Sluţbene novine Kantona Sarajevo
Na osnovu ĉlana 104. stav (2) alineja a) Kolektivnog ugovora za drţavne sluţbenike i namještenike u organima drţavne sluţbe Kantona Sarajevo ("Sluţbene novine Kantona Sarajevo", broj 30/22), Komisija za tumaĉenje odredaba i praćenje primjene Kolektivnog ugovora za drţavne sluţbenike i namještenike u organima drţavne sluţbe Kantona Sarajevo u sastavu Onahti Ĉerkez - predsjednik, Elvis Zornić - zamjenik predsjednika, Daira Šmrković - zamjenski ĉlan i Jasmina Lukovac - ĉlan, povodom zahtjeva Sindikalne organizacije Općinskog suda u Sarajevu, broj SIN-016/23 od 12.05.2023. godine, a u vezi sa tumaĉenjem ĉl. 59. st. (1) t. d) a u vezi sa ĉl. 47. stav (2) i (4) Kolektivnog ugovora za drţavne sluţbenike i namještenike u organima drţavne sluţbe Kantona Sarajevo (u daljnjem tekstu: Kolektivni ugovor), na redovnoj sjednici odrţanoj dana 26.05.2023. godine, donosi ODLUKU I UtvrĊuje se tumaĉenje ĉl. 59. st. (1) t. d), a u vezi sa ĉl. 47. stav (2) i (4) Kolektivnog ugovora, kako slijedi: "Odredba ĉl. 59. st. (1) t. d), jasno propisuje i poslove posebne prirode iz ĉl. 47. i procentualna uvećanja plaće drţavnog sluţbenika ili namještenika za ista. Stavom (5) istog ĉlana propisano da ukoliko odreĊenom radnom mjestu pripada pravo po dva osnova iz t. d) st. (1) isplatiti će se samo jedna i to ona koja je povoljnija za to radno mjesto. U smislu navedenog ĉl. 47. st. (4) propisuje da su rukovodioci organa drţavne sluţbe duţni pravilnikom o radu utvrditi radna mjesta s oteţanim/posebnim uslovima rada/posebnom prirodom. Dakle, ako je rukovodioc pravilnikom o radu u radnom mjestu sudskih asistenata daktilografa propisao dva osnova za uvećanje plaće iz ĉlana 59. st. (1) t. d) istima se ima isplatiti povoljnija." II Ova odluka će se dostaviti podnosiocu zahtjeva i Sindikatu putem Ministarstva pravde i uprave Kantona Sarajevo. Broj 25 - Strana 85 III U skladu sa odredbom ĉlana 104. stav (8) Kolektivnog ugovora, ova odluka ima pravnu snagu i uĉinak Kolektivnog ugovora, te će se u skladu sa ĉlanom 104. stav (14) objaviti u "Sluţbenim novinama Kantona Sarajevo". Ĉlanovi Komisije Onahti Ĉerkez, s. r. Broj 03-03-02-22358/23 Elvis Zornić, s. r. 26. maja 2023. godine Daira Šmrković, s. r. Sarajevo Jasmina Lukovac, s. r. USTAVNI SUD FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine, odluĉujući po zahtjevu Potpredsjednika Federacije Bosne i Hercegovine za ocjenu ustavnosti ĉlana 9. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju i ĉlana 8. Zakona o prijevremenom povoljnijem penzionisanju branilaca odbrambeno-oslobodilaĉkog rata, na osnovu ĉlana IV.C.3.10.(2) a) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, te ĉlana 26. stav 1. Zakona o postupku pred Ustavnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine ("Sluţbene novine Federacije BiH", br. 6/95 i 37/03), na sjednici odrţanoj dana 9.5.2023. godine, donio je PRESUDU UtvrĊuje se da ĉlan 9. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju ("Sluţbene novine Federacije BiH", broj 19/22) nije u skladu sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine. Odbacuje se zahtjev za ocjenu ustavnosti ĉlana 8. Zakona o prijevremenom povoljnijem penzionisanju branilaca odbrambeno-oslobodilaĉkog rata ("Sluţbene novine Federacije BiH", br. 41/13, 90/17 i 29/22), jer se radi o stvari o kojoj je Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine već odluĉio Presudom broj U-2/22 od 14.2.2023. godine ("Sluţbene novine Federacije BiH", broj 18/23). Presudu objaviti u "Sluţbenim novinama Federacije BiH" i sluţbenim glasilima kantona u Federaciji Bosne i Hercegovine. Obrazloţenje 1. Podnosilac zahtjeva i predmet zahtjeva Potpredsjednik Federacije Bosne i Hercegovine, u vrijeme podnošenje zahtjeva Milan Dunović (u daljem tekstu: podnosilac zahtjeva) podneskom broj 03-01-1-65-1/22 od 14.3.2022. godine, Ustavnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Ustavni sud Federacije) podnio je zahtjev za ocjenu ustavnosti ĉlana 9. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju i ĉlana 8. Zakona o prijevremenom povoljnijem penzionisanju branilaca odbrambeno-oslobodilaĉkog rata. Istovremeno, podneskom broj 03-01-1-65-2/22 od 14.3.2022. godine, podnosilac zahtjeva je zatraţio donošenje privremene mjere. Ovlaštenje za podnošenje zahtjeva za ocjenu ustavnosti proistiĉe iz odredbe ĉlana IV.C.3.10.2. a) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine. 2. Stranke u postupku Na osnovu ĉlana 39. stav 1. Zakona o postupku pred Ustavnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine stranke u ovom ustavno-sudskom postupku su: podnosilac zahtjeva i Parlament Federacije Bosne i Hercegovine, kao donosilac zakona ĉije se odredbe osporavaju. 3. Bitni navodi zahtjeva Podnosilac zahtjeva smatra da su osporenim odredbama povrijeĊene odredbe ĉlana II.A.2.(1) c), k), l) i n) Ustava Broj 25 - Strana 86 SLUŢBENE NOVINE KANTONA SARAJEVO Federacije Bosne i Hercegovine, te meĊunarodni instrumenti za zaštitu ljudskih prava koji imaju pravnu snagu ustavnih odredaba: ĉlan 14. Evropske konvencije o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljem tekstu: Evropska konvencija), ĉlan 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju, ĉlan 1. Protokola broj 12 uz Evropsku konvenciju, ĉl. 17. i 23. Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima, ĉl. 1. i 12. Evropske socijalne povelje i ĉlan 6. MeĊunarodnog pakta o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju (u daljem tekstu: Zakon o izmjenama i dopunama), ĉija je odredba u ovom predmetu osporena objavljen je u "Sluţbenim novinama Federacije BiH", broj 19/22, a na snagu je stupio 18.3.2022. godine. Osporena odredba tog Zakona (ĉlan 9.), odnosi se na ĉlan 116. Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju ("Sluţbene novine Federacije BiH", broj 13/18, u daljem tekstu: Zakon o PIO/MIO). Ustavni sud Federacije je dana 12.11.2019. godine, donio Presudu broj U-36/18, koja je objavljena u "Sluţbenim novinama Federacije BiH", broj 93/19, kojom je utvrĊeno da odredba ĉlana 116. Zakona o PIO/MIO nije u skladu sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine. Kako nije odreĊeno prijelazno rješenje, u skladu sa odredbom ĉlana 40. stav 1. Zakona o postupku pred Ustavnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine, ĉlan 116. Zakona o PIO/MIO ne primjenjuje se od dana objave Presude U36/18 u "Sluţbenim novinama Federacije BiH" (11.12.2019. godine). Potom je Ustavni sud Federacije donio i Rješenje broj U-36/18 od 9.12.2020. godine ("Sluţbene novine Federacije BiH", broj 94/20), kojim je utvrdio da naprijed navedena Presuda nije izvršena, jer neustavna odredba nije brisana iz Zakona o PIO/MIO. U obrazloţenju Presude broj U-36/18 Ustavni sud Federacije je, izmeĊu ostalog, naveo da je osporeni ĉlan 116. Zakona o PIO/MIO ograniĉio uţivanje prava na steĉenu imovinu (penziju) jer ne postoji utvrĊen javni interes koji bi eventualno opravdavao derogiranje ovog steĉenog prava. Ĉlanom 8. Zakona o prijevremenom povoljnijem penzionisanju branilaca odbrambeno-oslobodilaĉkog rata propisano je da se korisniku penzije ostvarene prema tom Zakonu, a koji zasnuje radni odnos ili zapoĉne obavljati samostalnu djelatnost penzija ne isplaćuje za to vrijeme. Naime, Zakonom o prijevremenom povoljnijem penzionisanju branilaca odbrambeno-oslobodilaĉkog rata se na jedinstven naĉin propisuje ostvarivanje prava na prijevremeno povoljnije penzionisanje bivših pripadnika Oruţanih snaga Republike Bosne i Hercegovine (ARBiH, HVO, HOS, MUP-a RBiH i Odjela za unutarnje poslove/MUP-a HZHB), osnovica, obraĉun, isplata, ponovni obraĉun i postupak za ostvarivanje prava na penziju, osiguravanje sredstava i druga pitanja, a na sva pitanja koja nisu regulisana ovim zakonom primjenjivat će se odredbe Zakona o PIO/MIO, ukoliko nisu u suprotnosti sa odredbama tog Zakona. Obzirom da se u oba zakona osporenim odredbama na isti naĉin obustavlja isplata penzije korisnicima penzije koji su zasnovali radni odnos, obrazloţenje ovog zahtjeva se odnosi na obje osporene odredbe. Podnosilac zahtjeva dalje navodi da je u osporavanom ĉlanu 9. Zakona o izmjenama i dopunama, slijeĊen isti obrazac kao u neustavnom ĉlanu 116. Zakona o PIO/MIO: izuzimanje iz primjene odreĊenih kategorija osiguranika navedenih u odredbi ĉlana 12. tog Zakona. Obustava isplate penzije u sluĉaju sticanja statusa osiguranika u obaveznom osiguranju koja je neustavna, ne bi trebala ni da postoji, a posebno ne da od iste budu izuzeti nasumiĉno izabrani osiguranici, uvaţavajući razliku izmeĊu plate i ugovorene naknade, bez ikakvog obrazloţenja zašto bi oni Ĉetvrtak, 8. 6. 2023. eventualno trebali da istovremeno primaju penziju i ugovorenu naknadu, a neki drugi ne. Ĉlanom II.A.2. (1) k) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine propisano je da sva lica na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine uţivaju pravo na imovinu. Dalje, Prvi protokol uz Evropsku konvenciju predviĊa zaštitu imovine na naĉin da svako fiziĉko ili pravno lice ima pravo na nesmetano uţivanje svoje imovine, te da niko ne moţe biti lišen svoje imovine, osim u javnom interesu i pod uslovima predviĊenim zakonom i opštim principima meĊunarodnog prava. Ĉlanom 14. Evropske konvencije propisana je zabrana diskriminacije, dok je ĉlanom 1. Protokola broj 12. uz Evropsku konvenciju predviĊena opšta zabrana diskriminacije (ovo posebno u dijelu ĉlana 9. Zakona o izmjenama i dopunama koji se odnosi na izuzetke iz ĉlana 12. Zakona o PIO/MIO). Ĉlan 17. Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima propisuje da svako ima pravo da posjeduje imovinu i da niko ne smije samovoljno biti lišen svoje imovine, a ĉlan 23. da svako ima pravo na rad, na slobodan izbor zaposlenja, praviĉne i povoljne uslove rada i na zaštitu od nezaposlenosti. Pravo na rad, takoĊer je kompromitovano ovim spornim zakonskim rješenjem, obzirom da je osiguranik doveden u nepovoljan poloţaj da bira izmeĊu isplate ostvarene penzije i stupanja u radni odnos, kada postoje uslovi da i jedno i drugo bude ostvareno na obostranu korist (osiguranika i Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje, te budţeta Federacije Bosne i Hercegovine), a bez štetnih posljedica. U ĉlanu 6. MeĊunarodnog pakta o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima, navodi se da drţave ĉlanice pakta priznaju pravo na rad, koje obuhvata pravo koje ima svako lice na mogućnost zaraĊivanja kroz slobodno izabran ili prihvaćen rad, i preduzimaju odgovarajuće mjere za oĉuvanje ovog prava, kao što su programi tehniĉke i struĉne orijentacije i obuke, politika i metodi za postizanje stalnog ekonomskog, socijalnog i kulturnog razvoja i pune proizvodne zaposlenosti u uslovima koji ĉovjeku garantuju uţivanje osnovnih politiĉkih i ekonomskih sloboda. Pravo na rad garantuje se i ĉlanom 1. Evropske socijalne povelje, a ĉlan 12. istog dokumenta propisuje pravo na socijalnu zaštitu na naĉin da drţave potpisnice imaju obavezu da uspostave i odrţavaju sistem socijalne zaštite na zadovoljavajućem nivou, te da nastoje da ga progresivno podiţu na viši nivo. Dakle, Federacija Bosne i Hercegovine je duţna da primjenjuje meĊunarodne standarde predviĊene meĊunarodnim sporazumima, nasuprot konstataciji u obrazloţenju Prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, od strane Vlade Federacije Bosne i Hercegovine, koji podnosilac dostavlja u prilogu, a koja glasi: "kada je u pitanju oblast penzijskog i invalidskog osiguranja, napominjemo da ne postoji obaveza usklaĊivanja domaćeg zakonodavstva, sa pravnom steĉevinom Evropske unije". Zbog svega navedenog podnosilac zahtjeva predlaţe da Sud donese presudu kojom će utvrditi da osporeni ĉlanovi zakona nisu u skladu sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine, te da donese privremenu mjeru kojom bi se obustavila primjena osporenih ĉlanova zakona do donošenja konaĉne odluke Suda. 4. Bitni navodi odgovora na zahtjev U skladu sa ĉlanom 16. Zakona o postupku pred Ustavnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine, Ustavni sud Federacije je dana 29.3.2022. godine, prepis zahtjeva dostavio Parlamentu Federacije Bosne i Hercegovine (Predstavniĉkom domu i Domu naroda) kao stranci u postupku, radi pribavljanja odgovora na navode podnosioca, odnosno, isti dan je o pokretanju postupka obavijestio i Vladu Federacije Bosne i Hercegovine. Ĉetvrtak, 8. 