. Poslovnik Predstavniĉkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine ("Sluţbene novine Federacije BiH", br. 69/07, 2/08 i 26/20) Ĉlan 58. stav 1. alineja 1. Zakonodavno-pravna komisija: Razmatra nacrte i prijedloge zakona, drugih propisa i općih akata koje donosi Predstavniĉki dom u pogledu njihove usklaĊenosti sa Ustavom Federacije i pravnim sistemom, kao i u pogledu pravne obrade i o tome podnosi izvještaj sa mišljenjem i prijedlozima Predstavniĉkog doma; Ĉlan 190. st. 2. i 5. Vlada Federacije ima pravo da se izjasni o amandmanu i kad nije podnijela prijedlog zakona. Ako prijedlog zakona nije podnijela Vlada Federacije, o amandmanu na prijedlog zakona sa kojim se nije saglasila Vlada Federacije, predstavniĉki dom glasa posebno. Ĉetvrtak, 3. 8. 2023. SLUŢBENE NOVINE KANTONA SARAJEVO Ĉlan 197. Zakoni i druga akta su doneseni kada su usvojeni u oba doma Parlamenta Federacije u identiĉnom tekstu. C. Poslovnik o radu Doma naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine ("Sluţbene novine Federacije BiH", br. 27/03, 21/09 i 24/20) Ĉlan 2. Dom naroda se organizuje i radi po Ustavu Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Ustav Federacije) zakonu i ovom poslovniku. Ĉlan 51. stav 1. Radno tijelo Doma naroda o razmatranju prijedloga za donošenje zakona, nacrta zakona, prijedloga zakona, drugog propisa ili općeg akta ili nekog drugog materijala u pripremi njihovog razmatranja na sjednici Doma naroda podnosi izvještaj Domu naroda. Ĉlan 174. Prijedlog zakona, u skladu sa ovim poslovnikom, prethodno razmatra zakonodavno-pravna komisija i nadleţno radno tijelo. Ĉlan 183. stav 3. Amandman podnosioca prijedloga zakona, kao i amandman drugog ovlaštenog predlagaĉa sa kojim se podnosilac prijedloga saglasio, postaje sastavni dio prijedloga zakona. Ĉlan 192. Zakoni i drugi akti su doneseni kada su usvojeni u oba doma Parlamenta Federacije u identiĉnom tekstu. 6. Ĉinjeniĉno stanje i stav Ustavnog suda Federacije Nakon analize zahtjeva za ocjenu ustavnosti i zahtjeva za donošenje privremene mjere, odgovora na zahtjev za ocjenu ustavnosti, dostavljene dokumentacije, a u svjetlu relevantnog prava, utvrĊeno je kako slijedi. Podnosilac zahtjeva osporava valjanost postupka donošenja osporenog Zakona, te u tom pravcu navodi da je došlo do niza povreda poslovniĉkih odredbi, da je izvršena povreda Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, Zakona o budţetima u Federaciji Bosne i Hercegovine, Pravilnika o proceduri za izradu izjave o fiskalnoj procjeni zakona, drugih propisa i akata planiranja na budţet i Uputstva za popunjavanje obrasca za izjave o fiskalnoj procjeni. Ustavni sud Federacije je na osnovu dostavljene dokumentacije u spisu analizirao postupak donošenja osporenog Zakona pred oba doma Parlamenta i utvrdio sljedeće: Ovlašteni predlagaĉi osporenog zakona su kao razlog za donošenje istog naveli da je u Kantonu Sarajevo, Grad Sarajevo kao posebna jedinica lokalne samouprave u razdoblju primjene zakona, imao specifiĉan poloţaj zbog ratnih razaranja. Nadalje, da su se u meĊuvremenu okolnosti promijenile tako da više ne postoji potreba za izdvajanje većih sredstava za Kanton Sarajevo u kojem se nalazi glavni grad Sarajevo. Ustavni sud Federacije smatra da su dati razlozi, a koji su prihvaćeni od strane Parlamenta Federacije u cijelosti u nadleţnosti zakonodavnog tijela Federacije Bosne i Hercegovine, te se nije upuštao u ocjenu razloga za donošenje osporenog zakona. Predstavniĉkom domu dostavljen je Prijedlog osporenog Zakona dana 8.2.2021. godine sa obrazloţenjem i sa prijedlogom da se isti donese po skraćenom postupku. Prema ĉlanu 1. ovog Prijedloga predviĊeno je da se briše stav 2. ĉlana 9. Zakona. Kako u konkretnom sluĉaju Vlada Federacije nije predlagaĉ Zakona, zatraţeno je mišljenje od strane Vlade Federacije. Dana 16.3.2021. godine, Parlamentu Federacije dostavljeno je Mišljenje Vlade V. broj: 424/2021 od 11.3.2021. godine na Prijedlog osporenog Zakona koji je podnesen od strane poslanika. Istovremeno su ponovno dana 19.7.2021. godine, dostavili Prijedlog osporenog Zakona predlaţući da se donese po Broj 33 - Strana 21 skraćenom postupku, a uz isti je dostavljena tabela za 2019., 2020. i projekcija za 2021. godinu. Prema ĉlanu 1. ovog prijedloga, predviĊeno je da se briše stav 2. ĉlana 9. Zakona. Uz dostavljeni Prijedlog Zakona dostavljen je i Amandman I u kome je navedeno: "U Zakonu o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Sluţbene novine Federacije BiH", br. 22/06, 43/08, 22/09, 35/14 i 94/15) u ĉlanu 9. stav 2. broj 1,9658 zamijeniti brojem 1,5", brisati taĉku i dodati tekst "te će se svake sljedeće kalendarske godine umanjivati za 0,1 do koeficijenta 1". Na dostavljeni Prijedlog Zakona dana 22.7.2021. godine, Zakonodavno-pravna komisija Predstavniĉkog doma na 30. sjednici donijela je Zakljuĉak i konstatovala da Prijedlog Zakona ima ustavni i zakonski osnov za donošenje i da je dostavljen od ovlaštenog predlagaĉa. Isto tako, dana 26.7.2021. godine, mišljenje je dao i Odbor za ekonomsku i finansijsku politiku Predstavniĉkog doma na 28. sjednici i podrţao Prijedlog osporenog Zakona podnesen od strane ovlaštenih predlagaĉa. Kako je uz predloţeni Zakon dostavljen i Amandman I, Vlada Federacije nije podrţala rješenja predloţena u pomenutom Amandmanu i to svojim aktom V. broj: 1213/2021 od 27.7.2021. godine. Dana 27.7.2021. godine, odrţana je 24. sjednica Predstavniĉkog doma, na kojoj je odluĉeno da se Prijedlog osporenog Zakona ne razmatra po skraćenom postupku, nego kao nacrt. Nakon rasprave, usvojen je Zakljuĉak kojim se prihvata Nacrt osporenog Zakona i zaduţuju predlagaĉi da u roku od 60 dana organizuju javnu raspravu, te prilikom izrade prijedloga zakona razmotre sve sugestije, primjedbe i prijedloge iznijete u raspravi, kao i one koji su dostavljeni. Javna rasprava o Nacrtu osporenog Zakona odrţana je dana 26.10.2021. godine. Nakon provedene javne rasprave dana 4.1.2022. godine, Predstavniĉkom domu dostavljen je od strane predlagaĉa Prijedlog osporenog Zakona sa obrazloţenjem i potpisanom Izjavom o fiskalnoj procjeni od predlagaĉa i Izvještajem o javnoj raspravi. Ovaj prijedlog glasi: "Ĉlan 1. u zakonu o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Sluţbene novine Federacije BiH", br. 22/06, 43/08, 22/09, 35/14 i 94/15) u ĉlanu 9. u stavu 2. broj 1,9658 zamijeniti brojem 1,5" brisati taĉku i dodati tekst: "te će se svake sljedeće kalendarske godine umanjivati za 0,1 do koeficijenta 1,3". Na dostavljeni Prijedlog Zakona dana 18.1.2022. godine, Zakonodavno-pravna komisija Predstavniĉkog doma je na 36. sjednici donijela Zakljuĉak i konstatovala da ima ustavni i zakonski osnov i da je dostavljen od ovlaštenog predlagaĉa, a 21.1.2022. godine, mišljenje je dao i Odbor za ekonomsku i finansijsku politiku Predstavniĉkog doma. Kako Prijedlog Zakona nije dostavila Vlada Federacije, dana 24.1.2022. godine, u Predstavniĉki dom dostavljeno je Mišljenje Vlade Federacije V. broj: 60/2022 od 24.1.2022. godine. Nakon procedure provedene Poslovnikom Predstavniĉkog doma, dana 24.1.2022. godine, na 29. sjednici