Aktio

Kantonalna uprava civilne zaštite Kantona Sarajevo

Pravilnik o radnim odnosima drţavnih sluţbenika i namještenika Kantonalne uprave civilne zaštite Kantona Sarajevo i. opće odredbe

Na osnovu ĉlana 118. Zakona o radu ("Sluţbene novine Federacije BiH", br. 26/16, 89/18 i 44/22), ĉlana 60. i 66. st. (1) i (2) Zakona o organizaciji organa uprave u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Sluţbene novine Federacije BiH", broj 35/05), ĉl. 48. i 74. st. (3) i (4) Zakona o drţavnoj sluţbi u Kantonu Sarajevo ("Sluţbene novine Kantona Sarajevo", broj 31/16 i 45/19), ĉlana 2. Zakona o namještenicima u organima drţavne sluţbe u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Sluţbene novine Federacije BiH", br. 49/05 i 103/21) i ĉlana 110. stav (1) Kolektivnog ugovora za drţavne sluţbenike i namještenike u organima drţavne sluţbe Kantona Sarajevo ("Sluţbene novine Kantona Sarajevo", broj 30/22), a uz prethodne konsultacije i pribavljeno Mišljenje sindikata, direktor Kantonalne uprave civilne zaštite Kantona Sarajevo donosi PRAVILNIK O RADNIM ODNOSIMA DRŢAVNIH SLUŢBENIKA I NAMJEŠTENIKA KANTONALNE UPRAVE CIVILNE ZAŠTITE KANTONA SARAJEVO I. OPĆE ODREDBE Ĉlan 1. (Predmet regulisanja) Ovim pravilnikom, u skladu sa zakonom i drugim propisima, bliţe se regulišu radni odnosi, radno vrijeme i odsustva drţavnih sluţbenika i namještenika u Kantonalnoj Broj 23 - Strana 53 upravi civilne zaštite Kantona Sarajevo (u daljem tekstu: Uprava). Ĉlan 2. (Dostavljanje fotokopije prijava) Uprava je duţna, drţavnim sluţbenicima i namještenicima, uz pisani dokaz, dostaviti fotokopije prijava na obavezno osiguranje, odmah na poĉetku rada, kao i svake promjene osiguranja koja se tiĉe drţavnih sluţbenika i namještenika. II. RADNI ODNOSI Ĉlan 3. (Primjena drugih propisa) Na radne odnose drţavnih sluţbenika i namještenika u Upravi, koji nisu regulisani ovim pravilnikom, neposredno se primjenjuju zakoni i drugi propisi koji se odnose na drţavne sluţbenike i namještenike i pravilnik kojim se reguliše unutrašnja organizacija Uprave. Ĉlan 4. (Prijem, postavljenje i rasporeĊivanje) (1) Drţavni sluţbenici i namještenici postavljaju se i rasporeĊuju na radna mjesta u Upravi rješenjem na neodreĊeno vrijeme, u skladu sa zakonima i provedbenim propisima koji se odnose na drţavne sluţbenike i namještenike. (2) Radni odnos na odreĊeno vrijeme u Upravi, moţe se zasnovati pod uslovima i na naĉin propisan zakonima i provedbenim propisima koji se odnose na drţavne sluţbenike i namještenike. (3) Lice koje traţi zaposlenje, kao i lice koje se zaposli, ne moţe biti stavljeno u nepovoljniji poloţaj s obzirom na spol, spolno opredjeljenje, braĉno stanje, porodiĉne obaveze, starost, invalidnost, trudnoću, jezik, vjeru, politiĉko i drugo mišljenje, nacionalnu pripadnost, socijalno porijeklo, imovno stanje, roĊenje, rasu, boju koţe, ĉlanstvo ili neĉlanstvo u politiĉkim strankama i sindikatima, zdravstveni status ili neko drugo liĉno svojstvo. (4) Zabranjena je diskriminacija lica koje traţi zaposlenje i drţavnih sluţbenika i namještenika po svim osnovima diskriminacije propisanim zakonom. (5) Uprava je duţna ţenu za vrijeme trudnoće, odnosno dojenja djeteta, rasporediti na druge poslove ako je to u interesu njenog zdravstvenog stanja, koje je utvrdio ovlašteni ljekar. (6) Ako nije moguće rasporeĊivanje ţene u smislu stava (5) ovog ĉlana, ţena ima pravo na odsustvo sa rada uz naknadu plaće, u skladu sa kolektivnim ugovorom i ovim pravilnikom. (7) Privremeni raspored iz stava (5) ovog ĉlana ne moţe imati za posljedicu smanjenje plaće ţene. (8) Ţena, iz stava (5) ovog ĉlana, moţe se premjestiti u drugo mjesto rada, samo uz njen pisani pristanak. Ĉlan 5. (Probni rad) (1) Kada se radi o prvom zapošljavanju u Upravi, drţavni sluţbenici i namještenici prolaze period probnog rada, koji obuhvata vrijeme uvoĊenja u posao i vrijeme obavljanja duţnosti, u skladu sa zakonima i provedbenim propisima koji se odnose na drţavne sluţbenike i namještenike. (2) Drţavnim sluţbenicima i namještenicima, koji su za vrijeme probnog rada bili odsutni sa rada iz opravdanih razloga (bolest, porodiljsko odsustvo, mobilizacija i sl.), Broj 23 - Strana 54 SLUŢBENE NOVINE KANTONA SARAJEVO probni rad se produţava za onoliko dana/vremena koliko su bili opravdano odsutni. (3) Ocjenu rada drţavnih sluţbenika ili namještenika za vrijeme probnog rada, predlaţe rukovodilac organizacione jedinice, odnosno ovlaštena osoba koja prati njegov rad u organu drţavne sluţbe. (4) Ocjenjivanje probnog rada drţavnih sluţbenika ili