(1) (2) (3) (1) Pravilnik o postupku internog prijavljivanja korupcije
Na osnovu ĉlana 66. stav (2) i ĉlana 68. stav (1) Zakona o organizaciji organa uprave u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Sluţbene novine Federacije BiH", broj 35/05), a u vezi sa ĉlanom 35. Zakona o prevenciji i suzbijanju korupcije u Kantonu Sarajevo ("Sluţbene novine Kantona Sarajevo", broj 35/22), naĉelnik Struĉne sluţbe za zajedniĉke poslove Kantona Sarajevo, donosi (1) (2) (3) (1) PRAVILNIK O POSTUPKU INTERNOG PRIJAVLJIVANJA KORUPCIJE Ĉlan 1. (Predmet) Ovim Pravilnikom se bliţe razraĊuju odredbe Zakona o prevenciji i suzbijanju korupcije u Kantonu Sarajevo (u daljem tekstu: Zakon) u vezi internog prijavljivanja korupcije, te bliţe ureĊuje postupak internog prijavljivanja korupcije u Struĉnoj sluţbi za zajedniĉke poslove Kantona Sarajevo (u daljem tekstu: Struĉna sluţba). Ĉlan 2. (Pojam internog prijavljivanja) Interno prijavljivanje postoji kada prijavitelj podnosi prijavu iz koje proizilazi sumnja da je u Struĉnoj sluţbi izvršena korupcija. Ĉlan 3. (Naĉin prijavljivanja korupcije) (1) Interno prijavljivanje korupcije se vrši podnošenjem prijave odgovornom licu Struĉne sluţbe ili ovlaštenom licu Struĉne sluţbe, na jedan od naĉina propisanih ĉlanom 26. stav (2) Zakona ili na naĉin propisan ĉlanom 32. Zakona. (2) Odgovorno lice u kontekstu odredbi ovog Pravilnika je naĉelnik Struĉne sluţbe (u daljem tekstu: odgovorno lice). (3) Ovlašteno lice u kontekstu odredbi ovog Pravilnika je jedan ili više zaposlenika Struĉne sluţbe koje naĉelnik Struĉne sluţbe odredi za prijem i postupanje po prijavama korupcije (u daljem tekstu: ovlašteno lice). (4) Kutija/sanduĉe za interno prijavljivanje korupcije nalazi se na vidnom mjestu u centralnom objektu Vlade Kantona Sarajevo, sa jasnom naznakom: "ZA PRIJAVU KORUPCIJE". (2) (1) Broj 47 - Strana 163 Ĉlan 4. (Obaveza evidentiranja prijava) Sve zaprimljene prijave se evidentiraju u internu knjigu ulazne pošte i elektronski registar prijava. Zaprimljene prijave i prateća ulazno/izlazna dokumentacija se ĉuvaju u odgovarajućim registratorima i ormarima u sreĊenom stanju, s ciljem zaštite od neovlaštenog pristupa, oštećenja, uništenja ili nestanka, te se istovremeno skeniraju i pohranjuju u elektronski registar prijava (u elektronskom obliku). Ĉlan 5. (Preliminarno razmatranje prijave) Nakon prijema prijave odgovorno lice ili ovlašteno lice Struĉne sluţbe duţno je utvrditi da li prijava ispunjava uslove propisane odredbom ĉlana 28. stav (1) Zakona. Ukoliko prijava ne ispunjava uslove propisane odredbom ĉlana 28. stav (1) Zakona, ovlašteno lice obavijestiti će prijavitelja, ĉiji mu je identitet poznat, da u roku sedam dana od dana prijema obavijesti prijavu dopuni. Ukoliko prijavitelj ne postupi u skladu sa stavom (2) ovog ĉlana, smatrat će se da je odustao od prijave i ovlašteno lice nije duţno postupiti po navedenoj prijavi. Ovlašteno lice duţno je postupati i po anonimnim prijavama koje sadrţe sve podatke propisane odredbom ĉlana 28. stav (1) taĉ. b) i c) Zakona. Ĉlan 6. (Radnje nakon zaprimanja prijave) Nakon što utvrdi da prijava korupcije sadrţi sve zakonom propisane elemente, odgovorno lice ili ovlašteno lice duţno je: a) postupiti po prijavi bez odlaganja, a najkasnije u roku od 30 dana od dana prijema prijave; b) osigurati zaštitu liĉnih podataka i anonimnost prijavitelja; c) poduzeti mjere i aktivnosti kojima će se sprijeĉiti ili otkloniti nastupanje štetne radnje; d) osigurati zaštitu i ostvarivanje prava prijavitelja; e) poduzeti mjere na utvrĊivanju disciplinske i materijalne odgovornosti lica koje je izvršilo korupciju; f) obavijestiti prijavitelja o mjerama i aktivnostima poduzetim po podnesenoj prijavi, u roku od 30 dana od dana podnošenja prijave; g) dostaviti prijavitelju odluku o ishodu postupka po podnesenoj prijavi korupcije, u roku od osam dana od dana okonĉanja postupka po prijavi; h) prijavu, u roku pet dana od dana prijema, proslijediti organu ovlaštenom za inspekcijski nadzor, ukoliko sumnja da prijava ukazuje na izvršenje prekršaja; i) prijavu, u roku pet dana od dana prijema, proslijediti nadleţnom tuţilaštvu ili drugom organu, ukoliko prijava ukazuje na izvršenje kriviĉnog djela. Postupanje po prijavi iz stava (1) taĉka a) ovog ĉlana podrazumijeva provoĊenje postupka provjere s ciljem utvrĊivanja osnovanosti navoda iz zaprimljene prijave, u toku kojeg se vrši uvid u relevantne podatke i dokumentaciju sa kojima raspolaţe Struĉna sluţba, kao i pribavljanje pismenog izjašnjenja od zaposlenika Struĉne sluţbe. Ĉlan 7. (Stupanje na snagu) Ovaj Pravilnik stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Sluţbenim novinama Kantona Sarajevo", a primjenjivat će se od 1.1.2023. godine. SLUŢBENE NOVINE KANTONA SARAJEVO Broj 47 - Strana 164 (2) Ovaj Pravilnik će biti objavljen i na sluţbenoj web stranici. Broj 17-02-42790/22 14. oktobra 2022. godine Naĉelnik Sarajevo Fikret Jašarević, s. r. FEDERALNI ZAVOD ZA STATISTIKU SAOPĆENJE O PROSJEĈNOJ ISPLAĆENOJ MJESEĈNOJ NETO PLAĆI ZAPOSLENIH U KANTONU SARAJEVO ZA SEPTEMBAR 2022. GODINE 1. Prosjeĉna isplaćena mjeseĉna neto plaća po zaposlenom ostvarena u Kantonu Sarajevo za septembar 2022. godine iznosi 1.429 KM. Broj 46 Direktor 16. novembra 2022. godine Doc. dr. Emir Kremić, s. r. PRIOPĆENJE O PROSJEĈNOJ ISPLAĆENOJ MJESEĈNOJ NETO PLAĆI UPOSLENIH U KANTONU SARAJEVO ZA RUJAN 2022. GODINE 1. Prosjeĉna isplaćena mjeseĉna neto plaća po uposlenom ostvarena u Kantonu Sarajevo za rujan 2022. godine iznosi 1.429 KM. Broj 46 Ravnatelj 16. studenoga 2022. godine Doc. dr. Emir Kremić, v. r. SAOPŠTENJE O PROSJEČNOJ ISPLAĆENOJ MJESEČNOJ NETO PLATI ZAPOSLENIH U KANTONU SARAJEVO ZA SEPTEMBAR 2022. GODINE 1. Prosječna isplaćena mjesečna neto plata po zaposlenom ostvarena u Kantonu Sarajevo za septembar 2022. godine iznosi 1.429 KM. Broj 46 Direktor 16. novembra 2022. godine Doc. dr. Emir Kremić, s. r. USTAVNI SUD FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine, odluĉujući o zahtjevu naĉelnika opština: Centar Sarajevo, Novo Sarajevo i Ilidţa, za zaštitu prava na lokalnu samoupravu u vezi sa primjenom Zakona o izmjeni Zakona o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji Bosne i Hercegovine, na osnovu ĉlana IV.C.3.10. (3) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, a u vezi sa Amandmanom XCVI na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine, na sjednici bez javne rasprave odrţanoj dana 26.10.2022. godine, donio je sljedeću PRESUDU UtvrĊuje se da Zakonom o izmjeni Zakona o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Sluţbene novine Federacije BiH", broj 17/22), nije povrijeĊeno pravo na lokalnu samoupravu opština: Centar Sarajevo, Novo Sarajevo i Ilidţa. Presudu objaviti u "Sluţbenim novinama Federacije BiH" i "Sluţbenim novinama Kantona Sarajevo". Ĉetvrtak, 24.11.2022. Obrazloţenje 1. Podnosioci zahtjeva i predmet zahtjeva Naĉelnici opština: Centar Sarajevo, Novo Sarajevo i Ilidţa (u daljem tekstu: podnosioci zahtjeva) podnijeli su Ustavnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Ustavni sud Federacije) dana 06.04.2022. godine zahtjev za zaštitu prava na lokalnu samoupravu u vezi sa primjenom Zakona o izmjeni Zakona o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: osporeni Zakon). Podnosioci zahtjeva su ovom sudu dana 11.04.2022. godine podnijeli i zahtjev za donošenje rješenja o privremenoj mjeri do donošenja konaĉne odluke. U skladu sa Amandmanom XCVI na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine, podnosioci zahtjeva su ovlašteni za pokretanje postupka za zaštitu prava na lokalnu samoupravu pred Ustavnim sudom Federacije. 2. Stranke u postupku Stranke u postupku u ovom ustavnosudskom predmetu na osnovu Amandmana XCVI na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine su: podnosioci zahtjeva i Parlament Federacije Bosne i Hercegovine, kao donosilac osporenog Zakona. 