Predstavniĉkog doma usvojen je Prijedlog osporenog Zakona, a dana 25.1.2022. godine, predsjedavajući Predstavniĉkog doma, je aktom broj: 01-02-393/21 od 25.1.2022. godine, obavijestio Dom naroda da je na 29. redovnoj sjednici Predstavniĉkog doma odrţanoj 24.1.2022. godine, usvojen Prijedlog osporenog Zakona i da se isti dostavlja u prilogu. Iz kronologije postupka pred Predstavniĉkim domom, a koja proizlazi iz dokumentacije u spisu, jasno proizlazi da je provedena procedura propisana Poslovnikom Predstavniĉkog doma i to u skladu sa odredbama koje se odnose na donošenje zakona ako su isti predloţeni u formi nacrta, prijedloga i ako je donesen Zakljuĉak o provoĊenju javne rasprave. Ustavni sud Federacije je, imajući u vidu naprijed navedene ĉinjenice utvrdio da su netaĉni navodi podnosioca zahtjeva, te da Broj 33 - Strana 22 SLUŢBENE NOVINE KANTONA SARAJEVO prilikom donošenja osporenog Zakona u Predstavniĉkog domu nije došlo do povrede Poslovnika Predstavniĉkog doma, a samim tim ni Ustava Federacije Bosne i Hercegovine. Kada je u pitanju procedura donošenja osporenog Zakona u Domu naroda, iz dokumentacije koja je dostavljena, utvrĊeno je, da je dana 29.7.2021. godine od strane delegata, dostavljen Nacrt osporenog Zakona sa obrazloţenjem, prema kojem je bilo predviĊeno da se briše stav 2. ĉlana 9. Zakona. Kako Vlada Federacije nije predlagaĉ osporenog Zakona, dostavljeno je Mišljenje od strane Vlade Federacije aktom V. broj: 1372/2021 od 9.9.2021. godine, a mišljenje o pomenutom Zakonu dostavljeno je od strane Zakonodavno-pravne komisije i Odbora za ekonomsku i razvojnu politiku, finansije i budţet Doma naroda. Dana 14.10.2021. godine, Dom naroda je razmatrao i donio odluku da se prihvata Nacrt Zakona koji moţe posluţiti za izradu Prijedloga i da se organizuje javna rasprava. Poslije odrţane javne rasprave (odrţana 23.11.2021. godine) dostavljen je identiĉan tekst osporenog Zakona kakav je Domu naroda dostavio Predstavniĉki dom 25.1.2022. godine. U pripremi za 17. sjednicu Doma naroda na kojoj je trebalo da se raspravlja o Nacrtu Zakona i utvrdi Prijedlog Zakona, mišljenje je dostavljeno od strane Zakonodavno-pravne komisije, Odbora za ekonomsku i razvojnu politiku, finansije i budţet i Vlade Federacije, ĉime je ispoštovan zahtjev da se relevantna tijela izjasne o tome. Na istoj sjednici je zatim utvrĊen prijedlog osporenog Zakona i potom usvojen. Iz svega navedenog proizilazi da je postupak usvajanja osporenog Zakona proveden u skladu sa odredbama Poslovnika Doma naroda kojim je regulisan postupak donošenja zakona kada se zakon predlaţe Parlamentu Federacije od strane ovlaštenih predlagaĉa u formi nacrta. Ustavni sud Federacije je utvrdio da nije došlo do povrede ĉlana IV.A.3.15. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, jer je svaki dom usvojio zakon u identiĉnom tekstu u razumnom roku, pri ĉemu nije od suštinske vaţnosti redoslijed usvajanja osporenog Zakona od strane domova. Navode podnosioca zahtjeva da je osporeni zakon neustavan jer je usvojen na osnovu Izjave o fiskalnoj procjeni koja je saĉinjena protivno odredbama Zakona o budţetima u Federaciji Bosne i Hercegovine, Pravilnika o proceduri za izradu fiskalne procjene zakona, drugih propisa i akata koji se odnose na planiranje budţeta i Uputstva za popunjavanje obrazaca za izjave o fisklanoj procjeni, Ustavni sud Federacije nije razmatrao jer se odnosi na ocjenu zakonitosti, a ne ustavnosti. Na osnovu svega iznesenog odluĉeno je kao u izreci ove presude ĉime je prestala potreba za odluĉivanjem o privremenoj mjeri. Ovu presudu Ustavni sud Federacije donio je jednoglasno u sastavu: Aleksandra Martinović, predsjednica Suda, Vesna Budimir, Mirjana Ĉuĉković, Mirko Milićević, prof. dr. Edin Muminović, Branimir Orašanin, dr. sc. Kata Senjak, Ajša Softić i mr. sc. Alen Taletović, sudije Suda. Predsjednica Broj U-17/22 Ustavnog suda Federacije 13. juna 2023. godine Bosne i Hercegovine Sarajevo Aleksandra Martinović, s. r. Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine, odluĉujući o zahtjevu Dopremijera Federacije Bosne i Hercegovine za ocjenu ustavnosti Zakona o izmjeni Zakona o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji Bosne i Hercegovine, na temelju ĉlanka IV.C.3.10.(2) a) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, na sjednici odrţanoj dana 13.6.2023. godine donio je Ĉetvrtak, 3. 8. 2023. PRESUDU UtvrĊuje se da je Zakon o izmjeni Zakona o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Sluţbene novine Federacije BiH", broj 17/22) donesen sukladno poslovnicima domova Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, a time i Ustavu Federacije Bosne i Hercegovine. Presudu objaviti u "Sluţbenim novinama Federacije BiH" i sluţbenim glasilima kantona u Federaciji Bosne i Hercegovine. Obrazloţenje 1. Podnositelj zahtjeva i predmet zahtjeva Dopremijer Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: podnositelj zahtjeva), podneskom broj: 02/1-1-036/22 od 26.4.2022. godine, Ustavnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud Federacije) podnio je zahtjev za ocjenu ustavnosti Zakona o izmjeni Zakona o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: osporeni Zakon). Dana 4.5.2022. godine podnositelj zahtjeva zastupan po opunomoćeniku Dţenani Hadţiomerović, odvjetnici iz Sarajeva, dostavio je i Prijedlog za odreĊivanje privremene mjere, kojom bi se primjena osporenog Zakona obustavila do donošenja odluke u meritumu. Podnositelj zahtjeva je ovlašten za pokretanje postupka ocjene ustavnosti pred Ustavnim sudom Federacije, na temelju ĉlanka IV.C.3.10.(2) a) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine. 2. Stranke u postupku Stranke u postupku na temelju ĉlanka IV.C.3.10.(2) a) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine su: podnositelj zahtjeva i Parlament Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Parlament Federacije) kao donositelj osporenog Zakona. 3. Bitni navodi zahtjeva U podnesenom zahtjevu navedeno je da postoje povrede odredbi Poslovnika Zastupniĉkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine ("Sluţbene novine Federacije BiH", br. 69/07, 2/08 i 26/20) (u daljnjem tekstu: Poslovnik Zastupniĉkog doma) i povrede odredbi Poslovnika o radu Doma naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine ("Sluţbene novine Federacije BiH", br. 27/03, 21/09 i 24/20) (u daljnjem tekstu: Poslovnik Doma naroda), Zakona o proraĉunima u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Sluţbene novine Federacije BiH", br. 102/13, 9/14, 13/14, 8/15, 91/15, 102/15,104/16, 5/18, 11/19 i 99/19), kao i Pravilnika o proceduri za izradu izjave o fiskalnoj procjeni zakona, drugih propisa i akata planiranja na proraĉun ("Sluţbene novine Federacije BiH", br. 34/16 i 15/18). Iz podnesenog zahtjeva proizilazi da je grupa zastupnika u Zastupniĉkom domu Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Zastupniĉki dom) predloţila Prijedlog osporenog Zakona na naĉin da se stavak 2. kojim je utvrĊen koeficijent za posebne rashodovne potrebe Kantona Sarajevo, ĉlanka 9. Zakona o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Sluţbene novine Federacije BiH", br. 22/06, 43/08, 22/09, 35/14 i 94/15) (u daljnjem tekstu: Zakon) briše. Naknadno je dostavljen i Amandman I na Prijedlog osporenog Zakona na naĉin da se u ĉlanku 9. u stavku 2. Zakona broj "1,9658" zamijeni brojem "1,5", te da se briše toĉka i doda tekst: "te će se svake sljedeće kalendarske godine umanjivati za 0,1 do koeficijenta "1". Navedeno je da je Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vlada Federacije) dala mišljenje i to aktom V. 60/22 od 24.1.2022. godine, sa ĉim nisu bili upoznati zastupnici prije razmatranja na sjednici Zastupniĉkog doma. Na 24. sjednici razmatran je Prijedlog osporenog Zakona, kao i predloţeni Amandman I, te je nakon provedene rasprave utvrĊen Nacrt osporenog Zakona. Navodi se, da prilikom usvajanja predmetnog zakona Zakonodavno-pravno povjerenstvo nije razmatralo isti, bez obzira na to što isto spada u njegovu nadleţnost, shodno ĉlanku 58. stavak 1. toĉka 1) Poslovnika Ĉetvrtak, 3. 