Pravilnik o korisnicima, kriterijima i naĉinu realizacije podsticaja zapošljavanju i razvoju privrede na teritoriji općine Novo Sarajevo za 2023. godinu i - opšte odredbe
Na osnovu člana 15. stav (1) tačka b) Zakona o principima lokalne samouprave u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Sluţbene novine Federacije BiH", br. 49/06 i 51/09), člana 50. stav (1) tačka e) Statuta Općine Novo Sarajevo - Prečišćeni tekst ("Sluţbene novine Kantona Sarajevo", br. 5/20 i 20/20 Ispravka), člana 15. stav (9) tačke a), b) i c) i stav (14) Odluke o izvršavanju Budţeta Općine Novo Sarajevo za 2023. godinu ("Sluţbene novine Kantona Sarajevo" br. 2/23), općinski načelnik donosi PRAVILNIK O KORISNICIMA, KRITERIJIMA I NAĈINU REALIZACIJE PODSTICAJA ZAPOŠLJAVANJU I RAZVOJU PRIVREDE NA TERITORIJI OPĆINE NOVO SARAJEVO ZA 2023. GODINU I - OPŠTE ODREDBE Član 1. (Predmet Pravilnika) Pravilnikom o korisnicima, kriterijima i načinu realizacije podsticaja zapošljavanju i razvoju privrede na teritoriji općine Novo Sarajevo (u daljem tekstu: Pravilnik), definišu se pojedinačne podsticajne mjere, utvrĎuju se ciljevi, kriteriji i rokovi realizacije svake od predviĎenih podsticajnih mjera, način vrednovanja i monitoringa, kao i način objavljivanja javnih poziva, praćenje efekata, te druga pitanja od značaja za provoĎenje pojedinačnih mjera. Član 2. (Pojedinačne podsticajne mjere) Pravilnikom se detaljnije obraĎuje svaka pojedinačna podsticajna mjera, koja čini sastavni dio Programa aktivne politike zapošljavanja i unapreĎenja poslovnog okruţenja: a) Sufinansiranje samozapošljavanja, b) Obuka, dokvalifikacije i prekvalifikacije boračke populacije i drugih nezaposlenih osoba, c) Podrška za uvoĎenje certifikata, d) Refundacija dijela troškova kupovine sredstava za rad za obrte i MMSP, e) Refundacija dijela troškova digitalizacije poslovanja za obrte i MMSP, f) Subvencija troškova obrade kredita i kamatne stope/profitne marţe privatnim preduzećima i poduzetnicima, g) Poticaj ţenskom preduzetništvu. Član 3. (Rodna ravnopravnost) Tekst ovog Pravilnika podjednako se odnosi na osobe oba spola, bez obzira na rod predloţene imenice. II - CILJEVI, KRITERIJI I ROKOVI REALIZACIJE MJERA Odjeljak A. Sufinansiranje samozapošljavanja Član 4. (Cilj podsticajne mjere) (1) Mjera sufinansiranja samozapošljavanja (u daljem tekstu: Sufinansiranje samozapošljavanja), realizuje se samozapošljavanjem, odnosno pokretanjem privredne Četvrtak, 23. 3. 2023. djelatnosti nezaposlenih osoba, koje se nalaze na evidenciji nezaposlenih Biroa Novo Sarajevo. (2) Cilj ove mjere je smanjenje nezaposlenosti kroz stimulisanje samozapošljavanja. Član 5. (Korisnici podsticajne mjere) Korisnici podsticajne mjere mogu biti: a) nezaposlene osobe, prijavljene na evidenciju nezaposlenih na Birou Novo Sarajevo u momentu apliciranja, a koje imaju osnovne pretpostavke za bavljenje privrednim djelatnostima ili b) osobe koje su u periodu od 01.01.2023. do dana objave Javnog poziva, registrovale privrednu djelatnost, a koje su do trenutka pokretanja iste bile prijavljene na evidenciju nezaposlenih na Birou Novo Sarajevo. Član 6. (Izuzeće) Izuzetno iz prethodnog člana, Korisnici podsticajne mjere ne mogu biti: a) osobe koje su već koristile sredstva za samozapošljavanje od strane Federalnog zavoda za zapošljavanje, Sluţbe za zapošljavanje Kantona Sarajevo ili Općine Novo Sarajevo, b) osobe koje namjeravaju registrovati udruţenje ili fondaciju. Član 7. (Način finansiranja) (1) Budţetska sredstva za provedbu mjere se realizuju putem sklopljenog Ugovora izmeĎu Općine i Korisnika podsticajne mjere. (2) Općina će Korisnicima podsticajne mjere iz člana 5. stav (1) tačka a), koji budu obuhvaćeni ovom mjerom i registruju: a) samostalnu djelatnost, na ime troškova registracije i početnog kapitala, doznačiti sredstva u iznosu od 400,00 KM jednokratno, kao i refundirati sredstva u ukupnom iznosu od 700,00 KM mjesečno, u trajanju od 12 mjeseci. b) društvo sa ograničenom odgovornošću, na ime troškova registracije i početnog kapitala, doznačiti sredstva u iznosu od 1.000,00 KM jednokratno, kao i refundirati sredstva u ukupnom iznosu od 700,00 KM mjesečno, u trajanju od 12 mjeseci. (3) Općina će Korisnicima podsticajne mjere iz člana 5. stav (1) tačka b), koji budu obuhvaćeni ovom mjerom, refundirati sredstva u ukupnom iznosu od 700,00 KM mjesečno, u trajanju od 12 mjeseci. (4) Ugovorom iz stava (1) ovog člana, ureĎuju se prava i obaveze Općine i Korisnika podsticajne mjere, te obaveze i način pravdanja doznačenih sredstava i drugo. (5) Zahtjeve za Sufinansiranje samozapošljavanja će Komisija iz člana 65. ovog Pravilnika cijeniti shodno redoslijedu pristiglih prijava za navedenu mjeru. Član 8. (Potrebna dokumentacija) (1) Nezaposlene osobe koje ţele učestvovati u ovoj mjeri duţne su podnijeti sljedeću dokumentaciju: a) aplikaciju na propisanom obrascu sa navedenim osnovnim elementima samozapošljavanja, b) original ili ovjerenu fotokopiju uvjerenja daje osoba na evidenciji Biroa za zapošljavanje Novo Sarajevo, c) izjavu ovjerenu kod općinskog organa ili notara, da nije koristila kredit ili grant sredstva za sufinansiranje samozapošljavanja, koje finansira Vlada Federacije Četvrtak, 23. 3. 2023. SLUŢBENE NOVINE KANTONA SARAJEVO Bosne i Hercegovine, Federalni zavod za zapošljavanje, Sluţba za zapošljavanje Kantona Sarajevo ili Općina Novo Sarajevo. (2) Osobe koje su u periodu od 01.01.2023. do dana objave Javnog poziva, već registrovale privrednu djelatnost, a koje ţele učestvovati u ovoj mjeri duţne su podnijeti sljedeću dokumentaciju: a) aplikaciju na propisanom obrascu sa navedenim osnovnim elementima samozapošljavanja, b) ovjerenu fotokopiju rješenja o registraciji djelatnosti, c) ovjerenu fotokopiju uvjerenja o poreznoj registraciji (ID broj), d) ovjerenu fotokopiju obrasca JS 3100 (prijava osiguranja prethodno zaprimljena i ovjerena u Poreznoj upravi), e) broj ţiro računa otvoren kod poslovne banke, f) uvjerenje biroa za zapošljavanje o brisanju sa evidencije nezaposlenih u Općini Novo Sarajevo, g) izjavu ovjerenu kod općinskog organa ili notara, da nije koristila kredit ili grant sredstva za sufinansiranje samozapošljavanja, koje finansira Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, Federalni zavod za zapošljavanje, Sluţba za zapošljavanje Kantona Sarajevo ili Općina Novo Sarajevo. (3) Originali ili ovjerene fotokopije, ne mogu biti starije od trideset (30) dana od dana apliciranja. Član 9. (Vrednovanje aplikacija) Vrednovanje pristiglih aplikacija se vrši na osnovu priloţene dokumentacije, te se utvrĎuje rang lista aplikanata koji su ispunili uslove za učešće u Sufinansiranju samozapošljavanja. Rang listu aplikanata, Komisija iz člana 65. ovog Pravilnika dostavlja Općinskom načelniku, radi donošenja Zaključka o usvajanju iste. Nakon usvajanja liste aplikanata koji ispunjavaju uslove za učešće u ovoj mjeri, Općinski načelnik zaključuje pojedinačne ugovore sa aplikantima, kao i eventualne anekse ugovora. Član 10. (Rok za realizaciju mjere) (1) Rok za realizaciju Mjere sufinansiranja samozapošljavanja je četrnaest (14) mjeseci od dana potpisivanja pojedinačnih ugovora iz člana 9., uključujući i eventualne anekse ugovora. (2) Mjera se provodi putem stalno otvorenog Javnog poziva, sve do utroška sredstava planiranih Budţetom za 2023. godinu. Odjeljak B. Obuke, dokvalifikacije i prekvalifikacije boraĉke populacije i drugih nezaposlenih osoba Član 11. (Cilj podsticajne mjere) (1) Mjera obuke, dokvalifikacije, prekvalifikacije boračke populacije i drugih nezaposlenih lica (u daljem tekstu: Mjera obuke, dokvalifikacije i prekvalifikacije) realizuje se obukom, dokvalifikacijom i prekvalifikacijom boraca i drugih nezaposlenih lica, koji se nalaze na evidenciji nezaposlenih na Birou Novo Sarajevo. (2) Cilj ove mjere je dodatno osposobljavanje kadra i usklaĎivanje sa stvarnim potrebama trţišta rada. Član 12. (Terminologija) U smislu ove mjere: a) Obuka je sticanje znanja i vještina za obavljanje sloţenijih poslova koji su srodni osnovnom zanimanju nezaposlene osobe. Broj 13 - Strana 31 Dokvalifikacija je stručno osposobljavanje u cilju postizanja višeg stepena znanja i vještina u okviru postojećeg zanimanja. c) Prekvalifikacija je obrazovanje u kojem nezaposlena osoba stiče znanja i vještine za drugo zanimanje u odnosu na postojeće. Član 13. (Korisnici podsticajne mjere) (1) Korisnici Mjere obuke, dokvalifikacije i prekvalifikacije mogu biti: ustanove, centri za obuku ili druge organizacije koje su registrovane za ovu vrstu djelatnosti i nalaze se na listi Ustanova obrazovanja odraslih Ministarstva za odgoj i obrazovanje Kantona Sarajevo (u daljem tekstu: Centar). (2) Krajnji korisnici u Mjeri obuke, dokvalifikacije i prekvalifikacije su sve nezaposlene osobe bez obzira na radno iskustvo, dob i stepen stručne spreme, prijavljene na evidenciju nezaposlenih na Birou Novo Sarajevo. (3) Odabir nezaposlenih osoba - krajnjih korisnika za obuku, dokvalifikaciju i prekvalifikaciju, provodi Centar iz stava (1) ovog člana, uz posredovanje JU Sluţbe za zapošljavanje Kantona Sarajevo. Član 14. (Izuzeće) Izuzetno iz prethodnog člana, Korisnici podsticajne mjere ne mogu biti: Centri koji nisu upisani u registar Ministarstva za odgoj i obrazovanje Kantona Sarajevo i nemaju akreditovane Programe formalnog i neformalnog obrazovanja odraslih. Član 15. (Način finansiranja) (1) Budţetska sredstva za provedbu mjere se realizuju putem sklopljenog Ugovora izmeĎu Općine i Centra. (2) Sufinansiranje Mjere obuke, dokvalifikacije i prekvalifikacije Centru se vrši na sljedeći način: a) Općina će po predračunu, a nakon dostavljanja dokazne dokumentacije o završenoj obuci, dokvalifikaciji ili prekvalifikaciji, Centru uplatiti sredstva za sufinansiranje troškova obuke, dokvalifikacije ili prekvalifikacije, a visina odobrenih sredstava po jednoj osobi ne moţe biti veća od 1.500 KM. Ukoliko su troškovi školovanja manji od navedenog iznosa, Općina će finansirati troškove u potpunosti, te b) uplatiti dodatnih 500,00 KM ako Centar osobi koja je obuhvaćena ovom Mjerom obezbijedi zaposlenje i dostavi dokaze o upošljavanju, na period od najmanje 6 mjeseci. (3) Sredstvima planiranim za ovu namjenu neće se finansirati obuke/kursevi za strane jezike i informatiku, te obuke, dokvalifikacije ili prekvalifikacije za medicinske radnike. (4) Ugovorom iz stava (1) ovog člana ureĎuju se prava i obaveze Općine i Centra, pravo Centra na izbor nezaposlene osobe, obaveza pravdanja svih troškova i dostavljanja dokazne dokumentacije, način refundacije troškova obuke, dokvalifikacije ili prekvalifikacije Centru, te eventualna mogućnost da Centar obezbijedi zaposlenje osobama koje su obuhvaćene ovom mjerom i drugo. Član 16. (Potrebna dokumentacija) (1) Centri koji ţele učestvovati u Mjeri obuke, dokvalifikacije i prekvalifikacije duţni su podnijeti sljedeću dokumentaciju: a) aplikaciju u roku predviĎenom u Javnom pozivu, uz aplikaciju trebaju priloţiti: b) original ili ovjerenu fotokopiju rješenja o registraciji ili osnivanju, b) Broj 13 - Strana 32 c) SLUŢBENE NOVINE KANTONA SARAJEVO original ili ovjerenu fotokopiju uvjerenja o poreskoj registraciji sa identifikacionim brojem, d) original ili ovjerenu fotokopiju uvjerenja o izmirenim obavezama po osnovu poreza i doprinosa sa listingom o trenutnom broju zaposlenih (izdat od strane Porezne uprave Federacije Bosne i Hercegovine), e) original ili ovjerenu fotokopiju uvjerenja o izmirenim obavezama poreza na dodatnu vrijednost ukoliko je podnosilac aplikacije PDV obveznik (izdat od strane Uprave za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine), f) original ili ovjerenu fotokopiju rješenja o upisu Centra u registar Ministarstva za odgoj i obrazovanje Kantona Sarajevo, g) original ili ovjerenu fotokopiju rješenja o ispunjenosti uvjeta za realizaciju Programa obrazovanja odraslih, za svaki akreditovani program formalnog i neformalnog obrazovanja. (2) Originali ili ovjerene fotokopije, ne mogu biti starije od trideset (30) dana od dana apliciranja. Član 17. (Kriteriji za vrednovanje aplikacija) (2) Kriteriji za vrednovanje/bodovanje aplikacija Centara su: a) Broj akreditovanih programa: 1) od 1 do 10 akreditovanih programa - 2 boda, 2) od 11 do 20 akreditovanih programa - 4 boda, 3) 21 i više akreditovanih programa - 6 bodova. b) Sjedište Centra na: 1) ostalim općinama sa područja Kantona Sarajevo - 2 boda 2) teritoriji općine Novo Sarajevo - 4 boda c) Trenutni broj zaposlenih u Centru: 1) do 5 trenutno zaposlenih - 2 boda, 2) od 6 do 12 trenutno zaposlenih - 4 boda, 3) od 13 do 18 trenutno zaposlenih - 6 bodova, 4) 19 i više trenutno zaposlenih - 8 bodova. Član 18. (Vrednovanje i bodovanje aplikacija) Vrednovanje i bodovanje aplikacija se vrši na osnovu priloţene dokumentacije, u skladu sa kriterijima iz člana 17. i utvrĎuje se rang lista Centara koji su ispunili uslove za učešće u Mjeri obuke, dokvalifikacije i prekvalifikacije. Rang listu Centara, Komisija iz člana 65. ovog Pravilnika dostavlja Općinskom načelniku, radi donošenja Zaključka o usvajanju iste. Nakon donošenja Zaključka, Općinski načelnik zaključuje ugovor sa prvim Centrom sa utvrĎene rang liste, odnosno sa Centrom koji je osvojio najveći broj bodova, kao i eventualne anekse ugovora. Član 19. (Rok za realizaciju mjere) (1) Duţina trajanja obuke, dokvalifikacije i prekvalifikacije je maksimalno 8 mjeseci, s tim da iste moraju početi u 2023. godini. (2) Rok za realizaciju Mjere obuke, dokvalifikacije i prekvalifikacije je trinaest (13) mjeseci od dana potpisivanja ugovora iz člana 18., uključujući i eventualne anekse ugovora. (3) Mjera se provodi putem Javnog poziva. Odjeljak C. Podrška za uvoĊenje certifikata Član 20. (Cilj podsticajne mjere) (1) Podrška za uvoĎenje certifikata realizuje se sufinansiranjem troškova certificiranja proizvodnih procesa, proizvoda ili usluga kod akreditovanih agencija za certifikaciju i Četvrtak, 23. 3. 2023. namijenjena je privrednim subjektima sa sjedištem na teritoriji općine Novo Sarajevo. (2) Cilj ove mjere je uvoĎenje sistema i standarda kvalitete, certificiranje proizvodnih procesa, usluga i proizvoda privrednih subjekata, čime se potiče konkurentnost subjekata male privrede na domaćem i inostranom trţištu. Član 21. (Korisnici podsticajne mjere) Korisnici Mjere podrške za uvoĎenje certifikata mogu biti privredni subjekti sa sjedištem na teritoriji općine Novo Sarajevo, osnovani u skladu sa vaţećim propisima na nivou Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Korisnici podsticajne mjere). Član 22. (Izuzeće) (1) Izuzetno iz prethodnog člana, Korisnici podsticajne mjere ne mogu biti privredni subjekti koji: a) redovno ne izmiruju obaveze uplate javnih prihoda, osim u slučaju kad privredni subjekt ima potpisan ugovor sa Poreznom upravom Federacije Bosne i Hercegovine i/ili Upravom za indirektno oporezivanje o uplati duga na rate te u tom slučaju je privredni subjekt duţan dostaviti potvrdu Porezne uprave Federacije Bosne i Hercegovine i/ili Uprave za indirektno oporezivanje ili uvjerenje da privredni subjekt vrši uplate po potpisanom ugovoru, b) imaju neizmirene obaveze prema Općini Novo Sarajevo, c) obavljaju djelatnost iz oblasti igara na sreću, d) obavljaju djelatnost proizvodnje, prerade ili puštanja u promet duhanskih proizvoda i alkoholnih pića, e) obavljaju djelatnost proizvodnje koja ima značajan uticaj na zagaĎenje ljudske okoline i dokazanu štetnost po zdravlje stanovništva, f) obavljaju djelatnost trgovine na malo oruţjem, municijom i vojnom opremom. (2) Pravo na podsticajna sredstva ne mogu ostvariti javna preduzeća koja obavljaju djelatnosti od javnog društvenog interesa (energetika, komunikacije, komunalne djelatnosti, upravljanje javnim dobrima i druge djelatnosti od javnog društvenog interesa) u kojem općina, grad, kanton ili Federacija Bosne i Hercegovine ima većinski udio u vlasništvu. (3) Pravo na podsticajna sredstva ne mogu ostvariti privredni subjekti koji su u prethodnoj kalendarskoj godini ostvarili podsticaj od strane Općine na ime troškova certificiranja proizvodnih procesa, izuzev u slučaju da sredstva planirana za ovu mjeru u 2023. godini, ne budu utrošena do zatvaranja Javnog poziva. Član 23. (Način finansiranja) (1) Budţetska sredstva za provedbu mjere se realizuju putem sklopljenog Ugovora izmeĎu Općine i Korisnika podsticajne mjere. (2) Općina će Korisnicima podsticajne mjere, koji budu obuhvaćeni ovom mjerom refundirati troškove za certificiranje proizvodnih procesa, proizvoda ili usluga u iznosu od: a) 50% troškova certificiranja, a maksimalno 2.000,00 KM sumarno, za sve priloţene certifikate ili b) 100% troškova certificiranja, ukoliko oni ne prelaze iznos od 1.000,00 KM, za sve priloţene certifikate i to po okončanju procesa certifikacije, koji je realizovan kod akreditovanih agencija za certifikaciju tekuće kalendarske godine. Četvrtak, 23. 3. 2023. SLUŢBENE NOVINE KANTONA SARAJEVO Ugovorom iz stava (1) ovog člana ureĎuju se prava i obaveze Općine i Korisnika podsticajne mjere, način refundacije troškova certifikacije proizvodnih procesa, usluga i proizvoda i drugo. (4) Zahtjeve za sufinansiranje uvoĎenja certifikata će Komisija iz člana 65. ovog Pravilnika cijeniti shodno redoslijedu pristiglih prijava za navedenu mjeru. Član 24. (Potrebna dokumentacija) (1) Privredni subjekti koji ţele učestvovati u Mjeri podrške certificiranju, duţni su podnijeti sljedeću dokumentaciju: a) aplikaciju u roku predviĎenom u Javnom pozivu, uz aplikaciju trebaju priloţiti: b) original ili ovjerenu fotokopiju rješenja o registraciji ili osnivanju kao dokaz daje sjedište firme u općini Novo Sarajevo, c) original ili ovjerenu fotokopiju uvjerenja o poreskoj registraciji sa identifikacionim brojem, d) original ili ovjerenu fotokopiju uvjerenja o izmirenim obavezama po osnovu poreza i doprinosa (izdat od strane Porezne uprave Federacije Bosne i Hercegovine), e) original ili ovjerenu fotokopiju uvjerenja o izmirenim obavezama poreza na dodatnu vrijednost ukoliko je podnosilac aplikacije PDV obveznik (izdat od strane Uprave za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine), f) ovjerenu fotokopiju ugovora, računa i stečenog certifikata akreditovane certifikacijske agencije, g) izvod ovjeren od strane banke kao dokaz o plaćenim troškovima certifikacije, h) dokaz daje agencija koja je realizovala uslugu certifikacije akreditovana, i) izjava o primljenim de minimis pomoćima i drugim drţavnim pomoćima. (2) Originali ili ovjerene fotokopije, ne mogu biti starije od trideset (30) dana od dana apliciranja. Član 25. (Vrednovanje aplikacija) Vrednovanje pristiglih aplikacija se vrši na osnovu priloţene dokumentacije, te se utvrĎuje rang lista privrednih subjekata koji su ispunili uslove za učešće u Mjeri podrške za uvoĎenje certifikata. Rang lista privrednih subjekata Komisija iz člana 65. ovog Pravilnika dostavlja se Općinskom načelniku, radi donošenja Zaključka o usvajanju iste. Nakon usvajanja liste privrednih subjekata, koji ispunjavaju uslove za učešće u ovoj mjeri, Općinski načelnik zaključuje pojedinačne ugovore sa aplikantima, kao i eventualne anekse ugovora. Član 26. (Rok za realizaciju mjere) Mjera se provodi putem stalno otvorenog Javnog poziva, sve do utroška budţetskih sredstava, a najdalje do 15.12.2023. godine. Odjeljak D. Refundacija dijela troškova kupovine sredstava za rad za obrte i MMSP Član 27. (Cilj podsticajne mjere) (1) Podrška kupovini sredstava za rad i razvoj poslovanja za obrte i MMSP (u daljem tekstu: Mjera podrške kupovini sredstava za rad) realizuje se sufinansiranjem troškova nabavke osnovnih sredstava za rad i razvoj poslovanja neophodnih za obavljanje poslovnih aktivnosti obrta, mikro, malih i srednjih preduzeća (u daljem tekstu: Korisnici podsticajne mjere). (3) Broj 13 - Strana 33 Cilj ove mjere je obezbjeĎenje tekuće likvidnosti, produktivnije poslovanje, stabilizacija i jačanje konkurentnosti Korisnika podsticajnih mjere na domaćem i inostranom trţištu. Član 28. (Korisnici podsticajne mjere) Korisnici u Mjeri podrške kupovini sredstava za rad mogu biti obrti, mikro, mala i srednja preduzeća, koja ispunjavaju sljedeće uslove: a) imaju sjedište na teritoriji općine Novo Sarajevo i osnovana su u skladu sa vaţećim propisima na nivou Federacije Bosne i Hercegovine, b) posluju najmanje 12 (dvanaest) mjeseci prije prijave na Javni poziv, c) imaju pozitivno poslovanje u prethodnoj kalendarskoj godini ili iskazan gubitak do najviše 15.000,00 KM, d) upošljavaju minimalno: privredno društvo 2 (dva) radnika, odnosno fizičko lice 1 (jednog) radnika (uključujući vlasnika) na neodreĎeno vrijeme, sa danom prijave na Javni poziv. Član 29. (Izuzeće) (1) Izuzetno iz prethodnog člana, korisnici podsticajne mjere ne mogu biti privredni subjekti koji: a) redovno ne izmiruju obaveze uplate javnih prihoda, osim u slučaju kad privredni subjekt ima potpisan