namještenika vrši direktor Uprave. (5) Ukoliko je ocjena rada drţavnih sluţbenika ili namještenika zadovoljavajuća, direktor Uprave rješenjem potvrĊuje postavljenje drţavnih sluţbenika, odnosno rasporeĊivanje namještenika na radno mjesto. (6) Ukoliko je ocjena rada drţavnih sluţbenika ili namještenika nezadovoljavajuća, direktor Uprave donosi rješenje o prestanku radnog odnosa u skladu sa zakonom. Ĉlan 6. (Pripravniĉki staţ i struĉno osposobljavanje za samostalan rad) (1) Uprava će planirati i redovno godišnje primati u radni odnos pripravnike radi obavljanja pripravniĉkog staţa, u skladu sa zakonom i Vladinim programom prijema pripravnika. (2) Struĉni kadrovi mogu se primiti na struĉno osposobljavanje radi polaganja pripravniĉkog, odnosno struĉnog ispita i bez zasnivanja radnog odnosa, u skladu sa zakonom. (3) Ugovor o struĉnom osposobljavanju bez zasnivanja radnog odnosa zakljuĉuje se u pisanom obliku, a struĉno osposobljavanje moţe trajati onoliko koliko traje pripravniĉki staţ. Ĉlan 7. (Prekobrojnost) Direktor Uprave proglašava drţavne sluţbenike i namještenike prekobrojnim u skladu sa zakonom, a prema redoslijedu koji se utvrdi Listom prioriteta za rješavanje njihovog radnopravnog statusa, polazeći od kriterija utvrĊenih Kolektivnim ugovorom za drţavne sluţbenike i namještenike u organima drţavne sluţbe Kantona Sarajevo ("Sluţbene novine Kantona Sarajevo", broj 30/22 - u daljem tekstu: Kolektivni ugovor). Ĉlan 8. (Pravo na uvećan staţ) (1) Profesionalnim vatrogascima i starješinama vatrogasne jedinice, koji obavljaju operativne poslove vatrogastva u Profesionalnoj vatrogasnoj jedinici na radnim mjestima utvrĊenim Odlukom o utvrĊivanju radnih mjesta u profesionalnoj vatrogasnoj jedinici na kojima se staţ raĉuna u uvećanom trajanju i naĉinu uplate doprinosa za staţ osiguranja u uvećanom trajanju, ("Sluţbene novine Federacije BiH", broj 8/11), staţ osiguranja u uvećanom trajanju raĉuna se na naĉin da se 12 mjeseci efektivnog staţa raĉuna kao 15 mjeseci staţa osiguranja. (2) Izuzetno, za vrijeme provedeno na bolovanju preko 42 dana ili plaćenom odsustvu po bilo kojem osnovu duţem od 30 dana u toku jedne godine, profesionalnim vatrogascima i starješinama vatrogasne jedinice iz stava (1) ovog ĉlana, ne raĉuna se staţ osiguranja u uvećanom trajanju. III. RADNO VRIJEME Ĉlan 9. (Trajanje radnog vremena) (1) Puno radno vrijeme drţavnih sluţbenika i namještenika Uprave iznosi 40 sati sedmiĉno i rasporeĊuje se po osam sati na pet radnih dana, od ponedjeljka do petka. Ĉetvrtak, 25. 5. 2023. Neradni dani su u pravilu subota, nedjelja i dani drţavnih praznika. (3) Redovno dnevno radno vrijeme utvrĊuje se u vremenu od 8,00 do 16,30 sati, uz mogućnost poĉetka i završetka radnog vremena u intervalu na naĉin kako je propisano ĉlanom 23. stav (1) Uredbe o pravilima kućnog reda i radnom vremenu u kantonalnim organima uprave ("Sluţbene novine Kantona Sarajevo", broj 38/22 – u daljem tekstu: Uredba o pravilima kućnog reda). (4) Sedmiĉno radno vrijeme rasporeĊuje se na pet radnih dana, od ponedjeljka do petka za drţavne sluţbenike i namještenike, osim za drţavne sluţbenike i namještenike ĉiji je rad shodno rasporedu organizovan u smjenama ili turnusima. (5) Rad drţavnih sluţbenika i namještenika, ĉiji je rad organizovan u smjenama ili turnusima u Profesionalnoj vatrogasnoj jedinici (u daljem tekstu: PVJ), odvija se neprekidno u ĉetiri smjene 12/24, 12/48, koje se utvrĊuju tako da ukupno radno vrijeme u toku godine u prosjeku ne bude duţe od 40 sati sedmiĉno, s tim da jedna smjena ne moţe trajati duţe od 12 sati, što se utvrĊuje aktom o rasporedu smjena. (6) Starješina PVJ donosi akt o rasporedu smjena za drţavne sluţbenike i namještenike iz stava (5) ovog ĉlana, u skladu sa ĉlanom 70. stav (1) Zakona o zaštiti od poţara i vatrogastvu ("Sluţbene novine Federacije BiH", broj 64/09). (7) Izuzetno od stava (5) ovog ĉlana, zbog specifiĉnosti poslova gašenja poţara, rad smjene koja je na intervenciji moţe se produţiti i poslije 12 sati, ako je to neophodno za okonĉanje zapoĉete intervencije na gašenju poţara i spašavanju ljudi i materijalnih dobara, o ĉemu odluĉuje starješina vatrogasne jedinice koji rukovodi intervencijom. (8) U uslovima iz stava (7) ovog ĉlana, starješina vatrogasne jedinice koji rukovodi vatrogasnom intervencijom, moţe narediti da na posao pozove potreban broj vatrogasaca svoje jedinice koji nisu u zateĉenoj smjeni ili su odsutni iz nekog drugog razloga, osim bolovanja, ako ocijeni da je njihovo angaţiranje neophodno radi efikasnog okonĉanja intervencije, a