8. 2023. SLUŢBENE NOVINE KANTONA SARAJEVO Zastupniĉkog doma. Istiĉe da se od svih radnih tijela na sjednici obratio jedino predsjedatelj Odbora za ekonomsku i financijsku politiku Zastupniĉkog doma jer je to ujedno i jedino tijelo koje je razmatralo Prijedlog osporenog Zakona, što je suprotno ĉlanku 120. stavak 1. Poslovnika Zastupniĉkog doma. U pogledu naprijed navedenih povreda odredaba Poslovnika Zastupniĉkog doma, poziva se na Presudu Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj: U-36/21 od 18.3.2022. godine. Ustavni sud Federacije je aktom broj: U-17/22 od 5.5.2022. godine zatraţio od podnositelja zahtjeva da u roku od 30 dana od prijema akta dostavi dokumentaciju, podneske i akte koji su taksativno nabrojani, na koje se poziva u zahtjevu. Postupajući po tom zahtjevu podnositelj zahtjeva je 8.7.2022. godine dostavio traţenu dokumentaciju. U odnosu na Dom naroda, podnositelj zahtjeva navodi da su dana 29.7.2021. godine, tri izaslanika podnijeli Domu naroda Nacrt osporenog Zakona, prema kojemu je bilo predviĊeno da se briše stavak 2. ĉlanka 9. kojim je odreĊen ponder 1,9658 za Kanton Sarajevo. Nadalje istiĉu, da je dana 14.10.2021. godine, na nastavku 13. sjednice Doma naroda, usvojen Nacrt osporenog Zakona, te da je donijet Zakljuĉak Doma naroda broj: 020201648/21 od 29.7.2021. godine o odrţavanju javne rasprave o spomenutom Nacrtu Zakona. Potom navode, da su dana 28.1.2022. godine, podnijeli Domu naroda Prijedlog osporenog Zakona, u kojem je predviĊeno: "U Zakonu o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Sluţbene novine Federacije BiH", br. 22/06, 43/08, 22/09, 35/14 i 94/15), u ĉlanku 9. stavku 2. broj "1,9658" zamijeniti brojem "1,5", brisati toĉku i dodati tekst: "te će se svake sljedeće kalendarske godine umanjivati za 0,1 do koeficijenta 1,3". Vlada Federacije je dana 10.2.2022. godine Domu naroda dostavila negativno Mišljenje V. broj 144/2022 od 10.2.2022. godine na Prijedlog osporenog Zakona, koji je dana 17.2.2022. godine na 17. sjednici Doma naroda usvojen. Iz naprijed navedenih ĉinjenica, podnositelj zahtjeva zakljuĉuje da je ustavnost osporenog Zakona dovedena u pitanje uslijed ĉinjenica da Dom naroda nije razmatrao zakon koji je prethodno usvojio Zastupniĉki dom već je razmatrao poseban prijedlog zakona predloţen od strane izaslanika Doma naroda. Osporeni Zakon nisu razmatrala radna tijela ukljuĉujući Zakonodavno-pravno povjerenstvo Zastupniĉkog doma i Doma naroda, te što je sjednica Zastupniĉkog doma odrţana bez dostavljanja zastupnicima mišljenja Vlade Federacije na Prijedlog osporenog Zakona, kao i što Prijedlog osporenog Zakona koji je razmatrao Zastupniĉki dom i Prijedlog osporenog Zakona koji je razmatrao Dom naroda nisu sadrţavali elemente propisane Zakonom o proraĉunima u Federacije Bosne i Hercegovine. U odnosu na proceduru pred Domom naroda naglašava da je postupljeno suprotno ĉlanku 51. i 174. Poslovnika Doma naroda. Tvrdi da radna tijela niti su razmatrala Prijedlog osporenog Zakona niti su podnijela izvješće predsjedatelju Doma naroda. Obzirom da je Vlada Federacije Mišljenjem V. broj: 144/22 od 10.2.2022. godine izrazila negativan stav u odnosu na predmetni zahtjev, neophodno je bilo da Dom naroda shodno ĉlanku 183. stavak 5. Poslovnika Doma naroda o tome glasuje posebno. Na kraju zahtjeva, podnositelj posebice naglašava da su Odbor za ekonomsku i financijsku politiku Zastupniĉkog doma i Doma naroda, donijeli zakljuĉke kojim su traţili od Vlade Federacije da poduzme aktivnosti na izradi potpuno novog Zakona utemeljenog na naĉelima transparentnosti, praviĉnosti i ravnopravnosti u raspodjeli javnih prihoda u Federaciji Bosne i Hercegovine, te izradi prijedloga istog radi dostavljanja u parlamentarnu proceduru. Imajući u vidu naprijed navedeno, podnositelj zahtjeva predlaţe da Ustavni sud Federacije nakon Broj 33 - Strana 23 odrţane javne rasprave usvoji zahtjev za ocjenu ustavnosti i donese presudu kojom se utvrĊuje da osporeni Zakon nije suglasan s ĉlankom IV.A.3.15. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, kao ni s Poslovnikom Zastupniĉkog doma i Poslovnikom Doma naroda. 4. Bitni navodi odgovora na zahtjev Sukladno s ĉlankom 16. Zakona o postupku pred Ustavnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine ("Sluţbene novine Federacije BiH", br. 6/95 i 37/03), Ustavni sud Federacije je aktima broj: U-17/22 od 5.5.2022. godine, zatraţio od oba doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, da kao stranke u postupku u roku od 30 dana od dana prijema akta dostave odgovore na zahtjev za ocjenu ustavnosti i zahtjev za donošenje privremene mjere. Navedenim aktima Ustavnog suda Federacije zatraţeno je od Zastupniĉkog doma da dostavi ovjeren zapisnik i stenogram sa sjednice Zastupniĉkog doma odrţane dana 24.1.2022. godine i cjelokupnu dokumentaciju koja se odnosi na donošenje osporenog Zakona, a od Doma naroda da dostavi ovjeren zapisnik i stenogram sa sjednice Doma naroda odrţane dana 17.2.2022. godine, kao i cjelokupnu dokumentaciju koja se odnosi na donošenje osporenog Zakona. Zastupniĉki dom nije dostavio odgovor na zahtjev za ocjenu ustavnosti, već je u prilogu podneska broj: 01-02-926/22 od 18.5.2022. godine i podneska broj: 01-02-926/22 od 23.6.2022. godine, dostavio dokumentaciju koja se odnosi na donošenje osporenog Zakona. Zakonodavno-pravno povjerenstvo Doma naroda je podneskom broj: 02/2-02-995/22-1 od 3.6.2022. godine, dostavilo odgovor na zahtjev za ocjenu ustavnosti. U odgovoru navodi da je podnijelo Domu naroda Izvješće broj: 02/2-021851/21 od 30.9.2021. godine, u kojem je donijelo Zakljuĉak da postoji ustavni temelj za donošenje osporenog Zakona i da nema primjedbi na Nacrt osporenog Zakona koji su podnijeli izaslanici i predloţilo Domu naroda da razmotri i prihvati Nacrt osporenog Zakona u tekstu koji je predloţen. Nadalje navodi, da je Izvješćem broj: 02/2-02-352/22 od 17.2.2022. godine izvijestilo Dom naroda da je donijelo Zakljuĉak kojim je utvrĊeno da postoji ustavni temelj i da nema primjedbi na Prijedlog osporenog Zakona koji su podnijeli predlagatelji izaslanici, te da je predloţilo Domu naroda da razmotri i prihvati Prijedlog osporenog Zakona u tekstu koji je predloţen. Zakonodavnopravno povjerenstvo Doma naroda je u prilogu gore navedenog podneska i podneska broj: 02/2-02-926/22 od 29.6.2022. godine, dostavilo dokumentaciju koja se odnosi na donošenje osporenog Zakona. 