ugovor sa Poreznom upravom Federacije Bosne i Hercegovine i/ili Upravom za indirektno oporezivanje o uplati duga na rate te u tom slučaju je privredni subjekt duţan dostaviti potvrdu Porezne uprave Federacije Bosne i Hercegovine i/ili Uprave za indirektno oporezivanje ili uvjerenje da privredni subjekt vrši uplate po potpisanom ugovoru, b) imaju neizmirene obaveze prema Općini Novo Sarajevo, c) obavljaju djelatnost iz oblasti igara na sreću, d) obavljaju djelatnost proizvodnje, prerade ili puštanja u promet duhanskih proizvoda i alkoholnih pića, e) obavljaju djelatnost proizvodnje koja ima značajan uticaj na zagaĎenje ljudske okoline i dokazanu štetnost po zdravlje stanovništva, f) obavljaju djelatnost trgovine na malo oruţjem, municijom i vojnom opremom. (2) Pravo na podsticajna sredstva ne mogu ostvariti javna preduzeća koja obavljaju djelatnosti od javnog društvenog interesa (energetika, komunikacije, komunalne djelatnosti, upravljanje javnim dobrima i druge djelatnosti od javnog društvenog interesa) u kojem općina, grad, kanton ili Federacija Bosne i Hercegovine ima većinski udio u vlasništvu. (3) Pravo na podsticajna sredstva ne mogu ostvariti privredni subjekti koji su u prethodnoj kalendarskoj godini ostvarili podsticaj od strane Općine na ime troškova nabavke osnovnih sredstava za rad i razvoj poslovanja, izuzev u slučaju da sredstva planirana za ovu mjeru u 2023. godini, ne budu utrošena do zatvaranja Javnog poziva. Član 30. (Namjena utroška sredstava) (1) Podsticajna sredstva iz Mjere podrške kupovini sredstava za rad namijenjena su za: a) kupovinu mašina, alata i opreme i b) kupovinu tehnike (osim laptopa, mobitela, televizora, standardiziranih printera, klima ureĎaja), koja doprinose razvoju poslovanja, potiču proizvodnju, povećavaju konkurentnost proizvoda i usluga i koja su nabavljena (2) Broj 13 - Strana 34 SLUŢBENE NOVINE KANTONA SARAJEVO od registrovanih poslovnih subjekata u tekućoj kalendarskoj godini. (2) Neprihvatljivi troškovi su: a) kupovina i iznajmljivanje zemljišta, stana, kuće, b) izvoĎenje vanjskih graĎevinskih radova, c) kupovina/najam osobnih vozila, d) kupovina dijelova za vozila, e) kupovina, obnova, rekonstrukcija, modernizacija objekata za najam ili prodaju, f) kupovina mobilijara (nabavka kancelarijskog namještaja), g) kupovina potrošnog materijala, repromaterijala i robe namijenjene za preprodaju, h) police osiguranja imovine i ljudi, te i) plaće i doprinosi na plaće. Član 31. (Način finansiranja) (1) Budţetska sredstva za provedbu mjere se realizuju putem sklopljenog Ugovora izmeĎu Općine i Korisnika podsticajne mjere. (2) Općina će Korisnicima podsticajne mjere, koji budu obuhvaćeni ovom mjerom refundirati prihvatljive troškove nabavke osnovnih sredstava za rad u iznosu od: a) 50% troškova nabavke osnovnih sredstava za rad, a maksimalno do 3.000,00 KM sumarno, za sve iskazane prihvatljive troškove iz tekuće kalendarske godine ili b) 100% troškova nabavke osnovnih sredstava za rad, ukoliko oni ne prelaze iznos od 1.000,00 KM, za sve priloţene račune iz tekuće kalendarske godine. (3) Ugovorom iz stava (1) ovog člana ureĎuju se prava i obaveze Općine i Korisnika podsticajne mjere, način refundacije troškova nabavke osnovnih sredstava za rad i drugo. (4) Zahtjevi za sufinansiranje kupovine sredstava za rad će Komisija iz člana 65. ovog Pravilnika cijeniti shodno redoslijedu pristiglih prijava za navedenu mjeru. Član 32. (Potrebna dokumentacija) (1) Privredni subjekti koji ţele učestvovati u Mjeri podrške kupovine sredstava za rad, duţni su podnijeti sljedeću dokumentaciju: a) aplikaciju u roku predviĎenom u Javnom pozivu, uz aplikaciju trebaju priloţiti: b) original ili ovjerenu fotokopiju aktualnog izvoda iz sudskog registra (pravna lica) ili rješenje o registraciji ili osnivanju, kao dokaz daje sjedište firme u općini Novo Sarajevo, c) original ili ovjerenu fotokopiju uvjerenja o poreskoj registraciji sa identifikacionim brojem, d) original ili ovjerenu fotokopiju uvjerenja o izmirenim obavezama po osnovu poreza i doprinosa sa listingom o trenutnom broju zaposlenih (izdat od strane Porezne uprave Federacije Bosne i Hercegovine), e) original ili ovjerenu fotokopiju uvjerenja o izmirenim obavezama poreza na dodatnu vrijednost ukoliko je podnosilac aplikacije PDV obveznik (izdat od strane Uprave za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine), f) bilans stanja i bilans uspjeha za prethodnu godinu za privredna društva, odnosno specifikacije za utvrĎivanje dohotka od samostalne djelatnosti (obrazac SPR-1053) za prethodnu godinu za obrtnike, g) Četvrtak, 23. 3. 2023. original ili ovjerenu fotokopiju odluke o nabavci stalnih sredstava (istu ne dostavljaju samostalni preduzetnici), h) ovjerena fotokopija ugovora i/ili računa sa uključenom tehničkom specifikacijom nabavljenih sredstava za rad, i) izvod ovjeren od strane banke kao dokaz o plaćenim troškovima kupovine sredstava za rad, j) izjava o primljenim de minimis pomoćima i drugim drţavnim pomoćima. (2) Originali ili ovjerene fotokopije, ne mogu biti starije od trideset (30) dana od dana apliciranja. Član 33. (Vrednovanje aplikacija) Vrednovanje pristiglih aplikacija se vrši na osnovu priloţene dokumentacije, te se utvrĎuje rang lista privrednih subjekata koji su ispunili uslove za učešće u Mjeri podrške kupovini sredstava za rad. Rang lista privrednih subjekata Komisija iz člana 65. ovog Pravilnika dostavlja Općinskom načelniku, radi donošenja Zaključka o usvajanju iste. Nakon usvajanja liste privrednih subjekata, koji ispunjavaju uslove za učešće u ovoj mjeri, Općinski načelnik zaključuje pojedinačne ugovore sa aplikantima, kao i eventualne anekse ugovora. Član 34. (Rok za realizaciju mjere) Mjera se provodi putem stalno otvorenog Javnog poziva, sve do utroška budţetskih sredstava, a najdalje do 15.12.2023. godine. Odjeljak E. Refundacija dijela troškova digitalizacije poslovanja za obrte i MMSP Član 35. (Cilj podsticajne mjere) (1) Podrška digitalnoj transformaciji obrtima, mikro, malim i srednjim preduzećima (u daljem tekstu: Mjera podrške digitalnoj transformaciji) realizuje se sufinansiranjem troškova razvoja digitalnih rješenja i prateće opreme (softver i hardver) s ciljem optimizacije procesa, operacija, organizacije poslovanja i odnosa sa kupcima u smislu digitalne transformacije obrta, mikro, malih i srednjih preduzeća (u daljem tekstu: Korisnici podsticajne mjere). (2) Cilj ove mjere je jačati konkurentnost i potaknuti rast Korisnika podsticajne mjere. Član 36. (Korisnici podsticajne mjere) Korisnici podsticajnih sredstava u Mjeri podrške digitalnoj transformaciji mogu biti obrti, mikro, mala i srednja preduzeća, koji ispunjavaju sljedeće uslove: a) imaju sjedište na teritoriji općine Novo Sarajevo i osnovana su u skladu sa vaţećim propisima na nivou Federacije BiH, b) posluju najmanje 12 (dvanaest) mjeseci od prijave na Javni poziv, c) imaju pozitivno poslovanje u prethodnoj kalendarskoj godini ili iskazan gubitak do najviše 15.000,00 KM, d) upošljavaju minimalno: privredno društvo 2 (dva) radnika, odnosno fizičko lice 1 (jednog) radnika (uključujući vlasnika) na neodreĎeno vrijeme, sa danom prijave na Javni poziv. Član 37. (Izuzeće) (1) Izuzetno iz prethodnog člana, korisnici podsticajne mjere ne mogu biti privredni subjekti koji: a) redovno ne izmiruju obaveze uplate javnih prihoda, osim u slučaju kad privredni subjekt ima potpisan ugovor sa Poreznom upravom Federacije Bosne i Četvrtak, 23. 3. 2023. (2) (3) (1) (2) SLUŢBENE NOVINE KANTONA SARAJEVO Hercegovine i/ili Upravom za indirektno oporezivanje o uplati duga na rate te u tom slučaju je privredni subjekt duţan dostaviti potvrdu Porezne uprave Federacije Bosne i Hercegovine i/ili Uprave za indirektno oporezivanje ili uvjerenje da privredni subjekt vrši uplate po potpisanom ugovoru, b) imaju neizmirene obaveze prema Općini Novo Sarajevo, c) obavljaju djelatnost iz oblasti igara na sreću, d) obavljaju djelatnost proizvodnje, prerade ili puštanja u promet duhanskih proizvoda i alkoholnih pića, e) obavljaju djelatnost proizvodnje koja ima značajan uticaj na zagaĎenje ljudske okoline i dokazanu štetnost po zdravlje stanovništva, f) obavljaju djelatnost trgovine na malo oruţjem, municijom i vojnom opremom. Pravo na podsticajna sredstva ne mogu ostvariti javna preduzeća koja obavljaju djelatnosti od javnog društvenog interesa (energetika, komunikacije, komunalne djelatnosti, upravljanje javnim dobrima i druge djelatnosti od javnog društvenog interesa) u kojem općina, grad, kanton ili Federacija Bosne i Hercegovine ima većinski udio u vlasništvu. Pravo na podsticajna sredstva ne mogu ostvariti privredni subjekti koji su u prethodnoj kalendarskoj godini ostvarili podsticaj od strane Općine na ime troškova razvoja digitalnih rješenja i prateće opreme (softver i hardver), izuzev u slučaju da sredstva planirana za ovu mjeru u 2023. godini, ne budu utrošena do zatvaranja Javnog poziva. Član 38. (Namjena utroška sredstava) Podsticajna sredstva iz Mjere podrške digitalnoj transformaciji namijenjena su za: a) dizajn i izradu reprezentativne web stranice, b) dizajn i izradu digitalnog vizuelnog identiteta i sadrţaja web stranice, c) dizajn i izradu online prodavnice za unapreĎenje pristupa novim trţištima i/ili kupcima digitalnom transformacijom poslovanja preduzeća (e-commerce, CRM i sl.), d) dizajn i izradu web i mobilnih aplikacija za unapreĎenje pristupa kupcima digitalnom transformacijom poslovanja preduzeća, e) uvoĎenje digitalnih alata i opreme za optimizaciju procesa proizvodnje (npr. digitalizacija industrije: povezanost strojeva, skladišta, logistike i opreme, kibemetički sistemi, pametni strojevi s mogućnošću razmjene informacija - kontrola i optimizacija proizvodnje u realnom vremenu - prikupljanje i analiza podataka iz različitih izvora i sl.); f) uvoĎenje digitalnih alata i opreme za optimizaciju organizacije poslovanja, kupovinom trajne ili vremenski ograničene licence ili plaćanjem usluge izrade specijalnog rješenja, (npr. ERP i optimizacija horizontalnih funkcija kao što su finansijsko upravljanje, upravljanje ljudskim resursima - HRM, lancima nabavke - SCM, skladištenje, logistika, sistem za upravljanje dokumentima - DMS i sl.); g) uvoĎenje digitalnih alata i opreme s ciljem jačanja otpornosti na rizike i vanjske utjecaje (implementacija sistema za analizu i strateško upravljanje rizicima i sl.); koja su nabavljena od registrovanih poslovnih subjekata u tekućoj kalendarskoj godini. Neprihvatljivi troškovi su: troškovi nabavke samo hardverskih komponenti elektroničkih ureĎaja, b) troškovi odrţavanja i/ili hostinga te c) troškovi komunikacijske opreme (pametni telefoni, pametni satovi, smart home) i multimedije (tv ureĎaji, media player-i, prijenosna multimedija) d) troškovi nabavkre softverskih paketa u širokoj upotrebi kao što su AutoCad, Photoshop, MS Office i slično, kao i alata za koje postoje široko prihvaćena besplatna rješenja, e) troškovi isključivo savjetodavnih konsultantskih usluga, f) troškovi potrošne IT opreme (toneri, baterije i sl.) Iznimno, u opravdane troškove mogu ući i troškovi nabavke elektroničke i informatičke opreme i troškovi odrţavanja i/ili hostinga, ali kada oni čine cjelinu sa softverskim rješenjima koja se nabavljaju. Član 39. (Način finansiranja) Budţetska sredstva za provedbu mjere se realizuju putem sklopljenog Ugovora izmeĎu Općine i Korisnika podsticajne mjere. Općina će Korisnicima podsticajne mjere, koji budu obuhvaćeni ovom mjerom refundirati prihvatljive troškove razvoja digitalnih rješenja i prateće opreme (softver i hardver) s ciljem optimizacije procesa, operacija, organizacije poslovanja i odnosa sa kupcima u smislu digitalne transformacije, u iznosu od: a) 50% troškova razvoja digitalnih rješenja i prateće opreme, a maksimalno do 3.000,00 KM sumarno, za sve iskazane prihvatljive troškove iz tekuće kalendarske godine ili b) 100% troškova razvoja digitalnih rješenja i prateće opreme ukoliko oni ne prelaze iznos od 1.000,00 KM, za sve priloţene račune iz tekuće kalendarske godine. Ugovorom iz stava (1) ovog člana ureĎuju se prava i obaveze Općine i Korisnika podsticajne mjere, način refundacije troškova razvoja digitalnih rješenja i drugo. Zahtjevi za sufinansiranje nabavke digitalnih rješenja će Komisija iz člana 65. ovog Pravilnika cijeniti shodno redoslijedu pristiglih prijava za navedenu mjeru. Član 40. (Potrebna dokumentacija) Privredni subjekti koji ţele učestvovati u Mjeri podrške digitalnoj transformaciji duţni su podnijeti sljedeću dokumentaciju: a) aplikaciju u roku predviĎenom u Javnom pozivu, uz aplikaciju trebaju priloţiti: b) original ili ovjerenu fotokopiju aktualnog izvoda iz sudskog registra (pravna lica) ili rješenje o registraciji ili osnivanju, kao dokaz daje sjedište firme u općini Novo Sarajevo, c) original ili ovjerenu fotokopiju uvjerenja o poreskoj registraciji sa identifikacionim brojem, d) original ili ovjerenu fotokopiju uvjerenja o izmirenim obavezama po osnovu poreza i doprinosa sa listingom o trenutnom broju zaposlenih (izdat od strane Porezne uprave Federacije Bosne i Hercegovine), e) original ili ovjerenu fotokopiju uvjerenja o izmirenim obavezama poreza na dodatnu vrijednost ukoliko je podnosilac aplikacije PDV obveznik (izdat od strane Uprave za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine), f) bilans stanja i bilans uspjeha za prethodnu godinu za privredna društva, odnosno specifikacije za a) (3) (1) (2) (3) (4) (1) Broj 13 - Strana 35 Broj 13 - Strana 36 SLUŢBENE NOVINE KANTONA SARAJEVO utvrĎivanje dohotka od samostalne djelatnosti (obrazac SPR-1053) za prethodnu godinu za obrtnike, g) ovjerenu fotokopiju ugovora i/ili računa sa uključenom tehničkom specifikacijom nabavljenih digitalnih rješenja i prateće opreme, h) izvod ovjeren od strane banke kao dokaz o plaćenim troškovima kupovine digitalnih rješenja i prateće opreme. i) izjava o primljenim de minimis pomoćima i drugim drţavnim pomoćima. (2) Originali ili ovjerene fotokopije, ne mogu biti starije od trideset (30) dana od dana apliciranja. Član 41. (Vrednovanje aplikacija) Vrednovanje pristiglih aplikacija se vrši na osnovu priloţene dokumentacije, te se utvrĎuje rang lista privrednih subjekata koji su ispunili uslove za učešće u Mjeri podrške digitalnoj transformaciji. Rang listu privrednih subjekata Komisija iz člana 65. ovog Pravilnika dostavlja općinskom načelniku, radi donošenja Zaključka o usvajanju iste. Nakon usvajanja liste privrednih subjekata, koji ispunjavaju uslove za učešće u ovoj mjeri, općinski načelnik zaključuje pojedinačne ugovore sa aplikantima, kao i eventualne anekse ugovora. Član 42. (Rok za realizaciju mjere) Mjera se provodi putem stalno otvorenog Javnog poziva, sve do utroška budţetskih sredstava, a najdalje do 15.12.2023. godine. Odjeljak F. Subvencija troškova obrade kredita i kamatne stope/profitne marţe privatnim eduzećima i poduzetnicima Član 43. (Cilj podsticajne mjere) (3) Subvencija troškova obrade kredita i kamatne stope/profitne marţe privatnim preduzećima i poduzetnicima namijenjena je za subvencioniranje/regresiranje kamatne stope/profitne marţe i troškova obrade kratkoročnih i dugoročnih kredita privrednim subjektima sa sjedištem na području općine Novo Sarajevo, koju Općina realizuje putem izabrane banke. (4) Cilj ove mjere je potaknuti razvoj poduzetništva i povećati stopu zaposlenosti kroz povoljne uslove kreditiranja, koji mogu doprinijeti pokretanju, odrţavanju ili unapreĎenju poslovne aktivnosti. Član 44. (Korisnici podsticajne mjere) (1) Krajnji korisnici podsticajne mjere mogu biti: a) svi privredni subjekti koji imaju sjedište ili poslovnicu na području općine Novo Sarajevo i koji su 100% vlasništvo drţavljana BiH, b) svi privredni subjekti koji imaju sjedište ili poslovnicu na području općina Kantona Sarajevo i koji su 100% vlasništvo drţavljana BiH, uz uslov zapošljavanja novih radnika, koji imaju prijavljeno mjesto prebivališta na području općine Novo Sarajevo. (2) Izbor krajnjih korisnika kreditnih sredstava, vršit će se na osnovu vrednovanja uslova propisanih od strane poslovne banke. Član 45. (Izuzeće) Izuzetno iz prethodnog člana, korisnici ove kreditne linije ne mogu biti privredni subjekti koji: a) imaju neizmirene poreske obaveze, b) imaju neizmirene obaveze prema Općini Novo Sarajevo, Četvrtak, 23. 3. 2023. obavljaju djelatnost iz oblasti igara na sreću, obavljaju djelatnost proizvodnje, prerade ili puštanja u promet duhanskih proizvoda i alkoholnih pića, e) obavljaju djelatnost proizvodnje koja ima značajan uticaj na zagaĎenje ljudske okoline i dokazanu štetnost po zdravlje stanovništva, f) obavljaju djelatnost trgovine na malo oruţjem, municijom i vojnom opremom. Član 46. (Vrste kredita korisnicima podsticajne mjere) Korisnicima definisanim u članu 44. odobravaju se kratkoročni i dugoročni krediti: a) kratkoročni krediti se odobravaju na period do 1 godine (12 mjeseci) u iznosu do 100.000,00 KM, uz uslov zadrţavanja broja zaposlenih na istom nivou u toku trajanja kredita, b) dugoročni krediti na period do 5 godina (60 mjeseci), uz mogućnost grace perioda do 9 mjeseci, uz uslov zapošljavanja najmanje jednog radnika na iznose do 100.000,00 KM, a za svakih dodatnih 100.000,00 KM, privredni subjekt je duţan zaposliti jednog novog radnika, najkasnije u roku 9 mjeseci od dana odobrenja kredita, c) dugoročni krediti na period do 7 godina (84 mjeseca), uz mogućnost grace perioda do 9 mjeseci, za iznose kredita preko 100.000,00 KM uz uslov zapošljavanja po jednog novog radnika na svakih odobrenih 100.000,00 KM, najkasnije u roku 9 mjeseci od dana odobrenja kredita. Član 47. (Regresiranje kamate i troškova obrade kredita) (1) Za odobrene kredite iz člana 46., Općina će regresirati kamatnu stopu/profitnu marţu u maksimalnom iznosu do 5%. (2) Za odobrene kredite iz člana 46. Općina će jednokratno snositi 50% troškova obrade zahtjeva za kredit, koje će subvencionirati nakon potvrde daje ispunjen uslov zapošljavanja. Član 48. (Način finansiranja) (1) Budţetska sredstva za provedbu mjere se realizuju putem sklopljenog Ugovora izmeĎu Općine i odabrane banke. (2) Općina će predviĎeni iznos novčanih sredstava namijenjenih za subvenciju kamatne stope/profitne marţe i troškova obrade finansiranja uplaćivati kvartalno po svakom pojedinačnom zahtjevu za isplatu subvencije za konkretnog Korisnika finansiranja, koji je ispunio uslove za ostvarivanje prava na subvenciju kamatne stope/profitne marţe i troškova obrade, u skladu sa Ugovorom sklopljenim izmeĎu Općine i odabrane banke. (3) Ugovorom iz stava (1) ovog člana ureĎuju se prava i obaveze Općine i odabrane banke. (4) Ugovor obavezno sadrţi: namjenu, iznos, uslove dodjele sredstava, rokove utroška sredstava te način i rokove izvještavanja sa sankcijama za nepoštivanje ugovora. Član 49. (Način izbora banke) (1) Općina će raspisati Javni poziv za odabir banke za plasiranje sredstava putem kreditne linije uz subvencioniranje/regresiranje troškova obrade kredita i kamatne stope/profitne marţe za: a) privredne subjekte sa sjedištem na području općine Novo Sarajevo ili b) privredne subjekte koji imaju sjedište ili poslovnicu na području općina Kantona Sarajevo, uz uslov c) d) Četvrtak, 23. 3. 