6. 2023. SLUŢBENE NOVINE KANTONA SARAJEVO Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, dana 29.4.2022. godine, dostavila je Mišljenje V. broj 618/2022 od 28.4.2022. godine, koje je utvrdila na 313. sjednici odrţanoj dana 28.4.2022. godine, nakon razmatranja zahtjeva za ocjenu ustavnosti. Mišljenja su da predmetni zahtjev nije osnovan iz sljedećih razloga. Naime, sistem penzijskog i invalidskog osiguranja je sistem u kojem se osiguranicima na principima uzajamnosti i solidarnosti osiguravaju prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja, tj. prava za sluĉaj starosti i invalidnosti, a ĉlanovima njihovih porodica pravo za sluĉaj smrti osiguranika, odnosno korisnika penzije. MeĊutim, izuzetno je vaţno napraviti distinkciju izmeĊu razliĉitih prava u sistemu penzijskog i invalidskog osiguranja, uslova za njihovo ostvarivanje, te spajanja sa nekim drugim pravom. Ovo iz razloga jer su neka prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja apsolutno nespojiva sa sticanjem statusa osiguranika u obaveznom osiguranju. Pravo na invalidsku penziju stiĉe osiguranik kod kojeg je utvrĊena kategorija invalidnosti, odnosno kod kojeg postoji potpuni gubitak radne sposobnosti. Smatraju da potpuni gubitak radne sposobnosti i, s tim u vezi, ostvarivanje prava na invalidsku penziju, te istovremeno sticanje statusa osiguranika u obaveznom osiguranju su dijametralno suprotne situacije i jedna iskljuĉuje drugu. Osiguranik je ili sposoban za rad ili nije. Omogućavanje korisniku invalidske penzije sticanje statusa osiguranika u obaveznom osiguranju ne samo da je u suprotnosti sa navedenim, nego bi stvorilo prostor za zloupotrebe i neminovno dovelo do povećanja udjela invalidskih penzija u penzijskom sistemu u Federaciji Bosne i Hercegovine. Nadalje, pravo na porodiĉnu penziju osigurava se ĉlanovima porodice umrlog osiguranika ili korisnika penzije koji su nesposobni za privreĊivanje, uz ispunjavanje posebnih uslova propisanih zakonom. Korištenje ovog prava i istovremeno sticanje statusa osiguranika u obaveznom osiguranju znaĉio bi potpuni gubitak svrhe i smisla porodiĉne penzije. Uslovi za ostvarivanje starosne penzije su jasno zakonom propisani i u ovoj situaciji nema smetnje za ostvarivanje prava na starosnu penziju i njeno korištenje uz istovremeno sticanje statusa osiguranika u obaveznom osiguranju. MeĊutim, kada je rijeĉ o prijevremenoj starosnoj penziji situacija je drugaĉija, jer se radi o izuzetnom pravu osiguranika i njegovoj slobodnoj volji da iskoristi ovu zakonsku mogućnost. U tom smislu napominju da se u sluĉaju "prijevremene starosne penzije", primjenjuje institut jednostranog otkaza ugovora o radu ili eventualno sporazumnog prestanka radnog odnosa, dok se u sluĉaju "pune starosne penzije" takva odluka donosi po sili zakona. Iz navedenog je jasno da je osporenim ĉlanom 9. Zakona o izmjenama i dopunama licima koja su ostvarila pravo na punu starosnu penziju omogućeno istovremeno ostvarivanje prava na starosnu penziju i sticanje statusa osiguranika u obaveznom osiguranju, tj. zasnivanje radnog odnosa. Kod invalidske i porodiĉne penzije, te prijevremene starosne penzije situacija je drugaĉija, a penzija se obustavlja jer se radi o pravima koja su apsolutno nespojiva sa sticanjem statusa osiguranika u obaveznom osiguranju. Stoga su mišljenja da ne postoji kršenje prava na rad, kao i prava na imovinu propisanih Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine i meĊunarodnim konvencijama. Uostalom, stav je i Evropskog suda za ljudska prava da u domenu socijalnih prava, gdje se svrstavaju penzije, drţave imaju mogućnost slobodne procjene, te da su nacionalna zakonodavstva ta koja imaju direktan i najbolji uvid u stanje u društvu i njegove potrebe, te su u boljoj poziciji da procijene šta je u javnom interesu, što je proporcionalno i razumno. Na ovaj naĉin mišljenja su da zakonodavac štiti temelje na kojima je postavljen sistem Broj 25 - Strana 87 penzijskog i invalidskog osiguranja, a u konaĉnici i Budţet Federacije Bosne i Hercegovine. Istiĉu da kada je u pitanju dio zahtjeva koji se odnosi na lica iz ĉlana 12. taĉ. c), d), e) i f) Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, da se u ovim situacijama radi o primjeni propisa iz oblasti doprinosa i poreza. Poznato je da u navedenim sluĉajevima nema sticanja statusa osiguranika u obaveznom osiguranju, pa nema ni obustave isplate penzije. Posebno istiĉu da je konkretna situacija znaĉajno drugaĉija od one koja je bila propisana ĉlanom 116. Zakona o PIO/MIO, a koji ĉlan Zakona je Presudom Ustavnog suda Federacije proglašen neustavnim. Istim je bilo u potpunosti onemogućeno istovremeno korištenje prava na penziju i sticanje statusa osiguranika u obaveznom osiguranju, što nije sluĉaj sa trenutnom formulacijom, jer se samo ograniĉava pravo u sluĉaju invalidske, porodiĉne i prijevremene starosne penzije. TakoĊer, lica koja ostvare pravo na prijevremenu starosnu penziju, nakon ispunjavanja uslova za punu starosnu penziju imaju pravo istovremeno koristiti penziju i steći status osiguranika u obaveznom osiguranju, odnosno zasnovati radni odnos. TakoĊer mišljenja su da bi donošenje privremene mjere izazvalo ozbiljnu štetu po sistem penzijskog i invalidskog osiguranja koja bi se teško mogla ispraviti. Kada je u pitanju dio zahtjeva koji se odnosi na osporeni ĉlan 8. Zakona o prijevremenom povoljnijem penzionisanju branilaca odbrambeno-oslobodilaĉkog rata, smatraju da je navedenim Zakonom na jedinstven naĉin propisano korištenje i ostvarivanje prava na povoljnije penzionisanje bivših pripadnika Oruţanih snaga Republike Bosne i Hercegovine. Navedenim zakonom je data mogućnost naprijed navedenim pripadnicima branilaĉkih populacija pravo izbora povoljnijeg penzionisanja, te je izbor za ostvarivanje navedenog prava bio liĉan. Kada je rijeĉ o povoljnijem penzionisanju potrebno je istaći da ona kao takva ne predstavlja uslov za ostvarivanje prava na starosnu penziju propisan zakonom. Radi se o izuzetnom pravu osiguranika i znaĉi rijeĉ je o sporazumnom raskidu radnog odnosa, radi ispunjavanja uslova za povoljnije penzionisanje. Ostvarivanje prava na povoljniju penziju po Zakonu o prijevremenom povoljnijem penzionisanju branilaca odbrambeno-oslobodilaĉkog rata je moguće prije ispunjavanja 40 godina staţa osiguranja (beneficirani ratni staţ) odnosno prije navršavanja 65 godina ţivota, odnosno dat je izbor penzionisanja po povoljnijem Zakonu za kategorije branilaĉke populacije iz kojih razloga smatraju neosnovanim da se korisniku penzije ne izvrši obustava iste u sluĉaju sticanja statusa osiguranika u obaveznom osiguranju. Imajući u vidu sve navedeno predlaţu da Ustavni sud Federacije, odbije zahtjev za ocjenu ustavnosti i zahtjev za privremenu mjeru kao neosnovan. Predstavniĉki dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine je putem Zakonodavno-pravne komisije tek 6.6.2022. godine, više od dva mjeseca nakon isteka ostavljenog roka, podneskom broj 01/2-02-1017/22-6 od 6.6.2022. godine, Ustavnom sudu Federacije dostavio odgovor na zahtjev sa prilozima. Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine nije dostavio odgovor. 5. Relevantno pravo A. Ustav Federacije Bosne i Hercegovine Ĉlan II. A 2. (1) c), k), l) i n) Federacija će osigurati primjenu najvišeg nivoa meĊunarodno priznatih prava i sloboda utvrĊenih u dokumentima navedenim u Aneksu ovog ustava. Posebno: (1) Sva lica na teritoriji Federacije uţivaju prava na: Broj 25 - Strana 88 SLUŢBENE NOVINE KANTONA SARAJEVO c) k) l) (2) jednakost pred zakonom; imovinu; osnovne slobode: slobodu govora i štampe; slobodu mišljenja; savjesti i uvjerenja; slobodu religije, ukljuĉujući privatno i javno vjeroispovijedanje; slobodu okupljanja; slobodu udruţivanja; ukljuĉujući slobodu osnivanja i pripadanja sindikatima i slobodu neudruţivanja; slobodu na rad; n) socijalnu zaštitu; Ĉlan IV.C.3.10.(2) a) Ustavni sud: a) na zahtjev Predsjednika Federacije, Potpredsjed-nika Federacije, Premijera, zamjenika Premijera ili na zahtjev jedne trećine ĉlanova bilo kog doma Parlamenta Federacije, utvrdit će da li je prijedlog zakona koji je usvojio jedan od domova, ili zakon koji su usvojila oba doma, u skladu sa ovim ustavom; Ĉlan IV.C.3.12.b) Odluke Ustavnog suda konaĉne su i obavezujuće, posebno kada: Sud utvrdi da zakon, usvojeni ili predloţeni zakon ili drugi propis Federacije ili bilo kojeg kantona, grada ili bilo koje opštine nije u skladu sa ovim ustavom. Taj ili drugi propis neće se primjenjivati, odnosno stupiti na snagu, osim ukoliko se izmijeni na naĉin koji propiše Sud ili ukoliko Sud ne utvrdi prijelazna rješenja, koja ne mogu biti na snazi duţe od šest mjeseci. Amandman XVIII Ĉlan VII.3. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine mijenja se i glasi: "MeĊunarodni ugovori i drugi sporazumi koji su na snazi u Bosni i Hercegovini i Federaciji, te opšta pravila meĊunarodnog prava ĉine dio zakonodavstva Federacije. U sluĉaju nesaglasnosti meĊunarodnog ugovora, odnosno sporazuma i zakonodavstva, preovladava meĊunarodni ugovor, odnosno sporazum". B. Evropska konvencija o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda Ĉlan 14. Zabrana diskriminacije Uţivanje prava i sloboda predviĊenih u ovoj konvenciji osigurava se bez diskriminacije po bilo kom osnovu, kao što su spol, rasa, boja koţe, jezik, vjeroispovijest, politiĉko ili drugo mišljenje, nacionalno ili socijalno porijeklo, povezanost sa nacionalnom manjinom, imovina, roĊenje ili drugi status. b) C. Protokol uz Evropsku konvenciju o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda ("Prvi protokol") Ĉlan 1. Zaštita imovine Svako fiziĉko ili pravno lice ima pravo na mirno uţivanje svoje imovine. Niko ne moţe biti lišen svoje imovine, osim u javnom interesu i pod uslovima predviĊenim zakonom i opštim principima meĊunarodnog prava. Prethodne odredbe, meĊutim, ni na koji naĉin ne umanjuju pravo drţave da primjenjuje zakone koje smatra potrebnim da bi regulisala korištenje imovine u skladu s opštim interesom, ili da bi osigurala plaćanje poreza ili drugih doprinosa ili kazni. Ĉetvrtak, 8. 6. 2023. D. Protokol broj 12. uz Evropsku konvenciju o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda Ĉlan 1. Opšta zabrana diskriminacije 1. Uţivanje svakog prava koje zakon predviĊa mora se osigurati bez diskriminacije po bilo kom osnovu, kao što su spol, rasa, boja koţe, jezik, vjeroispovijest, politiĉko ili drugo mišljenje, nacionalno ili socijalno porijeklo, povezanost sa nacionalnom manjinom, imovina, roĊenje ili drugi status. 2. Javne vlasti ne smiju ni prema kome vršiti diskriminaciju po bilo kom osnovu kao što su oni spomenuti u stavu 1. Ĉlan 3. Odnos prema konvenciji Odredbe ĉlanova 1. i 2. ovog protokola smatraju se meĊu drţavama stranama ugovornicama, dodatnim ĉlanovima Konvencije i sve odredbe Konvencije primjenjuju se u skladu s tim. E. Zakon o postupku pred Ustavnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine ("Sluţbene novine Federacije BiH", br.: 6/95 i 37/03) Ĉlan 26. stav 1. Ustavni sud na sjednici bez rasprave odluĉuje o odbacivanju zahtjeva kad nije nadleţan za odluĉivanje o zahtjevu, kad podnosilac zahtjeva nije ovlašten za pokretanje postupka, kad zahtjev nije podnesen u zakonom predviĊenom roku, kad je Ustavni sud o toj stvari već odluĉio ili kad ne postoje druge procesne pretpostavke za odluĉivanje o suštini stvari. Ĉlan 40. stav 1. Usvojeni ili predloţeni zakon ili drugi propis organa federalne, kantonalne ili opštinske vlasti za koji Ustavni sud utvrdi da nije u skladu sa Ustavom neće se primjenjivati od dana objavljivanja presude Ustavnog suda u "Sluţbenim novinama Federacije BiH", odnosno predloţeni zakon ili drugi propis neće stupiti na snagu. F. Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju ("Sluţbene novine Federacije BiH", broj 13/18) Odredba koja je proglašena neustavnom i koja se ne primjenjuje od 11.12.2019. godine Ĉlan 116. (Obustava isplate u sluĉaju sticanja statusa osiguranika u obaveznom osiguranju) Korisniku penzije koji u skladu sa ovim zakonom stekne status osiguranika u obaveznom osiguranju, izuzev osiguranika iz ĉlana 12. taĉ. c), d), e) i f) ovog zakona, isplata penzije se obustavlja za period trajanja osiguranja. G. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju ("Sluţbene novine Federacije BiH", broj 19/22) Ĉlan 9. – osporena odredba U ĉlanu 116. na kraju reĉenice dodaje se zarez i rijeĉi: "a najduţe do navršenja 40 godina staţa osiguranja, odnosno 65 godina ţivota." Iza stava (1) dodaje se novi stav (2) koji glasi: "(2) Korisniku porodiĉne penzije koji u skladu sa ovim zakonom stekne status osiguranika u obaveznom osiguranju, izuzev osiguranika iz ĉlana 12. taĉ. c), d), e) i f) ovog zakona, isplata penzije se obustavlja za period trajanja osiguranja." Ĉetvrtak, 8. 6. 2023. SLUŢBENE NOVINE KANTONA SARAJEVO H. Zakon o prijevremenom povoljnijem penzionisanju branilaca odbrambeno-oslobodilaĉkog rata ("Sluţbene novine Federacije BiH", br.: 41/13, 90/17 i 29/22) Ĉlan 8. – osporena odredba Korisniku penzije ostvarene prema ovom zakonu koji zasnuje radni odnos ili zapoĉne obavljati samostalnu djelatnost penzija se ne isplaćuje za to vrijeme. 6. Ustavnosudska praksa Presuda Ustavnog suda Federacije broj U-36/18 od 12.11.2019. godine ("Sluţbene novine Federacije BiH", broj 93/19) i Presuda Ustavnog suda Federacije broj U-2/22 od 14.2.2023. godine ("Sluţbene novine Federacije BiH", broj 18/23). 7. Ĉinjeniĉno stanje i stav Ustavnog suda Federacije Nakon razmatranja zahtjeva za ocjenu ustavnosti i analize osporenih odredbi, uzimajući u obzir mišljenje Vlade Federacije Bosne i Hercegovine kao predlagaĉa zakona i cjelokupnu dokumentaciju u spisu predmeta, a imajući u vidu relevantno pravo i ustavnosudsku praksu, utvrĊene su ĉinjenice od znaĉaja za donošenje odluke u ovom predmetu kako slijedi. Podnosilac zahtjeva zatraţio je ocjenu ustavnosti dviju odredbi iz dva razliĉita zakona: ĉlana 9. Zakona o izmjenama i dopunama, te ĉlana 8. Zakona o prijevremenom povoljnijem penzionisanju branilaca odbrambeno-oslobodilaĉkog rata. O ustavnosti ĉlana 8. Zakona o prijevremenom povoljnijem penzionisanju branilaca odbrambeno-oslobodilaĉkog rata, Ustavni sud Federacije je već odluĉio Presudom broj U-2/22 od 14.2.2023. godine ("Sluţbene novine Federacije BiH", broj 18/23), utvrdivši "da je član 8. Zakona o prijevremenom povoljnijem penzionisanju branilaca odbrambenooslobodilačkog rata ("Službene novine Federacije BiH", br.:41/13, 90/17 i 29/22), u skladu sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine." Stoga je zahtjev podnosioca, u dijelu koji se odnosi na tu zakonsku odredbu, u skladu sa ĉlanom 26. stav 1. Zakona o postupku pred Ustavnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine, trebalo odbaciti (argumentum res iudicata). Kada je u pitanju osporeni ĉlan 9. Zakona o izmjenama i dopunama, utvrĊeno je da se osporenom odredbom mijenja, taĉnije dopunjava ĉlan 116. Zakona o PIO/MIO, koji je već bio predmetom ocjene ustavnosti pred Ustavnim sudom Federacije. Rijeĉ je o odredbi kojom je, uz odreĊene izuzetke, bila propisana privremena obustava isplate penzije korisnicima koji steknu status osiguranika u obaveznom osiguranju i koja je glasila: "Član 116. Korisniku penzije koji u skladu sa ovim zakonom stekne status osiguranika u obaveznom osiguranju, izuzev osiguranika iz člana 12. tač. c), d), e) i f) ovog zakona, isplata penzije se obustavlja za period trajanja osiguranja." Ova odredba bila je predmetom ocjene ustavnosti pred Ustavnim sudom Federacije po predoĉenom ustavnom pitanju Kantonalnog suda u Zenici i zahtjevu Potpredsjednika Federacije Bosne i Hercegovine, te je presudom broj U-36/18 od 12.11.2019. godine utvrĊeno da ista nije u skladu sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine. Kako tom presudom nije utvrĊeno nikakvo prijelazno rješenje, to ima znaĉiti da je primjena te odredbe prestala sa danom objavljivanja navedene presude u "Sluţbenim novinama Federacije BiH" (11.12.2019. godine), što je ĉini de iure nepostojećom, a zakonodavca obavezuje da izvrši Presudu broj U-36/18, te neustavnu odredbu izbriše i time je i de facto trajno ukloni iz pravnog poretka Federacije Bosne i Hercegovine, što ni do danas nije uĉinjeno. Ustavni sud Federacije je na to jasno ukazao i donošenjem Broj 25 - Strana 89 Rješenja o neizvršenju Presude broj U-36/18, koje je objavljeno u "Sluţbenim novinama Federacije BiH", broj 94/20 od 25.12.2020. godine. Dakle, umjesto da neustavnu odredbu ĉlana 116. Zakona o PIO/MIO briše, zakonodavac u Zakonu o izmjenama i dopunama donosi osporenu odredbu ĉlana 9. kojom se ona dopunjava i koja glasi: "Član 9. U članu 116. na kraju rečenice dodaje se zarez i riječi: "a najduže do navršenja 40 godina staža osiguranja, odnosno 65 godina života." Iza stava (1) dodaje se novi stav (2) koji glasi: "Korisniku porodične penzije koji u skladu sa ovim zakonom stekne status osiguranika u obaveznom osiguranju, izuzev osiguranika iz člana 12. tač. c), d), e) i f) ovog zakona, isplata penzije se obustavlja za period trajanja osiguranja." Premda je problematiĉnost ove odredbe vidljiva već na pravno-tehniĉkom nivou, mnogo je krupnije pitanje smisla zakonske odredbe kojom se "dopunjava" odredba ĉlana 116. Zakona o PIO/MIO ĉija primjena već gotovo tri i po godine nije pravno moguća. Ovo stvara utisak da je donoseći osporenu odredbu zakonodavac u najmanju ruku previdio, da se ne kaţe ignorisao, gore pomenutu Presudu broj U-36/18, kao i naknadno doneseno Rješenje o neizvršenju iste. No iz obrazloţenja Prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, koje je Vlada Federacije Bosne i Hercegovine uputila u oba doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine (17.9.2021. godine) vidi se da nije sasvim tako. Naime, u dijelu obrazloţenja koji se odnosi na ĉlan 9. konstatuje se da je dana 11.12.2019. godine u "Sluţbenim novinama Federacije BiH" objavljena Presuda Ustavnog suda Federacije broj U-36/18 kojom je utvrĊeno da ĉlan 116. Zakona o PIO/MIO nije u skladu sa Ustavom Federacije, te da se ne moţe primjenjivati. Šta više, Vlada je usvojila i mišljenje "da kroz izmjene i dopune Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, izmijeni i spornu odredbu ĉlana 116. Zakona. No ovo se ipak ne moţe smatrati nakanom da se, gotovo dvije godine nakon objave Presude broj U-36/18, i gotovo godinu dana po donošenju Rješenja o neizvršenju iste, ona napokon izvrši. Naprosto zato, što je jedini naĉin da se ona izvrši brisanje neustavnog ĉlana 116. Zakona o PIO/MIO, a nikako njegovo dopunjavanje odredbama koje ne otklanjaju utvrĊene razloge neustavnosti. Kako ono što je neustavno ne moţe voljom zakonodavca biti vraćeno u pravni poredak, to znaĉi, da stav (1) ne moţe sadrţavati tekst koji je sadrţavao prije objave Presude broj U36/18, jer je isti protivan Ustavu Federacije Bosne i Hercegovine, već samo rijeĉi koje se dodaju ĉlanom 9. Zakona o izmjenama i dopunama. Prema tome, ĉlan 116. Zakona o PIO/MIO sada bi, zapravo, izgledao ovako: "Član 116. (1) a najduže do navršenja 40 godina staža osiguranja, odnosno 65 godina života. (2) Korisniku porodične penzije koji u skladu sa ovim zakonom stekne status osiguranika u obaveznom osiguranju, izuzev osiguranika iz člana 12. tač. c), d), e) i f) ovog zakona, isplata penzije se obustavlja za period trajanja osiguranja." Kako se vidi, odredba ĉlana 9. Zakona o izmjenama i dopunama proizvela je dvije odredbe u osnovnom Zakonu o PIO/MIO koje je valjalo proglasiti neustavnim iz razliĉitih razloga. SLUŢBENE NOVINE KANTONA SARAJEVO Broj 25 - Strana 90 Stav (1) ĉlana 116. zato što se radi o dopuni de iure inegzistentne odredbe ĉiju je neustavnost Ustavni sud Federacije već ranije utvrdio, pa bi ta dopuna kao njoj pripadajuća, trebalo da slijedi njenu pravnu sudbinu. Ustavni sud Federacije zakljuĉuje da ta dopuna, uz to, ne mijenja suštinu ranije vaţeće odredbe o privremenoj obustavi isplate penzije, već samo njen vremenski domašaj, što ne otklanja razloge njene neustavnosti. Konaĉno, ova dopuna, bez osnovnog teksta, figurativno reĉeno, "visi u zraku", odnosno radi se o zakonskoj odredbi koja je sama za sebe nerazumljiva, nejasna i neprimjenjiva (lex imperfecta), jer se njeni adresati ne mogu identifikovati. Što se pak tiĉe novog stava (2) ĉlana 116., on sadrţi iste one razloge neustavnosti utvrĊene u Presudi broj U-36/18, samo što se odredba sada odnosi na uţi krug lica – samo na korisnike porodiĉne penzije. Kada se sve što je reĉeno uzme u obzir, proistiĉe da je zahtjev podnosioca u pogledu ĉlana 9. Zakona o izmjenama i dopunama osnovan i da mu je, u tom dijelu, trebalo udovoljiti. Ustavni sud Federacije upućuje i na širu argumentaciju sadrţanu u obrazloţenju ranijih presuda (vid. taĉku 6. obrazloţenja ove Presude), a koja se, neposredno ili posredno, odnosi na ovdje osporene odredbe. Na osnovu gore izloţenog, odluĉeno je kao u izreci ove Presude, a kako je njome meritorno odluĉeno o dijelu zahtjeva koji se odnosi na ĉlan 9. Zakona o izmjenama i dopunama, prestala je potreba za odluĉivanjem o privremenoj mjeri. Ovu presudu Ustavni sud Federacije donio je jednoglasno u sastavu: predsjednica Suda Aleksandra Martinović, Mirjana Ĉuĉković, Mirko Milićević, prof. dr. Edin Muminović, Branimir Orašanin, dr.sc. Kata Senjak, Ajša Softić i mr. sc. Alen Taletović, sudije Suda. Predsjednica Broj U-13/22 Ustavnog suda 09. maja 2023. godine Federacije Bosne i Hercegovine Sarajevo Aleksandra Martinović Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine, odluĉujući po zahtjevu Dopredsjednika Federacije Bosne i Hercegovine za ocjenu ustavnosti ĉlanka 9. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju i ĉlanka 8. Zakona o prijevremenom povoljnijem umirovljenju branitelja domovinskog rata, na temelju ĉlanka IV.C.3.10.(2) a) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, te ĉlanka 26. stavak 1. Zakona o postupku pred Ustavnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine ("Sluţbene novine Federacije BiH", br.: 6/95 i 37/03), na sjednici odrţanoj dana 9.5.2023. godine, donio je PRESUDU UtvrĊuje se da ĉlanak 9. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju ("Sluţbene novine Federacije BiH", broj 19/22) nije sukladan sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine. Odbacuje se zahtjev za ocjenu ustavnosti ĉlanka 8. Zakona o prijevremenom povoljnijem umirovljenju branitelja domovinskog rata ("Sluţbene novine Federacije BiH", br.: 41/13, 90/17 i 29/22), jer se radi o stvari o kojoj je Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine već odluĉio Presudom broj U2/22 od 14.2.2023. godine ("Sluţbene novine Federacije BiH", broj 18/23). Presudu objaviti u "Sluţbenim novinama Federacije BiH" i sluţbenim glasilima kantona u Federaciji Bosne i Hercegovine. Ĉetvrtak, 8. 6. 2023. Obrazloţenje 1. Podnositelj zahtjeva i predmet zahtjeva Dopredsjednik Federacije Bosne i Hercegovine, u vrijeme podnošenje zahtjeva Milan Dunović (u daljnjem tekstu: podnositelj zahtjeva) podneskom broj 03-01-1-65-1/22 od 14.3.2022. godine, Ustavnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud Federacije) podnio je zahtjev za ocjenu ustavnosti ĉlanka 9. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju i ĉlanka 8. Zakona o prijevremenom povoljnijem umirovljenju branitelja domovinskog rata. Istovremeno, podneskom broj 0301-1-65-2/22 od 14.3.2022. godine, podnositelj zahtjeva je zatraţio donošenje privremene mjere. Ovlast za podnošenje zahtjeva za ocjenu ustavnosti proistiĉe iz odredbe ĉlanka IV.C.3.10.2. a) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine. 2. Stranke u postupku Na temelju ĉlanka 39. stavak 1. Zakona o postupku pred Ustavnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine stranke u ovom ustavno-sudbenom postupku su: podnositelj zahtjeva i Parlament Federacije Bosne i Hercegovine, kao donositelj zakona ĉije se odredbe osporavaju. 3. Bitni navodi zahtjeva Podnositelj zahtjeva smatra da su osporenim odredbama povrijeĊene odredbe ĉlanka II.A.2.