5. Relevantno pravo A. Ustav Federacije Bosne i Hercegovine Ĉlanak IV.A.3.15. Svaki dom treba odbiti ili usvojiti potrebne zakone u razumnom roku od njihova prihvaćanja u drugom domu. Kada Premijer ocijeni da jedan dom neopravdano odgaĊa odluĉivanje o nekom zakonu, on moţe sazvati zajedniĉko povjerenstvo, koje saĉinjava najviše deset ĉlanova iz svakog doma, kako bi se u roku od deset dana utvrdio prijedlog zakona prihvatljiv za oba doma. Ĉlanak IV.C.3.10.(2) a) (2) Ustavni sud: a) na zahtjev Predsjednika Federacije, Dopredsjednika Federacije, Premijera, Dopremijera ili na zahtjev jedne trećine ĉlanova bilo kog doma Parlamenta Federacije, utvrdit će da li je prijedlog zakona koji je usvojio jedan od domova, ili zakon koji su usvojila oba doma, sukladan sa ovim ustavom; Broj 33 - Strana 24 SLUŢBENE NOVINE KANTONA SARAJEVO B. Poslovnik Zastupniĉkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine ("Sluţbene novine Federacije BiH", br. 69/07, 2/08 i 26/20) Ĉlanak 58. stavak 1. alineja 1. Zakonodavno-pravno povjerenstvo: Razmatra nacrte i prijedloge zakona, drugih propisa i općih akata koje donosi Zastupniĉki dom u pogledu njihove usklaĊenosti sa Ustavom Federacije i pravnim sustavom, kao i u pogledu pravne obrade i o tome podnosi izvješće s mišljenjem i prijedlozima Zastupniĉkog doma; Ĉlanak 190. st. 2. i 5. Vlada Federacije ima pravo da se izjasni o amandmanu i kad nije podnijela prijedlog zakona. Ako prijedlog zakona nije podnijela Vlada Federacije, o amandmanu na prijedlog zakona s kojim se nije suglasila Vlada Federacije, Zastupniĉki dom glasuje posebno. Ĉlanak 197. Zakoni i druga akta su doneseni kada su usvojeni u oba doma Parlamenta Federacije u istovjetnom tekstu. C. Poslovnik o radu Doma naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine ("Sluţbene novine Federacije BiH", br. 27/03, 21/09 i 24/20) Ĉlanak 2. Dom naroda se organizira i radi po Ustavu Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustav Federacije) zakonu i ovom poslovniku. Ĉlanak 51. stavak 1. Radno tijelo Doma naroda o razmatranju prijedloga za donošenje zakona, nacrta zakona, prijedloga zakona, drugog propisa ili općeg akta ili nekog drugog materijala u pripremi njihovog razmatranja na sjednici Doma naroda podnosi izvješće Domu naroda. Ĉlanak 174. Prijedlog zakona, sukladno s ovim poslovnikom, prethodno razmatra zakonodavno-pravno povjerenstvo i nadleţno radno tijelo. Ĉlanak 183. stavak 3. Amandman podnositelja prijedloga zakona, kao i amandman drugog ovlaštenog predlagatelja s kojim se podnositelj prijedloga suglasio, postaje sastavni dio prijedloga zakona. Ĉlanak 192. Zakoni i drugi akti su doneseni kada su usvojeni u oba doma Parlamenta Federacije u istovjetnom tekstu. 6. Ĉinjeniĉno stanje i stav Ustavnog suda Federacije Nakon analize zahtjeva za ocjenu ustavnosti i zahtjeva za donošenje privremene mjere, odgovora na zahtjev za ocjenu ustavnosti, dostavljene dokumentacije, a u svjetlu relevantnog prava, utvrĊeno je kako slijedi. Podnositelj zahtjeva osporava valjanost postupka donošenja osporenog Zakona, te u tom pravcu navodi da je došlo do niza povreda poslovniĉkih odredbi, da je izvršena povreda Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, Zakona o proraĉunima u Federaciji Bosne i Hercegovine, Pravilnika o proceduri za izradu izjave o fiskalnoj procjeni zakona, drugih propisa i akata planiranja na proraĉun i Uputstva za popunjavanje obrasca za izjave o fiskalnoj procjeni. Ustavni sud Federacije je na temelju dostavljene dokumentacije u spisu analizirao postupak donošenja osporenog Zakona pred oba doma Parlamenta i utvrdio sljedeće: Ovlašteni predlagatelji osporenog zakona su kao razlog za donošenje istog naveli da je u Kantonu Sarajevo, Grad Sarajevo kao posebna jedinica lokalne samouprave u razdoblju primjene Ĉetvrtak, 3. 8. 2023. zakona, imao specifiĉan poloţaj zbog ratnih razaranja. Nadalje, da su se u meĊuvremenu okolnosti promijenile tako da više ne postoji potreba za izdvajanje većih sredstava za Kanton Sarajevo u kojem se nalazi glavni grad Sarajevo. Ustavni sud Federacije smatra da su dati razlozi, a koji su prihvaćeni od strane Parlamenta Federacije u cijelosti u nadleţnosti zakonodavnog tijela Federacije Bosne i Hercegovine, te se nije upuštao u ocjenu razloga za donošenje osporenog zakona. Zastupniĉkom domu dostavljen je Prijedlog osporenog Zakona dana 8.2.2021. godine s obrazloţenjem i s prijedlogom da se isti donese po skraćenom postupku. Prema ĉlanku 1. ovog Prijedloga predviĊeno je da se briše stavak 2. ĉlanka 9. Zakona. Kako u konkretnom sluĉaju Vlada Federacije nije predlagatelj Zakona, zatraţeno je mišljenje od strane Vlade Federacije. Dana 16.3.2021. godine, Parlamentu Federacije dostavljeno je Mišljenje Vlade V. broj: 424/2021 od 11.3.2021. godine na Prijedlog osporenog Zakona koji je podnesen od strane zastupnika. Istovremeno su ponovno dana 19.7.2021. godine, dostavili Prijedlog osporenog Zakona predlaţući da se donese po skraćenom postupku, a uz isti je dostavljena tabela za 2019., 2020. i projekcija za 2021. godinu. Prema ĉlanku 1. ovog prijedloga, predviĊeno je da se briše stavak 2. ĉlanka 9. Zakona. Uz dostavljeni Prijedlog Zakona dostavljen je i Amandman I u kome je navedeno: "U Zakonu o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Sluţbene novine Federacije BiH", br. 22/06, 43/08, 22/09, 35/14 i 94/15) u ĉlanku 9. stavak 2. broj 1,9658 zamijeniti brojem 1,5", brisati toĉku i dodati tekst "te će se svake sljedeće kalendarske godine umanjivati za 0,1 do koeficijenta 1". Na dostavljeni Prijedlog Zakona dana 22.7.2021. godine, Zakonodavno-pravno povjerenstvo Zastupniĉkog doma na 30. sjednici donijelo je Zakljuĉak i konstatiralo da Prijedlog Zakona ima ustavni i zakonski temelj za donošenje i da je dostavljen od ovlaštenog predlagatelja. Isto tako, dana 26.7.2021. godine, mišljenje je dao i Odbor za ekonomsku i financijsku politiku Zastupniĉkog doma na 28. sjednici i podrţao Prijedlog osporenog Zakona podnesen od strane ovlaštenih predlagatelja. Kako je uz predloţeni Zakon dostavljen i Amandman I, Vlada Federacije nije podrţala rješenja predloţena u spomenutom Amandmanu i to svojim aktom V. broj: 1213/2021 od 27.7.2021. godine. Dana 27.7.2021. godine, odrţana je 24. sjednica Zastupniĉkog doma, na kojoj je odluĉeno da se Prijedlog osporenog Zakona ne razmatra po skraćenom postupku, nego kao nacrt. Nakon rasprave, usvojen je Zakljuĉak kojim se prihvata Nacrt osporenog Zakona i zaduţuju predlagatelji da u roku od 60 dana organiziraju javnu raspravu, te prilikom izrade prijedloga zakona razmotre sve sugestije, primjedbe i prijedloge iznijete u raspravi, kao i one koji su dostavljeni. Javna rasprava o Nacrtu osporenog Zakona odrţana je dana 26.10.2021. godine. Nakon provedene javne rasprave dana 4.1.2022. godine, Zastupniĉkom domu dostavljen je od strane predlagatelja Prijedlog osporenog Zakona s obrazloţenjem i potpisanom Izjavom o fiskalnoj procjeni od predlagatelja i Izvješćem o javnoj raspravi. Ovaj prijedlog glasi: "Ĉlanak 1. u zakonu o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Sluţbene novine Federacije BiH", br. 22/06, 43/08, 22/09, 35/14 i 94/15) u ĉlanku 9. u stavku 2. broj 1,9658 zamijeniti brojem 1,5" brisati toĉku i dodati tekst: "te će se svake sljedeće kalendarske godine umanjivati za 0,1 do koeficijenta 1,3". Na dostavljeni Prijedlog Zakona dana 18.1.2022. godine, Zakonodavno-pravno povjerenstvo Zastupniĉkog doma je na 36. sjednici donijelo Zakljuĉak i konstatiralo da ima ustavni i zakonski temelj i da je dostavljen od ovlaštenog predlagatelja, a Ĉetvrtak, 3. 