pozvani vatrogasci su se duţni odazvati tom pozivu. (9) Rad drţavnih sluţbenika i namještenika, ĉiji je rad organizovan u smjenama ili turnusima u Kantonalnom operativnom centru civilne zaštite odvija se neprekidno u ĉetiri smjene 12/24, 12/48, obzirom da je ĉlanom 151. stav (2) Zakona o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća ("Sluţbene novine Federacije BiH", br. 39/03, 22/06 i 43/10) propisano da kantonalni operativni centar radi neprekidno 24 sata svaki dan. (10) Šef Kantonalnog operativnog centra civilne zaštite donosi akt o rasporedu smjena za drţavne sluţbenike i namještenike iz stava (9) ovog ĉlana. Ĉlan 10. (Evidencija prisustva na radnom mjestu) (1) Za drţavne sluţbenike i namještenike Uprave vodi se evidencija o prisustvu za drţavne sluţbenike i namještenike, koja sadrţi dolazak/odlazak/izlazak/povratak na posao, u skladu sa odredbama Uredbe o pravilima kućnog reda. (2) Izuzetno od stava (1) ovog ĉlana, starješina PVJ, ispostave i drugih sastava jedinice ili njegov zamjenik, vodi knjigu evidencije o radnom vremenu po smjenama za zaposlenike PVJ, ĉiji je rad organizovan u smjenama ili (2) Ĉetvrtak, 25. 5. 2023. SLUŢBENE NOVINE KANTONA SARAJEVO turnusima, u skladu sa odredbama Pravilnika o sadrţaju i naĉinu voĊenja evidencija u vatrogasnim jedinicama ("Sluţbene novine Federacije BIH", broj 55/11). Ĉlan 11. (Prekovremeni rad) (1) U sluĉaju više sile (poţar, potres, poplava) i iznenadnog povećanja obima posla, kao i u drugim sliĉnim sluĉajevima neophodne potrebe, drţavni sluţbenici i namještenici su, na zahtjev direktora Uprave, obavezni da rade duţe od punog radnog vremena (prekovremeni rad), a najviše do osam sati sedmiĉno. (2) Nije dozvoljen prekovremeni rad trudnici, majci odnosno usvojitelju djeteta do tri godine ţivota, kao i samohranom roditelju, samohranom usvojitelju i licu kojem je na osnovu rješenja nadleţnog organa dijete povjereno na ĉuvanje i odgoj, do šest godina ţivota djeteta. (3) Trudnica, majka, odnosno usvojitelj djeteta do tri godine ţivota, kao i samohrani roditelj, samohrani usvojitelj i lice kojem je na osnovu rješenja nadleţnog organa dijete povjereno na ĉuvanje i odgoj, do šest godina ţivota djeteta, moţe raditi prekovremeno ako da pisanu izjavu o dobrovoljnom pristanku na takav rad. (4) Na kraju mjeseca u kojem je ostvaren prekovremeni rad, drţavni sluţbenik i namještenik direktoru Uprave dostavlja pisano obrazloţenje, odobreno od strane neposrednog rukovodioca, na osnovu kojeg se donosi rješenje o isplati naknade za ostvarene sate prekovremenog rada, u kojem je precizno naznaĉena vrsta poslova, broj sati provedenih na takvim poslovima i broj izvršilaca poslova. Ĉlan 12. (Preraspodjela radnog vremena) (1) Ako priroda posla to zahtijeva, puno radno vrijeme drţavnih sluţbenika i namještenika moţe se preraspodjeliti tako da tokom jednog perioda traje duţe, a tokom drugog perioda kraće od punog radnog vremena, s tim da prosjeĉno radno vrijeme u toku trajanja preraspodjele, ne moţe biti duţe od 52 sata sedmiĉno, a za sezonske poslove najduţe 60 sati sedmiĉno. (2) O uvoĊenju preraspodjele iz stava (1) ovog ĉlana, direktor Uprave je duţan donijeti rješenje koje dostavlja drţavnom sluţbeniku i namješteniku. (3) Ako je uvedena preraspodjela radnog vremena, prosjeĉno radno vrijeme tokom kalendarske godine ili drugog perioda odreĊenog kolektivnim ugovorom, ne moţe biti duţe od punog radnog vremena. (4) Preraspodijeljeno radno vrijeme ne smatra se prekovremenim radom. (5) Trudnica, majka odnosno usvojitelj djeteta do tri godine ţivota, kao i samohrani roditelj, samohrani usvojitelj i lice kojem je na osnovu rješenja nadleţnog organa dijete povjereno na ĉuvanje i odgoj, do šest godina ţivota djeteta, moţe raditi u preraspodjeli radnog vremena samo ukoliko pisanom izjavom pristane na takav rad. IV. ODMORI I ODSUSTVA Ĉlan 13. (Odmor u toku radnog vremena) (1) Drţavni sluţbenici i namještenici, tokom redovnog dnevnog radnog vremena, imaju pravo na odmor u toku radnog vremena (dnevna pauza) u trajanju od 30 minuta, koji se ne uraĉunava u radno vrijeme i ne moţe se koristiti na poĉetku i kraju radnog vremena. (2) Dnevna pauza od 30 minuta se, u pravilu, koristi u vremenu od 11,00 do 11,30 sati ili od 11,30 do 12,00 sati. Broj 23 - Strana 55 Korištenje dnevne pauze u drugom periodu od propisanog u stavu (2) ovog ĉlana, moţe utvrditi direktor Uprave, kada to zahtijeva priroda posla i potrebe sluţbe, s tim da dnevna pauza ne moţe trajati duţe od 30 minuta. (4) Izuzetno od st. (1), (2) i (3), drţavni sluţbenici i