2023. SLUŢBENE NOVINE KANTONA SARAJEVO zapošljavanja novih radnika koji imaju prijavljeno mjesto prebivališta na području općine Novo Sarajevo. (2) Javni poziv obavezno sadrţi: uslove koje banka mora ispunjavati, kriterije za izbor banke, rok za dostavljanje ponuda i druge podatke. Član 50. (Kriterij za izbor banke) (2) Kriteriji za ocjenu i izbor najpovoljnije ponude banke za realizaciju sredstava po ovoj mjeri i Javnom pozivu, uz prethodni uslov da su ponude formalno-pravno ispravne i ispunjavaju sve uslove navedene u Javnom pozivu, su sljedeći: a) visina kamatne stope/profitne marţe - 95%, b) troškovi obrade kreditnog zahtjeva - 5%. (3) Banke, učesnice Javnog poziva duţne su dostaviti ponudu koja sadrţi visine kamatne stope/profitne marţe i naknade za obradu kredita za kratkoročne, srednjoročne i dugoročne periode. Član 51. (Ocjenjivanje ponuda banaka) Ocjenjivanje ponuda banaka vrši se na sljedeći način: a) Ocjenjivane ponuĊene visine kamatne stope/profitne marţe Maksimalna ocjena (95%) se dodjeljuje banci koja je u ponudi dostavila najniţu kamatnu stopu za odreĎeni kreditni period, dok ostali ponuĎači u skladu sa tim dobijaju manju ocjenu prema slijedećoj formuli Oks="Nks" /"Pks" x [95%] Pri čemu je: Oks (k/s/d) - ocjena koju dobiva banka za ponuĎenu visinu kamatne stope nakon obračuna za odreĎeni kreditni period (kkratkoročni, s-srednjoročni, d-dugoročni) Nks - najniţa kamatna stopa koja je ponuĎena u Javnom pozivu za odreĎeni kreditni period Pks - ponuĎena kamatna stopa koju je banka zvanično dostavila u Javnom pozivu za taj kreditni period. Ovakav postupak bodovanja se primjenjuje za sva tri kreditna perioda definisana u članu 34. stav (2) - kratkoročni, srednjoročni i dugoročni - tako da ukupna ocjena bankeponuĎača po kriteriju visine kamatne stope iznosi prosjek ocjene iz pomenuta tri kreditna perioda prema sljedećoj formuli: Uoks = (Oksk+Okss+Oksd)/3 Pri čemu je: Uoks- ukupna ocjena koju dobiva banka za ponuĎenu visinu kamatne stope nakon obračuna za kratkoročni, srednjoročni i dugoročni kreditni period. Oksk - ocjena koju dobiva banka za ponuĎenu visinu kamatne stope nakon obračuna za kratkoročni kreditni period. Okss - ocjena koju dobiva banka za ponuĎenu visinu kamatne stope nakon obračuna za srednjoročni kreditni period. Oksd - ocjena koju dobiva banka za ponuĎenu visinu kamatne stope nakon obračuna za dugoročni kreditni period. b) Ocjenjivanje visine troškova obrade zahtjeva Troškovi obrade zahtjeva za kredit se ocjenjuju po istom principu kao i visina kamatne stope, gdje je maksimalana ocjena 5% i ona se dodjeljuju banci-ponuĎaču koji ima najniţe troškove obrade zahtjeva u dostavljenoj ponudi, dok ostale bankeponuĎači u skladu sa tim dobijaju manju ocjenu prema slijedećoj formuli: Otoz= Ntoz/Ptoz x [5%] Pri čemu je: Otoz (k/s/d) — ocjena koju dobiva banka za ponuĎene troškove obrade zahtjeva nakon obračuna za odreĎeni kreditni period (k-kratkoročni, s-srednjoročni, d-dugoročni) Broj 13 - Strana 37 Ntoz - najniţi troškovi obrade zahtjeva koji su ponuĎeni u Javnom pozivu za odreĎeni kreditni period Ptoz - visina troškova obrade zahtjeva koje je banka zvanično ponudila u Javnom pozivu za taj kreditni period. Ovakav postupak bodovanja se primjenjuje za sva tri kreditna perioda definisana u članu 34. stav (2) - kratkoročni, srednjoročni i dugoročni - tako da ukupna ocjena bankeponuĎača po kriteriju visina troškova obrade zahtjeva iznosi zbir bodovanja iz pomenuta tri kreditna perioda prema sljedećoj formuli: Uotoz = (Otozk+Oktozs+Otozd)/3 Pri čemu je: Uotoz - ukupna ocjena koju dobiva banka za ponuĎene troškove obrade kredita za kratkoročni, srednjoročni i dugoročni kreditni period. Otozk - ocjena koju dobiva banka za ponuĎene troškove obrade zahtjeva nakon obračuna za kratkoročni kreditni period. Otozs - ocjena koju dobiva banka za ponuĎene troškove obrade zahtjeva nakon obračuna za srednjoročni kreditni period. Otozd - ocjena koju dobiva banka za ponuĎene troškove obrade zahtjeva nakon obračuna za dugoročni kreditni period. c) Konaĉna ocjena ponude Konačna ocjena ponude je zbir ukupne ocjene koju dobiva banka za ponuĎenu visinu kamatne stope nakon obračuna za kratkoročni, srednjoročni i dugoročni kreditni period i ukupna ocjena koju dobiva banka za ponuĎene troškove obrade kredita za kratkoročni, srednjoročni i dugoročni kreditni period, prema sljedećoj formuli: Kop= Uoks+Uotoz Pri čemu je: Kop - konačna ocjena ponude. Uoks - ukupna ocjena koju dobiva banka za ponuĎenu visinu kamatne stope nakon obračuna za kratkoročni, srednjoročni i dugoročni kreditni period. Uotoz - ukupna ocjena koju dobiva banka za ponuĎene troškove obrade kredita za kratkoročni, srednjoročni i dugoročni kreditni period. Rangiranje ponuda banaka vrši se prema opadajućem nizu na način daje banka sa najvišom konačnom ocjenom ponude prvoplasirana. Član 52. (Odabir banke) (1) Odabir banke za plasman kreditne linije za privredne subjekte provodi Komisija iz člana 65. ovog Pravilnika u skladu sa zakonskim propisima i ovim Pravilnikom. (2) Komisija je duţna izvršiti pregled prispjelih ponuda, ocijeniti ponude u skladu sa članom 51. ovog Pravilnika, utvrditi najpovoljniju ponudu u skladu sa uslovima iz Javnog poziva, sačiniti zapisnik o svom radu i isti dostaviti Općinskom načelniku, radi donošenja Zaključka o usvajanju. (3) Ugovor o plasiranju budţetskih sredstava Općine namijenjenih subvencioniranju/regresiranju kamatne stope/profitne marţe će se dodijeliti poslovnoj banci sa najbolje ocijenjenom ponudom. (4) U slučaju da dvije ili više ponuda imaju istu konačnu ocjenu ponude, prednost u izboru ima banka čije je ponuda zaprimljena na Protokolu Općine Novo Sarajevo ranije. Član 53. (Obaveze banke) Obaveze banke: a) banka je obavezna da nakon zaključivanja Ugovora objavi Javni poziv za dodjelu kreditnih sredstava, b) po isteku Javnog poziva za izbor korisnika kreditnih sredstava, banka razmatra prijave aplikanata u skladu Broj 13 - Strana 38 SLUŢBENE NOVINE KANTONA SARAJEVO sa Ugovorom i Javnim pozivom, te provodi druge aktivnosti u skladu sa aktima i procedurama banke, c) banka informiše Općinu o odluci svog kreditnog odbora o dodjeli kredita iz ove kreditne linije, d) banka zaključuje ugovore sa korisnicima kreditnih sredstava, e) ugovor koji banka zaključuje sa korisnicima kreditnih sredstava obavezno sadrţi: namjenu, iznos, uslove dodjele sredstava, rokove utroška sredstava, te način i rokove izvještavanja sa sankcijama za nepoštivanje Ugovora, f) izabrana banka u potpunosti snosi rizik naplate odobrenih kreditnih sredstava - glavnice i pripadajuće kamate/profitne marţe, g) banka se obavezuje da vrši monitoring, kontrolu ispunjenja uslova za sticanje prava na subvencioniranje/regresiranje kamatne stope/profitne marţe i troškova obrade kredita, h) banka kvartalno izvještava Općinu o realizaciji kreditne linije u formi koju usaglase Ugovorom, i) banka će voditi posebnu računovodstvenu evidenciju za sve korisnike po ovoj kreditnoj liniji. Odjeljak G. Poticaj ţenskom preduzetništvu Član 54. (Cilj podsticajne mjere) (1) Poticaj ţenskom preduzetništvu je mjera namijenjena za subvencioniranje/regresiranje kamatne stope i troškova obrade kratkoročnih i dugoročnih kredita, privrednim subjektima sa sjedištem na području općine Novo Sarajevo, koji su u vlasništvu ţene preduzetnice ili je ţena lice ovlašteno za zastupanje, a koju Općina realizuje putem izabrane banke. (2) Cilj ove mjere je potaknuti razvoj ţenskog preduzetništva kroz povoljne uslove kreditiranja, koji mogu doprinijeti pokretanju, odrţavanju ili unapreĎenju poslovne aktivnosti. Član 55. (Korisnici podsticajne mjere) (1) Krajnji korisnici podsticajne mjere mogu biti: a) svi privredni subjekti koji imaju sjedište ili poslovnicu na području općine Novo Sarajevo i koji su u vlasništvu ţene preduzetnice ili je ţena lice ovlašteno za zastupanje, b) svi privredni subjekti koji imaju sjedište ili poslovnicu na području općina Kantona Sarajevo i koji su u vlasništvu ţene preduzetnice ili je ţena lice ovlašteno za zastupanje, uz uslov da vlasnica ili ţena ovlaštena za zastupanje ima prebivalište na području općine Novo Sarajevo. (2) Izbor krajnjih korisnika kreditnih sredstava, vršit će se na osnovu vrednovanja uslova propisanih od strane poslovne banke. Član 56. (Izuzeće) Izuzetno iz prethodnog člana, korisnici ove kreditne linije ne mogu biti privredni subjekti koji: a) imaju neizmirene poreske obaveze, b) imaju neizmirene obaveze prema Općini Novo Sarajevo, c) obavljaju djelatnost iz oblasti igara na sreću, d) obavljaju djelatnost proizvodnje, prerade ili puštanja u promet duhanskih proizvoda i alkoholnih pića, e) obavljaju djelatnost proizvodnje koja ima značajan uticaj na zagaĎenje ljudske okoline i dokazanu štetnost po zdravlje stanovništva, Četvrtak, 23. 3. 2023. obavljaju djelatnost trgovine na malo oruţjem, municijom i vojnom opremom. Član 57. (Vrste kredita korisnicima podsticajne mjere) Korisnicama definisanim u članu 55. mogu se odobriti: a) kratkoročni krediti na period do 12 mjeseci i b) dugoročni krediti na period od 13 do 36 mjeseci, do maksimalnog ukupnog iznosa po korisniku od 50.000,00 KM, uz uslov zadrţavanja broja zaposlenih na istom nivou u toku trajanja kredita. Član 58. (Regresiranje kamate i troškova obrade kredita) (1) Za odobrene kredite iz člana 57., Općina će regresirati kamatnu stopu u maksimalnom iznosu do 5%. (2) Za odobrene kredite iz člana 57. Općina će jednokratno snositi 100% troškova obrade zahtjeva za kredit. Član 59. (Način finansiranja) (1) Budţetska sredstva za provedbu mjere se realizuju putem sklopljenog Ugovora izmeĎu Općine i odabrane banke. (2) Općina će predviĎeni iznos novčanih sredstava namijenjenih za subvenciju kamatne stope i troškova obrade finansiranja uplaćivati kvartalno po svakom pojedinačnom zahtjevu za isplatu subvencije za konkretnog Korisnika finansiranja, koji je ispunio uslove za ostvarivanje prava na subvenciju kamatne stope i troškova obrade, u skladu sa Ugovorom sklopljenim izmeĎu Općine i odabrane banke. (3) Ugovorom iz stava (1) ovog člana ureĎuju se prava i obaveze Općine i odabrane banke. (4) Ugovor obavezno sadrţi: namjenu, iznos, uslove dodjele sredstava, rokove utroška sredstava te način i rokove izvještavanja sa sankcijama za nepoštivanje ugovora. Član 60. (Način izbora banke) (1) Općina će raspisati Javni poziv za odabir banke za plasiranje sredstava putem kreditne linije uz subvencioniranje/regresiranje troškova obrade kredita i kamatne stope za: a) privredne subjekte sa sjedištem na području općine Novo Sarajevo, a koji su u vlasništvu ţene preduzetnice ili je ţena lice ovlašteno za zastupanje ili b) privredne subjekte koji imaju sjedište ili poslovnicu na području općina Kantona Sarajevo, a koji su u vlasništvu ţene preduzetnice ili je ţena lice ovlašteno za zastupanje, uz uslov da vlasnica ili ţena ovlaštena za zastupanje ima prebivalište na području Općine Novo Sarajevo. (2) Javni poziv obavezno sadrţi: uslove koje banka mora ispunjavati, kriterije za izbor banke, rok za dostavljanje ponuda. Član 61. (Kriterij za izbor banke) (1) Kriteriji za ocjenu i izbor najpovoljnije ponude banke za realizaciju sredstava po ovoj mjeri i Javnom pozivu, uz prethodni uslov da su ponude formalno-pravno ispravne i ispunjavaju sve uslove navedene u Javnom pozivu, su sljedeći: a) visina kamatne stope - maksimalno 70 bodova, b) troškovi obrade kreditnog zahtjeva - maksimalno 10 bodova, c) troškovi transakcijskog poslovanja - maksimalno 10 bodova f) Četvrtak, 23. 3. 2023. d) SLUŢBENE NOVINE KANTONA SARAJEVO finansijsko opismenjavanje, savjetovanje i poslovno obrazovanje kroz edukacije i mentoring-maksimalno 10 bodova. (2) Banke, učesnice Javnog poziva duţne su dostaviti ponudu koja sadrţi visine kamatne stope i naknade za obradu kredita za kratkoročne i dugoročne periode, kao i ponudu za troškove unutrašnjeg i vanjskog platnog prometa, te ponudu za finansijsko opismenjavanje, savjetovanje i poslovno obrazovanje kroz edukacije i mentoring. (3) U slučaju da dvije ili više ponuda imaju istu konačnu ocjenu ponude, prednost u izboru ima banka čije je ponuda zaprimljena na Protokolu Općine Novo Sarajevo ranije. Član 62. (Ocjenjivanje ponuda banaka) Ocjenjivanje ponuda banaka vrši se na sljedeći način: a) Ocjenjivane ponuĊene visine kamatne stope Maksimalan broj bodova (70) se dodjeljuje banci koja je u ponudi dostavila najniţu kamatnu stopu za drugorangiranom ponuĎaču dodjeljuje 5 bodova manje, trećerangiranom 10 bodova manje i tako prema opadajućem nizu do kraja preliminarne rang liste. b) Ocjenjivanje visine troškova obrade zahtjeva Troškovi obrade zahtjeva za kredit se boduju po istom principu kao i visina kamatne stope, gdje se maksimalan broj bodova (10) dodjeljuje banci-ponuĎaču koji ima najniţe troškove obrade zahtjeva u dostavljenoj ponudi, dok ostale bankeponuĎači u skladu sa tim dobijaju manji broj bodova na način da se drugorangiranom ponuĎaču dodjeljuju 2 boda manje, trećerangiranom 4 boda manje i tako prema opadajućem nizu do kraja preliminarne rang liste. c) Ocjenjivanje visine troškova transakcijskog poslovanja Troškovi za obavljanje unutrašnjeg i vanjskog platnog prometa se ocjenjuju po istom principu kao i troškovi za obradu zahtjeva, gdje je maksimalan broj bodova (10) i dodjeljuje se banci-ponuĎaču koji ima najniţe troškove obavljanja unutrašnjeg i vanjskog platnog prometa u dostavljenoj ponudi, dok ostale banke-ponuĎači u skladu sa tim dobijaju manji broj bodova na način da se drugorangiranom ponuĎaču dodjeljuju 2 boda manje, trećerangiranom 4 boda manje i tako prema opadajućem nizu do kraja preliminarne rang liste. d) Ocjenjivanje ponuda finansijskog opismenjavanja, savjetovanja i poslovnog obrazovanja kroz edukacije i monitoring Dostavljene ponude za finansijsko opismenjavanje, savjetovanje i poslovno obrazovanje kroz edukacije i mentoring se ocjenjuje po principu dodjele najvećeg broja bodova (10) banci-ponuĎaču koja dostavi najsveobuhvatniju ponudu u smislu pruţanja dodatnih vrijednosti ţenama preduzetnicama kroz finansijsko opismenjavanje, savjetovanje i poslovno obrazovanje, dok ostale banke-ponuĎači u skladu sa tim dobijaju manji broj bodova na način da se drugorangiranom ponuĎaču dodjeljuju 2 boda manje, trećerangiranom 4 boda manje i tako prema opadajućem nizu do kraja preliminarne rang liste. e) Konaĉna ocjena ponude Konačna ocjena ponude je zbir ukupnih bodova koju dobiva banka za ponuĎenu visinu kamatne stope, ponuĎene troškove obrade kredita za kratkoročni i dugoročni kreditni period, ponuĎene troškove unutrašnjeg i vanjskog platnog prometa i ponudu finansijskog opismenjavanja, savjetovanja i poslovnog obrazovanja kroz edukacije i mentoring. Rangiranje ponuda banaka vrši se prema opadajućem nizu, na način da je banka sa najvišim brojem bodova prvoplasirana. Broj 13 - Strana 39 Član 63. (Odabir banke) (1) Odabir banke za plasman kreditne linije za privredne subjekte provodi Komisija iz člana 65. ovog Pravilnika u skladu sa zakonskim propisima i ovim Pravilnikom. (2) Komisija je duţna izvršiti pregled prispjelih ponuda, ocijeniti ponude u skladu sa članom 62. ovog Pravilnika, utvrditi najpovoljniju ponudu u skladu sa uslovima iz Javnog poziva, sačiniti zapisnik o svom radu i isti dostaviti Općinskom načelniku, radi donošenja Zaključka o usvajanju. (3) Ugovor o plasiranju budţetskih sredstava Općine namijenjenih subvencioniranju/regresiranju kamatne stope će se dodijeliti poslovnoj banci sa najbolje ocijenjenom ponudom. (4) U slučaju da dvije ili više ponuda imaju istu konačnu ocjenu, prednost u izboru ima banka čija je ponuda zaprimljena na Protokolu Općine Novo Sarajevo ranije. Član 64. (Obaveze banke) Obaveze banke: a) banka je obavezna da nakon zaključivanja Ugovora objavi Javni poziv za dodjelu kreditnih sredstava, b) po isteku Javnog poziva za izbor korisnika kreditnih sredstava, banka razmatra prijave aplikanata u skladu sa Ugovorom i Javnim pozivom, te provodi druge aktivnosti u skladu sa aktima i procedurama banke, c) banka informiše Općinu o odluci svog kreditnog odbora o dodjeli kredita iz ove kreditne linije, d) banka zaključuje ugovore sa korisnicima kreditnih sredstava, e) ugovor koji banka zaključuje sa korisnicima kreditnih sredstava obavezno sadrţi: namjenu, iznos, uslove dodjele sredstava, rokove utroška sredstava, te način i rokove izvještavanja sa sankcijama za nepoštivanje Ugovora, f) izabrana banka u potpunosti snosi rizik naplate odobrenih kreditnih sredstava - glavnice i pripadajuće kamate, g) banka se obavezuje da vrši monitoring, kontrolu ispunjenja uslova za sticanje prava na subvencioniranje/regresiranje kamatne stope i troškova obrade kredita, h) banka kvartalno izvještava Općinu o realizaciji kreditne linije u formi koju usaglase Ugovorom, i) banka će voditi posebnu računovodstvenu evidenciju za sve korisnike po ovoj kreditnoj liniji. III - IMENOVANJE KOMISIJE, POSTUPAK EVALUACIJE PRIJAVA I MONITORING Član 65. (Imenovanje i rad Komisije) (1) Komisiju imenuje Općinski načelnik. (2) Komisija se sastoji od 5 članova. (3) Komisija ima zadatak da u skladu sa odredbama ovog Pravilnika i na osnovu propisanih kriterija objavljenih u javnim pozivima pojedinačnih podsticajnih mjera: a) evidentira prispjele aplikacija; b) razmatra prispjele aplikacije; c) izvrši vrednovanje i bodovanje aplikacija koje su ispunile uslove i kriterije Javnog poziva; d) sačini rang listu aplikanata koji su ispunili traţene uslove i kriterije; e) rang listu, u roku od sedam (7) radnih dana od dana zasijedanja Komisije, dostavi općinskom načelniku, radi donošenja Zaključka o usvajanju iste. Broj 13 - Strana 40 SLUŢBENE NOVINE KANTONA SARAJEVO Član 66. (Monitoring) Monitoring i evaluaciju pojedinačnih podsticajnih mjera navedenih u ovom Pravilniku, vršit će nadleţna sluţba, Sluţba za upravljanje lokalnim razvojem. IV - PRAVNI LIJEK Član 67. (Rok za podnošenje prigovora) (1) Rok za podnošenje prigovora za podsticajne mjere iz člana 2. je osam (8) dana od dana prijema pismene obavijesti o rezultatima Javnog poziva. (2) Prigovori se podnose Komisiji za rad po prigovorima, kao drugostepenoj komisiji. (3) Komisija za rad po prigovorima, nakon što odluči o zaprimljenim prigovorima, o istom obavještava Komisiju iz člana 65. ovog Pravilnika, koja nakon toga utvrĎuje rang listu aplikanata, koji su ispunili traţene uslove i kriterije i istu dostavlja Općinskom načelniku na usvajanje. V - PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Član 68. (De minimis pomoć) (1) U skladu sa Uredbom o uslovima i postupku za dodjelu pomoći male vrijednosti-de minimis pomoć (u daljem tekstu: Uredba), prije dodjeljivanja pomoći, Općina je duţna od privrednog subjekta kojem planira dodijeliti de minimis pomoć pribaviti izjavu, u pisanom ili elektronskom obliku, o svakoj de minimis pomoći na koju se primjenjuje Uredba ili drugi propisi o de minimis pomoći, primljenoj tokom prethodne dvije fiskalne godine i u tekućoj fiskalnoj godini, uključujući i de minimis pomoć primljenu od strane povezanih privrednih subjekata. (2) Općina dodjeljuje novu de minimis pomoć u skladu sa Uredbom, tek nakon što utvrdi da to neće povisiti ukupan iznos de minimis pomoći koju je taj privredni subjekt primio do nivoa koji premašuje odgovarajuću gornju granicu iz člana 7. stav (1) i (2) Uredbe. (3) Općina će putem nadleţne Sluţbe, Sluţbe za upravljanje lokalnim razvojem, u roku od 15 dana od dana dodjele pomoći, Federalnom ministarstvu finansija dostaviti informaciju o dodijeljenoj de minimis pomoći. Član 69. (Objava Javnog poziva) Općinski načelnik će u roku od deset (10) dana od dana objavljivanja ovog Pravilnika u "Sluţbenim novinama Kantona Sarajevo", objaviti javne pozive za pojedinačne podsticajne mjere, najmanje u jednom dnevnom listu koji izlazi u Kantonu Sarajevo, na oglasnoj ploči i web stranici Općine. Član 70. (Izvještavanje prema Općinskom vijeću) O efektima realizacije ovih Mjera, općinski načelnik će izvještavati Općinsko vijeće Novo Sarajevo putem godišnjih izvještaja o radu. Član 71. (Obavještenje o rezultatima javnih poziva) O rezultatima javnih poziva, nadleţna sluţba, Sluţba za upravljanje lokalnim razvojem, pismenim putem obavještava učesnike iz pojedinačnih javnih poziva. Član 72. (Stupanje na snagu i objava) Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Sluţbenim novinama Kantona Sarajevo". Broj 06-02-1-1637/23 13. marta 2023. godine Općinski načelnik Sarajevo Dr. Hasan Tanović, s. r. Četvrtak, 23. 3. 2023. FEDERALNI ZAVOD ZA STATISTIKU SAOPĆENJE O PROSJEĈNOJ ISPLAĆENOJ MJESEĈNOJ NETO PLAĆI ZAPOSLENIH U KANTONU SARAJEVO ZA JANUAR 2023. GODINE 1. Prosječna isplaćena mjesečna neto plaća po zaposlenom ostvarena u Kantonu Sarajevo za januar 2023. godine iznosi 1.482 KM. Broj 14 Direktor 16. marta 2023. godine Doc. dr. Emir Kremić, s. r. PRIOPĆENJE O PROSJEĈNOJ ISPLAĆENOJ MJESEĈNOJ NETO PLAĆI UPOSLENIH U KANTONU SARAJEVO ZA SIJEĈANJ 2023. GODINE 1. Prosječna isplaćena mjesečna neto plaća po uposlenom ostvarena u Kantonu Sarajevo za siječanj 2023. godine iznosi 1.482 KM. Broj 14 Ravnatelj 16. oţujka 2023. godine Doc. dr. Emir Kremić, v. r. SAOPŠTENJE O PROSJEČNOJ ISPLAĆENOJ MJESEČNOJ NETO PLATI ZAPOSLENIH U KANTONU SARAJEVO ZA JANUAR 2023. GODINE 1. Prosječna isplaćena mjesečna neto plata po zaposlenom ostvarena u Kantonu Sarajevo za januar 2023. godine iznosi 1.482 KM. Broj 14 Direktor 16. marta 2023. godine Doc. dr Emir Kremić, s. r. USTAVNI SUD FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine odlučujući po predočenom ustavnom pitanju Kantonalnog suda u Zenici za utvrĎivanje ustavnosti člana 8. Zakona o prijevremenom povoljnijem penzionisanju branilaca odbrambeno-oslobodilačkog rata, na osnovu člana IV.C.3.10.(4) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, na sjednici bez javne rasprave odrţanoj dana 14.02.2023. godine, donio je PRESUDU UtvrĎuje se da je član 8. Zakona o prijevremenom povoljnijem penzionisanju branilaca odbrambeno-oslobodilačkog rata ("Sluţbene novine Federacije BiH", br.: 41/13, 90/17 i 29/22), u skladu sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine. Presudu objaviti u "Sluţbenim novinama Federacije BiH" i sluţbenim glasilima kantona u Federaciji Bosne i Hercegovine. Obrazloţenje 1. Podnosilac zahtjeva i predmet zahtjeva Kantonalni sud u Zenici je podneskom broj 004-0-SuDp22-000086 od 13.01.2022. godine, koji je zaprimljen dana 17.01.2022. godine, Ustavnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Ustavni sud Federacije) predočio ustavno pitanje - utvrĎivanje ustavnosti člana 8. Zakona o prijevremenom povoljnijem penzionisanju branilaca Četvrtak, 23. 