8. 2023. SLUŢBENE NOVINE KANTONA SARAJEVO 21.1.2022. godine, mišljenje je dao i Odbor za ekonomsku i financijsku politiku Zastupniĉkog doma. Kako Prijedlog Zakona nije dostavila Vlada Federacije, dana 24.1.2022. godine, u Zastupniĉki dom dostavljeno je Mišljenje Vlade Federacije V. broj: 60/2022 od 24.1.2022. godine. Nakon procedure provedene Poslovnikom Zastupniĉkog doma, dana 24.1.2022. godine, na 29. sjednici Zastupniĉkog doma usvojen je Prijedlog osporenog Zakona, a dana 25.1.2022. godine, predsjedatelj Zastupniĉkog doma, je aktom broj: 01-02-393/21 od 25.1.2022. godine, izvijestio Dom naroda da je na 29. redovitoj sjednici Zastupniĉkog doma odrţanoj 24.1.2022. godine, usvojen Prijedlog osporenog Zakona i da se isti dostavlja u prilogu. Iz kronologije postupka pred Zastupniĉkim domom, a koja proizlazi iz dokumentacije u spisu, jasno proizlazi da je provedena procedura propisana Poslovnikom Zastupniĉkog doma i to sukladno odredbama koje se odnose na donošenje zakona ako su isti predloţeni u formi nacrta, prijedloga i ako je donesen Zakljuĉak o provoĊenju javne rasprave. Ustavni sud Federacije je, imajući u vidu naprijed navedene ĉinjenice utvrdio da su netoĉni navodi podnositelja zahtjeva, te da prilikom donošenja osporenog Zakona u Zastupniĉkom domu nije došlo do povrede Poslovnika Zastupniĉkog doma, a samim tim ni Ustava Federacije Bosne i Hercegovine. Kada je u pitanju procedura donošenja osporenog Zakona u Domu naroda, iz dokumentacije koja je dostavljena, utvrĊeno je, da je dana 29.7.2021. godine od strane izaslanika, dostavljen Nacrt osporenog Zakona sa obrazloţenjem, prema kojem je bilo predviĊeno da se briše stavak 2. ĉlanka 9. Zakona. Kako Vlada Federacije nije predlagatelj osporenog Zakona, dostavljeno je Mišljenje od strane Vlade Federacije aktom V. broj: 1372/2021 od 9.9.2021. godine, a mišljenje o spomenutom Zakonu dostavljeno je od strane Zakonodavno-pravnog povjerenstva i Odbora za ekonomsku i razvojnu politiku, financije i proraĉun Doma naroda. Dana 14.10.2021. godine, Dom naroda je razmatrao i donio odluku da se prihvata Nacrt Zakona koji moţe posluţiti za izradu Prijedloga i da se organizira javna rasprava. Poslije odrţane javne rasprave (odrţana 23.11.2021. godine) dostavljen je istovjetan tekst osporenog Zakona kakav je Domu naroda dostavio Zastupniĉki dom 25.1.2022. godine. U pripremi za 17. sjednicu Doma naroda na kojoj je trebalo da se raspravlja o Nacrtu Zakona i utvrdi Prijedlog Zakona, mišljenje je dostavljeno od strane Zakonodavno-pravnog povjerenstva, Odbora za ekonomsku i razvojnu politiku, financije i proraĉun i Vlade Federacije, ĉime je ispoštovan zahtjev da se relevantna tijela izjasne o tome. Na istoj sjednici je zatim utvrĊen prijedlog osporenog Zakona i potom usvojen. Iz svega navedenog proizilazi da je postupak usvajanja osporenog Zakona proveden sukladno odredbama Poslovnika Doma naroda kojim je reguliran postupak donošenja zakona kada se zakon predlaţe Parlamentu Federacije od strane ovlaštenih predlagatelja u formi nacrta. Ustavni sud Federacije je utvrdio da nije došlo do povrede ĉlanka IV.A.3.15. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, jer je svaki dom usvojio zakon u istovjetnom tekstu u razumnom roku, pri ĉemu nije od suštinske vaţnosti redoslijed usvajanja osporenog Zakona od strane domova. Navode podnositelja zahtjeva da je osporeni zakon neustavan jer je usvojen na temelju Izjave o fiskalnoj procjeni koja je saĉinjena protivno odredbama Zakona o proraĉunima u Federaciji Bosne i Hercegovine, Pravilnika o proceduri za izradu fiskalne procjene zakona, drugih propisa i akata koji se odnose na planiranje proraĉuna i Uputstva za popunjavanje obrazaca za izjave o fisklanoj procjeni, Ustavni sud Federacije nije razmatrao jer se odnosi na ocjenu zakonitosti, a ne ustavnosti. Broj 33 - Strana 25 Na temelju svega iznesenog odluĉeno je kao u izreci ove presude ĉime je prestala potreba za odluĉivanjem o privremenoj mjeri. Ovu presudu Ustavni sud Federacije donio je jednoglasno u sastavu: Aleksandra Martinović, predsjednica Suda, Vesna Budimir, Mirjana Ĉuĉković, Mirko Milićević, prof. dr. Edin Muminović, Branimir Orašanin, dr. sc. Kata Senjak, Ajša Softić i mr. sc. Alen Taletović, suci Suda. Predsjednica Broj U-17/22 Ustavnog suda Federacije 13. lipnja 2023. godine Bosne i Hercegovine Sarajevo Aleksandra Martinović, v. r. Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine, odlučujući o zahtjevu Zamjenika Premijera Federacije Bosne i Hercegovine za ocjenu ustavnosti Zakona o izmjeni Zakona o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji Bosne i Hercegovine, na osnovu člana IV.C.3.10.(2) a) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, na sjednici održanoj dana 13.6.2023. godine donio je PRESUDU Utvrđuje se da je Zakon o izmjeni Zakona o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 17/22) donesen u skladu sa poslovnicima domova Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, a time i Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine. Presudu objaviti u "Službenim novinama Federacije BiH" i službenim glasilima kantona u Federaciji Bosne i Hercegovine. Obrazloženje 1. Podnosilac zahtjeva i predmet zahtjeva Zamjenik Premijera Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: podnosilac zahtjeva), podneskom broj: 02/11-036/22 od 26.4.2022. godine, Ustavnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Ustavni sud Federacije) podnio je zahtjev za ocjenu ustavnosti Zakona o izmjeni Zakona o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: osporeni Zakon). Dana 4.5.2022. godine podnosilac zahtjeva zastupan po punomoćniku Dženani Hadžiomerović, akvokatu iz Sarajeva, dostavio je i Prijedlog za određivanje privremene mjere, kojom bi se primjena osporenog Zakona obustavila do donošenja odluke u meritumu. Podnosilac zahtjeva je ovlašćen za pokretanje postupka ocjene ustavnosti pred Ustavnim sudom Federacije, na osnovu člana IV.C.3.10.(2) a) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine. 2. Stranke u postupku Stranke u postupku na osnovu člana IV.C.3.10.(2) a) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine su: podnosilac zahtjeva i Parlament Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Parlament Federacije) kao donosilac osporenog Zakona. 