namještenici PVJ i Kantonalnog operativnog centra civilne zaštite, koji rade u turnusima po 12 sati dnevno u toku radnog dana imaju pravo na odmor u toku rada u trajanju od 45 minuta, a koji mogu koristiti u dva dijela od kojih je jedan od 30, a drugi 15 minuta, ukoliko priroda posla to dozvoljava, s tim da se dnevna pauza ne uraĉunava u radno vrijeme i ne moţe se koristiti na poĉetku i kraju radnog vremena. (5) Direktor Uprave je duţan drţavnim sluţbenicima i namještenicima, na njihov zahtjev, omogućiti dnevnu pauzu u trajanju od jednog sata (60 minuta) za jedan dan u toku radne sedmice, koja se ne uraĉunava u radno vrijeme. Ĉlan 14. (Dnevni odmor) Drţavni sluţbenici i namještenici imaju pravo na odmor izmeĊu dva uzastopna radna dana (dnevni odmor) u trajanju od najmanje 12 sati neprekidno. Ĉlan 15. (Sedmiĉni odmor) (1) Drţavni sluţbenici i namještenici imaju pravo na sedmiĉni odmor u trajanju od najmanje 24 sata neprekidno, a ako je potrebno da rade na dan svog sedmiĉnog odmora mora im se osigurati korištenje jednog dana u periodu odreĊenom prema dogovoru sa direktorom Uprave, koji ne moţe biti duţi od dvije sedmice. (2) Od drţavnih sluţbenika i namještenika se moţe traţiti da radi na dan svog sedmiĉnog odmora samo u sluĉaju sile, vanrednog povećanja obima posla, i sl. Ĉlan 16. (Sticanje prava na godišnji odmor) (1) Drţavni sluţbenici i namještenici koji se prvi put zaposle, ili koji imaju prekid rada izmeĊu dva radna odnosa duţi od 15 dana, stiĉu pravo na godišnji odmor nakon šest mjeseci neprekidnog rada. (2) Drţavni sluţbenici i namještenici koji, u kalendarskoj godini u kojoj su zasnovali radni odnos, nemaju navršenih šest mjeseci neprekidnog rada, imaju pravo na dva dana godišnjeg odmora za svaki navršeni mjesec rada. (3) U sluĉaju prestanka radnog odnosa, direktor Uprave je duţan drţavnim sluţbenicima i namještenicima, koji nisu iskoristili cijeli, ili dio godišnjeg odmora, isplatiti naknadu umjesto korištenja godišnjeg odmora, u iznosu koji bi primili da su koristili cijeli, odnosno preostali dio godišnjeg odmora, ako godišnji odmor, ili njegov dio nisu iskoristili krivicom Uprave. Ĉlan 17. (Godišnji odmor) (1) Drţavni sluţbenici i namještenici u svakoj kalendarskoj godini imaju pravo na plaćeni godišnji odmor. (2) Direktor Uprave donosi plan korištenja godišnjih odmora najkasnije do kraja aprila tekuće godine, uz prethodnu konsultaciju sa drţavnim sluţbenicima i namještenicima ili njihovim predstavnicima u skladu sa zakonom, uzimajući u obzir potrebe posla kao i opravdane razloge drţavnih sluţbenika i namještenika. (3) Na osnovu plana korištenja godišnjeg odmora, direktor Uprave donosi rješenje i uruĉuje ga drţavnim sluţbenicima i namještenicima najkasnije sedam dana prije poĉetka korištenja godišnjeg odmora. (3) Broj 23 - Strana 56 SLUŢBENE NOVINE KANTONA SARAJEVO Drţavnim sluţbenicima i namještenicima moţe se omogućiti da godišnji odmor koriste u dva dijela, ako oni to zahtijevaju, u skladu sa zakonom. (5) Akodrţavni sluţbenici i namještenici godišnji odmor koriste udijelovima,prvi dio koriste bez prekida u trajanju od najmanje 12 radnih dana u toku kalendarske godine, a drugi dio najkasnije do 30.juna naredne godine. (6) Drţavni sluţbenici i namještenici koji ne iskoriste dio godišnjeg odmora u smislu stava (5) ovog ĉlana, nemaju pravo prenošenja godišnjeg odmora u narednu godinu. Ĉlan 18. (Duţina godišnjeg odmora) (1) Pri utvrĊivanju trajanja godišnjeg odmora smatra se da je radno vrijeme rasporeĊeno na pet radnih dana. (2) Drţavni sluţbenici imaju pravo na godišnji odmor u trajanju od najmanje 22, a najduţe 36 radnih dana u jednoj kalendarskoj godini u skladu sa zakonom i Kolektivnim ugovorom. (3) Namještenici imaju pravo na godišnji odmor u trajanju od najmanje 20, a najduţe 36 radnih dana u jednoj kalendarskoj godini u skladu sa zakonom i Kolektivnim ugovorom. (4) U vrijeme trajanja godišnjeg odmora ne uraĉunavaju se dani sedmiĉnog odmora (subota i nedjelja), vrijeme privremene nesposobnosti za rad (bolovanje), vrijeme praznika kao i druga odsustvovanja sa rada koji se drţavnim sluţbenicima i namještenicima priznaju u staţ osiguranja. Ĉlan 19. (Uvećanje godišnjeg odmora) Godišnji odmor iz ĉlana 18. ovog pravilnika uvećava se prema slijedećim osnovama i mjerilima: a) po osnovu radnog staţa za svake tri godine radnog staţa - jedan dan. b) po osnovu sloţenosti poslova: 1) drţavnim sluţbenicima - ĉetiri dana, 2) namještenicima koji obavljaju poslove više i VKV struĉne spreme - tri dana, 3) namještenicima koji obavljaju poslove srednje