(1) c), k), l) i n) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, te meĊunarodni instrumenti za zaštitu ljudskih prava koji imaju pravnu snagu ustavnih odredaba: ĉlanak 14. Europske konvencije o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda (u daljnjem tekstu: Europska konvencija), ĉlanak 1. Protokola broj 1 uz Europsku konvenciju, ĉlanak 1. Protokola broj 12 uz Europsku konvenciju, ĉl. 17. i 23. Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima, ĉl. 1. i 12. Europske socijalne povelje i ĉlanak 6. MeĊunarodnog pakta o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju (u daljnjem tekstu: Zakon o izmjenama i dopunama), ĉija je odredba u ovom predmetu osporena objavljen je u "Sluţbenim novinama Federacije BiH", broj 19/22, a na snagu je stupio 18.3.2022. godine. Osporena odredba tog Zakona (ĉlanak 9.), odnosi se na ĉlanak 116. Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju ("Sluţbene novine Federacije BiH", broj 13/18, u daljnjem tekstu: Zakon o PIO/MIO). Ustavni sud Federacije je dana 12.11.2019. godine, donio Presudu broj U-36/18, koja je objavljena u "Sluţbenim novinama Federacije BiH", broj 93/19, kojom je utvrĊeno da odredba ĉlanka 116. Zakona o PIO/MIO nije sukladna sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine. Kako nije odreĊeno prijelazno rješenje, sukladno s odredbom ĉlanka 40. stavak 1. Zakona o postupku pred Ustavnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine, ĉlanak 116. Zakona o PIO/MIO ne primjenjuje se od dana objave Presude U-36/18 u "Sluţbenim novinama Federacije BiH" (11.12.2019. godine). Potom je Ustavni sud Federacije donio i Rješenje broj U-36/18 od 9.12.2020. godine ("Sluţbene novine Federacije BiH", broj 94/20), kojim je utvrdio da naprijed navedena Presuda nije izvršena, jer neustavna odredba nije brisana iz Zakona o PIO/MIO. U obrazloţenju Presude broj U-36/18 Ustavni sud Federacije je, izmeĊu ostalog, naveo da je osporeni ĉlanak 116. Zakona o PIO/MIO ograniĉio uţivanje prava na steĉenu imovinu (mirovinu) jer ne postoji utvrĊen javni interes koji bi eventualno opravdavao derogiranje ovog steĉenog prava. Ĉlankom 8. Zakona o prijevremenom povoljnijem umirovljenju branitelja domovinskog rata propisano je da se Ĉetvrtak, 8. 6. 2023. SLUŢBENE NOVINE KANTONA SARAJEVO korisniku mirovine ostvarene prema tom Zakonu, a koji zasnuje radni odnos ili zapoĉne obavljati samostalnu djelatnost mirovina ne isplaćuje za to vrijeme. Naime, Zakonom o prijevremenom povoljnijem umirovljenju branitelja domovinskog rata se na jedinstven naĉin propisuje ostvarivanje prava na prijevremeno povoljnije umirovljenje bivših pripadnika Oruţanih snaga Republike Bosne i Hercegovine (ARBiH, HVO, HOS, MUP-a RBiH i Odjela za unutarnje poslove/MUP-a HZHB), osnovica, obraĉun, isplata, ponovni obraĉun i postupak za ostvarivanje prava na mirovinu, osiguravanje sredstava i druga pitanja, a na sva pitanja koja nisu regulirana ovim zakonom primjenjivat će se odredbe Zakona o PIO/MIO, ukoliko nisu u suprotnosti s odredbama tog Zakona. Obzirom da se u oba zakona osporenim odredbama na isti naĉin obustavlja isplata mirovine korisnicima mirovine koji su zasnovali radni odnos, obrazloţenje ovog zahtjeva se odnosi na obje osporene odredbe. Podnositelj zahtjeva dalje navodi da je u osporavanom ĉlanku 9. Zakona o izmjenama i dopunama, slijeĊen isti obrazac kao u neustavnom ĉlanku 116. Zakona o PIO/MIO: izuzimanje iz primjene odreĊenih kategorija osiguranika navedenih u odredbi ĉlanka 12. tog Zakona. Obustava isplate mirovine u sluĉaju stjecanja statusa osiguranika u obveznom osiguranju koja je neustavna, ne bi trebala ni da postoji, a posebice ne da od iste budu izuzeti nasumiĉno izabrani osiguranici, uvaţavajući razliku izmeĊu plaće i ugovorene naknade, bez ikakvog obrazloţenja zašto bi oni eventualno trebali da istovremeno primaju mirovinu i ugovorenu naknadu, a neki drugi ne. Ĉlankom II.A.2. (1) k) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine propisano je da sve osobe na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine uţivaju pravo na imovinu. Dalje, Prvi protokol uz Europsku konvenciju predviĊa zaštitu imovine na naĉin da svaka fiziĉka ili pravna osoba ima pravo na nesmetano uţivanje svoje imovine, te da nitko ne moţe biti lišen svoje imovine, osim u javnom interesu i pod uvjetima predviĊenim zakonom i općim naĉelima meĊunarodnog prava. Ĉlankom 14. Europske konvencije propisana je zabrana diskriminacije, dok je ĉlankom 1. Protokola broj 12. uz Europsku konvenciju predviĊena opća zabrana diskriminacije (ovo posebice u dijelu ĉlanka 9. Zakona o izmjenama i dopunama koji se odnosi na izuzetke iz ĉlanka 12. Zakona o PIO/MIO). Ĉlanak 17. Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima propisuje da svatko ima pravo da posjeduje imovinu i da nitko ne smije samovoljno biti lišen svoje imovine, a ĉlanak 23. da svatko ima pravo na rad, na slobodan izbor zaposlenja, praviĉne i povoljne uvjete rada i na zaštitu od nezaposlenosti. Pravo na rad, takoĊer je kompromitirano ovim spornim zakonskim rješenjem, obzirom da je osiguranik doveden u nepovoljan poloţaj da bira izmeĊu isplate ostvarene mirovine i stupanja u radni odnos, kada postoje uvjeti da i jedno i drugo bude ostvareno na obostranu korist (osiguranika i Fonda za mirovinsko i invalidsko osiguranje, te proraĉuna Federacije Bosne i Hercegovine), a bez štetnih posljedica. U ĉlanku 6. MeĊunarodnog pakta o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima, navodi se da drţave ĉlanice pakta priznaju pravo na rad, koje obuhvata pravo koje ima svaka osoba na mogućnost zaraĊivanja kroz slobodno izabran ili prihvaćen rad, i poduzimaju odgovarajuće mjere za oĉuvanje ovog prava, kao što su programi tehniĉke i struĉne orijentacije i obuke, politika i metodi za postizanje stalnog ekonomskog, socijalnog i kulturnog razvoja i pune proizvodne zaposlenosti u uvjetima koji ĉovjeku jamĉe uţivanje osnovnih politiĉkih i ekonomskih sloboda. Pravo na rad jamĉi se i ĉlanom 1. Europske socijalne povelje, a ĉlanak 12. istog dokumenta propisuje pravo na socijalnu zaštitu na naĉin da drţave potpisnice imaju obvezu da uspostave i odrţavaju sustav socijalne zaštite na zadovoljavajućoj Broj 25 - Strana 91 razini, te da nastoje da ga progresivno podiţu na višu razinu. Dakle, Federacija Bosne i Hercegovine je duţna da primjenjuje meĊunarodne standarde predviĊene meĊunarodnim sporazumima, nasuprot konstataciji u obrazloţenju Prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju, od strane Vlade Federacije Bosne i Hercegovine, koji podnositelj dostavlja u prilogu, a koja glasi: "kada je u pitanju oblast mirovinskog i invalidskog osiguranja, napominjemo da ne postoji obveza usklaĊivanja domaćeg zakonodavstva, s pravnom steĉevinom Europske unije". Zbog svega navedenog podnositelj zahtjeva predlaţe da Sud donese presudu kojom će utvrditi da osporeni ĉlanci zakona nisu sukladni sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine, te da donese privremenu mjeru kojom bi se obustavila primjena osporenih ĉlanaka zakona do donošenja konaĉne odluke Suda. 4. Bitni navodi odgovora na zahtjev Sukladno s ĉlankom 16. Zakona o postupku pred Ustavnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine, Ustavni sud Federacije je dana 29.3.2022. godine, prepis zahtjeva dostavio Parlamentu Federacije Bosne i Hercegovine (Zastupniĉkom domu i Domu naroda) kao stranci u postupku, radi pribavljanja odgovora na navode podnositelja, odnosno, isti dan je o pokretanju postupka izvijestio i Vladu Federacije Bosne i Hercegovine. Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, dana 29.4.2022. godine, dostavila je Mišljenje V. broj 618/2022 od 28.4.2022. godine, koje je utvrdila na 313. sjednici odrţanoj dana 28.4.2022. godine, nakon razmatranja zahtjeva za ocjenu ustavnosti. Mišljenja su da predmetni zahtjev nije utemeljen iz sljedećih razloga. Naime, sustav mirovinskog i invalidskog osiguranja je sustav u kojem se osiguranicima na naĉelima uzajamnosti i solidarnosti osiguravaju prava iz mirovisnkog i invalidskog osiguranja, tj. prava za sluĉaj starosti i invalidnosti, a ĉlanovima njihovih obitelji pravo za sluĉaj smrti osiguranika, odnosno korisnika mirovine. MeĊutim, izuzetno je vaţno napraviti distinkciju izmeĊu razliĉitih prava u sustavu mirovinskog i invalidskog osiguranja, uvjeta za njihovo ostvarivanje, te spajanja s nekim drugim pravom. Ovo iz razloga jer su neka prava iz mirovisnkog i invalidskog osiguranja apsolutno nespojiva sa stjecanjem statusa osiguranika u obveznom osiguranju. Pravo na invalidsku mirovinu stjeĉe osiguranik kod kojeg je utvrĊena kategorija invalidnosti, odnosno kod kojeg postoji potpuni gubitak radne sposobnosti. Smatraju da potpuni gubitak radne sposobnosti i, s tim u svezi, ostvarivanje prava na invalidsku mirovinu, te istovremeno stjecanje statusa osiguranika u obveznom osiguranju su dijametralno suprotne situacije i jedna iskljuĉuje drugu. Osiguranik je ili sposoban za rad ili nije. Omogućavanje korisniku invalidske mirovine stjecanje statusa osiguranika u obveznom osiguranju ne samo da je u suprotnosti s navedenim, nego bi stvorilo prostor za zlouporabe i neminovno dovelo do povećanja udjela invalidskih mirovina u mirovinskom sustavu u Federaciji Bosne i Hercegovine. Nadalje, pravo na porodiĉnu mirovinu osigurava se ĉlanovima obitelji umrlog osiguranika ili korisnika mirovine koji su nesposobni za privreĊivanje, uz ispunjavanje posebnih uvjeta propisanih zakonom. Korištenje ovog prava i istovremeno stjecanje statusa osiguranika u obveznom osiguranju znaĉio bi potpuni gubitak svrhe i smisla obiteljske mirovine. Uvjeti za ostvarivanje starosne mirovine su jasno zakonom propisani i u ovoj situaciji nema smetnje za ostvarivanje prava na starosnu mirovinu i njeno korištenje uz istovremeno stjecanje statusa osiguranika u obveznom osiguranju. MeĊutim, kada je rijeĉ o prijevremenoj starosnoj mirovini situacija je drugaĉija, jer se radi o izuzetnom pravu osiguranika i njegovoj slobodnoj volji Broj 25 - Strana 92 SLUŢBENE NOVINE KANTONA SARAJEVO da iskoristi ovu zakonsku mogućnost. U tom smislu napominju da se u sluĉaju "prijevremene starosne mirovine", primjenjuje institut jednostranog otkaza ugovora o radu ili eventualno sporazumnog prestanka radnog odnosa, dok se u sluĉaju "pune starosne mirovine" takva odluka donosi po sili zakona. Iz navedenog je jasno da je osporenim ĉlankom 9. Zakona o izmjenama i dopunama osobama koje su ostvarile pravo na punu starosnu mirovinu omogućeno istovremeno ostvarivanje prava na starosnu mirovinu i stjecanje statusa osiguranika u obveznom osiguranju, tj. zasnivanje radnog odnosa. Kod invalidske i obiteljske mirovine, te prijevremene starosne mirovine situacija je drugaĉija, a mirovina se obustavlja jer se radi o pravima koja su apsolutno nespojiva sa stjecanjem statusa osiguranika u obveznom osiguranju. Stoga su mišljenja da ne postoji kršenje prava na rad, kao i prava na imovinu propisanih Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine i meĊunarodnim konvencijama. Uostalom, stav je i Europskog suda za ljudska prava da u domenu socijalnih prava, gdje se svrstavaju mirovine, drţave imaju mogućnost slobodne procjene, te da su nacionalna zakonodavstva ta koja imaju direktan i najbolji uvid u stanje u društvu i njegove potrebe, te su u boljoj poziciji da procijene šta je u javnom interesu, što je proporcionalno i razumno. Na ovaj naĉin mišljenja su da zakonodavac štiti temelje na kojima je postavljen sustav mirovinskog i invalidskog osiguranja, a u konaĉnici i Proraĉun Federacije Bosne i Hercegovine. Istiĉu da kada je u pitanju dio zahtjeva koji se odnosi na osobe iz ĉlanka 12. toĉ. c), d), e) i f) Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju, da se u ovim situacijama radi o primjeni propisa iz oblasti doprinosa i poreza. Poznato je da u navedenim sluĉajevima nema stjecanja statusa osiguranika u obveznom osiguranju, pa nema ni obustave isplate mirovina. Posebno istiĉu da je konkretna situacija znaĉajno drugaĉija od one koja je bila propisana ĉlankom 116. Zakona o PIO/MIO, a koji ĉlanak Zakona je Presudom Ustavnog suda Federacije proglašen neustavnim. Istim je bilo u potpunosti onemogućeno istovremeno korištenje prava na penziju i stjecanje statusa osiguranika u obveznom osiguranju, što nije sluĉaj sa trenutnom formulacijom, jer se samo ograniĉava pravo u sluĉaju invalidske, obiteljske i prijevremene starosne mirovine. TakoĊer, osobe koje ostvare pravo na prijevremenu starosnu mirovinu, nakon ispunjavanja uvjeta za punu starosnu mirovinu imaju pravo istovremeno koristiti mirovinu i steći status osiguranika u obveznom osiguranju, odnosno zasnovati radni odnos. TakoĊer mišljenja su da bi donošenje privremene mjere izazvalo ozbiljnu štetu po sustav mirovinskog i invalidskog osiguranja koja bi se teško mogla ispraviti. Kada je u pitanju dio zahtjeva koji se odnosi na osporeni ĉlanak 8. Zakona o prijevremenom povoljnijem umirovljenja branitelja domovinskog rata, smatraju da je navedenim Zakonom na jedinstven naĉin propisano korištenje i ostvarivanje prava na povoljnije umirovljenje bivših pripadnika Oruţanih snaga Republike Bosne i Hercegovine. Navedenim zakonom je data mogućnost naprijed navedenim pripadnicima braniteljskih populacija pravo izbora povoljnijeg umirovljenja, te je izbor za ostvarivanje navedenog prava bio osoban. Kada je rijeĉ o povoljnijem umirovljenju potrebno je istaći da ona kao takva ne predstavlja uvjet za ostvarivanje prava na starosnu mirovinu propisan zakonom. Radi se o izuzetnom pravu osiguranika i znaĉi rijeĉ je o sporazumnom raskidu radnog odnosa, radi ispunjavanja uvjeta za povoljnije umirovljenje. Ostvarivanje prava na povoljniju mirovinu po Zakonu o prijevremenom povoljnijem umirovljenju branitelja domovinskog rata je moguće prije ispunjavanja 40 godina staţa osiguranja (beneficirani ratni staţ) odnosno prije navršavanja 65 godina ţivota, odnosno dat je izbor Ĉetvrtak, 8. 