3. Bitni navodi podnosilaca zahtjeva Podnosioci zahtjeva u uvodnom dijelu zahtjeva navode da osporeni Zakon sadrţi samo dva ĉlana, da je ĉlanom 1. osporenog Zakona izvršena izmjena ĉlana 9. stav 2. Zakona o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Sluţbene novine Federacije BiH", br.: 22/06, 43/08, 22/09, 35/14 i 94/15, u daljem tekstu: Zakon), dok su ĉlanom 2. Zakona propisane prijelazne odredbe. Navode da je koeficijent Kantona Sarajevo prije nego što je osporeni Zakon stupio na snagu iznosio 1,9658, dok je isti prije izmjena Zakona iz 2015. godine iznosio 2. Pozivaju se na odredbe ĉlana 4. stav 6. Evropske povelje o lokalnoj samoupravi (u daljem tekstu: Evropska povelja), ĉlan 11., ĉlan 34. stav 4. i ĉlan 56. Zakona o principima lokalne samouprave u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Sluţbene novine Federacije BiH", br.: 49/06 i 51/09, u daljem tekstu: Zakon o principima lokalne samouprave), kao i na ĉl. 15. i 36. Ustava Kantona Sarajevo ("Sluţbene novine Kantona Sarajevo", br.: 1/96, 2/96, 3/96, 16/97, 14/00, 4/01, 28/04, 6/13 i 31/17). Navode da jedinice lokalne samouprave u postupku donošenja osporenog Zakona nisu konsultovane niti liĉno, niti putem Saveza opština i gradova Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Savez opština i gradova), a što i proizilazi iz dopisa Saveza opština i gradova koji je priloţen uz predmetni zahtjev, broj 254/22 od 04.04.2022. godine. TakoĊer navode da ni Komisija za lokalnu samoupravu Predstavniĉkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine nije razmatrala Prijedlog osporenog Zakona. Prilikom donošenja osporenog Zakona zanemarena je ĉinjenica da su opštine kao jedinice lokalne samouprave u uskoj vezi sa Kantonom Sarajevo u pogledu djelatnosti koje su prenesene u nadleţnost opština, odnosno koje vrše zajedno (npr. usluge javnog prijevoza, vodovod, kanalizacija, ĉistoća i sl.). Naglašavaju da je odnos Kantona Sarajevo i opština kao jedinica lokalne samouprave specifiĉan obzirom na postojanje zajedniĉke komunalne infrastrukture i drugih nadleţnosti koje Kanton Sarajevo obavlja i finansira, a iste ujedno spadaju i u nadleţnosti jedinica lokalne samouprave. Slijedom navedenog finansijska stabilnost Kantona Sarajevo automatski se odraţava i na opštine. Podsjećaju da je Vlada Federacije Bosne i Hercegovine dana 11.03.2021. godine dala Mišljenje V. broj 424/21 na Prijedlog osporenog Zakona. U tom Mišljenju je navedeno da "predloţena izmjena propisa direktno utjeĉe na budţet Kantona Ĉetvrtak, 24.11.2022. SLUŢBENE NOVINE KANTONA SARAJEVO Sarajevo i dovodi do ugroţavanja ravnoteţe kantonalnog budţeta, ustanovljene postojećom formulom, kao i do devijacija u raspodjeli prihoda koje nisu analizirane i popraćene izraĉunima o utjecajima na izvršenje budţeta ovog kantona ...". Vlada Federacije Bosne i Hercegovine je takoĊer dala Mišljenje V. broj 60/22 od 24.01.2022. godine kojim je potvrdila prethodno dato Mišljenje V. broj 424/21 od 11.03.2021. godine. Prednje navedena mišljenja na podneseni zahtjev, dostavljena su ovom sudu. Podnosioci zahtjeva smatraju da utjecaj na Budţet Kantona Sarajevo i poremećaj ravnoteţe kantonalnog budţeta će uzroĉno – posljediĉno utjecati na budţete jedinica lokalne samouprave. Budţet Kantona Sarajevo za 2022. godinu ("Sluţbene novine Kantona Sarajevo", broj 5/22) koji je usvojen prije osporenog Zakona, predviĊa finansijska sredstva opštine kao jedinice lokalne samouprave. TakoĊer, iz usvojenih budţeta podnosilaca zahtjeva za 2022. godinu proizilazi da su već predviĊena sredstva kao prihodi podnosioca zahtjeva, po osnovu tekućih i kapitalnih transfera Kantona Sarajevo. Podsjećaju da je ĉlanom 8. Zakona o principima lokalne samouprave propisano da u nadleţnost jedinica lokalne samouprave spada i osnivanje, upravljanje, finansiranje i unaprjeĊenje ustanova osnovnog obrazovanja. Shodno navedenom, opštine samostalno, ali i zajedno sa Kantonom Sarajevo mogu biti osnivaĉi škola, slijedom ĉega za iste nastaju obaveze finansiranja škola kao javnih ustanova. Smanjenje pondera za Kanton Sarajevo sa 1,9658 na 1,5 u prvoj godini primjene osporenog Zakona će, uzimajući u obzir podatke o raspodjeli javnih prihoda iz 2021. godine, umanjiti Budţet Kantona Sarajevo za oko 86 miliona KM, dok će kurs opadanja prihoda Kantonu Sarajevo nastati svake naredne kalendarske godine do koeficijenta 1,3. Umanjenje sredstava u Budţetu Kantona Sarajevo uzroĉno – posljediĉno će se odraziti i na finansiranje nadleţnosti koje su prenesene opštinama. Isto tako, navode da je Kanton Sarajevo, na osnovu ĉl. 11. i 34. Zakona o principima lokalne samouprave za prenesene nadleţnosti opštinama duţan, osigurati finansijska sredstva za njihovo izvršavanje, a u situaciji gdje će Kanton raspolagati manjim sredstvima, teret će biti na opštinama da za uredno obavljanje nadleţnosti osigura više sredstava. Smatraju da se otvara problem u vidu preraspodjele sredstava, što će dovesti u pitanje kvalitet samih usluga koje opštine pruţaju graĊanima. Smatraju da u situaciji gdje se Kantonu Sarajevo, na osnovu osporenog Zakona, smanjuje Budţet, jasno je da će navedeno imati negativne implikacije i na same podnosioce zahtjeva. Projekti ĉije je finansiranje planirano iz sredstava dobijenih po osnovu kapitalnih transfera Kantona Sarajevo bit će dovedeni u pitanje. U konaĉnici zahtjeva predlaţu da Ustavni sud Federacije nakon odrţane javne rasprave donese presudu kojom će utvrditi da je osporenim Zakonom povrijeĊeno pravo na lokalnu samoupravu podnosilaca zahtjeva jer u postupku donošenja istog nije postupljeno u skladu sa ĉlanom 4. taĉka 6. Evropske povelje i ĉlanom 56. Zakona o principima lokalne samouprave. 4. Bitni navodi odgovora na zahtjev U skladu sa ĉlanom 16. Zakona o postupku pred Ustavnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine ("Sluţbene novine Federacije BiH", br.: 6/95 i 37/03), Ustavni sud Federacije je aktima broj U-14/22 od 08.04.2022. godine, zatraţio od Predstavniĉkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Predstavniĉki dom) i Doma naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Dom naroda) da u roku od 30 dana od dana prijema akta dostave odgovor na zahtjev podnosioca. Broj 47 - Strana 165 Traţeni odgovori nisu dostavljeni, ali je Predstavniĉki dom podneskom broj 01c-02-788-5/22 od 28.04.2022. godine dostavio akt Komisije za lokalnu samoupravu kojim se konstatuje da navedena Komisija nije razmatrala osporeni Zakon tokom njegove parlamentarne procedure, niti je dobila zahtjev za oĉitovanje o Prijedlogu zakona bilo od rukovodstva Predstavniĉkog doma ili predlagaoca zakona u toku parlamentarne procedure. TakoĊer je navedeno da navedena Komisija nije usvojila stavove i zakljuĉke po navodima iz zahtjeva podnosioca. Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine, je takoĊer aktima broj U-14/22 od 12.04.2022. godine zatraţio od oba doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine da u roku od 30 dana od dana prijema akta dostave odgovor na zahtjev podnosioca za donošenje privremene mjere. Traţeni odgovori nisu dostavljeni. 5. Relevantno pravo A. Ustav Federacije Bosne i Hercegovine Ĉlan VI.2. (1) (1) U opštini se ostvaruje lokalna samouprava. Amandman XVIII Ĉlan VII.3. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine mijenja se i glasi: "MeĊunarodni ugovori i drugi sporazumi koji su na snazi u pogledu Bosne i Hercegovine i Federaciji, te opšta pravila meĊunarodnog prava ĉine dio zakonodavstva Federacije. U sluĉaju nesuglasnosti meĊunarodnog ugovora, odnosno sporazuma i zakonodavstva, prevladava meĊunarodni ugovor, odnosno sporazum." Amandman XCVI U ĉlanu IV.C.10 iza stava (2) dodaje se novi stav (3) koji glasi: "(3) Zaštitu prava na lokalnu samoupravu osigurava Ustavni sud. Takav postupak pred Ustavnim sudom mogu pokrenuti opštine i gradovi, kao i udruţenja opština i gradova Federacije Bosne i Hercegovine. Ustavni sud odluĉuje o sporovima izmeĊu jedinica lokalne samouprave i kantona ili Federacije na zahtjev opštinskog ili gradskog vijeća, naĉelnika opštine ili gradonaĉelnika grada, ili udruţenja opština i gradova Federacije Bosne i Hercegovine." Dosadašnji st. (3) i (4) postaju st. (4) i (5); B. Evropska povelja o lokalnoj samoupravi Ĉlan 4. stav 6. Djelokrug lokalne samouprave 6. Lokalne vlasti će biti konsultovane, u najvećoj mogućoj mjeri, pravovremeno i na odgovarajući naĉin, u procesu planiranja i donošenja odluka o svim stvarima koje ih se direktno tiĉu. C. Zakon o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Sluţbene novine Federacije BiH", broj 22/06) Ĉlan 1. Ovim Zakonom ureĊuje se pripadnost javnih prihoda koji su ustanovljeni zakonima na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Federacija). Ĉlan 2. Definicija javnih prihoda Javnim prihodima, u smislu ovog Zakona, smatraju se indirektni porezi, direktni porezi, naknade, takse, doprinosi, donacije i drugi prihodi, utvrĊeni zakonima i drugim propisima Bosne i Hercegovine, Federacije, kantona i jedinica lokalne samouprave. Broj 47 - Strana 166 SLUŢBENE NOVINE KANTONA SARAJEVO Ĉlan 3. Raspodjela javnih prihoda Javni prihodi, u smislu ovog Zakona, raspodjeljuju se izmeĊu Federacije, kantona i jedinica lokalne samouprave, a sluţe za finansiranje funkcija Federacije, Direkcije za ceste Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Direkcija za ceste), kantona i jedinica lokalne samouprave. Raspodjela ovih sredstava utvrĊuje se i iskazuje u budţetu: Federacije, Direkcije za ceste, kantona i jedinica lokalne samouprave. Ĉlan 4. Federaciji pripadaju prihodi, kako slijedi: a) udio prihoda sa jedinstvenog raĉuna, u skladu sa Zakonom o uplatama na jedinstveni raĉun i raspodjeli prihoda ("Sluţbeni glasnik BiH", broj 55/04); b) 100% od poreza na dobit preduzeća, banaka i drugih finansijskih organizacija,društava za osiguranje i reosiguranje imovine i lica, pravnih lica, iz oblasti elektroprivrede, pošte i telekomunikacija i pravnih lica iz oblasti igara na sreću i zabavnih igara kojima je to jedina djelatnost; c) naknade i takse u skladu sa federalnim propisima; d) novĉane i druge kazne u skladu sa federalnim propisima; e) prihodi od prirodnih dobara u vlasništvu Federacije; f) prihodi od korištenja ili prodaje federalne imovine; g) donacije; i h) drugi prihodi predviĊeni zakonom i drugim propisima Federacije. Ĉlan 6. Udio prihoda sa jedinstvenog raĉuna iz taĉke a) ĉlana 4. ovog Zakona raspodjeljuje se kako slijedi: a) finansiranje funkcija Federacije ..................36,2%, b) finansiranje funkcija kantona ......................51,48%, c) finansiranje funkcija jedinica lokalne samouprave ...................................................................8,42% d) Direkcija za ceste .........................................3,9%. Dinamika raspodjele prihoda iz prethodnog stava vrši se prema dinamici praţnjenja sredstava sa jedinstvenog raĉuna, a u skladu sa Zakonom o uplatama na jedinstveni raĉun i raspodjeli prihoda. Ĉlan 9. Sudjelovanje kantona u raspodjeli prihoda sa jedinstvenog raĉuna Pojedinaĉno sudjelovanje kantona u raspodjeli prihoda iz ĉlana 6. ovog Zakona vrši se na osnovu formule koja se zasniva na sljedećim omjerima: 57% na osnovi broja stanovnika u kantonu; 6% na osnovi površine kantona; 24% na osnovi broja uĉenika u osnovnom obrazovanju; 13% na osnovi broja uĉenika u srednjem obrazovanju. Formula sadrţi koeficijent, koji odraţava posebne rashodovne potrebe Kantona Sarajevo. Taj koeficijent iznosi 2. Formula sadrţi koeficijent koji odraţava posebne rashodovne potrebe kantona sa najmanjim prihodima po stanovniku po osnovi poreza na promet, kako slijedi: Bosansko-podrinjski kanton Goraţde, koeficijent 1,8, Kanton 10, koeficijent 1,1 Ĉetvrtak, 24.11.2022. Ĉlan 12. Sudjelovanje jedinica lokalne samouprave u raspodjeli prihoda sa jedinstvenog raĉuna Pojedinaĉno sudjelovanje jedinica lokalne samouprave u raspodjeli prihoda iz ĉlana 6. ovog Zakona vrši se na osnovu formule koja se zasniva na sljedećim omjerima: 68% na osnovi broja stanovnika u jedinici lokalne samouprave; 5% na osnovi površine jedinice lokalne samouprave; 20% na osnovi broja uĉenika u osnovnom obrazovanju; 7% na osnovi nivoa razvijenosti opština, definisane kroz indeks razvijenosti. Formula sadrţi koeficijent koji odraţava posebne rashodovne potrebe jedinica lokalne samouprave ĉiji broj stanovnika prelazi 60.000. Taj koeficijent iznosi 1,2. Formula sadrţi koeficijent koji odraţava posebne rashodovne potrebe jedinica lokalne samouprave koje su odgovorne za materijalne troškove osnovnih škola. Taj koeficijent iznosi 1,5 i primjenjuje se na broj uĉenika osnovnih škola. Indeks razvijenosti opšina predstavlja odnos prihoda od poreza na promet i poreza na dohodak sa Federacije, prosjeĉnim prihodom od tih poreza po stanovniku. Koeficijenti u formuli se primjenjuju na broj stanovnika: a. Opštine sa manje od 20% od prosjeka Federacije imaju koeficijent od 1,8. b. Opštine sa manje od 40% od prosjeka Federacije imaju koeficijent od 1,5. c. Opštine sa manje od 60% od prosjeka Federacije imaju koeficijent od 1,4. d. Opštine sa manje od 80% od prosjeka Federacije, imaju koeficijent od 1,2. Ĉlan 24. Raspodjela prihoda Kantona Sarajevo Ukupni prihodi iz ĉlana 12. ovog Zakona, koji pripadaju jedinicama lokalne samouprave u Kantonu Sarajevo, doznaĉavaju se Kantonu Sarajevo koji ih raspodjeljuje jedinicama lokalne samouprave na osnovu kantonalnih zakona i propisa. Jedinicama lokalne samouprave u Kantonu Sarajevo pripada 0% prihoda po osnovu poreza na platu. Ostale odredbe iz ĉlana 12. ovog Zakona primjenjuju se na raspodjelu prihoda izmeĊu Kantona Sarajevo i opština u Kantonu. D. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Sluţbene novine Federacije BiH", broj 43/08) Ĉlan 1. U Zakonu o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Sluţbene novine Federacije BiH", broj 22/06) ĉlan 6. mijenja se i glasi: "Prihodi sa jedinstvenog raĉuna koji pripadaju Federaciji, rasporeĊuju se i to: a) Budţetu Federacije privremeno na ime finansiranja naknada demobilisanih nezaposlenim braniniocima 3,05% od ostvarenih prihoda, do roka vaţenja Zakona o pravima demobilisanih branilaca i ĉlanova njihovih porodica ("Sluţbene novine Federacije BiH", broj 61/06), b) finansiranje funkcija Federacije .....................34,93% c) finansiranje funkcija kantona ..........................49,7% d) finansiranje funkcija jedinica lokalne samouprave.................................................................8,42% e) Direkcija cesta ..............................................3,9% Ĉetvrtak, 24.11.2022. SLUŢBENE NOVINE KANTONA SARAJEVO Dinamika raspodjele prihoda iz prethodnog stava vrši se prema dinamici praţnjenja sredstava sa jedinstvenog raĉuna, saglasno Zakonu o uplatama na jedinstveni raĉun i raspodjeli prihoda ("Sluţbene novine Federacije BiH", broj 55/04)." Ĉlan 3. Rješenja iz ovog Zakona primjenjivat će se do 31.12.2008. godine. E. Zakon o izmjenama Zakona o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Sluţbene novine Federacije BiH", broj 22/09) Ĉlan 4. U ĉlanu 24. stav 2. mijenja se i glasi: "Jedinicama lokalne samouprave u Kantonu Sarajevo pripada 1,79% prihoda po osnovu poreza na dohodak." F. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Sluţbene novine Federacije BiH", broj 35/14) Ĉlan 1. U Zakonu o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Sluţbene novine Federacije BiH", br.: 22/06, 43/08 i 22/09) u ĉlanu 2. iza rijeĉi: "takse" dodaju se rijeĉi: "kazne, vlastiti prihodi,". Iza stava 1. dodaju se novi st. od 2. do 6. koji glase: "Javni prihodi su prihodi ostvareni obaveznim plaćanjima poreznih obaveznika; prihodi korisnika budţetskih sredstava i sredstava izvanbudţetskih fondova. Porezni prihodi su vrsta javnih prihoda koji se prikupljaju obaveznim plaćanjima poreznih obaveznika bez obaveze izvršenja specijalne usluge zauzvrat. Neporezni prihodi su vrsta javnih prihoda koji se prikupljaju obaveznim plaćanjima pravnih ili fiziĉkih lica, sa obavezom izvršenja specijalne usluge tim licima; neporezni prihodi obuhvaćaju i kazne. Vlastiti prihodi su prihodi koje svojim aktivnostima, odnosno prodajom robe i vršenjem usluga u skladu sa zakonom ostvare korisnici budţetskih sredstava i sredstava izvanbudţetskih fondova. Namjenski prihodi su javni prihodi ĉije su korištenje i namjena utvrĊeni zakonom." Ĉlan 2. U ĉlanu 3. u stavu 1. rijeĉi: "Direkcije za ceste Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Direkcija za ceste)" zamjenjuju se rijeĉima: "Javnog preduzeća Ceste Federacije Bosne i Hercegovine, javnih kantonalnih ustanova za ceste i opštinskih ili gradskih tijela za lokalne ceste i gradske ulice (u daljem tekstu: Upravitelj cesta)". U stavu 2. rijeĉi: "Direkcije za ceste" zamjenjuju se rijeĉima: "Upravitelja cesta". Iza stava 2. dodaje se novi stav 3. koji glasi: "Raspodjela prihoda po osnovi doprinosa nije obuhvaćena ovim zakonom i vrši se u skladu sa zakonima koji ureĊuju doprinose i izvanbudţetske fondove." Ĉlan 3. U ĉlanu 6. stav 1. u taĉki d) rijeĉi: "Direkcija za ceste" zamjenjuju se rijeĉima: "Upravitelji cesta." Ĉlan 4. U ĉlanu 9. u stavu 3. dodaje se nova alineja 3., koja glasi:" – Posavski kanton, koeficijent 1,5.." Ĉlan 5. U ĉlanu 12. u stavu 4. rijeĉi: "Federacije, prosjeĉnim" zamjenjuju se rijeĉima: "prosjeĉnim federalnim". Ĉlan 12. Ĉlan 24. mijenja se i glasi: Broj 47 - Strana 167 "Ukupni prihodi iz ĉlana 12. ovog zakona, koji pripadaju jedinicama lokalne samouprave, u Kantonu Sarajevo raspodjeljuju se jedinicama lokalne samouprave prema sljedećoj formuli koja se zasniva na sljedećim omjerima: 68% na osnovu broja stanovnika u jedinici lokalne samouprave; 5% na osnovu površine jedinice lokalne samouprave; 20% na osnovu broja uĉenika u osnovnom obrazovanju; 7% na osnovu nivoa razvijenosti opština, definisane kroz indeks razvijenosti. Indeks razvijenosti opština predstavlja odnos prihoda od poreza na promet i poreza na dohodak sa federalnim prosjeĉnim prihodom od tih poreza po stanovniku. Koeficijenti u formuli se primjenjuju na broj stanovnika: Opštine sa manje od 20% od prosjeka Federacije imaju koeficijent od 1,8. Opštine sa manje od 40% od prosjeka Federacije imaju koeficijent od 1,5. Opštine sa manje od 60% od prosjeka Federacije imaju koeficijent od 1,4. Opštine sa manje od 80% od prosjeka Federacije imaju koeficijent od 1,2. Formula sadrţi koeficijent koji se primjenjuje na kriterije broj stanovnika, površinu i broj uĉenika u osnovnom obrazovanju, kako slijedi: Opština Trnovo, koeficijent 1,8, Opština Vogošća, koeficijent 1,4. Jedinicama lokalne samouprave u Kantonu Sarajevo pripada 1,79% prihoda po osnovi poreza na dohodak." G. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Sluţbene novine Federacije BiH", broj 94/15) Ĉlan 1. U Zakonu o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Sluţbene novine Federacije BiH", br.: 22/06, 43/08, 22/09 i 35/14), u ĉlanu 6. u stavu 1. taĉka b) mijenja se i glasi: "b) finansiranje funkcija kantona 51,23%". Iza taĉke d) dodaje se nova taĉka e) koja glasi: "e) finansiranje funkcija Grada Sarajeva 0,25%". Ĉlan 2. U ĉlanu 9. u stavu 2., broj "2" zamjenjuje se brojem "1,9658" H. Zakon o izmjeni Zakona o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Sluţbene novine Federacije BiH", broj 17/22) - osporeni Zakon Ĉlan 1. U Zakonu o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Sluţbene novine Federacije BiH", br.: 22/06, 43/08, 22/09, 35/14 i 94/15), u ĉlanu 9. u stavu 2. broj "1,9658" zamijeniti brojem "1,5", brisati taĉku i dodati tekst: "te će se svake sljedeće kalendarske godine umanjivati za 0,1 do koeficijenta 1,3." Ĉlan 2. Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objave u "Sluţbenim novinama Federacije BiH". Broj 47 - Strana 168 SLUŢBENE NOVINE KANTONA SARAJEVO I. Zakon o principima lokalne samouprave u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Sluţbene novine Federacije BiH", br. 49/06 i 51/09) Ĉlan 56. Federalne, odnosno kantonalne vlasti duţne su u najvećoj mogućoj mjeri konsultovati jedinice lokalne samouprave u postupku donošenja propisa koji ih se izravno tiĉu. Konsultovanje u smislu prethodnoga stava ovoga ĉlana federalne, odnosno kantonalne vlasti vrše putem saveza opština i gradova. 6. Ĉinjeniĉno stanje i stav Ustavnog suda Federacije Prema ĉinjeniĉnom stanju u ovom ustavnosudskom predmetu, zahtjev za zaštitu prava na lokalnu samoupravu, pokrenuli su naĉelnici tri opštine u Kantonu Sarajevo. Prema odredbama ĉlana IV.C.3.10.(3) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, zaštitu prava na lokalnu samoupravu osigurava Ustavni sud Federacije, a postupak pred Ustavnim sudom Federacije mogu pokrenuti, izmeĊu ostalih, i opštine, pa se konstatuje da su podnosioci zahtjeva ovlaštena lica za pokretanje postupka pred ovim sudom. U bitnom, podnosioci zahtjeva smatraju da je navedenim opštinama u Kantonu Sarajevo osporenim Zakonom povrijeĊeno pravo na lokalnu samoupravu iz razloga što prilikom donošenja istog nisu konsultovane u smislu odredbi ĉlana 4. stav 6. Evropske povelje i ĉlana 56. Zakona o principima lokalne samouprave. TakoĊer uz dostavljeni zahtjev za zaštitu prava na lokalnu samoupravu, podnosioci zahtjeva su dostavili i dopis Saveza opština i gradova broj 254/22 od 04.04.2022. godine kojim se potvrĊuje da Savez nije obaviješten, niti konsultovan u vezi donošenja osporenog Zakona. Predstavniĉki dom i Dom naroda na traţenje ovog suda nisu dostavili odgovore, izuzev dostavljenog akta Komisije za lokalnu samoupravu Predstavniĉkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, kako je to navedeno u taĉki 4. ove presude. Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine, ĉlanom VI.2.(1) propisano je da se u opštinama ostvaruje lokalna samouprava. Ĉlanom VII.3. u vezi sa Amandmanom XVIII na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine propisano je da meĊunarodni ugovori i drugi sporazumi koji su na snazi u Bosni i Hercegovini, kao i opšta pravila meĊunarodnog prava, ĉine dio zakonodavstva Federacije Bosne i Hercegovine, a da u sluĉaju nesaglasnosti meĊunarodnog ugovora, odnosno sporazuma i zakonodavstva, prevladava meĊunarodni ugovor. Evropska povelja, kao akt meĊunarodnog prava, ratifikovana je 1994. godine, kada je i stupila na snagu i od tada su njezine odredbe postale sastavni dio zakonodavstva Federacije Bosne i Hercegovine. Evropskom poveljom utvrĊen je pravni standard ustavne i zakonske osnove i poloţaja lokalne samouprave. TakoĊer ĉlanom 4. stav 6. Evropske povelje propisano je da će lokalne vlasti biti konsultovane, u najvećoj mogućoj mjeri, pravovremeno i na odgovarajući naĉin, u procesu planiranja i donošenja odluka o svim stvarima koje ih se direktno tiĉu. Parlament Federacije Bosne i Hercegovine donio je Zakon o principima lokalne samouprave, koji je stupio na snagu 07.09.2006. godine. Za meritorno rješenje ove ustavnopravne stvari, potrebno je posebno uzeti u obzir odredbe ĉlana 56. Zakona o principima lokalne samouprave kojim je utvrĊena duţnost federalnih vlasti da u najvećoj mogućoj mjeri konsultuju jedinice lokalne samouprave u postupku donošenja propisa koji ih se direktno tiĉu, te da se konsultovanje vrši putem Saveza opština i gradova. Zakonom o uplatama na jedinstveni raĉun i raspodjeli prihoda ("Sluţbeni glasnik BiH", br.: 55/04, 34/07, 49/09 i 91/17) se, izmeĊu ostalog, reguliše naĉin uplate neizravnih poreza, Ĉetvrtak, 24.11.2022. ostalih prihoda i taksa za koje je odgovorna Uprava za neizravno oporezivanje, pravila za voĊenje jedinstvenog raĉuna za prikupljanje neizravnih poreza, ostalih prihoda i taksa, kao i doznaĉavanje i raspodjela prikupljenog prihoda Federaciji Bosne i Hercegovine. Svi prihodi za koje je odgovorna Uprava za neizravno oporezivanje uplaćuju se na jedinstveni raĉun. Naĉin raspodjele prihoda sa jedinstvenog