i KV struĉne spreme - dva dana, 4) ostalim namještenicima - jedan dan. c) po osnovu uvjeta rada i prirode posla: 1) rad na poslovima sa oteţanim uvjetima rada tri dana, 2) rad u smjenama - dva dana, 3) rad na poslovima sa posebnom prirodom – tri dana. d) po osnovu socijalnih i zdravstvenih uvjeta rada: 1) roditelju ili staratelju sa djetetom do sedam godina za svako dijete - jedan dan, 2) samohranom roditelju ili staratelju sa djetetom do deset godina za svako dijete - dva dana, 3) samohranom roditelju, staratelju i licu kojem je dijete rješenjem nadleţnog organa povjereno na ĉuvanje i odgoj sa hendikepiranim djetetom za svako dijete - dva dana, 4) drţavnom sluţbeniku ili namješteniku sa invaliditetom - dva dana. e) po osnovu rezultata rada: 1) za uspješne rezultate rada - jedan dan, 2) za naroĉito uspješne rezultate u radu - dva dana. f) po osnovu uĉešća u oruţanim snagama: 1) uĉešće u odbrambeno-oslobodilaĉkom/domovinskom ratu 12-18 mjeseci - jedan dan, (4) Ĉetvrtak, 25. 5. 2023. uĉešće u odbrambeno-oslobodilaĉkom/domovinskom ratu 18-30 mjeseci - dva dana, 3) uĉešće u odbrambeno-oslobodilaĉkom/domovinskom ratu više od 30 mjeseci - tri dana. Ĉlan 20. (Pravo na korištenje jednog dana godišnjeg odmora) Drţavni sluţbenici i namještenici imaju pravo koristiti jedan dan godišnjeg odmora u vrijeme koje sami odrede, ali su duţni o tome obavijestiti direktora Uprave, najkasnije tri dana prije njegovog korištenja. Ĉlan 21. (Prekid godišnjeg odmora) (1) Korištenje godišnjeg odmora moţe se privremeno prekinuti na zahtjev direktora Uprave u sluĉaju kada je to neophodno radi izvršenja neodloţnih sluţbenih poslova. (2) U sluĉaju iz stava (1) ovog ĉlana, drţavni sluţbenici i namještenici imaju pravo na nadoknadu stvarnih troškova nastalih prekidom korištenja godišnjeg odmora, ĉija se visinadokazuje odgovarajućim dokazima. (3) Nakon prestanka okolnosti koje su dovele do prekida korištenja godišnjeg odmora, drţavni sluţbenici i namještenici nastavljaju korištenje prekinutog godišnjeg odmora, ali mogu traţiti da im se omogući da preostali dio godišnjeg odmora koriste u drugom periodu, o ĉemu direktor Uprave donosi rješenje. Ĉlan 22. (PoroĊajno odsustvo) (1) Za vrijeme trudnoće, poroĊaja i njege djeteta, ţena ima pravo na poroĊajno odsustvo u trajanju od jedne godine neprekidno. (2) Na osnovu nalaza ovlaštenog ljekara ţena moţe da otpoĉne poroĊajno odsustvo 28 dana prije oĉekivanog datuma poroĊaja. (3) Ţena moţe koristiti kraće poroĊajno odsustvo, ali ne kraće od 42 dana poslije poroĊaja. (4) Nakon 42 dana poslije poroĊaja pravo na poroĊajno odsustvo moţe koristiti drţavni sluţbenik, odnosno namještenik - otac djeteta, ako se roditelji tako sporazumiju. (5) Drţavni sluţbenik, odnosno namještenik – otac djeteta moţe koristiti pravo iz stava (1) ovog ĉlana i u sluĉaju smrti majke, ako majka napusti dijete ili ako iz drugih opravdanih razloga ne moţe da koristi poroĊajno odsustvo. (6) Pravo iz st. (1) i (3) ovog ĉlana moţe koristiti jedan od usvojilaca djeteta, staratelj ili lice kojem je na osnovu rješenja nadleţnog organa dijete povjereno na ĉuvanje i odgoj. Ĉlan 23. (Rad sa polovinom punog radnog vremena nakon isteka poroĊajnog odsustva) (1) Nakon isteka poroĊajnog odsustva, ţena sa djetetom najmanje do jedne godine ţivota ima pravo da radi polovinu punog radnog vremena, a za blizance, treće i svako slijedeće dijete ima pravo da radi polovinu punog radnog vremena do navršene dvije godine ţivota djeteta. (2) Pravo iz stava (1) ovog ĉlana moţe koristiti i drţavni sluţbenik, odnosno namještenik - otac djeteta, ako ţena za to vrijeme radi u punom radnom vremenu. (3) Pravo iz stava (1) ovog ĉlana moţe koristiti jedan od usvojilaca djeteta, staratelj ili lice kojem je na osnovu rješenja nadleţnog organa dijete povjereno na ĉuvanje i odgoj. 2) Ĉetvrtak, 25. 5. 2023. SLUŢBENE NOVINE KANTONA SARAJEVO Ĉlan 24. (Rad sa polovinom punog radnog vremena do tri godine ţivota djeteta) (1) Nakon isteka godine dana ţivota djeteta, jedan od roditelja ima pravo da radi polovinu punog radnog vremena do tri godine ţivota djeteta, ako je djetetu, prema nalazu nadleţne zdravstvene ustanove, potrebna pojaĉana briga i njega. (2) Pravo iz stava (1) ovog ĉlana moţe koristiti jedan od usvojilaca djeteta, staratelj ili lice kojem je na osnovu rješenja nadleţnog organa dijete povjereno na ĉuvanje i odgoj. Ĉlan 25. (Pravo ţene na odsustvo radi dojenja) (1) Ţena koja doji dijete, a koja nakon korištenja poroĊajnog odsustva radi puno radno vrijeme, ima pravo da odsustvuje s posla dva puta dnevno