6. 2023. umirovljenja po povoljnijem Zakonu za kategorije braniteljske populacije iz kojih razloga smatraju neutemeljenim da se korisniku mirovine ne izvrši obustava iste u sluĉaju stjecanja statusa osiguranika u obveznom osiguranju. Imajući u vidu sve navedeno predlaţu da Ustavni sud Federacije, odbije zahtjev za ocjenu ustavnosti i zahtjev za privremenu mjeru kao neutemeljen. Zastupniĉki dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine je putem Zakonodavno-pravnog povjerenstva tek 6.6.2022. godine, više od dva mjeseca nakon isteka ostavljenog roka, podneskom broj 01/2-02-1017/22-6 od 6.6.2022. godine, Ustavnom sudu Federacije dostavio odgovor na zahtjev s prilozima. Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine nije dostavio odgovor. 5. Relevantno pravo A. Ustav Federacije Bosne i Hercegovine Ĉlanak II. A 2. (1) c), k), l) i n) Federacija će osigurati primjenu najviše razine meĊunarodno priznatih prava i sloboda utvrĊenih u dokumentima navedenim u Aneksu ovog ustava. Posebice: (1) Sve osobe na teritoriji Federacije uţivaju prava na: c) jednakost pred zakonom; k) imovinu; l) osnovne slobode: slobodu govora i štampe; slobodu mišljenja; savjesti i uvjerenja; slobodu religije, ukljuĉujući privatno i javno vjeroispovijedanje; slobodu okupljanja; slobodu udruţivanja; ukljuĉujući slobodu osnivanja i pripadanja sindikatima i slobodu neudruţivanja; slobodu na rad; n) socijalnu zaštitu; Ĉlanak IV.C.3.10.(2) a) (2) Ustavni sud: a) na zahtjev Predsjednika Federacije, Dopredsjed-nika Federacije, Premijera, dopremijera ili na zahtjev jedne trećine ĉlanova bilo kog doma Parlamenta Federacije, utvrdit će da li je prijedlog zakona koji je usvojio jedan od domova, ili zakon koji su usvojila oba doma, sukladan sa ovim ustavom; Ĉlanak IV.C.3.12.b) Odluke Ustavnog suda konaĉne su i obvezujuće, posebice kada: b) Sud utvrdi da zakon, usvojeni ili predloţeni zakon ili drugi propis Federacije ili bilo kojeg kantona, grada ili bilo koje općine nije sukladan sa ovim ustavom. Taj ili drugi propis neće se primjenjivati, odnosno stupiti na snagu, osim ukoliko se izmijeni na naĉin koji propiše Sud ili ukoliko Sud ne utvrdi prijelazna rješenja, koja ne mogu biti na snazi duţe od šest mjeseci. Amandman XVIII Ĉlanak VII.3. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine mijenja se i glasi: "MeĊunarodni ugovori i drugi sporazumi koji su na snazi u Bosni i Hercegovini i Federaciji, te opća pravila meĊunarodnog prava ĉine dio zakonodavstva Federacije. U sluĉaju nesuglasnosti meĊunarodnog ugovora, odnosno sporazuma i zakonodavstva, preovladava meĊunarodni ugovor, odnosno sporazum". Ĉetvrtak, 8. 6. 2023. SLUŢBENE NOVINE KANTONA SARAJEVO B. Europska konvencija o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda Ĉlanak 14. Zabrana diskriminacije Uţivanje prava i sloboda predviĊenih u ovoj konvenciji osigurava se bez diskriminacije po bilo kom osnovu, kao što su spol, rasa, boja koţe, jezik, vjeroispovijest, politiĉko ili drugo mišljenje, nacionalno ili socijalno podrijetlo, povezanost s nacionalnom manjinom, imovina, roĊenje ili drugi status. C. Protokol uz Europsku konvenciju o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda ("Prvi protokol") Ĉlanak 1. Zaštita imovine Svaka fiziĉka ili pravna osoba ima pravo na mirno uţivanje svoje imovine. Nitko ne moţe biti lišen svoje imovine, osim u javnom interesu i pod uvjetima predviĊenim zakonom i općim naĉelima meĊunarodnog prava. Prethodne odredbe, meĊutim, ni na koji naĉin ne umanjuju pravo drţave da primjenjuje zakone koje smatra potrebnim da bi regulirala korištenje imovine sukladno s općim interesom, ili da bi osigurala plaćanje poreza ili drugih doprinosa ili kazni. D. Protokol broj 12. uz Europsku konvenciju o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda Ĉlanak 1. Opća zabrana diskriminacije 1. Uţivanje svakog prava koje zakon predviĊa mora se osigurati bez diskriminacije po bilo kom osnovu, kao što su spol, rasa, boja koţe, jezik, vjeroispovijest, politiĉko ili drugo mišljenje, nacionalno ili socijalno podrijetlo, povezanost s nacionalnom manjinom, imovina, roĊenje ili drugi status. 2. Javne vlasti ne smiju ni prema kome vršiti diskriminaciju po bilo kom osnovu kao što su oni spomenuti u stavku 1. Ĉlanak 3. Odnos prema konvenciji Odredbe ĉlanaka 1. i 2. ovog protokola smatraju se meĊu drţavama stranama ugovornicama, dodatnim ĉlanovima Konvencije i sve odredbe Konvencije primjenjuju se sukladno s tim. E. Zakon o postupku pred Ustavnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine ("Sluţbene novine Federacije BiH", br.: 6/95 i 37/03) Ĉlanak 26. stavak 1. Ustavni sud na sjednici bez rasprave odluĉuje o odbacivanju zahtjeva kad nije nadleţan za odluĉivanje o zahtjevu, kad podnositelj zahtjeva nije ovlašten za pokretanje postupka, kad zahtjev nije podnesen u zakonom predviĊenom roku, kad je Ustavni sud o toj stvari već odluĉio ili kad ne postoje druge procesne pretpostavke za odluĉivanje o suštini stvari. Ĉlanak 40. stavak 1. Usvojeni ili predloţeni zakon ili drugi propis organa federalne, kantonalne ili općinske vlasti za koji Ustavni sud utvrdi da nije sukladno sa Ustavom neće se primjenjivati od dana objavljivanja presude Ustavnog suda u "Sluţbenim novinama Federacije BiH", odnosno predloţeni zakon ili drugi propis neće stupiti na snagu. Broj 25 - Strana 93 F. Zakon o mirovinskom i invalidskom osiguranju ("Sluţbene novine Federacije BiH", broj 13/18) Odredba koja je proglašena neustavnom i koja se ne primjenjuje od 11.12.2019. godine Ĉlanak 116. (Obustava isplate u sluĉaju stjecanja statusa osiguranika u obveznom osiguranju) Korisniku mirovine koji sukladno sa ovim zakonom stekne status osiguranika u obveznom osiguranju, izuzev osiguranika iz ĉlanka 12. toĉ. c), d), e) i f) ovog zakona, isplata mirovine se obustavlja za period trajanja osiguranja. G. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju ("Sluţbene novine Federacije BiH", broj 19/22) Ĉlanak 9. – osporena odredba U ĉlanku 116. na kraju reĉenice dodaje se zarez i rijeĉi: "a najduţe do navršenja 40 godina staţa osiguranja, odnosno 65 godina ţivota." Iza stavka (1) dodaje se novi stavak (2) koji glasi: "(2) Korisniku obiteljske mirovine koji sukladno s ovim zakonom stekne status osiguranika u obveznom osiguranju, izuzev osiguranika iz ĉlanka 12. toĉ. c), d), e) i f) ovog zakona, isplata mirovine se obustavlja za period trajanja osiguranja." H. Zakon o prijevremenom povoljnijem umirovljenju branitelja domovinskog rata ("Sluţbene novine Federacije BiH", br.: 41/13, 90/17 i 29/22) Ĉlanak 8. – osporena odredba Korisniku mirovine ostvarene prema ovom zakonu koji zasnuje radni odnos ili zapoĉne obavljati samostalnu djelatnost mirovina se ne isplaćuje za to vrijeme. 6. Ustavnosudbena praksa Presuda Ustavnog suda Federacije broj U-36/18 od 12.11.2019. godine ("Sluţbene novine Federacije BiH", broj 93/19) i Presuda Ustavnog suda Federacije broj U-2/22 od 14.2.2023. godine ("Sluţbene novine Federacije BiH", broj 18/23). 7. Ĉinjeniĉno stanje i stav Ustavnog suda Federacije Nakon razmatranja zahtjeva za ocjenu ustavnosti i analize osporenih odredbi, uzimajući u obzir mišljenje Vlade Federacije Bosne i Hercegovine kao predlagatelja zakona i cjelokupnu dokumentaciju u spisu predmeta, a imajući u vidu relevantno pravo i ustavnosudbenu praksu, utvrĊene su ĉinjenice od znaĉaja za donošenje odluke u ovom predmetu kako slijedi. Podnositelj zahtjeva zatraţio je ocjenu ustavnosti dviju odredbi iz dva razliĉita zakona: ĉlanka 9. Zakona o izmjenama i dopunama, te ĉlanka 8. Zakona o prijevremenom povoljnijem umirovljenju branitelja domovinskog rata. O ustavnosti ĉlanka 8. Zakona o prijevremenom povoljnijem umirovljenju branitelja domovinskog rata, Ustavni sud Federacije je već odluĉio Presudom broj U-2/22 od 14.2.2023. godine ("Sluţbene novine Federacije BiH", broj 18/23), utvrdivši "da je članak 8. Zakona o prijevremenom povoljnijem umirovljenju branitelja domovinskog rata ("Službene novine Federacije BiH", br.:41/13, 90/17 i 29/22), sukladno sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine." Stoga je zahtjev podnositelja, u dijelu koji se odnosi na tu zakonsku odredbu, sukladno s ĉlankom 26. stavak 1. Zakona o postupku pred Ustavnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine, trebalo odbaciti (argumentum res iudicata). Broj 25 - Strana 94 SLUŢBENE NOVINE KANTONA SARAJEVO Kada je u pitanju osporeni ĉlanak 9. Zakona o izmjenama i dopunama, utvrĊeno je da se osporenom odredbom mijenja, toĉnije dopunjava ĉlanak 116. Zakona o PIO/MIO, koji je već bio predmetom ocjene ustavnosti pred Ustavnim sudom Federacije. Rijeĉ je o odredbi kojom je, uz odreĊene izuzetke, bila propisana privremena obustava isplate mirovine korisnicima koji steknu status osiguranika u obveznom osiguranju i koja je glasila: "Članak 116. Korisniku mirovine koji sukladno s ovim zakonom stekne status osiguranika u obveznom osiguranju, izuzev osiguranika iz članka 12. toč. c), d), e) i f) ovog zakona, isplata mirovine se obustavlja za period trajanja osiguranja." Ova odredba bila je predmetom ocjene ustavnosti pred Ustavnim sudom Federacije po predoĉenom ustavnom pitanju Kantonalnog suda u Zenici i zahtjevu Dopredsjednika Federacije Bosne i Hercegovine, te je presudom broj U-36/18 od 12.11.2019. godine utvrĊeno da ista nije sukladna sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine. Kako tom presudom nije utvrĊeno nikakvo prijelazno rješenje, to ima znaĉiti da je primjena te odredbe prestala s danom objavljivanja navedene presude u "Sluţbenim novinama Federacije BiH" (11.12.2019. godine), što je ĉini de iure nepostojećom, a zakonodavca obvezuje da izvrši Presudu broj U-36/18, te neustavnu odredbu izbriše i time je i de facto trajno ukloni iz pravnog poretka Federacije Bosne i Hercegovine, što ni do danas nije uĉinjeno. Ustavni sud Federacije je na to jasno ukazao i donošenjem Rješenja o neizvršenju Presude broj U-36/18, koje je objavljeno u "Sluţbenim novinama Federacije BiH", broj 94/20 od 25.12.2020. godine. Dakle, umjesto da neustavnu odredbu ĉlanka 116. Zakona o PIO/MIO briše, zakonodavac u Zakonu o izmjenama i dopunama donosi osporenu odredbu ĉlanka 9. kojom se ona dopunjava i koja glasi: "Članak 9. U članku 116. na kraju rečenice dodaje se zarez i riječi: "a najduže do navršenja 40 godina staža osiguranja, odnosno 65 godina života." Iza stavka (1) dodaje se novi stavak (2) koji glasi: "Korisniku obiteljske mirovine koji sukladno sa ovim zakonom stekne status osiguranika u obveznom osiguranju, izuzev osiguranika iz članka 12. toč. c), d), e) i f) ovog zakona, isplata mirovine se obustavlja za period trajanja osiguranja." Premda je problematiĉnost ove odredbe vidljiva već na pravno-tehniĉkoj razini, mnogo je krupnije pitanje smisla zakonske odredbe kojom se "dopunjava" odredba ĉlanka 116. Zakona o PIO/MIO ĉija primjena već gotovo tri i po godine nije pravno moguća. Ovo stvara utisak da je donoseći osporenu odredbu zakonodavac u najmanju ruku previdio, da se ne kaţe ignorirao, gore spomenutu Presudu broj U-36/18, kao i naknadno doneseno Rješenje o neizvršenju iste. No iz obrazloţenja Prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju, koje je Vlada Federacije Bosne i Hercegovine uputila u oba doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine (17.9.2021. godine) vidi se da nije sasvim tako. Naime, u dijelu obrazloţenja koji se odnosi na ĉlanak 9. konstatira se da je dana 11.12.2019. godine u "Sluţbenim novinama Federacije BiH" objavljena Presuda Ustavnog suda Federacije broj U-36/18 kojom je utvrĊeno da ĉlanak 116. Zakona o PIO/MIO nije sukladan sa Ustavom Federacije, te da se ne moţe primjenjivati. Šta više, Vlada je usvojila i mišljenje "da kroz izmjene i dopune Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju, izmijeni i spornu odredbu ĉlanka 116. Zakona. No ovo se ipak ne moţe smatrati nakanom da se, gotovo dvije godine Ĉetvrtak, 8. 