3. Bitni navodi zahtjeva U podnesenom zahtjevu navedeno je da postoje povrede odredbi Poslovnika Predstavničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 69/07, 2/08 i 26/20) (u daljem tekstu: Poslovnik Predstavničkog doma) i povrede odredbi Poslovnika o radu Doma naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 27/03, 21/09 i 24/20) (u daljem tekstu: Poslovnik Doma Broj 33 - Strana 26 SLUŢBENE NOVINE KANTONA SARAJEVO naroda), Zakona o budžetima u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 102/13, 9/14, 13/14, 8/15, 91/15, 102/15,104/16, 5/18, 11/19 i 99/19), kao i Pravilnika o proceduri za izradu izjave o fiskalnoj procjeni zakona, drugih propisa i akata planiranja na budžet ("Službene novine Federacije BiH", br. 34/16 i 15/18). Iz podnesenog zahtjeva proizilazi da je grupa poslanika u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Predstavnički dom) predložila Prijedlog osporenog Zakona na način da se stav 2. kojim je utvrđen koeficijent za posebne rashodovne potrebe Kantona Sarajevo, člana 9. Zakona o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 22/06, 43/08, 22/09, 35/14 i 94/15) (u daljem tekstu: Zakon) briše. Naknadno je dostavljen i Amandman I na Prijedlog osporenog Zakona na način da se u članu 9. u stavu 2. Zakona broj "1,9658" zamijeni brojem "1,5", te da se briše tačka i doda tekst: "te će se svake sljedeće kalendarske godine umanjivati za 0,1 do koeficijenta "1". Navedeno je da je Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Vlada Federacije) dala mišljenje i to aktom V. 60/22 od 24.1.2022. godine, sa čim nisu bili upoznati poslanici prije razmatranja na sjednici Predstavničkog doma. Na 24. sjednici razmatran je Prijedlog osporenog Zakona, kao i predloženi Amandman I, te je nakon provedene rasprave utvrđen Nacrt osporenog Zakona. Navodi se, da prilikom usvajanja predmetnog zakona Zakonodavno-pravna komisija nije razmatrala isti, bez obzira na to što isto spada u njenu nadležnost, shodno članu 58. stav 1. tačka 1) Poslovnika Predstavničkog doma. Ističe da se od svih radnih tijela na sjednici obratio jedino predsjedavajući Odbora za ekonomsku i finansijsku politiku Predstavničkog doma jer je to ujedno i jedino tijelo koje je razmatralo Prijedlog osporenog Zakona, što je suprotno članu 120. stav 1. Poslovnika Predstavničkog doma. U pogledu naprijed navedenih povreda odredaba Poslovnika Predstavničkog doma, poziva se na Presudu Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj: U36/21 od 18.3.2022. godine. Ustavni sud Federacije je aktom broj: U-17/22 od 5.5.2022. godine zatražio od podnosioca zahtjeva da u roku od 30 dana od prijema akta dostavi dokumentaciju, podneske i akte koji su taksativno nabrojani, na koje se poziva u zahtjevu. Postupajući po tom zahtjevu podnosilac zahtjeva je 8.7.2022. godine dostavio traženu dokumentaciju. U odnosu na Dom naroda, podnosilac zahtjeva navodi da su dana 29.7.2021. godine, tri delegata podnijela Domu naroda Nacrt osporenog Zakona, prema kojem je bilo predviđeno da se briše stav 2. člana 9. kojim je određen ponder 1,9658 za Kanton Sarajevo. Nadalje ističu, da je dana 14.10.2021. godine, na nastavku 13. sjednice Doma naroda, usvojen Nacrt osporenog Zakona, te da je donijet Zaključak Doma naroda broj: 02-0201648/21 od 29.7.2021. godine o održavanju javne rasprave o pomenutom Nacrtu Zakona. Potom navode, da su dana 28.1.2022. godine, podnijeli Domu naroda Prijedlog osporenog Zakona, u kojem je predviđeno: "U Zakonu o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 22/06, 43/08, 22/09, 35/14 i 94/15), u članu 9. stavu 2. broj "1,9658" zamijeniti brojem "1,5", brisati tačku i dodati tekst: "te će se svake sljedeće kalendarske godine umanjivati za 0,1 do koeficijenta 1,3". Vlada Federacije je dana 10.2.2022. godine Domu naroda dostavila negativno Mišljenje V. broj 144/2022 od 10.2.2022. godine na Ĉetvrtak, 3. 8. 2023. Prijedlog osporenog Zakona, koji je dana 17.2.2022. godine na 17. sjednici Doma naroda usvojen. Iz naprijed navedenih činjenica, podnosilac zahtjeva zaključuje da je ustavnost osporenog Zakona dovedena u pitanje uslijed činjenica da Dom naroda nije razmatrao zakon koji je prethodno usvojio Predstavnički dom već je razmatrao poseban prijedlog zakona predložen od strane delegata Doma naroda. Osporeni Zakon nisu razmatrala radna tijela uključujući Zakonodavno-pravnu komisiju Predstavničkog doma i Doma naroda, te što je sjednica Predstavničkog doma održana bez dostavljanja poslanicima mišljenja Vlade Federacije na Prijedlog osporenog Zakona, kao i što Prijedlog osporenog Zakona koji je razmatrao Predstavnički dom i Prijedlog osporenog Zakona koji je razmatrao Dom naroda nisu sadržavali elemente propisane Zakonom o budžetima u Federacije Bosne i Hercegovine. U odnosu na proceduru pred Domom naroda naglašava da je postupljeno suprotno članu 51. i 174. Poslovnika Doma naroda. Tvrdi da radna tijela niti su razmatrala Prijedlog osporenog Zakona niti su podnijela izvještaj predsjedavajućem Doma naroda. Obzirom da je Vlada Federacije Mišljenjem V. broj: 144/22 od 10.2.2022. godine izrazila negativan stav u odnosu na predmetni zahtjev, neophodno je bilo da Dom naroda shodno članu 183. stav 5. Poslovnika Doma naroda o tome glasa posebno. Na kraju zahtjeva, podnosilac posebno naglašava da su Odbor za ekonomsku i finansijsku politiku Predstavničkog doma i Doma naroda, donijeli zaključke kojim su tražili od Vlade Federacije da preduzme aktivnosti na izradi potpuno novog Zakona zasnovanog na principima transparentnosti, pravičnosti i ravnopravnosti u raspodjeli javnih prihoda u Federaciji Bosne i Hercegovine, te izradi prijedloga istog radi dostavljanja u parlamentarnu proceduru. Imajući u vidu naprijed navedeno, podnosilac zahtjeva predlaže da Ustavni sud Federacije nakon održane javne rasprave usvoji zahtjev za ocjenu ustavnosti i donese presudu kojom se utvrđuje da osporeni Zakon nije saglasan sa članom IV.A.3.15. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, kao ni sa Poslovnikom Predstavničkog doma i Poslovnikom Doma naroda. 4. Bitni navodi odgovora na zahtjev U skladu sa članom 16. Zakona o postupku pred Ustavnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 6/95 i 37/03), Ustavni sud Federacije je aktima broj: U-17/22 od 5.5.2022. godine, zatražio od oba doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, da kao stranke u postupku u roku od 30 dana od dana prijema akta dostave odgovore na zahtjev za ocjenu ustavnosti i zahtjev za donošenje privremene mjere. Navedenim aktima Ustavnog suda Federacije zatraženo je od Predstavničkog doma da dostavi ovjeren zapisnik i stenogram sa sjednice Predstavničkog doma održane dana 24.1.2022. godine i cjelokupnu dokumentaciju koja se odnosi na donošenje osporenog Zakona, a od Doma naroda da dostavi ovjeren zapisnik i stenogram sa sjednice Doma naroda održane dana 17.2.2022. godine, kao i cjelokupnu dokumentaciju koja se odnosi na donošenje osporenog Zakona. Predstavnički dom nije dostavio odgovor na zahtjev za ocjenu ustavnosti, već je u prilogu podneska broj: 01-02926/22 od 18.5.2022. godine i podneska broj: 01-02-926/22 od 23.6.2022. godine, dostavio dokumentaciju koja se odnosi na donošenje osporenog Zakona. Ĉetvrtak, 3. 