u trajanju od po sat vremena radi dojenja, do navršene jedne godine ţivota djeteta. (2) Vrijeme odsustva iz stava (1) ovog ĉlana raĉuna se u puno radno vrijeme. Ĉlan 26. (Pravo na poroĊajno odsustvo u sluĉaju gubitka djeteta) Ako ţena rodi mrtvo dijete ili ako dijete umre prije isteka poroĊajnog odsustva, ima pravo da produţi poroĊajno odsustvo za onoliko vremena koliko je, prema nalazu ovlaštenog ljekara, potrebno da se oporavi od poroĊaja i psihiĉkog stanja prouzrokovanog gubitkom djeteta, a najmanje 45 dana od poroĊaja odnosno od smrti djeteta, za koje vrijeme joj pripadaju sva prava po osnovu poroĊajnog odsustva. Ĉlan 27. (Prava roditelja djeteta sa teţim smetnjama u razvoju) (1) Jedan od roditelja djeteta sa teţim smetnjama u razvoju (teţe hendikepiranog djeteta) ima pravo da radi polovinu punog radnog vremena, u sluĉaju da se radi o samohranom roditelju ili da su oba roditelja zaposlena, pod uvjetom da dijete nije smješteno u ustanovu socijalno - zdravstvenog zbrinjavanja, na osnovu nalaza nadleţne zdravstvene ustanove. (2) Roditelju koji koristi pravo iz stava (1) ovog ĉlana, ne moţe se narediti da radi noću, prekovremeno i ne moţe mu se promijeniti mjesto rada, ako za to nije dao svoj pisani pristanak. (3) Pravo iz stava (1) ovog ĉlana moţe koristiti jedan od usvojilaca djeteta, staratelj ili lice kojem je na osnovu rješenja nadleţnog organa dijete povjereno na ĉuvanje i odgoj. Ĉlan 28. (Plaćeno odsustvo) (1) Drţavni sluţbenici i namještenici imaju pravo na odsustvo uz naknadu plaće (plaćeno odsustvo) do sedam radnih dana u jednoj kalendarskoj godini: a) za stupanje u brak – sedam dana, b) za poroĊaj supruge – ĉetiri dana, c) za teţu bolest ili smrt ĉlana uţe obitelji, odnosno domaćinstva – pet dana, d) za selidbu – tri dana. (2) Ukoliko su drţavni sluţbenici i namještenici u jednoj kalendarskoj godini koristili plaćeno odsustvo po nekom od osnova iz stava (1) ovog ĉlana, imaju pravo na plaćeno odsustvo i po nekom drugom osnovu iz stava (1) ovog ĉlana, s tim da ukupno odsustvo po svim osnovima ne moţe preći sedam radnih dana. Broj 23 - Strana 57 Ĉlanom uţe obitelji u smislu stava (1) ovog ĉlana smatraju se: braĉni, odnosno vanbraĉni partner, dijete (braĉno, vanbraĉno, usvojeno, pastorĉe i dijete bez roditelja uzeto na izdrţavanje), otac, majka, oĉuh, maćeha, usvojilac, dedo i nana (po ocu i majci), braća i sestre. Ĉlan 29. (Odsustvo radi zadovoljavanja vjerskih, odnosno tradicijskih potreba) (1) Drţavni sluţbenici i namještenici imaju pravo na plaćeno odsustvo sa rada u trajanju od dva dana u jednoj kalendarskoj godini radi zadovoljavanja njihovih vjerskih, odnosno tradicijskih potreba, ako zakonom nije drugaĉije odreĊeno. (2) Drţavni sluţbenici i namještenici imaju pravo na neplaćeno odsustvo sa rada u trajanju od dva dana u jednoj kalendarskoj godini radi zadovoljavanja njihovih vjerskih, odnosno tradicijskih potreba, ako zakonom nije drugaĉije odreĊeno. Ĉlan 30. (Druga plaćena odsustva) (1) Drţavni sluţbenici i namještenici imaju pravo na plaćeno odsustvo sa rada u trajanju od pet radnih dana u jednoj kalendarskoj godini za pripremanje i polaganje struĉnog ispita ili drugog ispita koji predstavlja uslov za obavljanje poslova radnog mjesta na koje su drţavni sluţbenici i namještenici rasporeĊeni kao i za potrebe sindikalnog rada. (2) Drţavni sluţbenici i namještenici imaju pravo na dva dana plaćenog odsustva za svako dobrovoljno darivanje krvi. (3) Drţavni sluţbenici i namještenici, koji su predsjednici ili ĉlanovi Sindikata, imaju pravo na plaćeno odsustvo za vrijeme trajanja pregovora oko zakljuĉivanja kolektivnog ugovora, odnosno i u drugim sluĉajevima, ukoliko se odazovu na poziv za sastanak resornog ministarstva ili Vlade Kantona Sarajevo, ukoliko se sastanak odrţava u radno vrijeme. (4) Drţavni sluţbenici i namještenici, koji se upućuju na školovanje, struĉno osposobljavanje ili usavršavanje, iskljuĉivo za potrebe Uprave, imaju pravo na plaćeno odsustvo u trajanju do jedne godine. (5) Sa drţavnim sluţbenicima i namještenicima iz stava (4) ovog ĉlana zakljuĉuje se poseban ugovor, kojim se regulišu meĊusobna prava i obaveze u pogledu školovanja, a posebno obaveza da ostanu na radu u Upravi najmanje dvostruko vremena koje su proveli na školovanju, struĉnom osposobljavanju ili usavršavanju, a u sluĉaju da tu obavezu ne ispune, duţni su da vrate troškove koje je snosila Uprava. Ĉlan 31. (Neplaćeno odsustvo do 30 dana) (1) Drţavnim sluţbenicima i namještenicima se moţe odobriti neplaćeno odsustvo sa rada do 30 dana u sljedećim sluĉajevima: a) za pripremanje i polaganje ispita – 30 dana, b) za sudjelovanje u struĉnim seminarima – 20 dana, c) za sindikalne aktivnosti - jedan radni dan u mjesecu, d) za gradnju i popravku kuće ili stana – 20 dana, e) za njegu ĉlana obitelji – 30 dana, f) za sudjelovanje na kulturnim, sportskim susretima i drugim sliĉnim sluĉajevima – 20 dana. (2) Za vrijeme korištenja neplaćenog odsustva drţavnih sluţbenika i namještenika iz stava (1) ovog ĉlana prava i obaveze iz radnog odnosa miruju. (3) Broj 23 - Strana 58 SLUŢBENE NOVINE KANTONA SARAJEVO Ĉlan 32. (Neplaćeno odsustvo duţe od 30 dana) Iznimno, drţavnim sluţbenicima se moţe odobriti neplaćeno odsustvo sa rada duţe od 30 dana u sljedećim sluĉajevima: a) boravak u inostranstvu radi spajanja porodice ukoliko braĉni drug drţavnih sluţbenika boravi u inostranstvu po osnovu odluke nadleţne institucije u Bosni i Hercegovini ili nadleţnog organa u Federaciji Bosne i Hercegovine i po ovom osnovu odsustvo ne moţe trajati duţe od ĉetiri godine, b) školovanje koje nije obuhvaćeno organizovanim oblicima obuke koju provode organi i institucije u Federaciji Bosne i Hercegovine, odnosno u Bosni i Hercegovini, a koje doprinosi ukupnom usavršavanju drţavnih sluţbenika i po ovom osnovu odsustvo ne moţe trajati duţe od dvije godine. Ĉlan 33. (Struĉno usavršavanje i osposobljavanje) (1) Drţavni sluţbenici i namještenici su obavezni da neprestano rade na svom struĉnom usavršavanju i osposobljavanju. (2) Drţavni sluţbenici imaju pravo i obavezu da uĉestvuju na organizovanim savjetovanjima, seminarima i drugim oblicima obrazovnih aktivnosti. (3) O uĉestvovanju drţavnih sluţbenika i namještenika na savjetovanjima, seminarima i drugim oblicima struĉnog usavršavanja i osposobljavanja odluĉuje direktor Uprave, vodeći raĉuna o podjednakom uĉestvovanju svih drţavnih sluţbenika i namještenika. (4) Uprava će, u okviru svojih mogućnosti i potreba drţavne sluţbe, drţavne sluţbenike i namještenike uputiti na struĉno usavršavanje, školovanje ili specijalizaciju, kao i na prisustvo organizovanim seminarima, savjetovanjima, kursevima i drugim vidovima struĉnog usavršavanja i obuke potrebne za rad na radnom mjestu. (5) U sluĉaju upućivanja na struĉna usavršavanja i osposobljavanja, te druge oblike organizovanih savjetovanja, kurseva i dr., Uprava će osigurati potrebne uvjete, te izvršiti plaćanje troškova u visini cijene koja se utvrdi za odreĊene oblike, odnosno programe edukacije i plaćeno odsustvo sa rada. (6) Obavezno struĉno usavršavanje i osposobljavanje drţavnih sluţbenika u Upravi, koje organizuje Agencija za drţavnu sluţbu Federacije Bosne i Hercegovine, provodit će se na naĉin propisan Uredbom o obaveznom struĉnom usavršavanju i osposobljavanju drţavnih sluţbenika u organima drţavne sluţbe u Kantonu Sarajevo ("Sluţbene novine Kantona Sarajevo", broj 14/17). Ĉlan 34. (Dopunska djelatnost) (1) Drţavni sluţbenici Uprave mogu obavljati dopunsku djelatnost za koju se plaća naknada u sluĉajevima koji se odnose na pruţanje raznih struĉnih usluga iz oblasti ekonomskih, tehniĉko-tehnoloških i pravnih poslova, kao što je izrada programa, projektovanje, raĉunovodstveni, finansijski i pravni poslovi, edukacija i obrazovanje, rad u raznim struĉnim komisijama ili radnim grupama, rad u upravnim i nadzornim odborima javnih ustanova, skupštinama kantonalnih, gradskih i općinskih javnih preduzeća i drugih pravnih lica ĉiji je osnivaĉ Kanton, Grad, odnosno općine i vršenje drugih sliĉnih intelektualnih poslova. (2) Poslovi iz stava (1) ovog ĉlana mogu se obavljati samo uz prethodno pribavljenu pisanu saglasnost direktora Uprave, Ĉetvrtak, 25. 5. 2023. koja se izdaje na pisani zahtjev drţavnog sluţbenika i o istom se donosi rješenje. (3) Saglasnost iz stava (2) ovog ĉlana moţe se dati samo pod uslovom ako dopunska djelatnost ne remeti obavljanje sluţbenih poslova iz nadleţnosti Uprave za koje je zaduţen drţavni sluţbenik. V. ZAŠTITA ZDRAVLJA I SIGURNOSTI NA RADU Ĉlan 35. (Osiguranje uslova za zdravlje i sigurnost) Direktor Uprave je duţan osigurati nuţne uslove za zdravlje i sigurnost drţavnih sluţbenika i namještenika na radu, što će se detaljnije regulisati Pravilnikom o zaštiti i sigurnosti na radu u Kantonalnoj upravi civilne zaštite Kantona Sarajevo. Ĉlan 36. (Osiguranje od posljedica nesretnog sluĉaja i smrti) (1) Drţavni sluţbenici i namještenici imaju pravo na kolektivno osiguranje za sluĉajeve povrede na radu i od posljedica nesretnog sluĉaja sa ukljuĉenim rizikom od prirodne smrti, za vrijeme trajanja radnog odnosa u Upravi, u skladu