6. 2023. nakon objave Presude broj U-36/18, i gotovo godinu dana po donošenju Rješenja o neizvršenju iste, ona napokon izvrši. Naprosto zato, što je jedini naĉin da se ona izvrši brisanje neustavnog ĉlanka 116. Zakona o PIO/MIO, a nikako njegovo dopunjavanje odredbama koje ne otklanjaju utvrĊene razloge neustavnosti. Kako ono što je neustavno ne moţe voljom zakonodavca biti vraćeno u pravni poredak, to znaĉi, da stavak (1) ne moţe sadrţavati tekst koji je sadrţavao prije objave Presude broj U36/18, jer je isti protivan Ustavu Federacije Bosne i Hercegovine, već samo rijeĉi koje se dodaju ĉlankom 9. Zakona o izmjenama i dopunama. Prema tome, ĉlanak 116. Zakona o PIO/MIO sada bi, zapravo, izgledao ovako: "Članak 116. (1) a najduže do navršenja 40 godina staža osiguranja, odnosno 65 godina života. (2) Korisniku porodične mirovine koji sukladno s ovim zakonom stekne status osiguranika u obveznom osiguranju, izuzev osiguranika iz članka 12. toč. c), d), e) i f) ovog zakona, isplata mirovine se obustavlja za period trajanja osiguranja." Kako se vidi, odredba ĉlanka 9. Zakona o izmjenama i dopunama proizvela je dvije odredbe u osnovnom Zakonu o PIO/MIO koje je valjalo proglasiti neustavnim iz razliĉitih razloga. Stavak (1) ĉlanka 116. zato što se radi o dopuni de iure inegzistentne odredbe ĉiju je neustavnost Ustavni sud Federacije već ranije utvrdio, pa bi ta dopuna kao njoj pripadajuća, trebalo da slijedi njenu pravnu sudbinu. Ustavni sud Federacije zakljuĉuje da ta dopuna, uz to, ne mijenja suštinu ranije vaţeće odredbe o privremenoj obustavi isplate mirovine, već samo njen vremenski domašaj, što ne otklanja razloge njene neustavnosti. Konaĉno, ova dopuna, bez osnovnog teksta, figurativno reĉeno, "visi u zraku", odnosno radi se o zakonskoj odredbi koja je sama za sebe nerazumljiva, nejasna i neprimjenjiva (lex imperfecta), jer se njeni adresati ne mogu identificirati. Što se pak tiĉe novog stavka (2) ĉlanka 116., on sadrţi iste one razloge neustavnosti utvrĊene u Presudi broj U-36/18, samo što se odredba sada odnosi na uţi krug osoba – samo na korisnike obiteljske mirovine. Kada se sve što je reĉeno uzme u obzir, proistiĉe da je zahtjev podnositelja u pogledu ĉlanka 9. Zakona o izmjenama i dopunama utemeljen i da mu je, u tom dijelu, trebalo udovoljiti. Ustavni sud Federacije upućuje i na širu argumentaciju sadrţanu u obrazloţenju ranijih presuda (vid. toĉku 6. obrazloţenja ove Presude), a koja se, neposredno ili posredno, odnosi na ovdje osporene odredbe. Na temelju gore izloţenog, odluĉeno je kao u izreci ove Presude, a kako je njome meritorno odluĉeno o dijelu zahtjeva koji se odnosi na ĉlanak 9. Zakona o izmjenama i dopunama, prestala je potreba za odluĉivanjem o privremenoj mjeri. Ovu presudu Ustavni sud Federacije donio je jednoglasno u sastavu: predsjednica Suda Aleksandra Martinović, Mirjana Ĉuĉković, Mirko Milićević, prof.dr. Edin Muminović, Branimir Orašanin, dr. sc. Kata Senjak, Ajša Softić i mr. sc. Alen Taletović, suci Suda. Predsjednica Broj U-13/22 Ustavnog suda 09. svibnja 2023. godine Federacije Bosne i Hercegovine Sarajevo Aleksandra Martinović SLUŢBENE NOVINE KANTONA SARAJEVO Ĉetvrtak, 8. 6. 2023. Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine, odlučujući po zahtjevu Potpredsjednika Federacije Bosne i Hercegovine za ocjenu ustavnosti člana 9. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju i člana 8. Zakona o prijevremenom povoljnijem penzionisanju branilaca odbrambeno-oslobodilačkog rata, na osnovu člana IV.C.3.10.(2) a) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, te člana 26. stav 1. Zakona o postupku pred Ustavnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br.: 6/95 i 37/03), na sjednici održanoj dana 9.5.2023. godine, donio je PRESUDU Utvrđuje se da član 9. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju ("Službene novine Federacije BiH", broj 19/22) nije u skladu sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine. Odbacuje se zahtjev za ocjenu ustavnosti člana 8. Zakona o prijevremenom povoljnijem penzionisanju branilaca odbrambeno-oslobodilačkog rata ("Službene novine Federacije BiH", br.: 41/13, 90/17 i 29/22), jer se radi o stvari o kojoj je Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine već odlučio Presudom broj U-2/22 od 14.2.2023. godine ("Službene novine Federacije BiH", broj 18/23). Presudu objaviti u "Službenim novinama Federacije BiH" i službenim glasilima kantona u Federaciji Bosne i Hercegovine. Obrazloženje 1. Podnosilac zahtjeva i predmet zahtjeva Potpredsjednik Federacije Bosne i Hercegovine, u vrijeme podnošenje zahtjeva Milan Dunović (u daljem tekstu: podnosilac zahtjeva) podneskom broj: 03-01-1-65-1/22 od 14.3.2022. godine, Ustavnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Ustavni sud Federacije) podnio je zahtjev za ocjenu ustavnosti člana 9. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju i člana 8. Zakona o prijevremenom povoljnijem penzionisanju branilaca odbrambeno-oslobodilačkog rata. Istovremeno, podneskom broj: 03-01-1-65-2/22 od 14.3.2022. godine, podnosilac zahtjeva je zatražio donošenje privremene mjere. Ovlašćenje za podnošenje zahtjeva za ocjenu ustavnosti proističe iz odredbe člana IV.C.3.10.2. a) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine. 2. Stranke u postupku Na osnovu člana 39. stav 1. Zakona o postupku pred Ustavnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine stranke u ovom ustavno-sudskom postupku su: podnosilac zahtjeva i Parlament Federacije Bosne i Hercegovine, kao donosilac zakona čije se odredbe osporavaju. 3. Bitni navodi zahtjeva Podnosilac zahtjeva smatra da su osporenim odredbama povrijeđene odredbe člana II.A.2.(1) c), k), l) i n) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, te međunarodni instrumenti za zaštitu ljudskih prava koji imaju pravnu snagu ustavnih odredaba: član 14. Evropske konvencije o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljem tekstu: Evropska konvencija), član 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju, član 1. Protokola broj 12 uz Evropsku konvenciju, čl. 17. i 23. Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima, čl. 1. i 12. Evropske socijalne povelje i član 6. Broj 25 - Strana 95 Međunarodnog pakta o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju (u daljem tekstu: Zakon o izmjenama i dopunama), čija je odredba u ovom predmetu osporena objavljen je u "Službenim novinama Federacije BiH", broj: 19/22, a na snagu je stupio 18.3.2022. godine. Osporena odredba tog Zakona (član 9.), odnosi se na član 116. Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju ("Službene novine Federacije BiH", broj: 13/18, u daljem tekstu: Zakon o PIO/MIO). Ustavni sud Federacije je dana 12.11.2019. godine, donio Presudu broj: U-36/18, koja je objavljena u "Službenim novinama Federacije BiH", broj: 93/19, kojom je utvrđeno da odredba člana 116. Zakona o PIO/MIO nije u skladu sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine. Kako nije određeno prelazno rješenje, u skladu sa odredbom člana 40. stav 1. Zakona o postupku pred Ustavnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine, član 116. Zakona o PIO/MIO ne primjenjuje se od dana objave Presude U-36/18 u "Službenim novinama Federacije BiH" (11.12.2019. godine). Potom je Ustavni sud Federacije donio i Rješenje broj: U-36/18 od 9.12.2020. godine ("Službene novine Federacije BiH", broj: 94/20), kojim je utvrdio da naprijed navedena Presuda nije izvršena, jer neustavna odredba nije brisana iz Zakona o PIO/MIO. U obrazloženju Presude broj: U-36/18 Ustavni sud Federacije je, između ostalog, naveo da je osporeni član 116. Zakona o PIO/MIO ograničio uživanje prava na stečenu imovinu (penziju) jer ne postoji utvrđen javni interes koji bi eventualno opravdavao derogiranje ovog stečenog prava. Članom 8. Zakona o prijevremenom povoljnijem penzionisanju branilaca odbrambeno-oslobodilačkog rata propisano je da se korisniku penzije ostvarene prema tom Zakonu, a koji zasnuje radni odnos ili započne obavljati samostalnu djelatnost penzija ne isplaćuje za to vrijeme. Naime, Zakonom o prijevremenom povoljnijem penzionisanju branilaca odbrambeno-oslobodilačkog rata se na jedinstven način propisuje ostvarivanje prava na prijevremeno povoljnije penzionisanje bivših pripadnika Oružanih snaga Republike Bosne i Hercegovine (ARBiH, HVO, HOS, MUP-a RBiH i Odjela za unutarnje poslove/MUP-a HZHB), osnovica, obračun, isplata, ponovni obračun i postupak za ostvarivanje prava na penziju, osiguravanje sredstava i druga pitanja, a na sva pitanja koja nisu regulisana ovim zakonom primjenjivat će se odredbe Zakona o PIO/MIO, ukoliko nisu u suprotnosti sa odredbama tog Zakona. Obzirom da se u oba zakona osporenim odredbama na isti način obustavlja isplata penzije korisnicima penzije koji su zasnovali radni odnos, obrazloženje ovog zahtjeva se odnosi na obje osporene odredbe. Podnosilac zahtjeva dalje navodi da je u osporavanom članu 9. Zakona o izmjenama i dopunama, slijeđen isti obrazac kao u neustavnom članu 116. Zakona o PIO/MIO: izuzimanje iz primjene određenih kategorija osiguranika navedenih u odredbi člana 12. tog Zakona. Obustava isplate penzije u slučaju sticanja statusa osiguranika u obaveznom osiguranju koja je neustavna, ne bi trebala ni da postoji, a posebno ne da od iste budu izuzeti nasumično izabrani osiguranici, uvažavajući razliku između plate i ugovorene naknade, bez ikakvog obrazloženja zašto bi oni eventualno trebali da istovremeno primaju penziju i ugovorenu naknadu, a neki drugi ne. Broj 25 - Strana 96 SLUŢBENE NOVINE KANTONA SARAJEVO Članom II.A.2. (1) k) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine propisano je da sva lica na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine uživaju pravo na imovinu. Dalje, Prvi protokol uz Evropsku konvenciju predviđa zaštitu imovine na način da svako fizičko ili pravno lice ima pravo na nesmetano uživanje svoje imovine, te da niko ne može biti lišen svoje imovine, osim u javnom interesu i pod uslovima predviđenim zakonom i opštim principima međunarodnog prava. Članom 14. Evropske konvencije propisana je zabrana diskriminacije, dok je članom 1. Protokola broj 12. uz Evropsku konvenciju predviđena opšta zabrana diskriminacije (ovo posebno u dijelu člana 9. Zakona o izmjenama i dopunama koji se odnosi na izuzetke iz člana 12. Zakona o PIO/MIO). Član 17. Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima propisuje da svako ima pravo da posjeduje imovinu i da niko ne smije samovoljno biti lišen svoje imovine, a član 23. da svako ima pravo na rad, na slobodan izbor zaposlenja, pravične i povoljne uslove rada i na zaštitu od nezaposlenosti. Pravo na rad, takođe je kompromitovano ovim spornim zakonskim rješenjem, obzirom da je osiguranik doveden u nepovoljan položaj da bira između isplate ostvarene penzije i stupanja u radni odnos, kada postoje uslovi da i jedno i drugo bude ostvareno na obostranu korist (osiguranika i Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje, te budžeta Federacije Bosne i Her-cegovine), a bez štetnih posljedica. U članu 6. Međunarod-nog pakta o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima, navodi se da države članice pakta priznaju pravo na rad, koje obuhvata pravo koje ima svako lice na mogućnost zarađivanja kroz slobodno izabran ili prihvaćen rad, i preduzimaju odgovarajuće mjere za očuvanje ovog prava, kao što su programi tehničke i stručne orijentacije i obuke, politika i metodi za postizanje stalnog ekonomskog, socijalnog i kulturnog razvoja i pune proizvodne zaposlenosti u uslo-vima koji čovjeku garantuju uživanje osnovnih političkih i ekonomskih sloboda. Pravo na rad garantuje se i članom 1. Evropske socijalne povelje, a član 12. istog dokumenta propisuje pravo na socijalnu zaštitu na način da države potpisnice imaju obavezu da uspostave i održavaju sistem socijalne zaštite na zadovoljavajućem nivou, te da nastoje da ga progresivno podižu na viši nivo. Dakle, Federacija Bosne i Hercegovine je dužna da primjenjuje međunarodne standarde predviđene međunarodnim sporazumima, nasuprot konstataciji u obrazloženju Prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, od strane Vlade Federacije Bosne i Hercegovine, koji podnosilac dostavlja u prilogu, a koja glasi: "kada je u pitanju oblast penzijskog i invalidskog osiguranja, napominjemo da ne postoji obaveza usklađivanja domaćeg zakonodavstva, sa pravnom stečevinom Evropske unije". Zbog svega navedenog podnosilac zahtjeva predlaže da Sud donese presudu kojom će utvrditi da osporeni članovi zakona nisu u skladu sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine, te da donese privremenu mjeru kojom bi se obustavila primjena osporenih članova zakona do donošenja konačne odluke Suda. 4. Bitni navodi odgovora na zahtjev U skladu sa članom 16. Zakona o postupku pred Ustavnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine, Ustavni sud Federacije je dana 29.3.2022. godine, prepis zahtjeva dostavio Parlamentu Federacije Bosne i Hercegovine (Predstavničkom domu i Domu naroda) kao stranci u Ĉetvrtak, 8. 6. 2023. postupku, radi pribavljanja odgovora na navode podnosioca, odnosno, isti dan je o pokretanju postupka obavijestio i Vladu Federacije Bosne i Hercegovine. Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, dana 29.4.2022. godine, dostavila je Mišljenje V. broj: 618/2022 od 28.4.2022. godine, koje je utvrdila na 313. sjednici održanoj dana 28.4.2022. godine, nakon razmatranja zahtjeva za ocjenu ustavnosti. Mišljenja su da predmetni zahtjev nije osnovan iz sljedećih razloga. Naime, sistem penzijskog i invalidskog osiguranja je sistem u kojem se osiguranicima na principima uzajamnosti i solidarnosti osiguravaju prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja, tj. prava za slučaj starosti i invalidnosti, a članovima njihovih porodica pravo za slučaj smrti osiguranika, odnosno korisnika penzije. Međutim, izuzetno je važno napraviti distinkciju između različitih prava u sistemu penzijskog i invalidskog osiguranja, uslova za njihovo ostvarivanje, te spajanja sa nekim drugim pravom. Ovo iz razloga jer su neka prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja apsolutno nespojiva sa sticanjem statusa osiguranika u obaveznom osiguranju. Pravo na invalidsku penziju stiče osiguranik kod kojeg je utvrđena kategorija invalidnosti, odnosno kod kojeg postoji potpuni gubitak radne sposobnosti. Smatraju da potpuni gubitak radne sposobnosti i, s tim u vezi, ostvarivanje prava na invalidsku penziju, te istovremeno sticanje statusa osigura-nika u obaveznom osiguranju su dijametralno suprotne situa-cije i jedna isključuje drugu. Osiguranik je ili sposoban za rad ili nije. Omogućavanje korisniku invalidske penzije sticanje statusa osiguranika u obaveznom osiguranju ne samo da je u suprotnosti sa navedenim, nego bi stvorilo prostor za zloupotrebe i neminovno dovelo do povećanja udjela invalidskih penzija u penzijskom sistemu u Federaciji Bosne i Hercegovine. Nadalje, pravo na porodičnu penziju osigurava se članovima porodice umrlog osiguranika ili korisnika penzije koji su nesposobni za privređivanje, uz ispunjavanje posebnih uslova propisanih zakonom. Korištenje ovog prava i istovremeno sticanje statusa osiguranika u obaveznom osiguranju značio bi potpuni gubitak svrhe i smisla porodične penzije. Uslovi za ostvarivanje starosne penzije su jasno zakonom propisani i u ovoj situaciji nema smetnje za ostvarivanje prava na starosnu penziju i njeno korišćenje uz istovremeno sticanje statusa osiguranika u obaveznom osiguranju. Međutim, kada je riječ o prijevremenoj starosnoj penziji situacija je drugačija, jer se radi o izuzetnom pravu osiguranika i njegovoj slobodnoj volji da iskoristi ovu zakonsku mogućnost. U tom smislu napominju da se u slučaju "prijevremene starosne penzije", primjenjuje institut jednostranog otkaza ugovora o radu ili eventualno sporazumnog prestanka radnog odnosa, dok se u slučaju "pune starosne penzije" takva odluka donosi po sili zakona. Iz navedenog je jasno da je osporenim članom 9. Zakona o izmjenama i dopunama licima koja su ostvarila pravo na punu starosnu penziju omogućeno istovremeno ostvarivanje prava na starosnu penziju i sticanje statusa osiguranika u obaveznom osiguranju, tj. zasnivanje radnog odnosa. Kod invalidske i porodične penzije, te prijevremene starosne penzije situacija je drugačija, a penzija se obustavlja jer se radi o pravima koja su apsolutno nespojiva sa sticanjem statusa osiguranika u obaveznom osiguranju. Stoga su mišljenja da ne postoji kršenje prava na rad, kao i prava na imovinu propisanih Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine i međunarodnim konvencijama. Uostalom, stav Ĉetvrtak, 8. 6. 2023. SLUŢBENE NOVINE KANTONA SARAJEVO je i Evropskog suda za ljudska prava da u domenu socijalnih prava, gdje se svrstavaju penzije, države imaju mogućnost slobodne procjene, te da su nacionalna zakonodavstva ta koja imaju direktan i najbolji uvid u stanje u društvu i njegove potrebe, te su u boljoj poziciji da procijene šta je u javnom interesu, što je proporcionalno i razumno. Na ovaj način mišljenja su da zakonodavac štiti temelje na kojima je postavljen sistem penzijskog i invalidskog osiguranja, a u konačnici i Budžet Federacije Bosne i Hercegovine. Ističu da kada je u pitanju dio zahtjeva koji se odnosi na lica iz člana 12. tač. c), d), e) i f) Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, da se u ovim situacijama radi o primjeni propisa iz oblasti doprinosa i poreza. Poznato je da u navedenim slučajevima nema sticanja statusa osiguranika u obaveznom osiguranju, pa nema ni obustave isplate penzije. Posebno ističu da je konkretna situacija značajno drugačija od one koja je bila propisana članom 116. Zakona o PIO/MIO, a koji član Zakona je Presudom Ustavnog suda Federacije proglašen neustavnim. Istim je bilo u potpunosti onemogućeno istovremeno korišćenje prava na penziju i sticanje statusa osiguranika u obaveznom osiguranju, što nije slučaj sa trenutnom formulacijom, jer se samo ograničava pravo u slučaju invalidske, porodične i prijevremene starosne penzije. Takođe, lica koja ostvare pravo na prijevremenu starosnu penziju, nakon ispunjavanja uslova za punu starosnu penziju imaju pravo istovremeno koristiti penziju i steći status osiguranika u obaveznom osiguranju, odnosno zasnovati radni odnos. Takođe mišljenja su da bi donošenje privremene mjere izazvalo ozbiljnu štetu po sistem penzijskog i invalidskog osiguranja koja bi se teško mogla ispraviti. Kada je u pitanju dio zahtjeva koji se odnosi na osporeni član 8. Zakona o prijevremenom povoljnijem penzionisanju branilaca odbrambeno-oslobodilačkog rata, smatraju da je navedenim Zakonom na jedinstven način propisano korišćenje i ostvarivanje prava na povoljnije penzionisanje bivših pripadnika Oružanih snaga Republike Bosne i Hercegovine. Navedenim zakonom je data mogućnost naprijed navedenim pripadnicima branilačkih populacija pravo izbora povoljnijeg penzionisanja, te je izbor za ostvarivanje navedenog prava bio ličan. Kada je riječ o povoljnijem penzionisanju potrebno je istaći da ona kao takva ne predstavlja uslov za ostvarivanje prava na starosnu penziju propisan zakonom. Radi se o izuzetnom pravu osiguranika i znači riječ je o sporazumnom raskidu radnog odnosa, radi ispunjavanja uslova za povoljnije penzionisanje. Ostvari-vanje prava na povoljniju penziju po Zakonu o prijevremenom povoljnijem penzionisanju branilaca odbrambeno-oslobodi-lačkog rata je moguće prije ispunjavanja 40 godina staža osi-guranja (beneficirani ratni staž) odnosno prije navršava-nja 65 godina života, odnosno dat je izbor penzionisanja po povoljnijem Zakonu za kategorije branilačke populacije iz kojih razloga smatraju neosnovanim da se korisniku penzije ne izvrši obustava iste u slučaju sticanja statusa osiguranika u obaveznom osiguranju. Imajući u vidu sve navedeno predlažu da Ustavni sud Federacije, odbije zahtjev za ocjenu ustavnosti i zahtjev za privremenu mjeru kao neosnovan. Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine je putem Zakonodavno-pravne komisije tek 6.6.2022. godine, više od dva mjeseca nakon isteka ostavljenog roka, podneskom broj: 01/2-02-1017/22-6 od Broj 25 - Strana 97 6.6.2022. godine, Ustavnom sudu Federacije dostavio odgovor na zahtjev sa prilozima. Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine nije dostavio odgovor. 5. Relevantno pravo A. Ustav Federacije Bosne i Hercegovine Član II. A 2. (1) c), k), l) i n) Federacija će osigurati primjenu najvišeg nivoa međunarodno priznatih prava i sloboda utvrđenih u dokumentima navedenim u Aneksu ovog ustava. Posebno: (1) Sva lica na teritoriji Federacije uživaju prava na: c) jednakost pred zakonom; k) imovinu; l) osnovne slobode: slobodu govora i štampe; slobodu mišljenja; savjesti i uvjerenja; slobodu religije, uključujući privatno i javno vjeroispovijedanje;slobodu okupljanja; slobodu udruživanja; uključujući slobodu osnivanja i pripadanja sindikatima i slobodu neudruživanja; slobodu na rad; n) socijalnu zaštitu; Član IV.C.3.10.(2) a) (2) Ustavni sud: a) na zahtjev Predsjednika Federacije, Potpredsjednika Federacije, Premijera, zamje-nika Premijera ili na zahtjev jedne trećine članova bilo kog doma Parlamenta Fede-racije, utvrdit će da li je prijedlog zakona koji je usvojio jedan od domova, ili zakon koji su usvojila oba doma, u skladu sa ovim ustavom; Član IV.C.3.12.b) Odluke Ustavnog suda konačne su i obavezujuće, posebno kada: b) Sud utvrdi da zakon, usvojeni ili predloženi zakon ili drugi propis Federacije ili bilo kojeg kantona, grada ili bilo koje opštine nije u skladu sa ovim ustavom. Taj ili drugi propis neće se primjenjivati, odnosno stupiti na snagu, osim ukoliko se izmijeni na način koji propiše Sud ili ukoliko Sud ne utvrdi prelazna rješenja, koja ne mogu biti na snazi duže od šest mjeseci. Amandman XVIII Član VII.3. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine mijenja se i glasi: "Međunarodni ugovori i drugi sporazumi koji su na snazi u Bosni i Hercegovini i Federaciji, te opšta pravila međunarodnog prava čine dio zakonodavstva Federacije. U slučaju nesaglasnosti međunarodnog ugovora, odnosno sporazuma i zakonodavstva, preovladava međunarodni ugovor, odnosno sporazum". B. Evropska konvencija o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda Član 14. Zabrana diskriminacije Uživanje prava i sloboda predviđenih u ovoj konvenciji osigurava se bez diskriminacije po bilo kom osnovu, kao što su spol, rasa, boja kože, jezik, vjeroispovijest, političko ili drugo mišljenje, nacionalno ili socijalno porijeklo, povezanost sa nacionalnom manjinom, imovina, rođenje ili drugi status. Broj 25 - Strana 98 SLUŢBENE NOVINE KANTONA SARAJEVO B. Protokol uz Evropsku konvenciju o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda ("Prvi protokol") Član 1. Zaštita imovine Svako fizičko ili pravno lice ima pravo na mirno uživanje svoje imovine. Niko ne može biti lišen svoje imovine, osim u javnom interesu i pod uslovima predviđenim zakonom i opštim principima međunarodnog prava. Prethodne odredbe, međutim, ni na koji način ne umanjuju pravo države da primjenjuje zakone koje smatra potrebnim da bi regulisala korišćenje imovine u skladu s opštim interesom, ili da bi osigurala plaćanje poreza ili drugih doprinosa ili kazni. G. Protokol broj 12. uz Evropsku konvenciju o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda Član 1. Opšta zabrana diskriminacije 1. Uživanje svakog prava koje zakon predviđa mora se osigurati bez diskriminacije po bilo kom osnovu, kao što su spol, rasa, boja kože, jezik, vjeroispovijest, političko ili drugo mišljenje, nacionalno ili socijalno porijeklo, povezanost sa nacionalnom manjinom, imovina, rođenje ili drugi status. 2. Javne vlasti ne smiju ni prema kome vršiti diskriminaciju po bilo kom osnovu kao što su oni spomenuti u stavu 1. Član 3. Odnos prema konvenciji Odredbe članova 1. i 2. ovog protokola smatraju se među državama stranama ugovornicama, dodatnim članovima Konvencije i sve odredbe Konvencije primjenjuju se u skladu s tim. D. Zakon o postupku pred Ustavnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br.: 6/95 i 37/03) Član 26. stav 1. Ustavni sud na sjednici bez rasprave odlučuje o odbacivanju zahtjeva kad nije nadležan za odlučivanje o zahtjevu, kad podnosilac zahtjeva nije ovlašćen za pokretanje postupka, kad zahtjev nije podnesen u zakonom predviđenom roku, kad je Ustavni sud o toj stvari već odlučio ili kad ne postoje druge procesne pretpostavke za odlučivanje o suštini stvari. Član 40. stav 1. Usvojeni ili predloženi zakon ili drugi propis organa federalne, kantonalne ili opštinske vlasti za koji Ustavni sud utvrdi da nije u skladu sa Ustavom neće se primjenjivati od dana objavljivanja presude Ustavnog suda u "Službenim novinama Federacije BiH", odnosno predloženi zakon ili drugi propis neće stupiti na snagu. Đ. Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju ("Službene novine Federacije BiH", broj: 13/18) Odredba koja je proglašena neustavnom i koja se ne primjenjuje od 11.12.2019. godine Član 116. (Obustava isplate u slučaju sticanja statusa osiguranika u obaveznom osiguranju) Korisniku penzije koji u skladu sa ovim zakonom stekne status osiguranika u obaveznom osiguranju, izuzev Ĉetvrtak, 8. 6. 2023. osiguranika iz člana 12. tač. c), d), e) i f) ovog zakona, isplata penzije se obustavlja za period trajanja osiguranja. E. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju ("Službene novine Federacije BiH", broj: 19/22) Član 9. – osporena odredba U članu 116. na kraju rečenice dodaje se zarez i riječi: "a najduže do navršenja 40 godina staža osiguranja, odnosno 65 godina života." Iza stava (1) dodaje se novi stav (2) koji glasi: "(2) Korisniku porodične penzije koji u skladu sa ovim zakonom stekne status osiguranika u obaveznom osiguranju, izuzev osiguranika iz člana 12. tač. c), d), e) i f) ovog zakona, isplata penzije se obustavlja za period trajanja osiguranja." Ž. Zakon o prijevremenom povoljnijem penzionisanju branilaca odbrambeno- oslobodilačkog rata ("Službene novine Federacije BiH", br.: 41/13, 90/17 i 29/22) Član 8. – osporena odredba Korisniku penzije ostvarene prema ovom zakonu koji zasnuje radni odnos ili započne obavljati samostalnu djelatnost penzija se ne isplaćuje za to vrijeme. 6. Ustavnosudska praksa Presuda Ustavnog suda Federacije broj: U-36/18 od 12.11.2019. godine ("Službene novine Federacije BiH", broj: 93/19) i Presuda Ustavnog suda Federacije broj: U2/22 od 14.2.2023. godine ("Službene novine Federacije BiH", broj: 18/23). 7. Činjenično stanje i stav Ustavnog suda Federacije Nakon razmatranja zahtjeva za ocjenu ustavnosti i analize osporenih odredbi, uzimajući u obzir mišljenje Vlade Federacije Bosne i Hercegovine kao predlagača zakona i cjelokupnu dokumentaciju u spisu predmeta, a imajući u vidu relevantno pravo i ustavnosudsku praksu, utvrđene su činjenice od značaja za donošenje odluke u ovom predmetu kako slijedi. Podnosilac zahtjeva zatražio je ocjenu ustavnosti dviju odredbi iz dva različita zakona: člana 9. Zakona o izmjenama i dopunama, te člana 8. Zakona o prijevremenom povoljnijem penzionisanju branilaca odbrambenooslobodilačkog rata. O ustavnosti člana 8. Zakona o prijevremenom povoljnijem penzionisanju branilaca odbrambenooslobodilačkog rata, Ustavni sud Federacije je već odlučio Presudom broj: U-2/22 od 14.2.2023. godine ("Službene novine Federacije BiH", broj: 18/23), utvrdivši "da je član 8. Zakona o prijevre-menom povoljnijem penzionisanju branilaca odbrambeno-oslobodilačkog rata ("Službene novine Federacije BiH", br.:41/13, 90/17 i 29/22), u skladu sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine." Stoga je zahtjev podnosioca, u dijelu koji se odnosi na tu zakonsku odredbu, u skladu sa članom 26. stav 1. Zakona o postupku pred Ustavnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine, trebalo odbaciti (argumentum res iudicata). Kada je u pitanju osporeni član 9. Zakona o izmjenama i dopunama, utvrđeno je da se osporenom odredbom mijenja, tačnije dopunjava član 116. Zakona o PIO/MIO, koji je već bio predmetom ocjene ustavnosti pred Ustavnim sudom Federacije. Riječ je o odredbi kojom je, uz određene izuzetke, bila propisana privremena obustava isplate Ĉetvrtak, 8. 6. 2023. SLUŢBENE NOVINE KANTONA SARAJEVO penzije korisnicima koji steknu status osiguranika u obaveznom osiguranju i koja je glasila: "Član 116. Korisniku penzije koji u skladu sa ovim zakonom stekne status osiguranika u obaveznom osiguranju, izuzev osiguranika iz člana 12. tač. c), d), e) i f) ovog zakona, isplata penzije se obustavlja za period trajanja osiguranja." Ova odredba bila je predmetom ocjene ustavnosti pred Ustavnim sudom Federacije po predočenom ustavnom pitanju Kantonalnog suda u Zenici i zahtjevu Potpredsjednika Federacije Bosne i Hercegovine, te je presudom broj U-36/18 od 12.11.2019. godine utvrđeno da ista nije u skladu sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine. Kako tom presudom nije utvrđeno nikakvo prelazno rješenje, to ima značiti da je primjena te odredbe prestala sa danom objavljivanja navedene presude u "Službenim novinama Federacije BiH" (11.12.2019. godine), što je čini de iure nepostojećom, a zakonodavca obavezuje da izvrši Presudu broj: U-36/18, te neustavnu odredbu izbriše i time je i de facto trajno ukloni iz pravnog poretka Federacije Bosne i Hercegovine, što ni do danas nije učinjeno. Ustavni sud Federacije je na to jasno ukazao i donošenjem Rješenja o neizvršenju Presude broj: U-36/18, koje je objavljeno u "Službenim novinama Federacije BiH", broj: 94/20 od 25.12.2020. godine. Dakle, umjesto da neustavnu odredbu člana 116. Zakona o PIO/MIO briše, zakonodavac u Zakonu o izmjenama i dopunama donosi osporenu odredbu člana 9. kojom se ona dopunjava i koja glasi: "Član 9. U članu 116. na kraju rečenice dodaje se zarez i riječi: "a najduže do navršenja 40 godina staža osiguranja, odnosno 65 godina života." Iza stava (1) dodaje se novi stav (2) koji glasi: "Korisniku porodične penzije koji u skladu sa ovim zakonom stekne status osiguranika u obaveznom osiguranju, izuzev osiguranika iz člana 12. tač. c), d), e) i f) ovog zakona, isplata penzije se obustavlja za period trajanja osiguranja." Premda je problematičnost ove odredbe vidljiva već na pravno-tehničkom nivou, mnogo je krupnije pitanje smisla zakonske odredbe kojom se "dopunjava" odredba člana 116. Zakona o PIO/MIO čija primjena već gotovo tri i po godine nije pravno moguća. Ovo stvara utisak da je donoseći osporenu odredbu zakonodavac u najmanju ruku previdio, da se ne kaže ignorisao, gore pomenutu Presudu broj: U-36/18, kao i naknadno doneseno Rješenje o neizvršenju iste. No iz obrazloženja Prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, koje je Vlada Federacije Bosne i Hercegovine uputila u oba doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine (17.9.2021. godine) vidi se da nije sasvim tako. Naime, u dijelu obrazloženja koji se odnosi na član 9. konstatuje se da je dana 11.12.2019. godine u "Službenim novinama Federacije BiH" objavljena Presuda Ustavnog suda Federacije broj U-36/18 kojom je utvrđeno da član 116. Zakona o PIO/MIO nije u skladu sa Ustavom Federacije, te da se ne može primjenjivati. Šta više, Vlada je usvojila i mišljenje "da kroz izmjene i dopune Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, izmijeni i spornu odredbu člana 116. Zakona. No ovo se ipak ne može smatrati nakanom da se, Broj 25 - Strana 99 gotovo dvije godine nakon objave Presude broj: U-36/18, i gotovo godinu dana po donošenju Rješenja o neizvršenju iste, ona napokon izvrši. Naprosto zato, što je jedini način da se ona izvrši brisanje neustavnog člana 116. Zakona o PIO/MIO, a nikako njegovo dopunjavanje odredbama koje ne otklanjaju utvrđene razloge neustavnosti. Kako ono što je neustavno ne može voljom zakonodavca biti vraćeno u pravni poredak, to znači, da stav (1) ne može sadržavati tekst koji je sadržavao prije objave Presude broj: U-36/18, jer je isti protivan Ustavu Federacije Bosne i Hercegovine, već samo riječi koje se dodaju članom 9. Zakona o izmjenama i dopunama. Prema tome, član 116. Zakona o PIO/MIO sada bi, zapravo, izgledao ovako: "Član 116. (1) a najduže do navršenja 40 godina staža osiguranja, odnosno 65 godina života. (2) Korisniku porodične penzije koji u skladu sa ovim zakonom stekne status osiguranika u obaveznom osiguranju, izuzev osiguranika iz člana 12. tač. c), d), e) i f) ovog zakona, isplata penzije se obustavlja za period trajanja osiguranja." Kako se vidi, odredba člana 9. Zakona o izmjenama i dopunama proizvela je dvije odredbe u osnovnom Zakonu o PIO/MIO koje je valjalo proglasiti neustavnim iz različitih razloga. Stav (1) člana 116. zato što se radi o dopuni de iure inegzistentne odredbe čiju je neustavnost Ustavni sud Federacije već ranije utvrdio, pa bi ta dopuna kao njoj pripadajuća, trebalo da slijedi njenu pravnu sudbinu. Ustavni sud Federacije zaključuje da ta dopuna, uz to, ne mijenja suštinu ranije važeće odredbe o privremenoj obustavi isplate penzije, već samo njen vremenski domašaj, što ne otklanja razloge njene neustavnosti. Konačno, ova dopuna, bez osnovnog teksta, figurativno rečeno, "visi u zraku", odnosno radi se o zakonskoj odredbi koja je sama za sebe nerazumljiva, nejasna i neprimjenjiva (lex imperfecta), jer se njeni adresati ne mogu identifikovati. Što se pak tiče novog stava (2) člana 116., on sadrži iste one razloge neustavnosti utvrđene u Presudi broj: U36/18, samo što se odredba sada odnosi na uži krug lica – samo na korisnike porodične penzije. Kada se sve što je rečeno uzme u obzir, proističe da je zahtjev podnosioca u pogledu člana 9. Zakona o izmjenama i dopunama osnovan i da mu je, u tom dijelu, trebalo udovoljiti. Ustavni sud Federacije upućuje i na širu argumentaciju sadržanu u obrazloženju ranijih presuda (vid. tačku 6. obrazloženja ove Presude), a koja se, neposredno ili posredno, odnosi na ovdje osporene odredbe. Na osnovu gore izloženog, odlučeno je kao u izreci ove Presude, a kako je njome meritorno odlučeno o dijelu zahtjeva koji se odnosi na član 9. Zakona o izmjenama i dopunama, prestala je potreba za odlučivanjem o privremenoj mjeri. Ovu presudu Ustavni sud Federacije donio je jednoglasno u sastavu: predsjednica Suda Aleksandra Martinović, Mirjana Čučković, Mirko Milićević, prof. dr Edin Muminović, Branimir Orašanin, dr sc. Kata Senjak, Ajša Softić i mr sc. Alen Taletović, sudije Suda. Predsjednica Broj U-13/22 Ustavnog suda 9. maja 2023. godine Federacije Bosne i Hercegovine Sarajevo Aleksandra Martinović SLUŢBENE NOVINE KANTONA SARAJEVO Broj 25 - Strana 100 SLUŢBENE OBJAVE MINISTARSTVO ZA RAD, SOCIJALNU POLITIKU, RASELJENA LICA I IZBJEGLICE KANTONA SARAJEVO