8. 2023. SLUŢBENE NOVINE KANTONA SARAJEVO Zakonodavno-pravna komisija Doma naroda je podneskom broj: 02/2-02-995/22-1 od 3.6.2022. godine, dostavila odgovor na zahtjev za ocjenu ustavnosti. U odgovoru navodi da je podnijela Domu naroda Izvještaj broj: 02/2-02-1851/21 od 30.9.2021. godine, u kojem je donijela Zaključak da postoji ustavni osnov za donošenje osporenog Zakona i da nema primjedbi na Nacrt osporenog Zakona koji su podnijeli delegati i predložila Domu naroda da razmotri i prihvati Nacrt osporenog Zakona u tekstu koji je predložen. Nadalje navodi, da je Izvještajem broj: 02/2-02-352/22 od 17.2.2022. godine obavijestila Dom naroda da je donijela Zaključak kojim je utvrđeno da postoji ustavni osnov i da nema primjedbi na Prijedlog osporenog Zakona koji su podnijeli predlagači delegati, te da je predložila Domu naroda da razmotri i prihvati Prijedlog osporenog Zakona u tekstu koji je predložen. Zakonodavnopravna komisija Doma naroda je u prilogu gore navedenog podneska i podneska broj: 02/2-02-926/22 od 29.6.2022. godine, dostavila dokumentaciju koja se odnosi na donošenje osporenog Zakona. 5. Relevantno pravo A. Ustav Federacije Bosne i Hercegovine Član IV.A.3.15. Svaki dom treba odbiti ili usvojiti potrebne zakone u razumnom roku od njihova prihvatanja u drugom domu. Kada Premijer ocijeni da jedan dom neopravdano odgađa odlučivanje o nekom zakonu, on može sazvati zajedničku komisiju, koju sačinjava najviše deset članova iz svakog doma, kako bi se u roku od deset dana utvrdio prijedlog zakona prihvatljiv za oba doma. Član IV.C.3.10.(2) a) (2) Ustavni sud: a) na zahtjev Predsjednika Federacije, Potpredsjednika Federacije, Premijera, zamjenika Premijera ili na zahtjev jedne trećine članova bilo kog doma Parlamenta Federacije, utvrdit će da li je prijedlog zakona koji je usvojio jedan od domova, ili zakon koji su usvojila oba doma, u skladu sa ovim ustavom; B. Poslovnik Predstavničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 69/07, 2/08 i 26/20) Član 58. stav 1. alineja 1. Zakonodavno-pravna komisija: Razmatra nacrte i prijedloge zakona, drugih propisa i opštih akata koje donosi Predstavnički dom u pogledu njihove usklađenosti sa Ustavom Federacije i pravnim sistemom, kao i u pogledu pravne obrade i o tome podnosi izvještaj sa mišljenjem i prijedlozima Predstavničkog doma; Član 190. st. 2. i 5. Vlada Federacije ima pravo da se izjasni o amandmanu i kad nije podnijela prijedlog zakona. Ako prijedlog zakona nije podnijela Vlada Federacije, o amandmanu na prijedlog zakona sa kojim se nije saglasila Vlada Federacije, predstavnički dom glasa posebno. Član 197. Zakoni i druga akta su doneseni kada su usvojeni u oba doma Parlamenta Federacije u identičnom tekstu. Broj 33 - Strana 27 B. Poslovnik o radu Doma naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 27/03, 21/09 i 24/20) Član 2. Dom naroda se organizuje i radi po Ustavu Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Ustav Federacije) zakonu i ovom poslovniku. Član 51. stav 1. Radno tijelo Doma naroda o razmatranju prijedloga za donošenje zakona, nacrta zakona, prijedloga zakona, drugog propisa ili opšteg akta ili nekog drugog materijala u pripremi njihovog razmatranja na sjednici Doma naroda podnosi izvještaj Domu naroda. Član 174. Prijedlog zakona, u skladu sa ovim poslovnikom, prethodno razmatra zakonodavno-pravna komisija i nadležno radno tijelo. Član 183. stav 3. Amandman podnosioca prijedloga zakona, kao i amandman drugog ovlašćenog predlagača sa kojim se podnosilac prijedloga saglasio, postaje sastavni dio prijedloga zakona. Član 192. Zakoni i drugi akti su doneseni kada su usvojeni u oba doma Parlamenta Federacije u identičnom tekstu. 6. Činjenično stanje i stav Ustavnog suda Federacije Nakon analize zahtjeva za ocjenu ustavnosti i zahtjeva za donošenje privremene mjere, odgovora na zahtjev za ocjenu ustavnosti, dostavljene dokumentacije, a u svjetlu relevantnog prava, utvrđeno je kako slijedi. Podnosilac zahtjeva osporava valjanost postupka donošenja osporenog Zakona, te u tom pravcu navodi da je došlo do niza povreda poslovničkih odredbi, da je izvršena povreda Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, Zakona o budžetima u Federaciji Bosne i Hercegovine, Pravilnika o proceduri za izradu izjave o fiskalnoj procjeni zakona, drugih propisa i akata planiranja na budžet i Uputstva za popunjavanje obrasca za izjave o fiskalnoj procjeni. Ustavni sud Federacije je na osnovu dostavljene dokumentacije u spisu analizirao postupak donošenja osporenog Zakona pred oba doma Parlamenta i utvrdio sljedeće: Ovlašćeni predlagači osporenog zakona su kao razlog za donošenje istog naveli da je u Kantonu Sarajevo, Grad Sarajevo kao posebna jedinica lokalne samouprave u razdoblju primjene zakona, imao specifičan položaj zbog ratnih razaranja. Nadalje, da su se u međuvremenu okolnosti promijenile tako da više ne postoji potreba za izdvajanje većih sredstava za Kanton Sarajevo u kojem se nalazi glavni grad Sarajevo. Ustavni sud Federacije smatra da su dati razlozi, a koji su prihvaćeni od strane Parlamenta Federacije u cijelosti u nadležnosti zakonodavnog tijela Federacije Bosne i Hercegovine, te se nije upuštao u ocjenu razloga za donošenje osporenog zakona. Predstavničkom domu dostavljen je Prijedlog osporenog Zakona dana 8.2.2021. godine sa obrazloženjem i sa prijedlogom da se isti donese po skraćenom postupku. Prema članu 1. ovog Prijedloga predviđeno je da se briše stav 2. člana 9. Zakona. Kako u konkretnom slučaju Vlada Federacije nije predlagač Zakona, zatraženo je mišljenje od strane Vlade Federacije. Dana 16.3.2021. godine, Parlamentu Federacije dostavljeno je Mišljenje Vlade V. broj: 424/2021 od 11.3.2021. godine na Prijedlog osporenog Broj 33 - Strana 28 SLUŢBENE NOVINE KANTONA SARAJEVO Zakona koji je podnesen od strane poslanika. Istovremeno su ponovno dana 19.7.2021. godine, dostavili Prijedlog osporenog Zakona predlažući da se donese po skraćenom postupku, a uz isti je dostavljena tabela za 2019., 2020. i projekcija za 2021. godinu. Prema članu 1. ovog prijedloga, predviđeno je da se briše stav 2. člana 9. Zakona. Uz dostavljeni Prijedlog Zakona dostavljen je i Amandman I u kome je navedeno: "U Zakonu o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 22/06, 43/08, 22/09, 35/14 i 94/15) u članu 9. stav 2. broj 1,9658 zamijeniti brojem 1,5", brisati tačku i dodati tekst "te će se svake sljedeće kalendarske godine umanjivati za 0,1 do koeficijenta 1". Na dostavljeni Prijedlog Zakona dana 22.7.2021. godine, Zakonodavno-pravna komisija Predstavničkog doma na 30. sjednici donijela je Zaključak i konstatovala da Prijedlog Zakona ima ustavni i zakonski osnov za donošenje i da je dostavljen od ovlašćenog predlagača. Isto tako, dana 26.7.2021. godine, mišljenje je dao i Odbor za ekonomsku i finansijsku politiku Predstavničkog doma na 28. sjednici i podržao Prijedlog osporenog Zakona podnesen od strane ovlašćenih predlagača. Kako je uz predloženi Zakon dostavljen i Amandman I, Vlada