3. 2023. SLUŢBENE NOVINE KANTONA SARAJEVO odbrambeno-oslobodilačkog rata (u daljem tekstu: osporena odredba Zakona). U smislu člana IV.C.3.10.(4) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, Kantonalni sud u Zenici je ovlašten za predočavanje ustavnog pitanja Ustavnom sudu Federacije. 2. Stranke u postupku U skladu sa članom 39. stav 2. Zakona o postupku pred Ustavnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine ("Sluţbene novine Federacije BiH", br. 6/95 i 37/03), stranke u postupku u ovom ustavno-sudskom predmetu su: Kantonalni sud u Zenici, kao podnosilac zahtjeva, Jasmin Šarić iz Zavidovića, Federalni zavod za penzijsko i invalidsko osiguranje/Federalni zavod za mirovinsko i invalidsko osiguranje, sa sjedištem u Mostaru, (u daljem tekstu: Federalni zavod za PIO/MIO), kao stranke u postupku pred Kantonalnim sudom u Zenici i Parlament Federacije Bosne i Hercegovine, kao donosilac osporene odredbe Zakona. 3. Bitni navodi zahtjeva Prema navodima Kantonalnog suda u Zenici ustavno pitanje se pojavilo kao prethodno pitanje u predmetu upravnog spora koji se vodi pred tim sudom, pod brojem 04 0 U 013022 21 U, pokrenut po tuţbi tuţioca Jasmina Šarića iz Zavidovića, protiv rješenja tuţenog Federalnog zavoda za PIO/MIO, broj FZ3/2/235-1-1277-8/16 (MB/OB: 1980076766) od 18.06.2021. godine, u upravnoj stvari prestanka isplate povoljnije prijevremene starosne penzije. Kantonalni sud u Zenici dalje navodi da se prilikom odlučivanja u ovoj upravnoj stvari pojavilo pitanje ustavnosti osporene odredbe Zakona, zbog čega je taj sud morao zastati sa postupkom, obzirom da je primjenom osporene odredbe Zakona tuţiocu prestalo pravo na isplatu povoljnije prijevremene penzije počev od 01.07.2020. godine zbog statusa osiguranika u obaveznom osiguranju. Pozivajući se na član IV.C.3.10.(4) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine Kantonalni sud u Zenici predočio je ustavno pitanje utvrĎivanja ustavnosti osporene odredbe Zakona sa odredbama člana II.A.2.(1) c) i k) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljem tekstu: član 1. Protokol broj 1 uz Evropsku konvenciju). Smatra da se odreĎivanjem prestanka korištenja predmetnog prava na penziju povrjeĎuju ustavne odredbe o jednakosti pred zakonom i pravo na imovinu, iz razloga što je istim derogirano stečeno pravo korisnika penzije na neometano uţivanje prava na penziju kao ličnu imovinu i neotuĎivo pravo. Navedeno, po mišljenju tog suda nije u skladu sa navedenim odredbama Ustava Federacije Bosne i Hercegovine i Evropske konvencije o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda, na što je i tuţilac osnovano ukazao u tuţbi kojom je pokrenuo upravni spor, pozivajući se na citirane propise, kao i Presudu Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj U-36/18 od 12.11.2019. godine ("Sluţbene novine Federacije BiH", broj 93/19) kojom je utvrĎeno da "identična odredba" član 116. Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju ("Sluţbene novine Federacije BiH", broj 13/18) nije u skladu sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine. Zbog svega navedenog, Kantonalni sud u Zenici je predočio ustavno pitanje, radi utvrĎivanja ustavnosti osporene odredbe Zakona i predloţio da Ustavni sud Federacije, donese presudu kojom će utvrditi da osporena odredba Zakona nije u skladu sa odredbama člana II.A.2.(1) c) i k) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine. Broj 13 - Strana 41 4. Bitni navodi odgovora na zahtjev U skladu sa članom 16. Zakona o postupku pred Ustavnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine, Ustavni sud Federacije je aktom broj U-2/22 od 24.01.2022. godine zatraţio od Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, Federalnog zavoda za PIO/MIO i Jasmina Šarića iz Zavidovića, da kao stranke u postupku dostave odgovor na zahtjev. Federalni zavod za PIO/MIO je dostavio odgovor broj FZ3/2/1-35-1-1277-18/16 MB-1980076766 od 01.02.2022. godine u kojem je navedeno da je tuţiocu priznato pravo na starosnu penziju počev od 03.06.2008. godine u skladu sa Uredbom o sticanju prava na starosnu penziju pod povoljnijim uslovima pripadnika bivše Vojske Federacije Bosne i Hercegovine i drţavnih sluţbenika i namještenika Federalnog ministarstva odbrane ("Sluţbene novine Federacije BiH", br.: 75/06, 58/07, 89/07 i 31/08). Prema sluţbenim podacima iz matične evidencije aktivnih osiguranika koja se vodi kod Federalnog zavoda za PIO/MIO, tuţilac je dana 02.07.2020. godine zasnovao radni odnos, nakon čega je doneseno rješenje po kojem je tuţiocu prestalo pravo na isplatu prijevremene povoljnije starosne penzije počev od 01.07.2020. godine, zbog zasnivanja radnog odnosa shodno osporenoj odredbi Zakona. Prema podacima Federalnog zavoda za PIO/MIO imenovani se i dalje nalazi u radnom odnosu. U odgovoru se navodi da se prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja u skladu sa Zakonom o penzijskom i invalidskom osiguranju ("Sluţbene novine Federacije BiH", br. 13/18, 90/21 i 19/22) ostvaruju nastupanjem osiguranog slučaja: starosti, smrti ili invalidnosti osiguranika. Odredbom člana 40. Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju je propisano da pravo na starosnu penziju ima osiguranik kada navrši 65 godina ţivota i najmanje 15 godina staţa osiguranja, odnosno najmanje 20 godina penzijskog staţa ili kada navrši 40 godina staţa osiguranja bez obzira na godine ţivota. Federalni zavod za PIO/MIO ističe da je Zakonom o prijevremenom povoljnijem penzionisanju branilaca odbrambeno-oslobodilačkog rata propisano (u daljem tekstu: Zakon o prijevremenom povoljnijem penzionisanju) da se na jedinstven način propisuje korištenje i ostvarivanje prava na prijevremeno povoljnije penzionisanje bivših pripadnika Oruţanih snaga Republike Bosne i Hercegovine, osnovica, obračun, isplata, ponovni obračun i postupak za ostvarivanje prava na penziju, osiguranje sredstava i druga pitanja. Dakle, navedenim Zakonom omogućeno je i prijevremeno i povoljnije ostvarivanje prava na penziju u odnosu na ostvarivanje prava po Zakonu o penzijskom i invalidskom osiguranju. Prijevremeno ostvarivanje prava na starosnu penziju u skladu sa odredbama Zakona o prijevremenom povoljnijem penzionisanju omogućeno je prije navršenih 65 godina ţivota, a za odreĎene kategorije korisnika po ovom zakonu i nezavisno o duţini ostvarenog penzijskog staţa. Federalni zavod za PIO/MIO u svom odgovoru ističe da se u konkretnom slučaju radi o prestanku prava na isplatu penzije, a ne stečenog prava na penziju, te da navedenim postupanjem nije postupljeno suprotno praksi Evropskog suda za ljudska prava, odlukama Ustavnog suda Bosne i Hercegovine i Evropske konvencije o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda. Smatraju da pravo na rad tuţioca ni na koji način nije ugroţeno primjenom osporene odredbe Zakona, već je naprotiv data mogućnost korisniku penzije da mu se privremeno obustavi isplata penzije, te da nakon što mu prestane obavezno osiguranje podnese zahtjev za ponovnu uspostavu isplate penzije. Navodi da je u konkretnom slučaju javni interes da se prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja ostvaruju na zakonit način, kako je i postupljeno, te takvim postupanjem nisu povrijeĎena Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine zagarantovana ljudska prava. Broj 13 - Strana 42 SLUŢBENE NOVINE KANTONA SARAJEVO U odgovoru na zahtjev koji su Ustavnom sudu Federacije dostavili punomoćnici Jasmina Šarića, Ramo i Denis Ajkić, advokati iz Zenice, se navodi da je imenovani kod Kantonalnog suda u Zenici pokrenuo upravni spor radi poništenja rješenja Federalnog zavoda za PIO/MIO, broj FZ3/2/2-35-1-1277-8/16 (MB/OB: 1980076766) od 18.06.2021. godine, te da je navedenim rješenjem tuţiocu prestalo pravo na isplatu povoljnije privremene starosne penzije, počev od 01.07.2020. godine, zbog sticanja statusa osiguranika u obaveznom osiguranju. Ističu da je osporena odredba Zakona identičnog sadrţaja kao i odredba člana 116. Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju za koju je Ustavni sud Federacije u Presudi broj U-36/18 od 12.11.2019. godine utvrdio da nije u skladu sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine. Ističu da je Ustavni sud Federacije u citiranoj Presudi naveo da su prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja neotuĎiva, lična i materijalna prava koja se ne mogu prenijeti na drugoga, ne mogu se nasljeĎivati i ne mogu zastarjeti. Pozivaju se na odredbu člana IV.C.3.12. b) kojom je, izmeĎu ostalog, propisano da su odluke Ustavnog suda konačne i obavezujuće posebno kada Sud utvrdi da zakon, usvojeni ili predloţeni zakon ili drugi propis Federacije, nije u skladu sa ustavom taj propis neće se primjenjivati. Smatraju da osporena odredba Zakona derogira stečeno pravo tuţioca na neometano uţivanje penzije kao stečenog prava što nije u skladu sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine i da je tuţiocu konačnim rješenjem Federalnog zavoda za PIO/MIO povrijeĎeno pravo na imovinu iz člana II/3. tačka k) Ustava Bosne i Hercegovine i član 1. Protokol broj 1. uz Evropsku konvenciju. Parlament Federacije Bosne i Hercegovine nije dostavio odgovor na zahtjev. 5. Relevantno pravo A. Ustav Federacije Bosne i Hercegovine Član II.A.2. (1) c) i k) (1) Sva lica na teritoriji Federacije uţivaju prava na: c) jednakost pred zakonom; k) imovinu; Član IV.C.3.10.(4) Ustavni sud odlučuje i o ustavnim pitanjima koja mu predoči Vrhovni sud ili neki kantonalni sud a koja se pojave u toku postupka pred tim sudom. Član IV.C.3.11. Kad Vrhovni sud , ili kantonalni sud, u toku postupka koji se vodi pred sudom, smatraju da odgovarajući zakon nije u skladu sa ovim ustavom, obustavit će postupak i predočiti predmet Ustavnom sudu u skladu sa članom IV.C.10.(3). B. Evropska konvencija o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda Protokol broj 1 Član 1. Zaštita imovine Svako fizičko ili pravno lice ima pravo na mirno uţivanje svoje imovine. Niko ne moţe biti lišen svoje imovine, osim u javnom interesu i pod uslovima predviĎenim zakonom i opštim principima meĎunarodnog prava. Prethodne odredbe, meĎutim, ni na koji način ne umanjuju pravo drţave da primjenjuje zakone koje smatra potrebnim da bi regulisala korištenje imovine u skladu sa opštim interesom ili da bi obezbijedila plaćanje poreza ili drugih doprinosa ili kazni. C. Zakon o prijevremenom povoljnijem penzionisanju branilaca odbrambeno-oslobodilaĉkog rata ("Sluţbene novine Federacije BiH", br.: 41/13) Član 1. Ovim zakonom se na jedinstven način propisuje korištenje i ostvarivanje prava na prijevremeno povoljnije penzionisanje (u Četvrtak, 23. 3. 2023. daljem tekstu: povoljnije penzionisanje) bivših pripadnika Oruţanih snaga Republike Bosne i Hercegovine (ARBiH, HVO, HOS, MUP-a RBiH i Odjela za unutrašnje poslove /MUP-a HZHB), osnovica, obračun, isplata, ponovni obračun i postupak za ostvarivanje prava na penziju, osiguravanje sredstava i druga prava. Član 4. Izuzetno, pravo na povoljnije penzionisanje pod uslovima i na način propisan ovim zakonom, mogu ostvariti: 1. Pripadnici policije koji su najmanje 12 mjeseci (bez obzira na to da li je to bilo u kontinuitetu) u periodu od 18.09.1991. godine do 23.12.1995. godine, obavljali duţnost i poslove komandanta-zapovjednika, komandira i načelnika (u jedinici specijalne borbene jedinice policijske stanice, u stanici policije kriminalističke sluţbe javne bezbjednosti i centrima sluţbi bezbjednosti, specijalnih borbenih jedinica odreda policije i centrima sluţbi bezbjednosti MUP-a Republike Bosne i Hercegovine i Odjela za unutrašnje poslova/MUP-a Hrvatske zajednice Herceg-Bosne); 2. Pripadnici bivše Vojske Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Vojska FBiH) kojima je prestala sluţba u toku 2001. godine, te drţavni sluţbenici i namještenici bivšeg Federalnog ministarstva odbrane koji su otpušteni, odnosno nije im produţen ugovor zbog racionalizacije i smanjenja brojnog stanja 2002. godine, ukoliko su u godini otpusta napunili 40 godina ţivota i 20 godina penzijskog staţa, od čega tri godine muškarci, odnosno dvije godine ţene efektivnog staţa u toku rata koji se računa kao poseban staţ u dvostrukom trajanju; 3. Pripadnici oruţanih snaga Republike Bosne i Hercegovine (ARBiH, HVO, MUP-a RBiH i HZHB) (u daljem tekstu: OS RBiH), kojima je priznato učestvovanje u odbrani Bosne i Hercegovine u trajanju od najmanje tri godine i koji nisu dezertirali iz OS RBiH, izuzetno stiču pravo na starosnu penziju u iznosu najniţe penzije isplaćene za taj mjesec u skladu sa Zakonom o penzijskom i invalidskom osiguranju i prije navršenih 65 godina ţivota, pod uslovom da imaju najmanje 20 godina penzijskog staţa i da su najmanje 12 mjeseci prije podnošenja zahtjeva za penzionisanje prema ovom zakonu bili na evidenciji Sluţbe za zapošljavanje. Starosna penzija iz ove tačke, ostvaruje se tako da se od 65 godina ţivota, oduzima period koji je licu priznat u učestvovanju u odbrani Bosne i Hercegovine u jednostrukom trajanju. Ukoliko korisnik iz ove tačke ima 20 godina penzijskog staţa, bez posebnog ratnog staţa u dvostrukom trajanju, starosna penzija ostvaruje se tako da se od 65 godina ţivota, oduzima period koji je licu priznat u učestvovanju u odbrani Bosne i Hercegovine u dvostrukom trajanju, pri čemu se poseban ratni staţ priznaje u jednostrukom trajanju; 4. Ratni vojni invalidi sa procentom invalidnosti 60% ili više, koji su proglašeni vojno nesposobnim isključivo po osnovu ranjavanja na izvršenju borbenog zadatka, mogu ostvariti pravo na penziju u iznosu najniţe penzije isplaćene za taj mjesec u skladu sa Zakonom o penzijskom i invalidskom osiguranju; 5. Vojnici Oruţanih snaga Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: OS BiH) koji su najmanje dvije godine do 23.12.1995. godine bili pripadnici Armije RBiH ili Hrvatskog vijeća odbrane, a koji su na dan Četvrtak, 23. 3. 2023. SLUŢBENE NOVINE KANTONA SARAJEVO 01.01.2010. godine bili u vojnoj sluţbi, i kojima prestaje sluţba shodno članu 101. stav (1) tačka c) Zakona o sluţbi u Oruţanim snagama Bosne i Hercegovine ("Sluţbeni glasnik BiH", br. 88/05, 53/07, 59/09, 74/10 i 42/12). Član 8. - osporena odredba Korisniku penzije ostvarene prema ovom zakonu, koji zasnuje radni odnos ili započne da obavlja samostalnu djelatnost, penzija se ne isplaćuje za to vrijeme. Član 16. st. (1), (6) i (8) (1) Za korisnike penzija koji u skladu sa ovim zakonom ostvare pravo na povoljniju penziju, isplata penzija će se finansirati u omjeru 50% iz sredstava podračuna na osnovu člana 126. Zakona i PIO, a 50% iz Budţeta Federacije Bosne i Hercegovine, sve dok korisnik penzije ne ispuni uslove za starosnu penziju prema Zakonu o PIO, a nakon čega će se refundirati iz Budţeta Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Budţet Federacije BiH), samo razlika izmeĎu iznosa penzije koja se isplaćuje i penzije obračunate prema Zakonu o PIO. (6) Kada korisnici penzija iz stava (2) ovog člana ispune uslove za starosnu penziju u skladu sa Zakonom o PIO, Federalni zavod za penzijsko i invalidsko osiguranje će po sluţbenoj duţnosti, utvrditi iznos penzije po propisima iz penzijskog i invalidskog osiguranja, nakon čega će se iz Budţeta Federacije BiH finansirati samo razlika izmeĎu iznosa penzije utvrĎene ovim zakonom i penzije obračunate prema zakonu o PIO, pri čemu se neće mijenjati iznos penzije utvrĎen u skladu sa ovim zakonom. (8) Izuzetno, ukoliko korisnik povoljnije penzije nema staţa osiguranja, isplata njegove penzije u potpunosti pada na teret Budţeta Federacije BiH sve dok je koristi. Član 19. (1) Nadzor nad provoĎenjem ovog zakona vrši Federalno ministarstvo rada i socijalne politike. (2) Federalno ministarstvo rada i socijalne politike, nadzor nad provoĎenjem ovog zakona, ostvaruje neposredno i putem nadleţne inspekcije kao i na drugi zakonom dozvoljen način. (3) Federalni zavod za penzijsko i invalidsko osiguranje duţan je omogućiti ostvarivanje uvida u rješavanje predmeta iz ovog zakona Federalnom ministarstvu rada i socijalne politike i nadleţnim inspekcijama i postupati po njihovim nalozima. Član 27. Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje da vaţi Zakon o potvrĎivanju prava na prijevremenu starosnu penziju ostvarenu pod povoljnijim uslovima ("Sluţbene novine Federacije BiH", br.: 42/11 i 37/12). D. Zakon o izmjenama i dopunama Zakon o prijevremenom povoljnijem penzionisanju branilaca odbrambenooslobodilaĉkog rata ("Sluţbene novine Federacije BiH", broj 90/17) Član 6. U članu 19. Zakona u stavu (1) iza riječi "politike" dodaju se riječi: "i Federalno ministarstvo za pitanja branilaca i invalida odbrambeno-oslobodilačkog rata." Stav (2) mijenja se i glasi: "(2) Ministarstva iz stava (1) ovog člana nadzor nad provoĎenjem ovog zakona ostvaruju neposredno i putem nadleţne institucije kao i na drugi zakonom propisan način." U stavu (3) iza riječi "politike" dodaju se riječi: "i Federalnom ministarstvu za pitanje branilaca i invalida odbrambeno-oslobodilačkog rata." Broj 13 - Strana 43 E. Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju ("Sluţbene novine Federacije BiH", br. 13/18, 90/21 i 19/22) Član 40. (Uslovi za starosnu penziju) Pravo na starosnu penziju ima osiguranik kada navrši 65 godina ţivota i najmanje 15 godina staţa osiguranja, odnosno najmanje 20 godina penzijskog staţa ili kada navrši 40 godina staţa osiguranja bez obzira na godine ţivota. 6. Ĉinjeniĉno stanje i stav Ustavnog suda Federacije Analizom navoda i činjenica iz predočenog ustavnog pitanja Kantonalnog suda u Zenici, navoda iz odgovora na zahtjev, relevantnog prava, te drugih činjenica i dokaza koji se nalaze u spisu ovog predmeta, utvrĎeno je sljedeće činjenično stanje: U upravnom sporu koji se vodi pred Kantonalnim sudom u Zenici, kao podnosiocem zahtjeva, pojavilo se ustavno pitanje: da li je osporena odredba Zakona po kojem je tuţiocu prestalo pravo na isplatu povoljnije prijevremene starosne penzije, a koje pravo mu je priznato pravosnaţnim i konačnim rješenjem nadleţnog organa, u saglasnosti sa odredbama člana II.A.2.(1) c) (pravo na jednakost pred zakonom) i člana II.A.2.(1) k) (pravo na imovinu) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, te članom 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju. Podnosilac se u svom zahtjevu, kao na relevantnu sudsku praksu za rješavanje ovog ustavnosudskog predmeta, poziva na Presudu ovog suda, broj U-36/18 od 12.11.2019. godine, kojom je utvrĎena neustavnost člana 116. Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, a kojim je bilo propisano da korisniku penzije koji u skladu sa ovim zakonom stekne status osiguranika u obaveznom osiguranju, izuzev osiguranika iz člana 12. tač. c), d), e) i f) ovog zakona, isplata penzije se obustavlja za period trajanja osiguranja. Parlament Federacije Bosne i Hercegovine je na sjednici Predstavničkog doma od 15.04.2013. godine i na sjednici Doma naroda od 18.04.2013. godine donio Zakon o prijevremenom povoljnijem penzionisanju. Navedenim Zakonom se u članu 1. na jedinstven način propisuje korištenje i ostvarivanje prava na prijevremeno povoljnije penzionisanje, osnovica, obračun, isplata, ponovni obračun i postupak za ostvarivanje prava na penziju, osiguravanje sredstava i druga pitanja. Članom 4. istog Zakona taksativno su navedeni uslovi za povoljnije prijevremeno penzionisanje odreĎenog kruga lica. Federalni zavod za PIO/MIO provodi postupak za ostvarivanje prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja u skladu sa navedenim zakonom. Postupak za ostvarivanje prava na povoljnije penzionisanje prema ovom zakonu pokreće se na zahtjev stranke koja smatra da ispunjava uslove za ostvarivanje prava iz člana 4. ovog zakona. U skladu sa članom 16. stav 1. Zakona o prijevremenom povoljnijem pezionisanju za korisnike penzija koji na osnovu ovog zakona ostvare pravo na povoljniju penziju isplata penzija će se finansirati u omjeru 50% iz sredstava podračuna na osnovu člana 126. Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, a 50% iz Budţeta Federacije Bosne i Hercegovine, sve dok korisnik penzije ne ispuni uslove za starosnu penziju prema Zakonu o penzijskom i invalidskom osiguranju, a nakon čega će se refundirati iz Budţeta Federacije Bosne i Hercegovine samo razlika izmeĎu iznosa penzije koja se isplaćuje i penzije obračunate prema Zakonu o penzijskom i invalidskom osiguranju. U stavu 8. istog člana Zakona je propisano da za korisnike povoljnije penzije bez staţa osiguranja, isplata penzije u potpunosti pada na teret Budţeta Federacije Bosne i Hercegovine sve dok je koristi. Zakonom o penzijskom i invalidskom osiguranju propisuje se obavezno penzijsko i invalidsko osiguranje na principima meĎugeneracijske solidarnosti (obavezno osiguranje) i Broj 13 - Strana 44 SLUŢBENE NOVINE KANTONA SARAJEVO dobrovoljno penzijsko i invalidsko osiguranje za lica koja nisu obavezno osigurana po ovom zakonu (dobrovoljno osiguranje), kao i prava i obaveze na osnovu tih osiguranja. Prema navedenom Zakonu, penzijsko i invalidsko osiguranje na osnovu generacijske solidarnosti je sistem penzijskog i invalidskog osiguranja u kojem se osiguranicima na principima uzajamnosti i solidarnosti osiguravaju prava za slučaj nastanka rizika starosti, invalidnosti i fizičke onesposobljenosti, a članovima njihovih porodica prava za slučaj smrti osiguranika, odnosno korisnika prava. Dakle, prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja se ostvaruju kada nastupi osigurani slučaj, starost, smrt ili invalidnost osiguranika, pa tako se pod pojmom penzija podrazumijeva starosna, invalidska i porodična penzija. U skladu sa pomenutim zakonom, pravo na starosnu penziju ima osiguranik kada navrši 65 godina ţivota i najmanje 15 godina staţa osiguranja, odnosno najmanje 20 godina penzijskog staţa ili kada navrši 40 godina staţa osiguranja bez obzira na godine ţivota (član 40. Zakona). Zakon o prijevremenom povoljnijem penzionisanju je lex specialis u odnosu na Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju. Članom 4. Zakona o prijevremenom povoljnijem penzionisanju propisane su kategorije lica koja izuzetno ostvaruju pravo na povoljnije penzionisanje pod uslovima i na način kako je propisano navedenim članom. Pravo na povoljnije penzionisanje ne ostvaruje se po "sili zakona", kako je to propisano prema Zakonu o penzijskom i invalidskom osiguranju, već se postupak za ostvarivanje prava pokreće po slobodnom izboru na zahtjev stranke koja smatra da ispunjava zakonom propisane uslove o čemu odluku na kraju donosi nadleţni organ nakon provedenog postupka koji se vrši isključivo na osnovu pisanih dokaznih sredstava izdatih od strane nadleţnih organa. Jasno je da se radi o privilegiji koja je data tačno odreĎenom krugu lica, sa pravom na izbor da li će je koristiti ili ne, odnosno navedena lica imaju pravo da izaberu da ostvare svoje pravo na penziju po osnovu Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju ili pravo na povoljnije prijevremeno penzionisanje po osnovu Zakona o prijevremenom povoljnijem penzionisanju. Pravo na penziju prema Zakonu o prijevremenom povoljnijem penzionisanju mogu ostvariti samo lica koja to pravo nisu ostvarila prema drugim propisima u Federalnom zavodu za PIO/MIO. Nadzor nad provoĎenjem tog zakona vrše Federalno ministarstvo rada i socijalne politike i Federalno ministarstvo za pitanje branilaca i invalida odbrambeno-oslobodilačkog rata, te su prava zagarantovana članom 4. Zakona predmet redovne kontrole u skladu sa članom 19. Zakona. PoreĎenjem relevantnih zakonskih odredbi kojima se regulišu zakonski, redovni i obavezni uslovi za ostvarivanje prava na penziju iz Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju i Zakona o prijevremenom povoljnijem penzionisanju, jasno proizilazi da je ostvarivanje prava na povoljniju prijevremenu penziju kategorijama lica iz člana 4. osporenog Zakona, omogućeno prije ispunjavanja uslova iz člana 40. Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, a to su: 65 godina ţivota i najmanje 15 godina staţa osiguranja, odnosno najmanje 20 godina penzijskog staţa ili 40 godina staţa osiguranja bez obzira na godine ţivota. Navedeno proizilazi i iz specifičnog načina obračuna penzija iz Zakona o prijevremenom povoljnijem pezionisanju čija se visina odreĎuje nezavisno o visini plate i osnovice osiguranja na koju je plaćen doprinos za penzijsko i invalidsko osiguranje. Shodno tome, Presuda ovog suda broj U-36/18 od 12.11.2019. godine, navedena kao relevantna sudska praksa, ne moţe biti primijenjena na ovaj ustavno-sudski predmet iz razloga što je ta Presuda obuhvatala korisnike starosne, porodične i invalidske penzije koji su svoje stečeno pravo na penziju ostvarili Četvrtak, 23. 3. 2023. ispunjavanjem zakonskih uslova po osnovu Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju bez mogućnosti da biraju da li će ga koristiti ili ne. U ovom konkretnom predmetu radi se o posebnoj privilegiji zavisno o odluci korisnika na prijevremeno povoljnije penzionisanje i odnosi se na poseban krug lica vezano za njihov status (pripadnost oruţanim snagama, učešće u ratu, invalidnost iz ratnih dogaĎaja, i dr.). Dakle, imajući u vidu sve navedeno, odnosno da se radi o prijevremenom povoljnijem penzionisanju za tačno odreĎen krug lica, da je navedeno penzionisanje pravo i privilegija izbora tih lica, da se isto pravo ne ostvaruje po sili zakona nego predstavlja pravo za koje korisnik odlučuje da li će ga koristiti, te da iz osporenog člana Zakona jasno proizilazi da se ne radi o prestanku ovog prava već o privremenoj obustavi isplate penzije dok se korisnik nalazi u radnom odnosu, odnosno dok isti obavlja samostalnu djelatnost, Ustavni sud Federacije je mišljenja da nije povrijeĎeno pravo na jednakost ovih lica pred zakonom u odnosu na ostale korisnike penzija, odnosno nije povrijeĎen član II.A.2.(1) c) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, kojim se garantuje pravo na jednakost pred zakonom. Upravo suprotno, navedeni krug lica je na osnovu ovog zakona ostvario odreĎene povlastice/privilegije zbog svog specifičnog poloţaja, odnosno zbog svog učešća u odbrambeno-oslobodilačkom ratu, što je zakonodavac smatrao opravdanim i u opštem javnom interesu, a navedena lica su tu privilegiju prihvatila, te se ne radi o analogno identičnim situacijama, iako se formalno gledano svi podvode pod pojam penzionisanja/penzionera. Ostaje još da se preispita povreda prava na imovinu, odnosno povreda člana II.A.2.(1) k) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju. Prvo pravilo koje se odnosi na član 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju, je opšte prirode i izraţeno je u prvoj rečenici prvog stava Protokola broj 1, koja utvrĎuje opšte pravo na mirno uţivanje svoje imovine. Nadalje se odnosi na miješanje drţave u pravo na imovinu i uslove pod kojima je ono moguće ili opravdano. Konačno u stavu 2. navedenog člana, se dozvoljava da drţave primjenjuje zakone koje smatraju potrebnim za regulisanje korištenja imovine u skladu sa opštim interesom ili da bi obezbijedila plaćanje poreza i drugih dadţbina ili kazni. Slijedom navedenog, u ovom ustavno-sudskom predmetu, Ustavni sud Federacije je proveo test opravdanosti miješanja u pravo na imovinu u kontekstu opšteg pravnog akta, konkretno Zakona o prijevremenom povoljnijem penzionisanju. Opšte pravilo koje je utvrĎeno u jurisprudenciji Evropskog suda za ljudska prava je da bi miješanje u pravo na imovinu bilo opravdano isto mora zadovoljiti odreĎene kumulativno postavljene uslove, prije svega: a) uslov zakonitosti, b) legitimni cilj u opštem ili javnom interesu, c) pravednu ravnoteţu izmeĎu javnog interesa i zaštite imovinskih prava (princip proporcionalnosti). Nesporno je prema jurisprudenciji Evropskog suda za ljudska prava, a što je potvrĎeno i brojnim odlukama Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, kao i praksom Ustavnog suda Federacije, da penzija spada u prava imovinskog karaktera. TakoĎer, ova konkretna vrsta prijevremene, povoljnije penzije ima karakter i socijalnog davanja iz razloga što ista nije uslovljena u cijelosti prethodnim plaćanjem doprinosa i ista se jednim dijelom, a za pojedine kategorije i u potpunosti, isplaćuje iz budţetskih sredstava. MeĎutim, bez obzira na to, ova penzija kada je utvrĎena u skladu sa zakonom predstavlja imovinsko pravo, pa kao takva potpada pod obim ispitivanja i zaštite u vezi sa pravom na imovinu iz člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju. TakoĎer, evidentno je i da se zakonodavac osporenom odredbom Zakona umiješao u pravo na imovinu korisnika ovih penzija na način što im to pravo privremeno SLUŢBENE NOVINE KANTONA SARAJEVO Četvrtak, 23. 3. 2023. obustavlja za vrijeme dok isti zasnuju radni odnos, odnosno obavljaju samostalnu djelatnost. Ustavni sud Federacije je ispitao da li je izvršeno miješanje proporcionalno, odnosno da li postoji pravedna ravnoteţa izmeĎu javnog interesa i zaštite prava na imovinu. Ustavni sud Federacije je mišljenja da je zakonodavac imao pravo da zakonom koji je dostupan, precizan i predvidljiv, u javnom interesu, u legitimnom cilju, a to je omogućavanje realizacije mehanizma finansijskog upravljanja i kontrole Budţeta Federacije Bosne i Hercegovine iz kojeg se većim dijelom, a u pojedinim slučajevima i u potpunosti obezbjeĎuju finansijska sredstva za isplatu penzija prema Zakonu o prijevremenom povoljnijem pezionisanju, propiše da se privremeno obustavlja isplata penzije za vrijeme dok je korisnik ove penzije zasnovao radni odnos ili obavlja samostalnu djelatnost. Zakonodavac se umiješao u imovinsko pravo korisnika ovih penzija, odnosno ograničio im je to imovinsko pravo za odreĎeni vremenski period u slučaju kada su se okolnosti i uslovi na osnovu kojih su stekli to pravo promijenili. Ustavni sud Federacije je mišljenja da na taj način nije stavljen preveliki/nesrazmjeran teret na korisnike ovih penzija, te se ne moţe govoriti o povredi prava na imovinu iz člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju. Ustavni sud Federacije podsjeća takoĎer, da su penzioni sistemi u evropskim drţavama različiti i da meĎu drţavama o tome ne postoji konsenzus, te da tu oblast svaka drţava propisuje ponaosob zavisno od ekonomsko-socijalnih uslova. Ponavljamo, ova obustava je privremena i ne dovodi u pitanje egzistenciju korisnika penzije s obzirom da će u periodu privremene obustave isplate penzije ostvarivati naknadu za rad, a sa druge strane poslodavac će im u penzijski fond uplaćivati doprinose, a korisniku će, nakon što mu prestane radno-pravni status, biti uspostavljen raniji reţim isplate penzije po uslovima iz Zakona o prijevremenom povoljnijem penzionisanju. Na osnovu svega izloţenog, Ustavni sud Federacije smatra da je osporena odredba Zakona u skladu sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine, te je odlučeno kao u izreci ove presude. Ovu presudu Ustavni sud Federacije donio je većinom glasova, u sastavu: Aleksandra Martinović, predsjednica Suda, Vesna Budimir, Mirjana Čučković, Branimir Orašanin, dr. sc. Kata Senjak, Ajša Softić, Mirko Milićević, prof. dr. Edin Muminović i mr. sc. Alen Taletović, sudije Suda. Predsjednica Broj U-2/22 Ustavnog suda Federacije 14. februara 2023. godine Bosne i Hercegovine Sarajevo Aleksandra Martinović, s. r. Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine odlučujući po predočenom ustavnom pitanju Kantonalnog suda u Zenici za utvrĎivanje ustavnosti članka 8. Zakona o prijevremenom povoljnijem umirovljenju branitelja domovinskog rata, na temelju članka IV.C.3.10.(4) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, na sjednici bez javne rasprave odrţanoj dana 14.02.2023. godine, donio je PRESUDU UtvrĎuje se da je članak 8. Zakona o prijevremenom povoljnijem umirovljenju branitelja domovinskog rata ("Sluţbene novine Federacije BiH", br.: 41/13, 90/17 i 29/22), sukladan sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine. Presudu objaviti u "Sluţbenim novinama Federacije BiH" i sluţbenim glasilima kantona u Federaciji Bosne i Hercegovine. Broj 13 - Strana 45 Obrazloţenje 1. Podnositelj zahtjeva i predmet zahtjeva Kantonalni sud u Zenici je podneskom broj 004-0-SuDp22-000086 od 13.01.2022. godine, koji je zaprimljen dana 17.01.2022. godine, Ustavnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud Federacije) predočio ustavno pitanje - utvrĎivanje ustavnosti članka 8. Zakona o prijevremenom povoljnijem umirovljenju branitelja domovinskog rata (u daljnjem tekstu: osporena odredba Zakona). U smislu članka IV.C.3.10.(4) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, Kantonalni sud u Zenici ima ovlasti za predočavanje ustavnog pitanja Ustavnom sudu Federacije. 2. Stranke u postupku Sukladno s člankom 39. stavak 2. Zakona o postupku pred Ustavnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine ("Sluţbene novine Federacije BiH", br. 6/95 i 37/03), stranke u postupku u ovom ustavno-sudbenom predmetu su: Kantonalni sud u Zenici, kao podnositelj zahtjeva, Jasmin Šarić iz Zavidovića, Federalni zavod za penzijsko i invalidsko osiguranje/Federalni zavod za mirovinsko i invalidsko osiguranje, sa sjedištem u Mostaru, (u daljnjem tekstu: Federalni zavod za PIO/MIO), kao stranke u postupku pred Kantonalnim sudom u Zenici i Parlament Federacije Bosne i Hercegovine, kao donositelj osporene odredbe Zakona. 3. Bitni navodi zahtjeva Prema navodima Kantonalnog suda u Zenici ustavno pitanje se pojavilo kao prethodno pitanje u predmetu upravnog spora koji se vodi pred tim sudom, pod brojem 04 0 U 013022 21 U, pokrenut po tuţbi tuţitelja Jasmina Šarića iz Zavidovića, protiv rješenja tuţenika Federalnog zavoda za PIO/MIO, broj FZ3/2/2-35-1-1277-8/16 (MB/OB: 1980076766) od 18.06.2021. godine, u upravnoj stvari prestanka isplate povoljnije prijevremene starosne mirovine. Kantonalni sud u Zenici dalje navodi da se prilikom odlučivanja u ovoj upravnoj stvari pojavilo pitanje ustavnosti osporene odredbe Zakona, zbog čega je taj sud morao zastati s postupkom, obzirom da je primjenom osporene odredbe Zakona tuţitelju prestalo pravo na isplatu povoljnije prijevremene mirovine počev od 01.07.2020. godine zbog statusa osiguranika u obveznom osiguranju. Pozivajući se na članak IV.C.3.10.(4) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine Kantonalni sud u Zenici predočio je ustavno pitanje utvrĎivanja ustavnosti osporene odredbe Zakona s odredbama članka II.A.2.(1) c) i k) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine i članka 1. Protokola broj 1 uz Europsku konvenciju o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda (u daljnjem tekstu: članak 1. Protokol broj 1 uz Europsku konvenciju). Smatra da se odreĎivanjem prestanka korištenja predmetnog prava na mirovinu povrjeĎuju ustavne odredbe o jednakosti pred zakonom i pravo na imovinu, iz razloga što je istim derogirano stečeno pravo korisnika mirovine na neometano uţivanje prava na mirovinu kao osobnu imovinu i neotuĎivo pravo. Navedeno, po mišljenju tog suda nije sukladno s navedenim odredbama Ustava Federacije Bosne i Hercegovine i Europske konvencije o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda, na što je i tuţitelj utemeljeno ukazao u tuţbi kojom je pokrenuo upravni spor, pozivajući se na citirane propise, kao i Presudu Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj U-36/18 od 12.11.2019. godine ("Sluţbene novine Federacije BiH", broj 93/19) kojom je utvrĎeno da "istovjetna odredba" članak 116. Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju ("Sluţbene novine Federacije BiH", broj 13/18) nije sukladna sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine. Broj 13 - Strana 46 SLUŢBENE NOVINE KANTONA SARAJEVO Zbog svega navedenog, Kantonalni sud u Zenici je predočio ustavno pitanje, radi utvrĎivanja ustavnosti osporene odredbe Zakona i predloţio da Ustavni sud Federacije, donese presudu kojom će utvrditi da osporena odredba Zakona nije sukladna s odredbama članka II.A.2.(1) c) i k) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine. 4. Bitni navodi odgovora na zahtjev Sukladno s člankom 16. Zakona o postupku pred Ustavnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine, Ustavni sud Federacije je aktom broj U-2/22 od 24.01.2022. godine zatraţio od Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, Federalnog zavoda za PIO/MIO i Jasmina Šarića iz Zavidovića, da kao stranke u postupku dostave odgovor na zahtjev. Federalni zavod za PIO/MIO je dostavio odgovor broj FZ3/2/1-35-1-1277-18/16 MB-1980076766 od 01.02.2022. godine u kojem je navedeno da je tuţitelju priznato pravo na starosnu mirovinu počev od 03.06.2008. godine sukladno s Uredbom o stjecanju prava na starosnu mirovinu pod povoljnijim uvjetima pripadnika bivše Vojske Federacije Bosne i Hercegovine i drţavnih sluţbenika i namještenika Federalnog ministarstva obrane ("Sluţbene novine Federacije BiH", br.: 75/06, 58/07, 89/07 i 31/08). Prema sluţbenim podacima iz matične evidencije aktivnih osiguranika koja se vodi kod Federalnog zavoda za PIO/MIO, tuţitelj je dana 02.07.2020. godine zasnovao radni odnos, nakon čega je doneseno rješenje po kojem je tuţitelju prestalo pravo na isplatu prijevremene povoljnije starosne mirovine počev od 01.07.2020. godine, zbog zasnivanja radnog odnosa shodno osporenoj odredbi Zakona. Prema podacima Federalnog zavoda za PIO/MIO imenovani se i dalje nalazi u radnom odnosu. U odgovoru se navodi da se prava iz mirovinskog i invalidskog osiguranja sukladno sa Zakonom o mirovinskom i invalidskom osiguranju ("Sluţbene novine Federacije BiH", br. 13/18, 90/21 i 19/22) ostvaruju nastupanjem osiguranog slučaja: starosti, smrti ili invalidnosti osiguranika. Odredbom članka 40. Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju je propisano da pravo na starosnu mirovinu ima osiguranik kada navrši 65 godina ţivota i najmanje 15 godina staţa osiguranja, odnosno najmanje 20 godina mirovinskog staţa ili kada navrši 40 godina staţa osiguranja bez obzira na godine ţivota. Federalni zavod za PIO/MIO ističe da je Zakonom o prijevremenom povoljnijem umirovljenju branitelja domovinskog rata propisano (u daljnjem tekstu: Zakon o prijevremenom povoljnijem umirovljenju) da se na jedinstven način propisuje korištenje i ostvarivanje prava na prijevremeno povoljnije umirovljenje bivših pripadnika Oruţanih snaga Republike Bosne i Hercegovine, osnovica, obračun, isplata, ponovni obračun i postupak za ostvarivanje prava na mirovinu, osiguranje sredstava i druga pitanja. Dakle, navedenim Zakonom omogućeno je i prijevremeno i povoljnije ostvarivanje prava na mirovinu u odnosu na ostvarivanje prava po Zakonu o mirovinskom i invalidskom osiguranju. Prijevremeno ostvarivanje prava na starosnu mirovinu sukladno s odredbama Zakona o prijevremenom povoljnijem umirovljenju omogućeno je prije navršenih 65 godina ţivota, a za odreĎene kategorije korisnika po ovom zakonu i neovisno o duţini ostvarenog mirovinskog staţa. Federalni zavod za PIO/MIO u svom odgovoru ističe da se u konkretnom slučaju radi o prestanku prava na isplatu mirovine, a ne stečenog prava na mirovinu, te da navedenim postupanjem nije postupljeno suprotno praksi Europskog suda za ljudska prava, odlukama Ustavnog suda Bosne i Hercegovine i Europske konvencije o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda. Smatraju da pravo na rad tuţitelja ni na koji način nije ugroţeno primjenom osporene odredbe Zakona, već je naprotiv data mogućnost korisniku mirovine da mu se privremeno obustavi Četvrtak, 23. 3. 2023. isplata mirovine, te da nakon što mu prestane obvezno osiguranje podnese zahtjev za ponovnu uspostavu isplate mirovine. Navodi da je u konkretnom slučaju javni interes da se prava iz mirovinskog i invalidskog osiguranja ostvaruju na zakonit način, kako je i postupljeno, te takvim postupanjem nisu povrijeĎena Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine zajamčena ljudska prava. U odgovoru na zahtjev koji su Ustavnom sudu Federacije dostavili opunomoćenici Jasmina Šarića, Ramo i Denis Ajkić, odvjetnici iz Zenice, se navodi da je imenovani kod Kantonalnog suda u Zenici pokrenuo upravni spor radi poništenja rješenja Federalnog zavoda za PIO/MIO, broj FZ3/2/2-35-1-1277-8/16 (MB/OB: 1980076766) od 18.06.2021. godine, te da je navedenim rješenjem tuţitelju prestalo pravo na isplatu povoljnije privremene starosne mirovine, počev od 01.07.2020. godine, zbog stjecanja statusa osiguranika u obveznom osiguranju. Ističu da je osporena odredba Zakona istovjetnog sadrţaja kao i odredba članka 116. Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju za koju je Ustavni sud Federacije u Presudi broj U36/18 od 12.11.2019. godine utvrdio da nije sukladna sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine. Ističu da je Ustavni sud Federacije u citiranoj Presudi naveo da su prava iz mirovinskog i invalidskog osiguranja neotuĎiva, osobna i materijalna prava koja se ne mogu prenijeti na drugoga, ne mogu se nasljeĎivati i ne mogu zastarjeti. Pozivaju se na odredbu članka IV.C.3.12. b) kojom je, izmeĎu ostalog, propisano da su odluke Ustavnog suda konačne i obvezujuće posebice kada Sud utvrdi da zakon, usvojeni ili predloţeni zakon ili drugi propis Federacije, nije sukladan sa ustavom taj propis neće se primjenjivati. Smatraju da osporena odredba Zakona derogira stečeno pravo tuţitelja na neometano uţivanje mirovine kao stečenog prava što nije sukladno sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine i da je tuţitelju konačnim rješenjem Federalnog zavoda za PIO/MIO povrijeĎeno pravo na imovinu iz članka II/3. točka k) Ustava Bosne i Hercegovine i članak 1. Protokol broj 1. uz Europsku konvenciju. Parlament Federacije Bosne i Hercegovine nije dostavio odgovor na zahtjev. 