raĉuna regulisan je Zakonom o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji Bosne i Hercegovine koji je donesen 2006. godine i od tada je pretrpio više izmjena i dopuna, od kojih su izmjene iz 2022. godine predmet rješavanja u ovom ustavnosudskom predmetu zaštite prava na lokalnu samoupravu. Zakonom je ureĊena pripadnost javnih prihoda koji su ustanovljeni na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine (ĉlan 1. Zakona), dok se pod definicijom javnih prihoda iz ĉlana 2. Zakona smatraju indirektni porezi, direktni porezi, naknade, takse, kazne, vlastiti prihodi, doprinosi, donacije i drugi prihodi, utvrĊeni zakonima i drugim propisima Bosne i Hercegovine, Federacije Bosne i Hercegovine, kantona i jedinica lokalne samouprave. Shodno ĉlanu 3. Zakona, javni prihodi raspodjeljuju se izmeĊu Federacije Bosne i Hercegovine, kantona i jedinica lokalne samouprave, a sluţe za finansiranje funkcija Federacije Bosne i Hercegovine, Direkcije za ceste Federacije Bosne i Hercegovine, javnih kantonalnih ustanova za ceste i opštinskih ili gradskih tijela za lokalne ceste i gradske ulice, kantona i jedinica lokalne samouprave. Raspodjela ovih sredstava utvrĊuje se i iskazuje u Budţetu Federacije, Upravitelja cesta, kantona i jedinica lokalne samouprave. Ĉlanom 6. Zakona iskazan je udio prihoda sa jedinstvenog raĉuna iz ĉlana 4. taĉka a) Zakona i to tako što za finansiranje funkcija Federacije pripada 36,2%, finansiranje funkcija kantona 51,23%, finansiranje funkcija jedinica lokalne samouprave 8,42%, finansiranje Upravitelja cesta 3,9% i finansiranje Grada Sarajeva 0,25%. Dinamika raspodjele prihoda vrši se prema dinamici praţnjenja sredstava sa jedinstvenog raĉuna, a u skladu sa Zakonom o uplatama na jedinstveni raĉun i raspodjeli prihoda. Sudjelovanje kantona iz ĉlana 9. i jedinica lokalne samouprave iz ĉlana 12. u raspodjeli prihoda sa jedinstvenog raĉuna vrši se na osnovu formule koja se zasniva na iskazanim omjerima koji su taksativno navedeni u spomenutim ĉlanovima Zakona, a sve prema formuli iz ĉlana 12a. Zakona. Istom formulom iz spomenutog ĉlana regulisano je da se izraĉun uĉešća iz ĉl. 9. i 12. ovog Zakona vrši svake godine i to udio koji opština/kanton ima u iznosu sredstava prema ĉlanu 6. stav 1. Zakona i udio koji opština/kanton ima u iznosu sredstava nakon primjene formule iz ĉl. 9. i 12. Zakona. Navedeni prihodi odnose se na prihode od indirektnog poreza i naĉin raspodjele na godišnjem nivou. Isto tako, ĉlanom 14. Zakona propisano je da će finansijska sredstva Federacije, kantona i jedinica lokalne samouprave biti razmjerna njihovim nadleţnostima, koja su im dodijeljena zakonom i Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine, te da će svaki prijenos nadleţnosti biti praćen finansijskim sredstvima potrebnim za njihovo uĉinkovito izvršavanje. Raspored prihoda jedinicama lokalne samouprave u Kantonu Sarajevo regulisan je ĉlanom 24. Zakona i to tako da se ukupan prihod raspodjeljuje prema formuli koja se zasniva na taksativno navedenim omjerima i to, 68% na osnovu broja stanovnika u jedinici lokalne samouprave, 5% na osnovu površine jedinice lokalne samouprave, 20% na osnovu broja uĉenika u osnovnom obrazovanju i 7% na osnovu nivoa razvijenosti opština, definisane kroz indeks razvijenosti. Stavom 2. istog ĉlana propisano je, da indeks razvijenosti opština predstavlja prihod od poreza na promet i poreza na dohodak sa federalnim prosjeĉnim prihodom od tih poreza po stanovniku. Ĉetvrtak, 24.11.2022. SLUŢBENE NOVINE KANTONA SARAJEVO Jedinicama lokalne samouprave u Kantonu Sarajevo pripada 1,79% prihoda po osnovi poreza na dohodak. Analizom raspodjele prihoda u ovom ustavnosudskom predmetu, utvrĊeno je, da je Parlament Federacije Bosne i Hercegovine donio Zakon o izmjeni Zakona o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji Bosne i Hercegovine i to na sjednici Predstavniĉkog doma od 24.01.2022. godine i na sjednici Doma naroda od 17.02.2022. godine. Osporeni Zakon je stupio na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Sluţbenim novinama Federacije BiH" tj. dana 12.03.2022. godine. Zakon se sastoji od dva ĉlana, od kojih je za rješavanje ovog predmeta relevantan ĉlana 1. kojim su izvršene izmjene ĉlana 9. stav 2. osnovnog teksta Zakona, na naĉin, da je izvršeno umanjenje uĉešća Kantona Sarajevo u raspodjeli prihoda sa jedinstvenog raĉuna. Koeficijent "1,9658" je zamijenjen brojem "1,5", te utvrĊeno dalje umanjivanje navedenog koeficijenta za svaku kalendarsku godinu za 0,1 do koeficijenta 1,3. Izmijenjeni stav 2. ĉlana 9. odnosi se na formulu, odnosno koeficijent koji odraţava posebne rashodovne potrebe Kantona Sarajevo. Ĉlanom 9. osnovnog Zakona propisano je uĉešće kantona u raspodjeli prihoda sa jedinstvenog raĉuna i to prema Zakonu o uplatama na jedinstveni raĉun i raspodjeli prihoda koji reguliše naĉin uplate indirektnih poreza, ostalih prihoda i taksa, te raspodjelu prikupljenih prihoda Bosne i Hercegovine, entiteta i Brĉko Distrikta Bosne i Hercegovine. Podjela se vrši prema utvrĊenim mjerilima iz ĉlana 9. Zakona (broj stanovnika, površina, broj uĉenika u osnovnim i srednjim školama), gdje je posebno izdvojen Kanton Sarajevo koji odraţava posebne rashodovne potrebe sa propisanim koeficijentom (prvo je taj koeficijent bio 2, zatim 1,9658 i zadnjim izmjenama osporenog Zakona 1,5, te da će se za svaku kalendarsku godinu umanjivati za 0,1 do koeficijenta 1,3). Iz svega navedenog proizilazi da se raspodjela javnih prihoda kantonima vrši sa jedinstvenog raĉuna prema propisanim mjerilima iz ovog ĉlana. Kad su u pitanju jedinice lokalne samouprave, njihovo uĉešće u raspodjeli prihoda sa jedinstvenog raĉuna regulisano je ĉlanom 12. Zakona, na naĉin da je utvrĊena formula izraĉuna i odreĊeni koeficijenti na osnovu broja stanovnika, površine opština, broja uĉenika u osnovnom obrazovanju, posebne rashodovne potrebe i indeks razvijenosti opština. Ĉlanom 24. posebno je regulisana raspodjela prihoda u Kantonu Sarajevo i to na naĉin da se ukupni prihod iz ĉlana 12. koji pripada Kantonu Sarajevo, doznaĉava Kantonu koji ih raspodjeljuje jedinicama lokalne samouprave. Iz svega navedenog proizilazi da se ĉlan 1. osporenog Zakona odnosi na uĉešće kantona u raspodjeli prihoda sa jedinstvenog raĉuna, a u konkretnom sluĉaju promjena koeficijenta odraţava posebne rashodovne potrebe Kantona Sarajevo, a ne jedinice lokalne samouprave. Naime, odredbe ĉlana 4. stav 6. Evropske povelje i ĉlana 56. Zakona o principima lokalne samouprave reguliše pravovremeno i na odgovarajući naĉin konsultovanje u procesu donošenja odluka jedinica lokalne samouprave o svim stvarima koji ih se direktno tiĉu. Da bi izostanak konsultacija znaĉio povredu prava jedinica lokalne samouprave, taj propis se mora izravno ticati istih, a što se u konkretnom sluĉaju ne odnosi na odredbu ĉlana 1. osporenog Zakona. Naime, umanjenje koeficijenta, odnosno pondera Kantonu Sarajevo ne znaĉi da će i jedinice lokalne samouprave biti uskraćene za pripadajući dio finansijskih sredstava jer se ista sredstva i dalje odreĊuju i rasporeĊuju na naĉin u skladu sa odredbama osnovnog Zakona, a koje odredbe nisu bile predmet izmjena u osporenom Zakonu, posebno imajući u vidu da prema ĉlanu 24. Zakona, jedinicama lokalne samouprave u Kantonu Sarajevo pripada 1,79 % prihoda po osnovu poreza na dohodak. Iste odredbe nisu bile predmet izmjena u osporenom Zakonu, a Broj 47 - Strana 169 niti je za istu raspodjelu prihoda podnesen zahtjev za zaštitu prava na lokalnu samoupravu. Na osnovu svega izloţenog, Sud smatra da osporenim Zakonom nije povrijeĊeno pravo na lokalnu samoupravu navedenih opština iz razloga što se radi o izmjenama Zakona koji se direktno ne tiĉu jedinica lokalne samouprave, pa samim tim izostanak konsultacija ne predstavlja povredu prava na lokalnu samoupravu opština: Centar Sarajevo, Novo Sarajevo i Ilidţa. Donošenjem odluke u meritumu, prestala je potreba za odluĉivanjem o privremenoj mjeri. Imajući u vidu naprijed navedeno, riješeno je kao u izreci donesene presude. Ovu presudu Ustavni sud Federacije donio je jednoglasno u sastavu: Aleksandra Martinović, predsjednica Suda, Vesna Budimir, Mirjana Ĉuĉković, prof.dr. Edin Muminović i dr.sc. Kata Senjak, sudije Suda. Predsjednica Broj U-14/22 Ustavnog suda Federacije 26. oktobra 2022. godine Bosne i Hercegovine Sarajevo Aleksandra Martinović, s. r. Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine, odluĉujući o zahtjevu naĉelnika općina: Centar Sarajevo, Novo Sarajevo i Ilidţa, za zaštitu prava na lokalnu samoupravu u svezi s primjenom Zakona o izmjeni Zakona o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji Bosne i Hercegovine, na temelju ĉlanka IV.C.3.10. (3) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, a u svezi s Amandmanom XCVI na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine, na sjednici bez javne rasprave odrţanoj dana 26.10.2022. godine, donio je sljedeću PRESUDU UtvrĊuje se da Zakonom o izmjeni Zakona o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Sluţbene novine Federacije BiH", broj 17/22), nije povrijeĊeno pravo na lokalnu samoupravu općina: Centar Sarajevo, Novo Sarajevo i Ilidţa. Presudu objaviti u "Sluţbenim novinama Federacije BiH" i "Sluţbenim novinama Kantona Sarajevo". Obrazloţenje 1. Podnositelji zahtjeva i predmet zahtjeva Naĉelnici općina: Centar Sarajevo, Novo Sarajevo i Ilidţa (u daljnjem tekstu: podnositelji zahtjeva) podnijeli su Ustavnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud Federacije) dana 06.04.2022. godine zahtjev za zaštitu prava na lokalnu samoupravu u svezi s primjenom Zakona o izmjeni Zakona o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: osporeni Zakon). Podnositelji zahtjeva su ovom sudu dana 11.04.2022. godine podnijeli i zahtjev za donošenje rješenja o privremenoj mjeri do donošenja konaĉne odluke. Sukladno s Amandmanom XCVI na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine, podnositelji zahtjeva imaju ovlasti za pokretanje postupka za zaštitu prava na lokalnu samoupravu pred Ustavnim sudom Federacije. 2. Stranke u postupku Stranke u postupku u ovom ustavnosudbenom predmetu na temelju Amandmana XCVI na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine su: podnositelji zahtjeva i Parlament Federacije Bosne i Hercegovine, kao donositelj osporenog Zakona. Broj 47 - Strana 170 SLUŢBENE NOVINE KANTONA SARAJEVO 3. Bitni navodi podnositelja zahtjeva Podnositelji zahtjeva u uvodnom dijelu zahtjeva navode da osporeni Zakon sadrţi samo dva ĉlanka, da je ĉlankom 1. osporenog Zakona izvršena izmjena ĉlanka 9. stavak 2. Zakona o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Sluţbene novine Federacije BiH", br. 22/06, 43/08, 22/09, 35/14 i 94/15, u daljnjem tekstu: Zakon), dok su ĉlankom 2. Zakona propisane prijelazne odredbe. Navode da je koeficijent Kantona Sarajevo prije nego što je osporeni Zakon stupio na snagu iznosio 1,9658, dok je isti prije izmjena Zakona iz 2015. godine iznosio 2. Pozivaju se na odredbe ĉlanka 4. stavak 6. Europske povelje o lokalnoj samoupravi (u daljnjem tekstu: Europska povelja), ĉlanak 11., ĉlanak 34. stavak 4. i ĉlanak 56. Zakona o naĉelima lokalne samouprave u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Sluţbene novine Federacije BiH", br. 49/06 i 51/09, u daljnjem tekstu: Zakon o naĉelima lokalne samouprave), kao i na ĉl. 15. i 36. Ustava Kantona Sarajevo ("Sluţbene novine Kantona Sarajevo", br. 1/96, 2/96, 3/96, 16/97, 14/00, 4/01, 28/04, 6/13 i 31/17). Navode da jedinice lokalne samouprave u postupku donošenja osporenog Zakona nisu konzultirane niti osobno, niti putem Saveza općina i gradova Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Savez općina i gradova), a što i proizilazi iz dopisa Saveza općina i gradova koji je priloţen uz predmetni zahtjev, broj 254/22 od 04.04.2022. godine. TakoĊer navode da ni Povjerenstvo za lokalnu samoupravu Zastupniĉkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine nije razmatralo Prijedlog osporenog Zakona. Prilikom donošenja osporenog Zakona zanemarena je ĉinjenica da su općine kao jedinice lokalne samouprave u uskoj vezi s Kantonom Sarajevo u pogledu djelatnosti koje su prenesene u nadleţnost općina, odnosno koje vrše zajedno (npr. usluge javnog prijevoza, vodovod, kanalizacija, ĉistoća i sl.). Naglašavaju da je odnos Kantona Sarajevo i općina kao jedinica lokalne samouprave specifiĉan obzirom na postojanje zajedniĉke komunalne infrastrukture i drugih nadleţnosti koje Kanton Sarajevo obavlja i financira, a iste ujedno spadaju i u nadleţnosti jedinica lokalne samouprave. Slijedom navedenog financijska stabilnost Kantona Sarajevo automatski se odraţava i na općine. Podsjećaju da je Vlada Federacije Bosne i Hercegovine dana 11.03.2021. godine dala Mišljenje V. broj 424/21 na Prijedlog osporenog Zakona. U tom Mišljenju je navedeno da "predloţena izmjena propisa direktno utjeĉe na proraĉun Kantona Sarajevo i dovodi do ugroţavanja ravnoteţe kantonalnog proraĉuna, ustanovljene postojećom formulom, kao i do devijacija u raspodjeli prihoda koje nisu analizirane i popraćene izraĉunima o utjecajima na izvršenje proraĉuna ovog kantona ...". Vlada Federacije Bosne i Hercegovine je takoĊer dala Mišljenje V. broj 60/22 od 24.01.2022. godine kojim je potvrdila prethodno dato Mišljenje V. broj 424/21 od 11.03.2021. godine. Prednje navedena mišljenja na podneseni zahtjev, dostavljena su ovom sudu. Podnositelji zahtjeva smatraju da utjecaj na Proraĉun Kantona Sarajevo i poremećaj ravnoteţe kantonalnog proraĉuna će uzroĉno – posljediĉno utjecati na proraĉune jedinica lokalne samouprave. Proraĉun Kantona Sarajevo za 2022. godinu ("Sluţbene novine Kantona Sarajevo", broj 5/22) koji je usvojen prije osporenog Zakona, predviĊa financijska sredstva općine kao jedinice lokalne samouprave. TakoĊer, iz usvojenih proraĉuna podnositelja zahtjeva za 2022. godinu proizilazi da su već predviĊena sredstva kao prihodi podnositelja zahtjeva, po osnovu tekućih i kapitalnih transfera Kantona Sarajevo. Podsjećaju da je ĉlankom 8. Zakona o naĉelima lokalne samouprave propisano da u nadleţnost jedinica lokalne Ĉetvrtak, 24.11.2022. samouprave spada i osnivanje, upravljanje, financiranje i unaprjeĊenje ustanova osnovnog obrazovanja. Shodno navedenom, općine samostalno, ali i zajedno s Kantonom Sarajevo mogu biti osnivaĉi škola, slijedom ĉega za iste nastaju obveze financiranja škola kao javnih ustanova. Smanjenje pondera za Kanton Sarajevo sa 1,9658 na 1,5 u prvoj godini primjene osporenog Zakona će, uzimajući u obzir podatke o raspodjeli javnih prihoda iz 2021. godine, umanjiti Proraĉun Kantona Sarajevo za oko 86 milijuna KM, dok će kurs opadanja prihoda Kantonu Sarajevo nastati svake naredne kalendarske godine do koeficijenta 1,3. Umanjenje sredstava u Proraĉunu Kantona Sarajevo uzroĉno – posljediĉno će se odraziti i na financiranje nadleţnosti koje su prenesene općinama. Isto tako, navode da je Kanton Sarajevo, na temelju ĉl. 11. i 34. Zakona o naĉelima lokalne samouprave za prenesene nadleţnosti općinama duţan, osigurati financijska sredstva za njihovo izvršavanje, a u situaciji gdje će Kanton raspolagati manjim sredstvima, teret će biti na općinama da za uredno obavljanje nadleţnosti osigura više sredstava. Smatraju da se otvara problem u vidu preraspodjele sredstava, što će dovesti u pitanje kvalitet samih usluga koje općine pruţaju graĊanima. Smatraju da u situaciji gdje se Kantonu Sarajevo, na temelju osporenog Zakona, smanjuje Proraĉun, jasno je da će navedeno imati negativne implikacije i na same podnositelje zahtjeva. Projekti ĉije je financiranje planirano iz sredstava dobijenih po osnovu kapitalnih transfera Kantona Sarajevo bit će dovedeni u pitanje. U konaĉnici zahtjeva predlaţu da Ustavni sud Federacije nakon odrţane javne rasprave donese presudu kojom će utvrditi da je osporenim Zakonom povrijeĊeno pravo na lokalnu samoupravu podnositelja zahtjeva jer u postupku donošenja istog nije postupljeno sukladno s ĉlankom 4. toĉka 6. Europske povelje i ĉlankom 56. Zakona o naĉelima lokalne samouprave. 