Federacije nije podržala rješenja predložena u pomenutom Amandmanu i to svojim aktom V. broj: 1213/2021 od 27.7.2021. godine. Dana 27.7.2021. godine, održana je 24. sjednica Predstavničkog doma, na kojoj je odlučeno da se Prijedlog osporenog Zakona ne razmatra po skraćenom postupku, nego kao nacrt. Nakon rasprave, usvojen je Zaključak kojim se prihvata Nacrt osporenog Zakona i zadužuju predlagači da u roku od 60 dana organizuju javnu raspravu, te prilikom izrade prijedloga zakona razmotre sve sugestije, primjedbe i prijedloge iznijete u raspravi, kao i one koji su dostavljeni. Javna rasprava o Nacrtu osporenog Zakona održana je dana 26.10.2021. godine. Nakon provedene javne rasprave dana 4.1.2022. godine, Predstavničkom domu dostavljen je od strane predlagača Prijedlog osporenog Zakona sa obrazloženjem i potpisanom Izjavom o fiskalnoj procjeni od predlagača i Izvještajem o javnoj raspravi. Ovaj prijedlog glasi: "Član 1. u zakonu o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 22/06, 43/08, 22/09, 35/14 i 94/15) u članu 9. u stavu 2. broj 1,9658 zamijeniti brojem 1,5" brisati tačku i dodati tekst: "te će se svake sljedeće kalendarske godine umanjivati za 0,1 do koeficijenta 1,3". Na dostavljeni Prijedlog Zakona dana 18.1.2022. godine, Zakonodavno-pravna komisija Predstavničkog doma je na 36. sjednici donijela Zaključak i konstatovala da ima ustavni i zakonski osnov i da je dostavljen od ovlašćenog predlagača, a 21.1.2022. godine, mišljenje je dao i Odbor za ekonomsku i finansijsku politiku Predstavničkog doma. Kako Prijedlog Zakona nije dostavila Vlada Federacije, dana 24.1.2022. godine, u Predstavnički dom dostavljeno je Mišljenje Vlade Federacije V. broj: 60/2022 od 24.1.2022. godine. Nakon procedure provedene Poslovnikom Predstavničkog doma, dana 24.1.2022. godine, na 29. sjednici Predstavničkog doma usvojen je Prijedlog osporenog Zakona, a dana 25.1.2022. godine, predsjedavajući Predstavničkog doma, je aktom broj: 01-02-393/21 od 25.1.2022. godine, obavijestio Dom naroda da je na 29. redovnoj sjednici Predstavničkog doma održanoj 24.1.2022. godine, usvojen Prijedlog osporenog Zakona i da se isti dostavlja u prilogu. Ĉetvrtak, 3. 8. 2023. Iz hronologije postupka pred Predstavničkim domom, a koja proizlazi iz dokumentacije u spisu, jasno proizlazi da je provedena procedura propisana Poslovnikom Predstavničkog doma i to u skladu sa odredbama koje se odnose na donošenje zakona ako su isti predloženi u formi nacrta, prijedloga i ako je donesen Zaključak o provođenju javne rasprave. Ustavni sud Federacije je, imajući u vidu naprijed navedene činjenice utvrdio da su netačni navodi podnosioca zahtjeva, te da prilikom donošenja osporenog Zakona u Predstavničkog domu nije došlo do povrede Poslovnika Predstavničkog doma, a samim tim ni Ustava Federacije Bosne i Hercegovine. Kada je u pitanju procedura donošenja osporenog Zakona u Domu naroda, iz dokumentacije koja je dostavljena, utvrđeno je, da je dana 29.7.2021. godine od strane delegata, dostavljen Nacrt osporenog Zakona sa obrazloženjem, prema kojem je bilo predviđeno da se briše stav 2. člana 9. Zakona. Kako Vlada Federacije nije predlagač osporenog Zakona, dostavljeno je Mišljenje od strane Vlade Federacije aktom V. broj: 1372/2021 od 9.9.2021. godine, a mišljenje o pomenutom Zakonu dostavljeno je od strane Zakonodavnopravne komisije i Odbora za ekonomsku i razvojnu politiku, finansije i budžet Doma naroda. Dana 14.10.2021. godine, Dom naroda je razmatrao i donio odluku da se prihvata Nacrt Zakona koji može poslužiti za izradu Prijedloga i da se organizuje javna rasprava. Poslije održane javne rasprave (održana 23.11.2021. godine) dostavljen je identičan tekst osporenog Zakona kakav je Domu naroda dostavio Predstavnički dom 25.1.2022. godine. U pripremi za 17. sjednicu Doma naroda na kojoj je trebalo da se raspravlja o Nacrtu Zakona i utvrdi Prijedlog Zakona, mišljenje je dostavljeno od strane Zakonodavno-pravne komisije, Odbora za ekonomsku i razvojnu politiku, finansije i budžet i Vlade Federacije, čime je ispoštovan zahtjev da se relevantna tijela izjasne o tome. Na istoj sjednici je zatim utvrđen prijedlog osporenog Zakona i potom usvojen. Iz svega navedenog proizilazi da je postupak usvajanja osporenog Zakona proveden u skladu sa odredbama Poslovnika Doma naroda kojim je regulisan postupak donošenja zakona kada se zakon predlaže Parlamentu Federacije od strane ovlašćenih predlagača u formi nacrta. Ustavni sud Federacije je utvrdio da nije došlo do povrede člana IV.A.3.15. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, jer je svaki dom usvojio zakon u identičnom tekstu u razumnom roku, pri čemu nije od suštinske važnosti redoslijed usvajanja osporenog Zakona od strane domova. Navode podnosioca zahtjeva da je osporeni zakon neustavan jer je usvojen na osnovu Izjave o fiskalnoj procjeni koja je sačinjena protivno odredbama Zakona o budžetima u Federaciji Bosne i Hercegovine, Pravilnika o proceduri za izradu fiskalne procjene zakona, drugih propisa i akata koji se odnose na planiranje budžeta i Uputstva za popunjavanje obrazaca za izjave o fisklanoj procjeni, Ustavni sud Federacije nije razmatrao jer se odnosi na ocjenu zakonitosti, a ne ustavnosti. Na osnovu svega iznesenog odlučeno je kao u izreci ove presude čime je prestala potreba za odlučivanjem o privremenoj mjeri. Ovu presudu Ustavni sud Federacije donio je jednoglasno u sastavu: Aleksandra Martinović, predsjednica Suda, Vesna Budimir, Mirjana Čučković, SLUŢBENE NOVINE KANTONA SARAJEVO Ĉetvrtak, 3. 8. 2023. Mirko Milićević, prof. dr Edin Muminović, Branimir Orašanin, dr sc. Kata Senjak, Ajša Softić i mr sc. Alen Taletović, sudije Suda. Predsjednica Broj U-17/22 Ustavnog suda Federacije 13. juna 2023. godine Bosne i Hercegovine Sarajevo Aleksandra Martinović, s. r. Broj 33 - Strana 29 web stranici Preduzeća i "Sluţbenim novinama Kantona Sarajevo". Predsjednik Nadzornog odbora KJP "Sarajevo-šume" d.o.o. Broj 0102-1660-2/23 Sarajevo 27. aprila 2023. godine Sakib Ĉutura, s. r. (Sl-1213/23-K) SLUŢBENE OBJAVE KJP "SARAJEVO-ŠUME" D.O.O. SARAJEVO Na osnovu ĉlana 257. Zakona o privrednim društvima ("Sluţbene novine Federacije BiH", broj 81/15 75/21). Odluke o uslovima naĉinu prodaje šumskih drvnih sortimenata nedrvnih šumskih sortimenata ("Sluţbene novine Kantona Sarajevo", broj 35/22), ĉlana 41. stav 1. taĉka f) ĉlana 107. stav 3. Statuta Kantonalnog javnog preduzeća za gospodarenje drţavnim šumama "Sarajevo-šume" d.o.o Sarajevo, broj 0101-1753-12/22 od 18.05.2022. godine, ĉlana 36. Pravilnika o prodaji šumskih drvnih sortimenata nedrvnih šumskih proizvoda KJP "Sarajevošume" d.o.o. Sarajevo, broj 0102-4616-9/22 od 20.12.2022. godine ĉlana 7., ĉlana 35. i ĉlana 36. Poslovnika o radu Nadzornog odbora KJP "Sarajevo-šume" d.o.o. Sarajevo, broj 0102-229-4/22 od 14.01.2022. godine Odluke Direktora KJP Sarajevo-šume d.o.o. Sarajevo, broj 0103-1660-1/23 od 26.04.2023. godine, Nadzorni odbor KJP "Sarajevo-šume" d.o.o. Sarajevo na 17 (sedamnaestoj) sjednici sazvanoj po hitnom postupku, odrţanoj dana 27.04.2023. godine, donio je UDRUŢENJA / FONDACIJE