sa zakonom. (2) Drţavni sluţbenici i namještenici, koji obavljaju poslove sa povećanim rizikom, utvrĊene internim aktom o zaštiti na radu, radi obezbjeĊenja naknade štete, posebno se osiguravaju od rizika nesreće i povrede na radu, u skladu sa zakonom. (3) Visina osiguranja po ovoj osnovi odreĊuje se prema polici osiguranja od posljedica nesretnog sluĉaja, odnosno polici osiguranja od prirodne smrti. (4) Ugovor o kolektivnom osiguranju za drţavne sluţbenike i namještenike zakljuĉuje direktor Uprave sa odgovarajućom osiguravajućom kućom, nakon provedenog postupka javne nabavke. Ĉlan 37. (Poslovi sa oteţanim/posebnim uslovima rada) Poslovima sa oteţanim/posebnim uslovima rada u Upravi smatraju se svi poslovi koji su kao takvi utvrĊeni Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji Kantonalne uprave civilne zaštite Kantona Sarajevo i Pravilnikom o zaštiti i sigurnosti na radu u Kantonalnoj upravi civilne zaštite Kantona Sarajevo. VI. PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Ĉlan 38. (Prestanak vaţenja ranijeg propisa) Stupanjem na snagu ovog pravilnika prestaje da vaţi Pravilnik o radnim odnosima drţavnih sluţbenika i namještenika Kantonalne uprave civilne zaštite Kantona Sarajevo, broj 03-34-350/19 od 09.09.2019. godine i Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o radnim odnosima drţavnih sluţbenika i namještenika Kantonalne uprave civilne zaštite Kantona Sarajevo, broj 03-04-415/20 od 17.03.2020. godine. Ĉlan 39. (Stupanje na snagu) Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja na oglasnoj tabli Uprave i objavit će se na web stranici Uprave, a naknadno i u "Sluţbenim novinama Kantona Sarajevo. Broj 03-30-239.7/23 05. maja 2023. godine Direktor Sarajevo Dţenan Brkanić, s. r. SLUŢBENE NOVINE KANTONA SARAJEVO Ĉetvrtak, 25. 5. 2023. FEDERALNI ZAVOD ZA STATISTIKU SAOPĆENJE O PROSJEĈNOJ ISPLAĆENOJ MJESEĈNOJ NETO PLAĆI ZAPOSLENIH U KANTONU SARAJEVO ZA MART 2023. GODINE 1. Prosjeĉna isplaćena mjeseĉna neto plaća po zaposlenom ostvarena u Kantonu Sarajevo za mart 2023. godine iznosi 1.585 KM. Broj 22 Direktor 17. maja 2023. godine Doc. dr. Emir Kremić, s. r. PRIOPĆENJE O PROSJEĈNOJ ISPLAĆENOJ MJESEĈNOJ NETO PLAĆI UPOSLENIH U KANTONU SARAJEVO ZA OŢUJAK 2023. GODINE 1. Prosjeĉna isplaćena mjeseĉna neto plaća po uposlenom ostvarena u Kantonu Sarajevo za oţujak 2023. godine iznosi 1.585 KM. Broj 22 Ravnatelj 17. svibnja 2023. godine Doc. dr. Emir Kremić, v. r. Broj 23 - Strana 59 ODLUKU O RAZRJEŠENJU VRŠIOCA DUŢNOSTI DIREKTORA JAVNOG PREDUZEĆA ZA UPRAVLJANJE I ODRŢAVANJE OBJEKATA U VLASNIŠTVU OPĆINE NOVO SARAJEVO "ONSA" D.O.O. SARAJEVO I Nijaz Đozo, razrješava se duţnosti vršioca duţnosti direktora Javnog preduzeća za upravljanje i odrţavanje objekata u vlasništvu Općine Novo Sarajevo "ONSA" d.o.o. Sarajevo sa danom 31.05.2023. godine. II Sva ovlaštenja, odgovornosti i prava vršioca duţnosti direktora JP "ONSA" d.o.o. Sarajevo na osnovu Odluke broj 198-4/23 od 28.02.2023. godine i dopunama Odluke broj 2112/23 od 07.03.2023. godine i Odluke broj 224-3/23 od 10.03.2023. godine, prestaju da vaţe sa danom 31.05.2023. godine. III Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja, a objaviti će se u "Sluţbenim novinama Kantona Saraievo". Broj 339-1/23 Predsjednik 22. maja 2023. godine Nadzornog odbora Sarajevo Tarik Bahto, s. r. (Sl-795/23-K) SAOPŠTENJE O PROSJEČNOJ ISPLAĆENOJ MJESEČNOJ NETO PLATI ZAPOSLENIH U KANTONU SARAJEVO ZA MART 2023. GODINE 1. Prosječna isplaćena mjesečna neto plata po zaposlenom ostvarena u Kantonu Sarajevo za mart 2023. godine iznosi 1.585 KM. Broj 22 Direktor 17. maja 2023. godine Doc. dr Emir Kremić, s. r. SLUŢBENE OBJAVE JAVNO PREDUZEĆE ZA UPRAVLJANJE I ODRŢAVANJE OBJEKATA U VLASNIŠTVU OPĆINE NOVO SARAJEVO "ONSA" D.O.O. SARAJEVO Na osnovu 12. Zakona o javnim preduzećima u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Sluţbene novine Federacije BiH", broj 08/05, 81/08, 22/09 i 109/12), ĉlana 12. stav (1) alineja 2) Odluke o osnivanju Javnog preduzeća za upravljanje i odrţavanje objekata u vlasništvu Općine Novo Sarajevo ("Sluţbene novine Kantona Sarajevo", broj 11/16, 18/16 Ispravka i 19/22) i ĉlana 23. stav (1) alineja 9) i 43. stav (1) alineja 4) Statuta Javnog preduzeća za upravljanje i odrţavanje objekata u vlasništvu Općine Novo Sarajevo "ONSA" d.o.o. Sarajevo broj 314-3/22 od 27.12.2022. godine, Nadzorni odbor Javnog preduzeća za upravljanje i odrţavanje objekata u vlasništvu Općine Novo Sarajevo "ONSA" d.o.o. Sarajevo, na 7. hitnoj sjednici odrţanoj dana 22.05.2023. godine, donosi