5. Relevantno pravo A. Ustav Federacije Bosne i Hercegovine Članak II.A.2. (1) c) i k) (1) Sve osobe na teritoriji Federacije uţivaju prava na: c) jednakost pred zakonom; k) imovinu; Članak IV.C.3.10.(4) Ustavni sud odlučuje i o ustavnim pitanjima koja mu predoči Vrhovni sud ili neki kantonalni sud a koja se pojave tijekom postupka pred tim sudom. Članak IV.C.3.11. Kad Vrhovni sud , ili kantonalni sud, u tijeku postupka koji se vodi pred sudom, smatraju da odgovarajući zakon nije sukladan sa ovim ustavom, obustavit će postupak i predočiti predmet Ustavnom sudu sukladno s člankom IV.C.10.(3). B. Europska konvencija o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda Protokol broj 1 Članak 1. Zaštita imovine Svaka fizička ili pravna osoba ima pravo na mirno uţivanje svoje imovine. Nitko ne moţe biti lišen svoje imovine, osim u javnom interesu i pod uvjetima predviĎenim zakonom i općim načelima meĎunarodnog prava. Prethodne odredbe, meĎutim, ni na koji način ne umanjuju pravo drţave da primjenjuje zakone koje smatra potrebnim da bi Četvrtak, 23. 3. 2023. SLUŢBENE NOVINE KANTONA SARAJEVO regulirala korištenje imovine sukladno s općim interesom ili da bi obezbijedila plaćanje poreza ili drugih doprinosa ili kazni. C. Zakon o prijevremenom povoljnijem umirovljenju branitelja domovinskog rata ("Sluţbene novine Federacije BiH", br. 41/13) Članak 1. Ovim zakonom se na jedinstven način propisuje korištenje i ostvarivanje prava na prijevremeno povoljnije umirovljenje (u daljnjem tekstu: povoljnije umirovljenje) bivših pripadnika Oruţanih snaga Republike Bosne i Hercegovine (ARBiH, HVO, HOS, MUP-a RBiH i Odjela za unutarnje poslove /MUP-a HZHB), osnovica, obračun, isplata, ponovni obračun i postupak za ostvarivanje prava na mirovinu, osiguravanje sredstava i druga prava. Članak 4. Izuzetno, pravo na povoljnije umirovljenje pod uvjetima i na način propisan ovim zakonom, mogu ostvariti: 1. Pripadnici policije koji su najmanje 12 mjeseci (bez obzira na to da li je to bilo u kontinuitetu) u periodu od 18.09.1991. godine do 23.12.1995. godine, obavljali duţnost i poslove komandanta-zapovjednika, komandira i načelnika (u jedinici specijalne borbene jedinice policijske stanice, u stanici policije kriminalističke sluţbe javne bezbjednosti i centrima sluţbi bezbjednosti, specijalnih borbenih jedinica odreda policije i centrima sluţbi bezbjednosti MUP-a Republike Bosne i Hercegovine i Odjela za unutarnje poslova/MUP-a Hrvatske zajednice Herceg-Bosne); 2. Pripadnici bivše Vojske Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vojska FBiH) kojima je prestala sluţba u tijeku 2001. godine, te drţavni sluţbenici i namještenici bivšeg Federalnog ministarstva obrane koji su otpušteni, odnosno nije im produţen ugovor zbog racionalizacije i smanjenja brojnog stanja 2002. godine, ukoliko su u godini otpusta napunili 40 godina ţivota i 20 godina mirovinskog staţa, od čega tri godine muškarci, odnosno dvije godine ţene efektivnog staţa u tijeku rata koji se računa kao poseban staţ u dvostrukom trajanju; 3. Pripadnici oruţanih snaga Republike Bosne i Hercegovine (ARBiH, HVO, MUP-a RBiH i HZHB) (u daljnjem tekstu: OS RBiH), kojima je priznato učestvovanje u obrani Bosne i Hercegovine u trajanju od najmanje tri godine i koji nisu dezertirali iz OS RBiH, izuzetno stječu pravo na starosnu mirovinu u iznosu najniţe mirovine isplaćene za taj mjesec sukladno sa Zakonom o mirovinskom i invalidskom osiguranju i prije navršenih 65 godina ţivota, pod uvjetom da imaju najmanje 20 godina mirovinskog staţa i da su najmanje 12 mjeseci prije podnošenja zahtjeva za umirovljenje prema ovom zakonu bili na evidenciji Sluţbe za zapošljavanje. Starosna mirovina iz ove točke, ostvaruje se tako da se od 65 godina ţivota, oduzima period koji je osobi priznat u učestvovanju u obrani Bosne i Hercegovine u jednostrukom trajanju. Ukoliko korisnik iz ove točke ima 20 godina mirovinskog staţa, bez posebnog ratnog staţa u dvostrukom trajanju, starosna mirovina ostvaruje se tako da se od 65 godina ţivota, oduzima period koji je osobi priznat u učestvovanju u obrani Bosne i Hercegovine u dvostrukom trajanju, pri čemu se poseban ratni staţ priznaje u jednostrukom trajanju; 4. Ratni vojni invalidi s procentom invalidnosti 60% ili više, koji su proglašeni vojno nesposobnim isključivo Broj 13 - Strana 47 po osnovu ranjavanja na izvršenju borbenog zadatka, mogu ostvariti pravo na mirovinu u iznosu najniţe mirovine isplaćene za taj mjesec sukladno sa Zakonom o mirovinskom i invalidskom osiguranju; 5. Vojnici Oruţanih snaga Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: OS BiH) koji su najmanje dvije godine do 23.12.1995. godine bili pripadnici Armije RBiH ili Hrvatskog vijeća obrane, a koji su na dan 01.01.2010. godine bili u vojnoj sluţbi, i kojima prestaje sluţba shodno članku 101. stavak (1) točka c) Zakona o sluţbi u Oruţanim snagama Bosne i Hercegovine ("Sluţbeni glasnik BiH", br.: 88/05, 53/07, 59/09, 74/10 i 42/12). Članak 8. - osporena odredba Korisniku mirovine ostvarene prema ovom zakonu, koji zasnuje radni odnos ili započne da obavlja samostalnu djelatnost, mirovina se ne isplaćuje za to vrijeme. Članak 16. st. (1), (6) i (8) (1) Za korisnike mirovina koji sukladno s ovim zakonom ostvare pravo na povoljniju mirovinu, isplata mirovina će se financirati u omjeru 50% iz sredstava podračuna na temelju članka 126. Zakona i PIO, a 50% iz Proračuna Federacije Bosne i Hercegovine, sve dok korisnik mirovine ne ispuni uvjete za starosnu mirovinu prema Zakonu o PIO, a nakon čega će se refundirati iz Proračuna Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Proračuna Federacije BiH), samo razlika izmeĎu iznosa mirovine koja se isplaćuje i mirovine obračunate prema Zakonu o PIO. (6) Kada korisnici mirovina iz stavka (2) ovog članka ispune uvjete za starosnu mirovinu sukladno sa Zakonom o PIO, Federalni zavod za mirovinsko i invalidsko osiguranje će po sluţbenoj duţnosti, utvrditi iznos mirovine po propisima iz mirovinskog i invalidskog osiguranja, nakon čega će se iz Proračuna Federacije BiH financirati samo razlika izmeĎu iznosa mirovine utvrĎene ovim zakonom i mirovine obračunate prema zakonu o PIO, pri čemu se neće mijenjati iznos mirovine utvrĎen sukladno sa ovim zakonom. (8) Izuzetno, ukoliko korisnik povoljnije mirovine nema staţa osiguranja, isplata njegove mirovine u potpunosti pada na teret Proračuna Federacije BiH sve dok je koristi. Članak 19. (1) Nadzor nad provoĎenjem ovog zakona vrši Federalno ministarstvo rada i socijalne politike. (2) Federalno ministarstvo rada i socijalne politike, nadzor nad provoĎenjem ovog zakona, ostvaruje neposredno i putem nadleţne inspekcije kao i na drugi zakonom dozvoljen način. (3) Federalni zavod za mirovinsko i invalidsko osiguranje duţan je omogućiti ostvarivanje uvida u rješavanje predmeta iz ovog zakona Federalnom ministarstvu rada i socijalne politike i nadleţnim inspekcijama i postupati po njihovim nalozima. Članak 27. Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje da vaţi Zakon o potvrĎivanju prava na prijevremenu starosnu mirovinu ostvarenu pod povoljnijim uvjetima ("Sluţbene novine Federacije BiH", br.: 42/11 i 37/12). D. Zakon o izmjenama i dopunama Zakon o prijevremenom povoljnijem umirovljenju branitelja domovinskog rata ("Sluţbene novine Federacije BiH", broj 90/17) Članak 6. U članku 19. Zakona u stavku (1) iza riječi "politike" dodaju se riječi: "i Federalno ministarstvo za pitanja branitelja i invalida domovinskog rata." Stavak (2) mijenja se i glasi: Broj 13 - Strana 48 SLUŢBENE NOVINE KANTONA SARAJEVO "(2) Ministarstva iz stavka (1) ovog članka nadzor nad provoĎenjem ovog zakona ostvaruju neposredno i putem nadleţne institucije kao i na drugi zakonom propisan način." U stavku (3) iza riječi "politike" dodaju se riječi: "i Federalnom ministarstvu za pitanje branitelja i invalida domovinskog rata." E. Zakon o mirovinskom i invalidskom osiguranju ("Sluţbene novine Federacije BiH", br.: 13/18, 90/21 i 19/22) Članak 40. (Uvjeti za starosnu mirovinu) Pravo na starosnu mirovinu ima osiguranik kada navrši 65 godina ţivota i najmanje 15 godina staţa osiguranja, odnosno najmanje 20 godina mirovinskog staţa ili kada navrši 40 godina staţa osiguranja bez obzira na godine ţivota. 6. Ĉinjeniĉno stanje i stav Ustavnog suda Federacije Analizom navoda i činjenica iz predočenog ustavnog pitanja Kantonalnog suda u Zenici, navoda iz odgovora na zahtjev, relevantnog prava, te drugih činjenica i dokaza koji se nalaze u spisu ovog predmeta, utvrĎeno je sljedeće činjenično stanje: U upravnom sporu koji se vodi pred Kantonalnim sudom u Zenici, kao podnositeljem zahtjeva, pojavilo se ustavno pitanje: da li je osporena odredba Zakona po kojem je tuţitelju prestalo pravo na isplatu povoljnije prijevremene starosne mirovine, a koje pravo mu je priznato pravosnaţnim i konačnim rješenjem nadleţnog organa, u suglasnosti s odredbama članka II.A.2.(1) c) (pravo na jednakost pred zakonom) i članka II.A.2.(1) k) (pravo na imovinu) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, te člankom 1. Protokola broj 1 uz Europsku konvenciju. Podnositelj se u svom zahtjevu, kao na relevantnu sudbenu praksu za rješavanje ovog ustavno-sudbenog predmeta, poziva na Presudu ovog suda, broj U-36/18 od 12.11.2019. godine, kojom je utvrĎena neustavnost članka 116. Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju, a kojim je bilo propisano da korisniku mirovine koji sukladno sa ovim zakonom stekne status osiguranika u obveznom osiguranju, izuzev osiguranika iz članka 12. toč. c), d), e) i f) ovog zakona, isplata mirovine se obustavlja za period trajanja osiguranja. Parlament Federacije Bosne i Hercegovine je na sjednici Zastupničkog doma od 15.04.2013. godine i na sjednici Doma naroda od 18.04.2013. godine donio Zakon o prijevremenom povoljnijem umirovljenju. Navedenim Zakonom se u članku 1. na jedinstven način propisuje korištenje i ostvarivanje prava na prijevremeno povoljnije umirovljenje, osnovica, obračun, isplata, ponovni obračun i postupak za ostvarivanje prava na mirovinu, osiguravanje sredstava i druga pitanja. Člankom 4. istog Zakona taksativno su navedeni uvjeti za povoljnije prijevremeno umirovljenje odreĎenog kruga osoba. Federalni zavod za PIO/MIO provodi postupak za ostvarivanje prava iz mirovinskog i invalidskog osiguranja sukladno sa navedenim zakonom. Postupak za ostvarivanje prava na povoljnije umirovljenje prema ovom zakonu pokreće se na zahtjev stranke koja smatra da ispunjava uvjete za ostvarivanje prava iz članka 4. ovog zakona. Sukladno s člankom 16. stavak 1. Zakona o prijevremenom povoljnijem umirovljenju za korisnike mirovina koji na temelju ovog zakona ostvare pravo na povoljniju mirovinu isplata mirovina će se financirati u omjeru 50% iz sredstava podračuna na temelju članka 126. Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju, a 50% iz Proračuna Federacije Bosne i Hercegovine, sve dok korisnik mirovine ne ispuni uvjete za starosnu mirovinu prema Zakonu o mirovinskom i invalidskom osiguranju, a nakon čega će se refundirati iz Proračuna Federacije Bosne i Hercegovine samo razlika izmeĎu iznosa mirovine koja se Četvrtak, 23. 3. 2023. isplaćuje i mirovine obračunate prema Zakonu o mirovinskom i invalidskom osiguranju. U stavku 8. istog člana Zakona je propisano da za korisnike povoljnije mirovine bez staţa osiguranja, isplata mirovine u potpunosti pada na teret Proračuna Federacije Bosne i Hercegovine sve dok je koristi. Zakonom o mirovinskom i invalidskom osiguranju propisuje se obvezno mirovinsko i invalidsko osiguranje na načelima meĎugeneracijske solidarnosti (obvezno osiguranje) i dragovoljno mirovinsko i invalidsko osiguranje za osobe koje nisu obvezno osigurane po ovom zakonu (dragovoljno osiguranje), kao i prava i obveze na temelju tih osiguranja. Prema navedenom Zakonu, mirovinsko i invalidsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti je sustav mirovinskog i invalidskog osiguranja u kojem se osiguranicima na načelima uzajamnosti i solidarnosti osiguravaju prava za slučaj nastanka rizika starosti, invalidnosti i fizičke onesposobljenosti, a članovima njihovih obitelji prava za slučaj smrti osiguranika, odnosno korisnika prava. Dakle, prava iz mirovinskog i invalidskog osiguranja se ostvaruju kada nastupi osigurani slučaj, starost, smrt ili invalidnost osiguranika, pa tako se pod pojmom mirovina podrazumijeva starosna, invalidska i porodična mirovina. Sukladno sa pomenutim zakonom, pravo na starosnu mirovinu ima osiguranik kada navrši 65 godina ţivota i najmanje 15 godina staţa osiguranja, odnosno najmanje 20 godina mirovinskog staţa ili kada navrši 40 godina staţa osiguranja bez obzira na godine ţivota (članak 40. Zakona). Zakon o prijevremenom povoljnijem umirovljenju je lex specialis u odnosu na Zakon o mirovinskom i invalidskom osiguranju. Člankom 4. Zakona o prijevremenom povoljnijem umirovljenju propisane su kategorije osoba koje izuzetno ostvaruju pravo na povoljnije umirovljenje pod uvjetima i na način kako je propisano navedenim člankom. Pravo na povoljnije umirovljenje ne ostvaruje se po "sili zakona", kako je to propisano prema Zakonu o mirovinskom i invalidskom osiguranju, već se postupak za ostvarivanje prava pokreće po slobodnom izboru na zahtjev stranke koja smatra da ispunjava zakonom propisane uvjete o čemu odluku na kraju donosi nadleţni organ nakon provedenog postupka koji se vrši isključivo na temelju pisanih dokaznih sredstava izdatih od strane nadleţnih organa. Jasno je da se radi o privilegiji koja je data točno odreĎenom krugu osoba, s pravom na izbor da li će je koristiti ili ne, odnosno navedene osobe imaju pravo da izaberu da ostvare svoje pravo na mirovinu po osnovu Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju ili pravo na povoljnije prijevremeno umirovljenje po osnovu Zakona o prijevremenom povoljnijem umirovljenju. Pravo na mirovinu prema Zakonu o prijevremenom povoljnijem umirovljenju mogu ostvariti samo osobe koje to pravo nisu ostvarile prema drugim propisima u Federalnom zavodu za PIO/MIO. Nadzor nad provoĎenjem tog zakona vrše Federalno ministarstvo rada i socijalne politike i Federalno ministarstvo za pitanje branitelja i invalida domovinskog rata, te su prava zagarantirana člankom 4. Zakona predmet redovne kontrole sukladno s člankom 19. Zakona. PoreĎenjem relevantnih zakonskih odredbi kojima se reguliraju zakonski, redovni i obvezni uvjeti za ostvarivanje prava na mirovinu iz Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju i Zakona o prijevremenom povoljnijem umirovljenju, jasno proizilazi da je ostvarivanje prava na povoljniju prijevremenu mirovinu kategorijama osoba iz članka 4. osporenog Zakona, omogućeno prije ispunjavanja uvjeta iz članka 40. Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju, a to su: 65 godina ţivota i najmanje 15 godina staţa osiguranja, odnosno najmanje 20 godina mirovinskog staţa ili 40 godina staţa osiguranja bez obzira na godine ţivota. Navedeno proizilazi i iz specifičnog načina obračuna mirovina iz Zakona o Četvrtak, 23. 3. 2023. SLUŢBENE NOVINE KANTONA SARAJEVO prijevremenom povoljnijem umirovljenju čija se visina odreĎuje neovisno o visini plaće i osnovice osiguranja na koju je plaćen doprinos za mirovinsko i invalidsko osiguranje. Shodno tome, Presuda ovog suda broj U-36/18 od 12.11.2019. godine, navedena kao relevantna sudbena praksa, ne moţe biti primijenjena na ovaj ustavno-sudbeni predmet iz razloga što je ta Presuda obuhvatala korisnike starosne, porodične i invalidske mirovine koji su svoje stečeno pravo na mirovinu ostvarili ispunjavanjem zakonskih uvjeta po osnovu Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju bez mogućnosti da biraju da li će ga koristiti ili ne. U ovom konkretnom predmetu radi se o posebnoj privilegiji ovisno o odluci korisnika na prijevremeno povoljnije umirovljenje i odnosi se na poseban krug osoba vezano za njihov status (pripadnost oruţanim snagama, učešće u ratu, invalidnost iz ratnih dogaĎaja, i dr.). Dakle, imajući u vidu sve navedeno, odnosno da se radi o prijevremenom povoljnijem umirovljenju za točno odreĎen krug osoba, da je navedeno umirovljenje pravo i privilegija izbora tih osoba, da se isto pravo ne ostvaruje po sili zakona nego predstavlja pravo za koje korisnik odlučuje da li će ga koristiti, te da iz osporenog članka Zakona jasno proizilazi da se ne radi o prestanku ovog prava već o privremenoj obustavi isplate mirovine dok se korisnik nalazi u radnom odnosu, odnosno dok isti obavlja samostalnu djelatnost, Ustavni sud Federacije je mišljenja da nije povrijeĎeno pravo na jednakost ovih osoba pred zakonom u odnosu na ostale korisnike mirovina, odnosno nije povrijeĎen članak II.A.2.(1) c) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, kojim se jamči pravo na jednakost pred zakonom. Upravo suprotno, navedeni krug osoba je na temelju ovog zakona ostvario odreĎene povlastice/privilegije zbog svog specifičnog poloţaja, odnosno zbog svog učešća u domovinskom ratu, što je zakonodavac smatrao opravdanim i u općem javnom interesu, a navedene osobe su tu privilegiju prihvatile, te se ne radi o analogno istovjetnim situacijama, iako se formalno gledano svi podvode pod pojam umirovljenja/umirovljenika. Ostaje još da se preispita povreda prava na imovinu, odnosno povreda članka II.A.2.(1) k) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine i članka 1. Protokola broj 1 uz Europsku konvenciju. Prvo pravilo koje se odnosi na članak 1. Protokola broj 1 uz Europsku konvenciju, je opće prirode i izraţeno je u prvoj rečenici prvog stavka Protokola broj 1, koja utvrĎuje opće pravo na mirno uţivanje svoje imovine. Nadalje se odnosi na miješanje drţave u pravo na imovinu i uvjete pod kojima je ono moguće ili opravdano. Konačno u stavku 2. navedenog članka, se dozvoljava da drţave primjenjuje zakone koje smatraju potrebnim za reguliranje korištenja imovine sukladno s općim interesom ili da bi obezbijedila plaćanje poreza i drugih dadţbina ili kazni. Slijedom navedenog, u ovom ustavno-sudbenom predmetu, Ustavni sud Federacije je proveo test opravdanosti miješanja u pravo na imovinu u kontekstu općeg pravnog akta, konkretno Zakona o prijevremenom povoljnijem umirovljenju. Opće pravilo koje je utvrĎeno u jurisprudenciji Europskog suda za ljudska prava je da bi miješanje u pravo na imovinu bilo opravdano isto mora zadovoljiti odreĎene kumulativno postavljene uvjete, prije svega: a) uvjet zakonitosti, b) legitimni cilj u općem ili javnom interesu, c) pravednu ravnoteţu izmeĎu javnog interesa i zaštite imovinskih prava (načelo proporcionalnosti). Nesporno je prema jurisprudenciji Europskog suda za ljudska prava, a što je potvrĎeno i brojnim odlukama Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, kao i praksom Ustavnog suda Federacije, da mirovina spada u prava imovinskog karaktera. TakoĎer, ova konkretna vrsta prijevremene, povoljnije mirovine ima karakter i socijalnog davanja iz razloga što ista nije uvjetovana u cijelosti prethodnim plaćanjem doprinosa i ista se Broj 13 - Strana 49 jednim dijelom, a za pojedine kategorije i u potpunosti, isplaćuje iz proračunskih sredstava. MeĎutim, bez obzira na to, ova mirovina kada je utvrĎena sukladno sa zakonom predstavlja imovinsko pravo, pa kao takva potpada pod obim ispitivanja i zaštite u svezi s pravom na imovinu iz članka 1. Protokola broj 1 uz Europsku konvenciju. TakoĎer, evidentno je i da se zakonodavac osporenom odredbom Zakona umiješao u pravo na imovinu korisnika ovih mirovina na način što im to pravo privremeno obustavlja za vrijeme dok isti zasnuju radni odnos, odnosno obavljaju samostalnu djelatnost. Ustavni sud Federacije je ispitao da li je izvršeno miješanje proporcionalno, odnosno da li postoji pravedna ravnoteţa izmeĎu javnog interesa i zaštite prava na imovinu. Ustavni sud Federacije je mišljenja da je zakonodavac imao pravo da zakonom koji je dostupan, precizan i predvidljiv, u javnom interesu, u legitimnom cilju, a to je omogućavanje realizacije mehanizma financijskog upravljanja i kontrole Proračuna Federacije Bosne i Hercegovine iz kojeg se većim dijelom, a u pojedinim slučajevima i u potpunosti obezbjeĎuju financijska sredstva za isplatu mirovina prema Zakonu o prijevremenom povoljnijem umirovljenju, propiše da se privremeno obustavlja isplata mirovine za vrijeme dok je korisnik ove mirovine zasnovao radni odnos ili obavlja samostalnu djelatnost. Zakonodavac se umiješao u imovinsko pravo korisnika ovih mirovina, odnosno ograničio im je to imovinsko pravo za odreĎeni vremenski period u slučaju kada su se okolnosti i uvjeti na temelju kojih su stekli to pravo promijenili. Ustavni sud Federacije je mišljenja da na taj način nije stavljen preveliki/nesrazmjeran teret na korisnike ovih mirovina, te se ne moţe govoriti o povredi prava na imovinu iz članka 1. Protokola broj 1 uz Europsku konvenciju. Ustavni sud Federacije podsjeća takoĎer, da su mirovinski sustavi u europskim drţavama različiti i da meĎu drţavama o tome ne postoji konsenzus, te da tu oblast svaka drţava propisuje ponaosob ovisno od ekonomsko-socijalnih uvjeta. Ponavljamo, ova obustava je privremena i ne dovodi u pitanje egzistenciju korisnika mirovine s obzirom da će u periodu privremene obustave isplate mirovine ostvarivati naknadu za rad, a s druge strane poslodavac će im u mirovinski fond uplaćivati doprinose, a korisniku će, nakon što mu prestane radno-pravni status, biti uspostavljen raniji reţim isplate mirovine po uvjetima iz Zakona o prijevremenom povoljnijem umirovljenju. Na temelju svega izloţenog, Ustavni sud Federacije smatra da je osporena odredba Zakona sukladna sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine, te je odlučeno kao u izreci ove presude. Ovu presudu Ustavni sud Federacije donio je većinom glasova, u sastavu: Aleksandra Martinović, predsjednica Suda, Vesna Budimir, Mirjana Čučković, Branimir Orašanin, dr. sc. Kata Senjak, Ajša Softić, Mirko Milićević, prof. dr. Edin Muminović i mr. sc. Alen Taletović, suci Suda. Predsjednica Broj U-2/22 Ustavnog suda Federacije 14. veljače 2023. godine Bosne i Hercegovine Sarajevo Aleksandra Martinović, v. r. Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine odlučujući po predočenom ustavnom pitanju Kantonalnog suda u Zenici za utvrđivanje ustavnosti člana 8. Zakona o prijevremenom povoljnijem penzionisanju boraca odbrambeno-oslobodilačkog rata, na osnovu člana IV.C.3.10.(4) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, na sjednici bez javne rasprave održanoj dana 14.02.2023. godine, donio je SLUŢBENE NOVINE KANTONA SARAJEVO Broj 13 - Strana 50 PRESUDU Utvrđuje se da je član 8. Zakona o prijevremenom povoljnijem penzionisanju boraca odbrambenooslobodilačkog rata ("Službene novine Federacije BiH", br.: 41/13, 90/17 i 29/22), u skladu sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine. Presudu objaviti u "Službenim novinama Federacije BiH" i službenim glasilima kantona u Federaciji Bosne i Hercegovine. Obrazloženje 1. Podnosilac zahtjeva i predmet zahtjeva Kantonalni sud u Zenici je podneskom broj 004-0SuDp-22-000086 od 13.01.2022. godine, koji je zaprimljen dana 17.01.2022. godine, Ustavnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Ustavni sud Federacije) predočio ustavno pitanje - utvrđivanje ustavnosti člana 8. Zakona o prijevremenom povoljnijem penzionisanju boraca odbrambeno-oslobodilačkog rata (u daljem tekstu: osporena odredba Zakona). U smislu člana IV.C.3.10.(4) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, Kantonalni sud u Zenici je ovlašćen za predočavanje ustavnog pitanja Ustavnom sudu Federacije. 2. Stranke u postupku U skladu sa članom 39. stav 2. Zakona o postupku pred Ustavnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 6/95 i 37/03), stranke u postupku u ovom ustavno-sudskom predmetu su: Kantonalni sud u Zenici, kao podnosilac zahtjeva, Jasmin Šarić iz Zavidovića, Federalni zavod za penzijsko i invalidsko osiguranje/Federalni zavod za mirovinsko i invalidsko osiguranje, sa sjedištem u Mostaru, (u daljem tekstu: Federalni zavod za PIO/MIO), kao stranke u postupku pred Kantonalnim sudom u Zenici i Parlament Federacije Bosne i Hercegovine, kao donosilac osporene odredbe Zakona. 3. Bitni navodi zahtjeva Prema navodima Kantonalnog suda u Zenici ustavno pitanje se pojavilo kao prethodno pitanje u predmetu upravnog spora koji se vodi pred tim sudom, pod brojem: 04 0 U 013022 21 U, pokrenut po tužbi tužioca Jasmina Šarića iz Zavidovića, protiv rješenja tuženog Federalnog zavoda za PIO/MIO, broj FZ3/2/2-35-1-1277-8/16 (MB/OB: 1980076766) od 18.06.2021. godine, u upravnoj stvari prestanka isplate povoljnije prijevremene starosne penzije. Kantonalni sud u Zenici dalje navodi da se prilikom odlučivanja u ovoj upravnoj stvari pojavilo pitanje ustavnosti osporene odredbe Zakona, zbog čega je taj sud morao zastati sa postupkom, obzirom da je primjenom osporene odredbe Zakona tužiocu prestalo pravo na isplatu povoljnije prijevremene penzije počev od 01.07.2020. godine zbog statusa osiguranika u obaveznom osiguranju. Pozivajući se na član IV.C.3.10.(4) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine Kantonalni sud u Zenici predočio je ustavno pitanje utvrđivanja ustavnosti osporene odredbe Zakona sa odredbama člana II.A.2.(1) c) i k) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljem tekstu: član 1. Protokol broj 1 uz Evropsku konvenciju). Smatra da se određivanjem prestanka korišćenja predmetnog prava na penziju povređuju ustavne odredbe o jednakosti pred zakonom i pravo na imovinu, iz razloga što je istim derogirano stečeno pravo korisnika penzije na neometano uživanje Četvrtak, 23. 3. 2023. prava na penziju kao ličnu imovinu i neotuđivo pravo. Navedeno, po mišljenju tog suda nije u skladu sa navedenim odredbama Ustava Federacije Bosne i Hercegovine i Evropske konvencije o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda, na što je i tužilac osnovano ukazao u tužbi kojom je pokrenuo upravni spor, pozivajući se na citirane propise, kao i Presudu Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj U-36/18 od 12.11.2019. godine ("Službene novine Federacije BiH", broj 93/19) kojom je utvrđeno da "identična odredba" član 116. Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju ("Službene novine Federacije BiH", broj 13/18) nije u skladu sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine. Zbog svega navedenog, Kantonalni sud u Zenici je predočio ustavno pitanje, radi utvrđivanja ustavnosti osporene odredbe Zakona i predložio da Ustavni sud Federacije, donese presudu kojom će utvrditi da osporena odredba Zakona nije u skladu sa odredbama člana II.A.2.(1) c) i k) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine. 4. Bitni navodi odgovora na zahtjev U skladu sa članom 16. Zakona o postupku pred Ustavnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine, Ustavni sud Federacije je aktom broj U-2/22 od 24.01.2022. godine zatražio od Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, Federalnog zavoda za PIO/MIO i Jasmina Šarića iz Zavidovića, da kao stranke u postupku dostave odgovor na zahtjev. Federalni zavod za PIO/MIO je dostavio odgovor broj FZ3/2/1-35-1-1277-18/16 MB-1980076766 od 01.02.2022. godine u kojem je navedeno da je tužiocu priznato pravo na starosnu penziju počev od 03.06.2008. godine u skladu sa Uredbom o sticanju prava na starosnu penziju pod povoljnijim uslovima pripadnika bivše Vojske Federacije Bosne i Hercegovine i državnih službenika i namještenika Federalnog ministarstva odbrane ("Službene novine Federacije BiH", br.: 75/06, 58/07, 89/07 i 31/08). Prema službenim podacima iz matične evidencije aktivnih osiguranika koja se vodi kod Federalnog zavoda za PIO/MIO, tužilac je dana 02.07.2020. godine zasnovao radni odnos, nakon čega je doneseno rješenje po kojem je tužiocu prestalo pravo na isplatu prijevremene povoljnije starosne penzije počev od 01.07.2020. godine, zbog zasnivanja radnog odnosa shodno osporenoj odredbi Zakona. Prema podacima Federalnog zavoda za PIO/MIO imenovani se i dalje nalazi u radnom odnosu. U odgovoru se navodi da se prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja u skladu sa Zakonom o penzijskom i invalidskom osiguranju ("Službene novine Federacije BiH", br. 13/18, 90/21 i 19/22) ostvaruju nastupanjem osiguranog slučaja: starosti, smrti ili invalidnosti osiguranika. Odredbom člana 40. Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju je propisano da pravo na starosnu penziju ima osiguranik kada navrši 65 godina života i najmanje 15 godina staža osiguranja, odnosno najmanje 20 godina penzijskog staža ili kada navrši 40 godina staža osiguranja bez obzira na godine života. Federalni zavod za PIO/MIO ističe da je Zakonom o prijevremenom povoljnijem penzionisanju bopaca odbrambeno-oslobodilačkog rata propisano (u daljem tekstu: Zakon o prijevremenom povoljnijem penzionisanju) da se na jedinstven način propisuje korišćenje i ostvarivanje prava na prijevremeno povoljnije penzionisanje bivših pripadnika Oružanih snaga Republike Bosne i Hercegovine, osnovica, obračun, isplata, ponovni obračun i postupak za ostvarivanje prava Četvrtak, 23. 3. 2023. SLUŢBENE NOVINE KANTONA SARAJEVO na penziju, osiguranje sredstava i druga pitanja. Dakle, navedenim Zakonom omogućeno je i prijevremeno i povoljnije ostvarivanje prava na penziju u odnosu na ostvarivanje prava po Zakonu o penzijskom i invalidskom osiguranju. Prijevremeno ostvarivanje prava na starosnu penziju u skladu sa odredbama Zakona o prijevremenom povoljnijem penzionisanju omogućeno je prije navršenih 65 godina života, a za određene kategorije korisnika po ovom zakonu i nezavisno o dužini ostvarenog penzijskog staža. Federalni zavod za PIO/MIO u svom odgovoru ističe da se u konkretnom slučaju radi o prestanku prava na isplatu penzije, a ne stečenog prava na penziju, te da navedenim postupanjem nije postupljeno suprotno praksi Evropskog suda za ljudska prava, odlukama Ustavnog suda Bosne i Hercegovine i Evropske konvencije o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda. Smatraju da pravo na rad tužioca ni na koji način nije ugroženo primjenom osporene odredbe Zakona, već je naprotiv data mogućnost korisniku penzije da mu se privremeno obustavi isplata penzije, te da nakon što mu prestane obavezno osiguranje podnese zahtjev za ponovnu uspostavu isplate penzije. Navodi da je u konkretnom slučaju javni interes da se prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja ostvaruju na zakonit način, kako je i postupljeno, te takvim postupanjem nisu povrijeđena Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine zagarantovana ljudska prava. U odgovoru na zahtjev koji su Ustavnom sudu Federacije dostavili punomoćnici Jasmina Šarića, Ramo i Denis Ajkić, advokati iz Zenice, se navodi da je imenovani kod Kantonalnog suda u Zenici pokrenuo upravni spor radi poništenja rješenja Federalnog zavoda za PIO/MIO, broj FZ3/2/2-35-1-1277-8/16 (MB/OB: 1980076766) od 18.06.2021. godine, te da je navedenim rješenjem tužiocu prestalo pravo na isplatu povoljnije privremene starosne penzije, počev od 01.07.2020. godine, zbog sticanja statusa osiguranika u obaveznom osiguranju. Ističu da je osporena odredba Zakona identičnog sadržaja kao i odredba člana 116. Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju za koju je Ustavni sud Federacije u Presudi broj U-36/18 od 12.11.2019. godine utvrdio da nije u skladu sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine. Ističu da je Ustavni sud Federacije u citiranoj Presudi naveo da su prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja neotuđiva, lična i materijalna prava koja se ne mogu prenijeti na drugoga, ne mogu se nasljeđivati i ne mogu zastarjeti. Pozivaju se na odredbu člana IV.C.3.12. b) kojom je, između ostalog, propisano da su odluke Ustavnog suda konačne i obavezujuće posebno kada Sud utvrdi da zakon, usvojeni ili predloženi zakon ili drugi propis Federacije, nije u skladu sa ustavom taj propis neće se primjenjivati. Smatraju da osporena odredba Zakona derogira stečeno pravo tužioca na neometano uživanje penzije kao stečenog prava što nije u skladu sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine i da je tužiocu konačnim rješenjem Federalnog zavoda za PIO/MIO povrijeđeno pravo na imovinu iz člana II/3. tačka k) Ustava Bosne i Hercegovine i član 1. Protokol broj 1. uz Evropsku konvenciju. Parlament Federacije Bosne i Hercegovine nije dostavio odgovor na zahtjev. 5. Relevantno pravo A. Ustav Federacije Bosne i Hercegovine Član II.A.2. (1) c) i k) (1) Sva lica na teritoriji Federacije uživaju prava na: c) jednakost pred zakonom; k) Broj 13 - Strana 51 imovinu; Član IV.C.3.10.(4) Ustavni sud odlučuje i o ustavnim pitanjima koja mu predoči Vrhovni sud ili neki kantonalni sud a koja se pojave u toku postupka pred tim sudom. Član IV.C.3.11. Kad Vrhovni sud , ili kantonalni sud, u toku postupka koji se vodi pred sudom, smatraju da odgovarajući zakon nije u skladu sa ovim ustavom, obustavit će postupak i predočiti predmet Ustavnom sudu u skladu sa članom IV.C.10.(3). B. Evropska konvencija o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda Protokol broj 1 Član 1. Zaštita imovine Svako fizičko ili pravno lice ima pravo na mirno uživanje svoje imovine. Niko ne može biti lišen svoje imovine, osim u javnom interesu i pod uslovima predviđenim zakonom i opštim principima međunarodnog prava. Prethodne odredbe, međutim, ni na koji način ne umanjuju pravo države da primjenjuje zakone koje smatra potrebnim da bi regulisala korišćenje imovine u skladu sa opštim interesom ili da bi obezbijedila plaćanje poreza ili drugih doprinosa ili kazni. B. Zakon o prijevremenom povoljnijem penzionisanju bopaca odbrambeno-oslobodilačkog rata ("Službene novine Federacije BiH", br.: 41/13) Član 1. Ovim zakonom se na jedinstven način propisuje korišćenje i ostvarivanje prava na prijevremeno povoljnije penzionisanje (u daljem tekstu: povoljnije penzionisanje) bivših pripadnika Oružanih snaga Republike Bosne i Hercegovine (ARBiH, HVO, HOS, MUP-a RBiH i Odjela za unutrašnje poslove /MUP-a HZHB), osnovica, obračun, isplata, ponovni obračun i postupak za ostvarivanje prava na penziju, osiguravanje sredstava i druga prava. Član 4. Izuzetno, pravo na povoljnije penzionisanje pod uslovima i na način propisan ovim zakonom, mogu ostvariti: 1. Pripadnici policije koji su najmanje 12 mjeseci (bez obzira na to da li je to bilo u kontinuitetu) u periodu od 18.09.1991. godine do 23.12.1995. godine, obavljali dužnost i poslove komandantazapovjednika, komandira i načelnika (u jedinici specijalne borbene jedinice policijske stanice, u stanici policije kriminalističke službe javne bezbjednosti i centrima službi bezbjednosti, specijalnih borbenih jedinica odreda policije i centrima službi bezbjednosti MUP-a Republike Bosne i Hercegovine i Odjela za unutrašnje poslova/MUP-a Hrvatske zajednice Herceg-Bosne); 2. Pripadnici bivše Vojske Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Vojska FBiH) kojima je prestala služba u toku 2001. godine, te državni službenici i namještenici bivšeg Federalnog ministarstva odbrane koji su otpušteni, odnosno nije im produžen ugovor zbog racionalizacije i smanjenja brojnog stanja 2002. godine, ukoliko su u godini otpusta napunili 40 godina života i 20 godina Broj 13 - Strana 52 SLUŢBENE NOVINE KANTONA SARAJEVO penzijskog staža, od čega tri godine muškarci, odnosno dvije godine žene efektivnog staža u toku rata koji se računa kao poseban staž u dvostrukom trajanju; 3. Pripadnici oružanih snaga Republike Bosne i Hercegovine (ARBiH, HVO, MUP-a RBiH i HZHB) (u daljem tekstu: OS RBiH), kojima je priznato učestvovanje u odbrani Bosne i Hercegovine u trajanju od najmanje tri godine i koji nisu dezertirali iz OS RBiH, izuzetno stiču pravo na starosnu penziju u iznosu najniže penzije isplaćene za taj mjesec u skladu sa Zakonom o penzijskom i invalidskom osiguranju i prije navršenih 65 godina života, pod uslovom da imaju najmanje 20 godina penzijskog staža i da su najmanje 12 mjeseci prije podnošenja zahtjeva za penzionisanje prema ovom zakonu bili na evidenciji Službe za zapošljavanje. Starosna penzija iz ove tačke, ostvaruje se tako da se od 65 godina života, oduzima period koji je licu priznat u učestvovanju u odbrani Bosne i Hercegovine u jednostrukom trajanju. Ukoliko korisnik iz ove tačke ima 20 godina penzijskog staža, bez posebnog ratnog staža u dvostrukom trajanju, starosna penzija ostvaruje se tako da se od 65 godina života, oduzima period koji je licu priznat u učestvovanju u odbrani Bosne i Hercegovine u dvostrukom trajanju, pri čemu se poseban ratni staž priznaje u jednostrukom trajanju; 4. Ratni vojni invalidi sa procentom invalidnosti 60% ili više, koji su proglašeni vojno nesposobnim isključivo po osnovu ranjavanja na izvršenju borbenog zadatka, mogu ostvariti pravo na penziju u iznosu najniže penzije isplaćene za taj mjesec u skladu sa Zakonom o penzijskom i invalidskom osiguranju; 5. Vojnici Oružanih snaga Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: OS BiH) koji su najmanje dvije godine do 23.12.1995. godine bili pripadnici Armije RBiH ili Hrvatskog vijeća odbrane, a koji su na dan 01.01.2010. godine bili u vojnoj službi, i kojima prestaje služba shodno članu 101. stav (1) tačka c) Zakona o službi u Oružanim snagama Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 88/05, 53/07, 59/09, 74/10 i 42/12). Član 8. - osporena odredba Korisniku penzije ostvarene prema ovom zakonu, koji zasnuje radni odnos ili započne da obavlja samostalnu djelatnost, penzija se ne isplaćuje za to vrijeme. Član 16. st. (1), (6) i (8) (1) Za korisnike penzija koji u skladu sa ovim zakonom ostvare pravo na povoljniju penziju, isplata penzija će se finansirati u omjeru 50% iz sredstava podračuna na osnovu člana 126. Zakona i PIO, a 50% iz Budžeta Federacije Bosne i Hercegovine, sve dok korisnik penzije ne ispuni uslove za starosnu penziju prema Zakonu o PIO, a nakon čega će se refundirati iz Budžeta Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Budžet Federacije BiH), samo razlika između iznosa penzije koja se isplaćuje i penzije obračunate prema Zakonu o PIO. (6) Kada korisnici penzija iz stava (2) ovog člana ispune uslove za starosnu penziju u skladu sa Zakonom o PIO, Federalni zavod za penzijsko i invalidsko osiguranje Četvrtak, 23. 3. 2023. će po službenoj dužnosti, utvrditi iznos penzije po propisima iz penzijskog i invalidskog osiguranja, nakon čega će se iz Budžeta Federacije BiH finansirati samo razlika između iznosa penzije utvrđene ovim zakonom i penzije obračunate prema zakonu o PIO, pri čemu se neće mijenjati iznos penzije utvrđen u skladu sa ovim zakonom. (8) Izuzetno, ukoliko korisnik povoljnije penzije nema staža osiguranja, isplata njegove penzije u potpunosti pada na teret Budžeta Federacije BiH sve dok je koristi. Član 19. (1) Nadzor nad provođenjem ovog zakona vrši Federalno ministarstvo rada i socijalne politike. (2) Federalno ministarstvo rada i socijalne politike, nadzor nad provođenjem ovog zakona, ostvaruje neposredno i putem nadležne inspekcije kao i na drugi zakonom dozvoljen način. (3) Federalni zavod za penzijsko i invalidsko osiguranje dužan je omogućiti ostvarivanje uvida u rješavanje predmeta iz ovog zakona Federalnom ministarstvu rada i socijalne politike i nadležnim inspekcijama i postupati po njihovim nalozima. Član 27. Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje da važi Zakon o potvrđivanju prava na prijevremenu starosnu penziju ostvarenu pod povoljnijim uslovima ("Službene novine Federacije BiH", br. 42/11 i 37/12). G. Zakon o izmjenama i dopunama Zakon o prijevremenom povoljnijem penzionisanju boraca odbrambenooslobodilačkog rata ("Službene novine Federacije BiH", broj 90/17) Član 6. U članu 19. Zakona u stavu (1) iza riječi "politike" dodaju se riječi: "i Federalno ministarstvo za pitanja boraca i invalida odbrambeno-oslobodilačkog rata." Stav (2) mijenja se i glasi: "(2) Ministarstva iz stava (1) ovog člana nadzor nad provođenjem ovog zakona ostvaruju neposredno i putem nadležne institucije kao i na drugi zakonom propisan način." U stavu (3) iza riječi "politike" dodaju se riječi: "i Federalnom ministarstvu za pitanje boraca i invalida odbrambeno-oslobodilačkog rata." D. Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju ("Službene novine Federacije BiH", br.: 13/18, 90/21 i 19/22) Član 40. (Uslovi za starosnu penziju) Pravo na starosnu penziju ima osiguranik kada navrši 65 godina života i najmanje 15 godina staža osiguranja, odnosno najmanje 20 godina penzijskog staža ili kada navrši 40 godina staža osiguranja bez obzira na godine života. 5. Činjenično stanje i stav Ustavnog suda Federacije Analizom navoda i činjenica iz predočenog ustavnog pitanja Kantonalnog suda u Zenici, navoda iz odgovora na zahtjev, relevantnog prava, te drugih činjenica i dokaza koji se nalaze u spisu ovog predmeta, utvrđeno je sljedeće činjenično stanje: U upravnom sporu koji se vodi pred Kantonalnim sudom u Zenici, kao podnosiocem zahtjeva, pojavilo se ustavno pitanje: da li je osporena odredba Zakona po kojem je tužiocu prestalo pravo na isplatu povoljnije prijevremene Četvrtak, 23. 3. 2023. SLUŢBENE NOVINE KANTONA SARAJEVO starosne penzije, a koje pravo mu je priznato pravosnažnim i konačnim rješenjem nadležnog organa, u saglasnosti sa odredbama člana II.A.2.(1) c) (pravo na jednakost pred zakonom) i člana II.A.2.(1) k) (pravo na imovinu) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, te članom 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju. Podnosilac se u svom zahtjevu, kao na relevantnu sudsku praksu za rješavanje ovog ustavno-sudskog predmeta, poziva na Presudu ovog suda, broj U-36/18 od 12.11.2019. godine, kojom je utvrđena neustavnost člana 116. Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, a kojim je bilo propisano da korisniku penzije koji u skladu sa ovim zakonom stekne status osiguranika u obaveznom osiguranju, izuzev osiguranika iz člana 12. tač. c), d), e) i f) ovog zakona, isplata penzije se obustavlja za period trajanja osiguranja. Parlament Federacije Bosne i Hercegovine je na sjednici Predstavničkog doma od 15.04.2013. godine i na sjednici Doma naroda od 18.04.2013. godine donio Zakon o prijevremenom povoljnijem penzionisanju. Navedenim Zakonom se u članu 1. na jedinstven način propisuje korišćenje i ostvarivanje prava na prijevremeno povoljnije penzionisanje, osnovica, obračun, isplata, ponovni obračun i postupak za ostvarivanje prava na penziju, osiguravanje sredstava i druga pitanja. Članom 4. istog Zakona taksativno su navedeni uslovi za povoljnije prijevremeno penzionisanje određenog kruga lica. Federalni zavod za PIO/MIO provodi postupak za ostvarivanje prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja u skladu sa navedenim zakonom. Postupak za ostvarivanje prava na povoljnije penzionisanje prema ovom zakonu pokreće se na zahtjev stranke koja smatra da ispunjava uslove za ostvarivanje prava iz člana 4. ovog zakona. U skladu sa članom 16. stav 1. Zakona o prijevremenom povoljnijem pezionisanju za korisnike penzija koji na osnovu ovog zakona ostvare pravo na povoljniju penziju isplata penzija će se finansirati u omjeru 50% iz sredstava podračuna na osnovu člana 126. Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, a 50% iz Budžeta Federacije Bosne i Hercegovine, sve dok korisnik penzije ne ispuni uslove za starosnu penziju prema Zakonu o penzijskom i invalidskom osiguranju, a nakon čega će se refundirati iz Budžeta Federacije Bosne i Hercegovine samo razlika između iznosa penzije koja se isplaćuje i penzije obračunate prema Zakonu o penzijskom i invalidskom osiguranju. U stavu 8. istog člana Zakona je propisano da za korisnike povoljnije penzije bez staža osiguranja, isplata penzije u potpunosti pada na teret Budžeta Federacije Bosne i Hercegovine sve dok je koristi. Zakonom o penzijskom i invalidskom osiguranju propisuje se obavezno penzijsko i invalidsko osiguranje na principima međugeneracijske solidarnosti (obavezno osiguranje) i dobrovoljno penzijsko i invalidsko osiguranje za lica koja nisu obavezno osigurana po ovom zakonu (dobrovoljno osiguranje), kao i prava i obaveze na osnovu tih osiguranja. Prema navedenom Zakonu, penzijsko i invalidsko osiguranje na osnovu generacijske solidarnosti je sistem penzijskog i invalidskog osiguranja u kojem se osiguranicima na principima uzajamnosti i solidarnosti osiguravaju prava za slučaj nastanka rizika starosti, invalidnosti i fizičke onesposobljenosti, a članovima njihovih porodica prava za slučaj smrti osiguranika, odnosno korisnika prava. Dakle, prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja se ostvaruju kada nastupi osigurani slučaj, starost, smrt ili invalidnost osiguranika, pa tako se pod pojmom penzija podrazumijeva starosna, invalidska i porodična penzija. U skladu sa pomenutim zakonom, pravo Broj 13 - Strana 53 na starosnu penziju ima osiguranik kada navrši 65 godina života i najmanje 15 godina staža osiguranja, odnosno najmanje 20 godina penzijskog staža ili kada navrši 40 godina staža osiguranja bez obzira na godine života (član 40. Zakona). Zakon o prijevremenom povoljnijem penzionisanju je lex specialis u odnosu na Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju. Članom 4. Zakona o prijevremenom povoljnijem penzionisanju propisane su kategorije lica koja izuzetno ostvaruju pravo na povoljnije penzionisanje pod uslovima i na način kako je propisano navedenim članom. Pravo na povoljnije penzionisanje ne ostvaruje se po "sili zakona", kako je to propisano prema Zakonu o penzijskom i invalidskom osiguranju, već se postupak za ostvarivanje prava pokreće po slobodnom izboru na zahtjev stranke koja smatra da ispunjava zakonom propisane uslove o čemu odluku na kraju donosi nadležni organ nakon provedenog postupka koji se vrši isključivo na osnovu pisanih dokaznih sredstava izdatih od strane nadležnih organa. Jasno je da se radi o privilegiji koja je data tačno određenom krugu lica, sa pravom na izbor da li će je koristiti ili ne, odnosno navedena lica imaju pravo da izaberu da ostvare svoje pravo na penziju po osnovu Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju ili pravo na povoljnije prijevremeno penzionisanje po osnovu Zakona o prijevremenom povoljnijem penzionisanju. Pravo na penziju prema Zakonu o prijevremenom povoljnijem penzionisanju mogu ostvariti samo lica koja to pravo nisu ostvarila prema drugim propisima u Federalnom zavodu za PIO/MIO. Nadzor nad provođenjem tog zakona vrše Federalno ministarstvo rada i socijalne politike i Federalno ministarstvo za pitanje branilaca i invalida odbrambeno-oslobodilačkog rata, te su prava zagarantovana članom 4. Zakona predmet redovne kontrole u skladu sa članom 19. Zakona. Poređenjem relevantnih zakonskih odredbi kojima se regulišu zakonski, redovni i obavezni uslovi za ostvarivanje prava na penziju iz Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju i Zakona o prijevremenom povoljnijem penzionisanju, jasno proizilazi da je ostvarivanje prava na povoljniju prijevremenu penziju kategorijama lica iz člana 4. osporenog Zakona, omogućeno prije ispunjavanja uslova iz člana 40. Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, a to su: 65 godina života i najmanje 15 godina staža osiguranja, odnosno najmanje 20 godina penzijskog staža ili 40 godina staža osiguranja bze obzira na godine života. Navedeno proizilazi i iz specifičnog načina obračuna penzija iz Zakona o prijevremenom povoljnijem pezionisanju čija se visina određuje nezavisno o visini plate i osnovice osiguranja na koju je plaćen doprinos za penzijsko i invalidsko osiguranje. Shodno tome, Presuda ovog suda broj U-36/18 od 12.11.2019. godine, navedena kao relevantna sudska praksa, ne može biti primijenjena na ovaj ustavno-sudski predmet iz razloga što je ta Presuda obuhvatala korisnike starosne, porodične i invalidske penzije koji su svoje stečeno pravo na penziju ostvarili ispunjavanjem zakonskih uslova po osnovu Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju bez mogućnosti da biraju da li će ga koristiti ili ne. U ovom konkretnom predmetu radi se o posebnoj privilegiji zavisno o odluci korisnika na prijevremeno povoljnije penzionisanje i odnosi se na poseban krug lica vezano za njihov status (pripadnost oružanim snagama, učešće u ratu, invalidnost iz ratnih događaja, i dr.). Broj 13 - Strana 54 SLUŢBENE NOVINE KANTONA SARAJEVO Dakle, imajući u vidu sve navedeno, odnosno da se radi o prijevremenom povoljnijem penzionisanju za tačno određen krug lica, da je navedeno penzionisanje pravo i privilegija izbora tih lica, da se isto pravo ne ostvaruje po sili zakona, nego predstavlja pravo za koje korisnik odlučuje da li će ga koristiti, te da iz osporenog člana Zakona jasno proizilazi da se ne radi o prestanku ovog prava već o privremenoj obustavi isplate penzije dok se korisnik nalazi u radnom odnosu, odnosno dok isti obavlja samostalnu djelatnost, Ustavni sud Federacije je mišljenja da nije povrijeđeno pravo na jednakost ovih lica pred zakonom u odnosu na ostale korisnike penzija, odnosno nije povrijeđen član II.A.2.(1) c) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, kojim se garantuje pravo na jednakost pred zakonom. Upravo suprotno, navedeni krug lica je na osnovu ovog zakona ostvario određene povlastice/privilegije zbog svog specifičnog položaja, odnosno zbog svog učešća u odbrambeno-oslobodilačkom ratu, što je zakonodavac smatrao opravdanim i u opštem javnom interesu, a navedena lica su tu privilegiju prihvatila, te se ne radi o analogno identičnim situacijama, iako se formalno gledano svi podvode pod pojam penzionisanja/penzionera. Ostaje još da se preispita povreda prava na imovinu, odnosno povreda člana II.A.2.(1) k) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju. Prvo pravilo koje se odnosi na član 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju, je opšte prirode i izraženo je u prvoj rečenici prvog stava Protokola broj 1, koja utvrđuje opšte pravo na mirno uživanje svoje imovine. Nadalje se odnosi na miješanje države u pravo na imovinu i uslove pod kojima je ono moguće ili opravdano. Konačno u stavu 2. navedenog člana, se dozvoljava da države primjenjuje zakone koje smatraju potrebnim za regulisanje korišćenja imovine u skladu sa opštim interesom ili da bi obezbijedila plaćanje poreza i drugih dadžbina ili kazni. Slijedom navedenog, u ovom ustavno-sudskom predmetu, Ustavni sud Federacije je proveo test opravdanosti miješanja u pravo na imovinu u kontekstu opšteg pravnog akta, konkretno Zakona o prijevremenom povoljnijem penzionisanju. Opšte pravilo koje je utvrđeno u jurisprudenciji Evropskog suda za ljudska prava je da bi miješanje u pravo na imovinu bilo opravdano isto mora zadovoljiti određene kumulativno postavljene uslove, prije svega: a) uslov zakonitosti, b) legitimni cilj u opštem ili javnom interesu, c) pravednu ravnotežu između javnog interesa i zaštite imovinskih prava (princip proporcionalnosti). Nesporno je prema jurisprudenciji Evropskog suda za ljudska prava, a što je potvrđeno i brojnim odlukama Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, kao i praksom Ustavnog suda Federacije, da penzija spada u prava imovinskog karaktera. Takođe, ova konkretna vrsta prijevremene, povoljnije penzije ima karakter i socijalnog davanja iz razloga što ista nije uslovljena prethodnim plaćanjem doprinosa i ista se jednim dijelom, a za pojedine kategorije i u cijelosti, isplaćuje iz budžetskih sredstava. Međutim, bez obzira na to, ova penzija kada je utvrđena u skladu sa Četvrtak, 23. 3. 2023. zakonom predstavlja imovinsko pravo, pa kao takva potpada pod obim ispitivanja i zaštite u vezi sa pravom na imovinu iz člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju. Takođe, evidentno je i da se zakonodavac osporenom odredbom Zakona umiješao u pravo na imovinu korisnika ovih penzija na način što im to pravo privremeno obustavlja za vrijeme dok isti zasnuju radni odnos, odnosno obavljaju samostalnu djelatnost. Ustavni sud Federacije je ispitao da li je izvršeno miješanje proporcionalno, odnosno da li postoji pravedna ravnoteža između javnog interesa i zaštite prava na imovinu. Ustavni sud Federacije je mišljenja da je zakonodavac imao pravo da zakonom koji je dostupan, precizan i predvidljiv, u javnom interesu, u legitimnom cilju, a to je omogućavanje realizacije mehanizma finansijskog upravljanja i kontrole Budžeta Federacije Bosne i Hercegovine iz kojeg se većim dijelom, a u pojedinim slučajevima i u potpunosti obezbjeđuju finansijska sredstva za isplatu penzija prema Zakonu o prijevremenom povoljnijem pezionisanju, propiše da se privremeno obustavlja isplata penzije za vrijeme dok je korisnik ove penzije zasnovao radni odnos ili obavlja samostalnu djelatnost. Zakonodavac se umiješao u imovinsko pravo korisnika ovih penzija, odnosno ograničio im je to imovinsko pravo za određeni vremenski period u slučaju kada su se okolnosti i uslovi na osnovu kojih su stekli to pravo promijenili. Ustavni sud Federacije je mišljenja da na taj način nije stavljen preveliki/nesrazmjeran teret na korisnike ovih penzija, te se ne može govoriti o povredi prava na imovinu iz člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju. Ustavni sud Federacije podsjeća takođe, da su penzioni sistemi u evropskim državama različiti i da među državama o tome ne postoji konsenzus, te da tu oblast svaka država propisuje ponaosob zavisno od ekonomskosocijalnih uslova. Ponavljamo, ova obustava je privremena i ne dovodi u pitanje egzistenciju korisnika penzije s obzirom da će u periodu privremene obustave isplate penzije ostvarivati naknadu za rad, a sa druge strane poslodavac će im u penzijski fond uplaćivati doprinose, a korisniku će, nakon što mu prestane radno-pravni status, biti uspostavljen raniji režim isplate penzije po uslovima iz Zakona o prijevremenom povoljnijem penzionisanju. Na osnovu svega izloženog, Ustavni sud Federacije smatra da je osporena odredba Zakona u skladu sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine, te je odlučeno kao u izreci ove presude. Ovu presudu Ustavni sud Federacije donio je većinom glasova, u sastavu: Aleksandra Martinović, predsjednica Suda, Vesna Budimir, Mirjana Čučković, Branimir Orašanin, dr sc. Kata Senjak, Ajša Softić, Mirko Milićević, prof. dr Edin Muminović i mr sc. Alen Taletović, sudije Suda. Predsjednica Broj U-2/22 Ustavnog suda Federacije 14. februara 2023. godine Bosne i Hercegovine Sarajevo Aleksandra Martinović, s. r. Četvrtak, 23. 3. 2023. SLUŢBENE NOVINE KANTONA SARAJEVO Broj 13 - Strana 55 SADRŢAJ KANTON SARAJEVO Vlada Kantona Sarajevo 1. Odluka o zaduţenju Ministarstva finansija Kantona Sarajevo za izmjenu vrijednosti boda za obračun plaća u 2023. godini i planiranje isplate mjesečnog dodatka na plaću u neto iznosu od 100 KM 2. Odluka o davanju ovlaštenja punomoćniku radi vršenja ovlaštenja Skupštine u Kantonalnom javnom komunalnom preduzeću "Sarajevogas" d.o.o. Sarajevo 3. Odluka o davanju ovlaštenja punomoćniku radi vršenja ovlaštenja Skupštine u Kantonalnom javnom komunalnom preduzeću "Vodovod i Kanalizacija" d.o.o. Sarajevo 4. Odluka o utvrĎivanju visine procenta osnovice mjesečnih novčanih primanja 5. Odluka o davanju saglasnosti za imenovanje direktorice Javne ustanove "Djeca Sarajeva" Sarajevo 6. Odluka o izboru i nominovanju kandidata za člana Nadzornog odbora Privrednog društva "BAGS – Energotehnika" d.d. Vogošća ispred drţavnog kapitala 7. Rješenje o imenovanju člana Organizacionog odbora za obiljeţavanje 11. jula 1995. godine, 28. godišnjice genocida nad Bošnjacima, "Sigurne zone UN-a" Srebrenica ispred Vlade Kantona Sarajevo 8. Odluka o davanju saglasnosti Turističkoj zajednici Kantona Sarajevo za sufinansiranje projekta Ramazan u Sarajevu "Visit SarajevoFeel the spirit of Ramadan" 9. Odluka o davanju saglasnosti Turističkoj zajednici Kantona Sarajevo za sufinansiranje projekta "Gipsy Kings u Sarajevu" u saradnji sa Starmen DOOEL Skopje 10. Odluka o prihvatanju molbe organizacije MUNJA Inkubator društvenih inovacija i davanju saglasnosti Ministarstvu privrede Kantona Sarajevo za sufinansiranje realizacije projekta "STARfest - 1. BH Festival za razvoj karijere" 11. Odluka o davanju saglasnosti Turističkoj zajednici Kantona Sarajevo za sufinansiranje projekta "Jon Lord’s Concerto For Group And Orchestra" 12. Odluka o opozivu punomoći i davanju saglasnosti za ovlaštenje novog punomoćnika radi vršenja ovlaštenja Skuštine KJP "ZOI 84" OCS d.o.o. Sarajevo 13. Odluka o opozivu punomoći i davanju saglasnosti za ovlaštenje novog punomoćnika radi vršenja ovlaštenja Skupštine KJP "Sarajevo-šume" d.o.o. Sarajevo 14. Odluka o opozivu pounomoći i davanju saglasnosti za ovlaštenje novog punomoćnika radi vršenja ovlaštenja Skuštine KJP "PD Butmir" d.o.o. Sarajevo - Ilidţa 15. 1 1 1 2 2 2 2 3 3 3 3 4 4 4 Odluka o davanju saglasnosti Upravnom odboru Javne ustanove "Kamerni teatar 55" Sarajevo za razrješenje vršioca duţnosti direktora Javne ustanove "Kamerni teatar 55" Sarajevo 4 16. Odluka o davanju saglasnosti Upravnom odboru Javne ustanove "Kamerni teatar 55" Sarajevo za imenovanje direktora Javne ustanove "Kamerni teatar 55" Sarajevo 5 17. Rješenje o razrješenju jednog člana Upravnog odbora Javne ustanove Zavod za medicinu rada Kantona Sarajevo 5 18. Rješenje o imenovanju jednog v.d. člana Upravnog odbora Javne ustanove Zavod za medicinu rada Kantona Sarajevo 5 19. Rješenje o razrješenju predsjednice Upravnog odbora Kantonalne javne ustanove "Gerontološki centar" 5 20. Rješenje o imenovanju vršioca duţnosti predsjednika Upravnog odbora Kantonalne javne ustanove "Gerontološki centar" 6 21. Rješenje o razrješenju vršioca duţnosti direktora Kantonalne uprave za inspekcijske poslove Kantona Sarajevo 6 22. Rješenje o imenovanju vršioca duţnosti direktora Kantonalne uprave za inspekcijske poslove Kantona Sarajevo 6 23. Rješenje o razrješenju predsjednika Školskog odbora Javne ustanove Osnovna škola "Hilmi ef. Šarić" 6 24. Rješenje o imenovanju vršioca duţnosti predsjednika Školskog odbora Javne ustanove Osnovna škola "Hilmi ef. Šarić" 6 25. Rješenje o izmjeni rješenja o imenovanju Projektnog tima za izradu Strategije demografskog razvoja Kantona Sarajevo 7 26. Zaključak broj 02-04-6054-14/23 7 Ministarstvo za boraĉka pitanja Kantona Sarajevo 1. Pravilnik o načinu ostvarivanja prava po osnovu preostale radne sposobnosti 7 Ministarstvo za nauku, visoko obrazovanje i mlade Kantona Sarajevo 1. Pravilnik o utvrĎivanju postupka imenovanja i razrješenja članova Savjeta ministarstva za visoko obrazovanje Kantona Sarajevo 9 Ministarstvo za odgoj i obrazovanje Kantona Sarajevo 1. Pravilnik o izmjenama Pravilnika o izboru, nadleţnostima i načinu rada školskih odbora osnovnih škola Kantona Sarajevo 11 2. Pravilnik o izmjenama Pravilnika o izboru, nadleţnostima i načinu rada školskih odbora srednjih škola Kantona Sarajevo 13 Ministarstvo unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo 1. Instrukcija o izmjenama Instrukcije o potpisivanju produţenja registracije i odjave vozila 15 Broj 13 - Strana 56 SLUŢBENE NOVINE KANTONA SARAJEVO Ministarstvo kulture i sporta Kantona Sarajevo 1. Pravilnik o procedurama i kriterijima za izbor korisnika sredstava tekućih transfera Ministarstva kulture i sporta Kantona Sarajevo za oblast kulture i umjetnosti 2. Pravilnik o kriterijima za podršku finansiranju javnog interesa u sportu Kantona Sarajevo GRAD SARAJEVO Gradsko vijeće 1. Odluka o dodjeli kolektivne "Šestoaprilske nagrade Grada Sarajeva" u 2023. godini 2. Odluka o dodjeli pojedinačne "Šestoaprilske nagrade Grada Sarajevo" u 2023. godini Gradonaĉelnik 1. Odluka o odobravanju izdvajanja sredstava iz tekuće rezerve Budţeta Grada Sarajevo za 2023. godinu 2. Odluka o unosu razgraničenih primitaka i transfera u Budţet Grada Sarajeva za 2023. godinu 3. Odluka o dodjeli priznanja – Zahvalnica Grada Sarajeva 4. Odluka o dodjeli priznanja – Zahvalnica Grada Sarajeva 5. Odluka o dodjeli priznanja – Zahvalnica Grada Sarajeva 6. Odluka o dodjeli priznanja – Zahvalnica Grada Sarajeva 7. Odluka o dodjeli priznanja – Zahvalnica Grada Sarajeva 8. Odluka o dodjeli priznanja – Zahvalnica Grada Sarajeva 15 20 26 26 27 27 28 28 28 29 Četvrtak, 23. 3. 2023. OPĆINA HADŢIĆI Općinsko vijeće 1. Odluka o odobravanju izdvajanja sredstava tekuće rezerve Budţeta Općine Hadţići za 2023. godinu OPĆINA NOVO SARAJEVO Općinski naĉelnik 1. Pravilnik o korisnicima, kriterijima i načinu realizacije podsticaja zapošljavanju i razvoju privrede na teritoriji općine Novo Sarajevo za 2023. godinu FEDERALNI ZAVOD ZA STATISTIKU 1. Saopćenje o prosječnoj isplaćenoj mjesečnoj neto plaći zaposlenih u Kantonu Sarajevo za januar 2023. godine (bosanski jezik) Priopćenje o prosječnoj isplaćenoj mjesečnoj neto plaći uposlenih u Kantonu Sarajevo za siječanj 2023. godine (hrvatski jezik) Saopštenje o prosječnoj isplaćenoj mjesečnoj neto plati zaposlenih u Kantonu Sarajevo za januar 2023. godine (srpski jezik) USTAVNI SUD FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 1. Presuda broj U-2/22 (bosanski jezik) Presuda broj U-2/22 (hrvatski jezik) Presuda broj U-22/22 (srpski jezik) 29 30 40 40 40 40 45 49 29 29 "Sluţbene novine Kantona Sarajevo" - Izdaje Kanton Sarajevo - Redakcija i administracija: JP Novinsko-izdavačka organizacija Sluţbeni list BiH - Sarajevo, ulica Dţemala Bijedića 39/III - Poštanski fah 3 - Direktor i odgovorni urednik: Dragan Prusina - Telefoni: Centrala: 722-030 - Direktor: 722-061 - Pretplata: 722-054, faks: 722-071 - Oglasni odjel: 722-049, 722-050, faks: 722-074 - Sluţba za pravne i opšte poslove: 722-051 - Računovodstvo: 722-044, 722-046 - Komercijala: 722-042 - Pretplata se utvrĎuje polugodišnje, a uplata se vrši UNAPRIJED u korist računa: UNICREDIT BANK DD 338 320 22000052 11 - ASA BANKA DD Sarajevo 134 470 10067655 09 - ADDIKO BANK AD Banja Luka, filijala Brčko 552 000 00000017 12 - RAIFFEISEN BANK DD BiH Sarajevo 161 000 00071700 57 - Štampa: Unioninvestplastika d.d. Sarajevo - Za štampariju: Jasmin Muminović - Reklamacije za neprimljene brojeve primaju se 20 dana od izlaska lista. Upis u sudski registar kod Kantonalnog suda u Sarajevu, broj UF/I 2168/97 od 10. 07. 1997. godine. - Identifikacijski broj 4200226120002. - Porezni broj 01071019. - PDV broj 200226120002. Pretplata za I polugodište 2023. za "Sluţbene novine Kantona Sarajevo" iznosi 80,00 KM. Web izdanje: http: //www.sluzbenilist.ba - Godišnja pretplata 240,00 KM po korisniku.