4. Bitni navodi odgovora na zahtjev Sukladno s ĉlankom 16. Zakona o postupku pred Ustavnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine ("Sluţbene novine Federacije BiH", br. 6/95 i 37/03), Ustavni sud Federacije je aktima broj U-14/22 od 08.04.2022. godine, zatraţio od Zastupniĉkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Zastupniĉki dom) i Doma naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Dom naroda) da u roku od 30 dana od dana prijema akta dostave odgovor na zahtjev podnositelja. Traţeni odgovori nisu dostavljeni, ali je Zastupniĉki dom podneskom broj 01c-02-788-5/22 od 28.04.2022. godine dostavio akt Povjerenstva za lokalnu samoupravu kojim se konstatira da navedeno Povjerenstvo nije razmatralo osporeni Zakon tijekom njegove parlamentarne procedure, niti je dobilo zahtjev za oĉitovanje o Prijedlogu zakona bilo od rukovodstva Zastupniĉkog doma ili predlagatelja zakona u tijeku parlamentarne procedure. TakoĊer je navedeno da navedeno Povjerenstvo nije usvojilo stavove i zakljuĉke po navodima iz zahtjeva podnositelja. Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine, je takoĊer aktima broj U-14/22 od 12.04.2022. godine zatraţio od oba doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine da u roku od 30 dana od dana prijema akta dostave odgovor na zahtjev podnositelja za donošenje privremene mjere. Traţeni odgovori nisu dostavljeni. 5. Relevantno pravo A. Ustav Federacije Bosne i Hercegovine Ĉlanak VI.2. (1) (1) U općini se ostvaruje lokalna samouprava. Ĉetvrtak, 24.11.2022. SLUŢBENE NOVINE KANTONA SARAJEVO Amandman XVIII Ĉlanak VII.3. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine mijenja se i glasi: "MeĊunarodni ugovori i drugi sporazumi koji su na snazi glede Bosne i Hercegovine i Federaciji, te opća pravila meĊunarodnog prava ĉine dio zakonodavstva Federacije. U sluĉaju nesuglasja meĊunarodnog ugovora, odnosno sporazuma i zakonodavstva, prevladava meĊunarodni ugovor, odnosno sporazum." Amandman XCVI U ĉlanku IV.C.10 iza stavka (2) dodaje se novi stavak (3) koji glasi: "(3) Zaštitu prava na lokalnu samoupravu osigurava Ustavni sud. Takav postupak pred Ustavnim sudom mogu pokrenuti općine i gradovi, kao i udruţenja općina i gradova Federacije Bosne i Hercegovine. Ustavni sud odluĉuje o sporovima izmeĊu jedinica lokalne samouprave i kantona ili Federacije na zahtjev općinskog ili gradskog vijeća, naĉelnika općine ili gradonaĉelnika grada, ili udruţenja općina i gradova Federacije Bosne i Hercegovine." Dosadašnji st. (3) i (4) postaju st. (4) i (5); B. Europska povelja o lokalnoj samoupravi Ĉlanak 4. stavak 6. Djelokrug lokalne samouprave 6. Lokalne vlasti će biti konzultirane, u najvećoj mogućoj mjeri, blagovremeno i na odgovarajući naĉin, u procesu planiranja i donošenja odluka o svim stvarima koje ih se direktno tiĉu. C. Zakon o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Sluţbene novine Federacije BiH", broj 22/06) Ĉlanak 1. Ovim Zakonom ureĊuje se pripadnost javnih prihoda koji su ustanovljeni zakonima na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Federacija). Ĉlanak 2. Definicija javnih prihoda Javnim prihodima, u smislu ovog Zakona, smatraju se indirektni porezi, direktni porezi, naknade, pristojbe, doprinosi, donacije i drugi prihodi, utvrĊeni zakonima i drugim propisima Bosne i Hercegovine, Federacije, kantona i jedinica lokalne samouprave. Ĉlanak 3. Raspodjela javnih prihoda Javni prihodi, u smislu ovog Zakona, raspodjeljuju se izmeĊu Federacije, kantona i jedinica lokalne samouprave, a sluţe za financiranje funkcija Federacije, Direkcije za ceste Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Direkcija za ceste), kantona i jedinica lokalne samouprave. Raspodjela ovih sredstava utvrĊuje se i iskazuje u proraĉunu: Federacije, Direkcije za ceste, kantona i jedinica lokalne samouprave. Ĉlanak 4. Federaciji pripadaju prihodi, kako slijedi: a) udio prihoda s jedinstvenog raĉuna, sukladno Zakonu o uplatama na jedinstveni raĉun i raspodjeli prihoda ("Sluţbeni glasnik BiH", broj 55/04); b) 100% od poreza na dobit poduzeća, banaka i drugih financijskih organizacija, društava za osiguranje i reosiguranje imovine i osoba, pravnih osoba, iz oblasti elektroprivrede, pošte i telekomunikacija i pravnih osoba iz oblasti igara na sreću i zabavnih igara kojima je to jedina djelatnost; c) naknade i pristojbe sukladno federalnim propisima; Broj 47 - Strana 171 novĉane i druge kazne sukladno federalnim propisima; e) prihodi od prirodnih dobara u vlasništvu Federacije; f) prihodi od korištenja ili prodaje federalne imovine; g) donacije; i h) drugi prihodi predviĊeni zakonom i drugim propisima Federacije. Ĉlanak 6. Udio prihoda s jedinstvenog raĉuna iz toĉke a) ĉlanka 4. ovog Zakona raspodjeljuje se kako slijedi: a) financiranje funkcija Federacije ....................36,2%, b) financiranje funkcija kantona ......................51,48%, c) financiranje funkcija jedinica lokalne samouprave.............................................................8,42% d) Direkcija za ceste .............................................3,9%. Dinamika raspodjele prihoda iz prethodnog stavka vrši se prema dinamici praţnjenja sredstava s jedinstvenog raĉuna, a sukladno Zakonu o uplatama na jedinstveni raĉun i raspodjeli prihoda. Ĉlanak 9. Sudjelovanje kantona u raspodjeli prihoda s jedinstvenog raĉuna Pojedinaĉno sudjelovanje kantona u raspodjeli prihoda iz ĉlanka 6. ovog Zakona vrši se na osnovu formule koja se temelji na sljedećim omjerima: 57% na temelju broja stanovnika u kantonu; 6% na temelju površine kantona; 24% na temelju broja uĉenika u osnovnom obrazovanju; 13% na temelju broja uĉenika u srednjem obrazovanju. Formula sadrţi koeficijent, koji odraţava posebne rashodovne potrebe Kantona Sarajevo. Taj koeficijent iznosi 2. Formula sadrţi koeficijent koji odraţava posebne rashodovne potrebe kantona sa najmanjim prihodima po stanovniku po osnovi poreza na promet, kako slijedi: Bosansko-podrinjski kanton Goraţde, koeficijent 1,8, Kanton 10, koeficijent 1,1 Ĉlanak 12. Sudjelovanje jedinica lokalne samouprave u raspodjeli prihoda s jedinstvenog raĉuna Pojedinaĉno sudjelovanje jedinica lokalne samouprave u raspodjeli prihoda iz ĉlanka 6. ovog Zakona vrši se na osnovu formule koja se temelji na sljedećim omjerima: 68% na temelju broja stanovnika u jedinici lokalne samouprave; 5% na temelju površine jedinice lokalne samouprave; 20% na temelju broja uĉenika u osnovnom obrazovanju; 7% na temelju razine razvijenosti općina, definirane kroz indeks razvijenosti. Formula sadrţi koeficijent koji odraţava posebne rashodovne potrebe jedinica lokalne samouprave ĉiji broj stanovnika prelazi 60.000. Taj koeficijent iznosi 1,2. Formula sadrţi koeficijent koji odraţava posebne rashodovne potrebe jedinica lokalne samouprave koje su odgovorne za materijalne troškove osnovnih škola. Taj koeficijent iznosi 1,5 i primjenjuje se na broj uĉenika osnovnih škola. Indeks razvijenosti općina predstavlja odnos prihoda od poreza na promet i poreza na dohodak sa Federacije, prosjeĉnim prihodom od tih poreza po stanovniku. Koeficijenti u formuli se primjenjuju na broj stanovnika: a. Općine s manje od 20% od prosjeka Federacije imaju koeficijent od 1,8. d) Broj 47 - Strana 172 SLUŢBENE NOVINE KANTONA SARAJEVO Općine s manje od 40% od prosjeka Federacije imaju koeficijent od 1,5. c. Općine s manje od 60% od prosjeka Federacije imaju koeficijent od 1,4. d. Općine s manje od 80% od prosjeka Federacije, imaju koeficijent od 1,2. Ĉlanak 24. Raspodjela prihoda Kantona Sarajevo Ukupni prihodi iz ĉlanka 12. ovog Zakona, koji pripadaju jedinicama lokalne samouprave u Kantonu Sarajevo, doznaĉavaju se Kantonu Sarajevo koji ih raspodjeljuje jedinicama lokalne samouprave na temelju kantonalnih zakona i propisa. Jedinicama lokalne samouprave u Kantonu Sarajevo pripada 0% prihoda po osnovu poreza na plaću. Ostale odredbe iz ĉlanka 12. ovog Zakona primjenjuju se na raspodjelu prihoda izmeĊu Kantona Sarajevo i općina u Kantonu. D. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Sluţbene novine Federacije BiH", broj 43/08) Ĉlanak 1. U Zakonu o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Sluţbene novine Federacije BiH", broj 22/06) ĉlanak 6. mijenja se i glasi: "Prihodi s jedinstvenog raĉuna koji pripadaju Federaciji, rasporeĊuju se i to: a) Proraĉunu Federacije privremeno na ime financiranja naknada demobiliziranim neuposlenim braniteljima 3,05% od ostvarenih prihoda, do roka vaţenja Zakona o pravima demobiliziranih branitelja i ĉlanova njihovih obitelji ("Sluţbene novine Federacije BiH", broj 61/06), b) financiranje funkcija Federacije ..................34,93% c) financiranje funkcija kantona......................... 49,7% d) financiranje funkcija jedinica lokalne samouprave............................................................ 8,42% e) Direkcija cesta ...................................................3,9% Dinamika raspodjele prihoda iz prethodnog stavka vrši se prema dinamici praţnjenja sredstava s jedinstvenog raĉuna, suglasno Zakonu o uplatama na jedinstveni raĉun i raspodjeli prihoda ("Sluţbene novine Federacije BiH", broj 55/04)." Ĉlanak 3. Rješenja iz ovog Zakona primjenjivat će se do 31.12.2008. godine. E. Zakon o izmjenama Zakona o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Sluţbene novine Federacije BiH", broj 22/09) Ĉlanak 4. U ĉlanku 24. stavak 2. mijenja se i glasi: "Jedinicama lokalne samouprave u Kantonu Sarajevo pripada 1,79% prihoda po osnovu poreza na dohodak." F. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Sluţbene novine Federacije BiH", broj 35/14) Ĉlanak 1. U Zakonu o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Sluţbene novine Federacije BiH", br. 22/06, 43/08 i 22/09) u ĉlanku 2. iza rijeĉi: "pristojbe" dodaju se rijeĉi: "kazne, vlastiti prihodi,". Iza stavka 1. dodaju se novi st. od 2. do 6. koji glase: "Javni prihodi su prihodi ostvareni obvezatnim plaćanjima poreznih obveznika; prihodi korisnika proraĉunskih sredstava i sredstava izvanproraĉunskih fondova. b. Ĉetvrtak, 24.11.2022. Porezni prihodi su vrsta javnih prihoda koji se prikupljaju obvezatnim plaćanjima poreznih obveznika bez obveze izvršenja specijalne usluge zauzvrat. Neporezni prihodi su vrsta javnih prihoda koji se prikupljaju obveznim plaćanjima pravnih ili fiziĉkih osoba, s obvezom izvršenja specijalne usluge tim osobama; neporezni prihodi obuhvaćaju i kazne. Vlastiti prihodi su prihodi koje svojim aktivnostima, odnosno prodajom robe i vršenjem usluga sukladno zakonu ostvare korisnici proraĉunskih sredstava i sredstava izvanproraĉunskih fondova. Namjenski prihodi su javni prihodi ĉije su korištenje i namjena utvrĊeni zakonom." Ĉlanak 2. U ĉlanku 3. u stavku 1. rijeĉi: "Direkcije za ceste Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Direkcija za ceste)" zamjenjuju se rijeĉima: "Javnog poduzeća Ceste Federacije Bosne i Hercegovine, javnih kantonalnih ustanova za ceste i općinskih ili gradskih tijela za lokalne ceste i gradske ulice (u daljnjem tekstu: Upravitelj cesta)". U stavku 2. rijeĉi: "Direkcije za ceste" zamjenjuju se rijeĉima: "Upravitelja cesta". Iza stavka 2. dodaje se novi stavak 3. koji glasi: "Raspodjela prihoda po osnovi doprinosa nije obuhvaćena ovim zakonom i vrši se sukladno zakonima koji ureĊuju doprinose i izvanproraĉunske fondove." Ĉlanak 3. U ĉlanku 6. stavak 1. u toĉki d) rijeĉi: "Direkcija za ceste" zamjenjuju se rijeĉima: "Upravitelji cesta." Ĉlanak 4. U ĉlanku 9. u stavku 3. dodaje se nova alineja 3., koja glasi:" – Posavski kanton, koeficijent 1,5.." Ĉlanak 5. U ĉlanku 12. u stavku 4. rijeĉi: "Federacije, prosjeĉnim" zamjenjuju se rijeĉima: "prosjeĉnim federalnim". Ĉlanak 12. Ĉlanak 24. mijenja se i glasi: "Ukupni prihodi iz ĉlanka 12. ovog zakona, koji pripadaju jedinicama lokalne samouprave, u Kantonu Sarajevo raspodjeljuju se jedinicama lokalne samouprave prema sljedećoj formuli koja se temelji na sljedećim omjerima: 68% na temelju broja stanovnika u jedinici lokalne samouprave; 5% na temelju površine jedinice lokalne samouprave; 20% na temelju broja uĉenika u osnovnom obrazovanju; 7% na temelju razine razvijenosti općina, definirane kroz indeks razvijenosti. Indeks razvijenosti općina predstavlja odnos prihoda od poreza na promet i poreza na dohodak s federalnim prosjeĉnim prihodom od tih poreza po stanovniku. Koeficijenti u formuli se primjenjuju na broj stanovnika: Općine s manje od 20% od prosjeka Federacije imaju koeficijent od 1,8. Općine s manje od 40% od prosjeka Federacije imaju koeficijent od 1,5. Općine s manje od 60% od prosjeka Federacije imaju koeficijent od 1,4. Općine sa manje od 80% od prosjeka Federacije imaju koeficijent od 1,2. Formula sadrţi koeficijent koji se primjenjuje na kriterije broj stanovnika, površinu i broj uĉenika u osnovnom obrazovanju, kako slijedi: Općina Trnovo, koeficijent 1,8, Ĉetvrtak, 24.11.2022. SLUŢBENE NOVINE KANTONA SARAJEVO Općina Vogošća, koeficijent 1,4. Jedinicama lokalne samouprave u Kantonu Sarajevo pripada 1,79% prihoda po osnovi poreza na dohodak." G. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Sluţbene novine Federacije BiH", broj 94/15) Ĉlanak 1. U Zakonu o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Sluţbene novine Federacije BiH", br. 22/06, 43/08, 22/09 i 35/14), u ĉlanku 6. u stavku 1. toĉka b) mijenja se i glasi: "b) financiranje funkcija kantona 51,23%". Iza toĉke d) dodaje se nova toĉka e) koja glasi: "e) financiranje funkcija Grada Sarajeva 0,25%". Ĉlanak 2. U ĉlanku 9. u stavku 2., broj "2" zamjenjuje se brojem "1,9658" H. Zakon o izmjeni Zakona o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Sluţbene novine Federacije BiH", broj 17/22) - osporeni Zakon Ĉlanak 1. U Zakonu o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Sluţbene novine Federacije BiH", br. 22/06, 43/08, 22/09, 35/14 i 94/15), u ĉlanku 9. u stavku 2. broj "1,9658" zamijeniti brojem "1,5", brisati toĉku i dodati tekst: "te će se svake sljedeće kalendarske godine umanjivati za 0,1 do koeficijenta 1,3." Ĉlanak 2. Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objave u "Sluţbenim novinama Federacije BiH". I. Zakon o naĉelima lokalne samouprave u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Sluţbene novine Federacije BiH", br. 49/06 i 51/09) Ĉlanak 56. Federalne, odnosno kantonalne vlasti duţne su u najvećoj mogućoj mjeri konzultirati jedinice lokalne samouprave u postupku donošenja propisa koji ih se izravno tiĉu. Konzultiranje u smislu prethodnoga stavka ovoga ĉlanka federalne, odnosno kantonalne vlasti vrše putem saveza općina i gradova. 6. Ĉinjeniĉno stanje i stav Ustavnog suda Federacije Prema ĉinjeniĉnom stanju u ovom ustavnosudbenom predmetu, zahtjev za zaštitu prava na lokalnu samoupravu, pokrenuli su naĉelnici tri općine u Kantonu Sarajevo. Prema odredbama ĉlanka IV.C.3.10.(3) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, zaštitu prava na lokalnu samoupravu osigurava Ustavni sud Federacije, a postupak pred Ustavnim sudom Federacije mogu pokrenuti, izmeĊu ostalih, i općine, pa se konstatira da su podnositelji zahtjeva ovlaštene osobe za pokretanje postupka pred ovim sudom. U bitnom, podnositelji zahtjeva smatraju da je navedenim općinama u Kantonu Sarajevo osporenim Zakonom povrijeĊeno pravo na lokalnu samoupravu iz razloga što prilikom donošenja istog nisu konzultirane u smislu odredbi ĉlanka 4. stavak 6. Europske povelje i ĉlanka 56. Zakona o naĉelima lokalne samouprave. TakoĊer uz dostavljeni zahtjev za zaštitu prava na lokalnu samoupravu, podnositelji zahtjeva su dostavili i dopis Saveza općina i gradova broj 254/22 od 04.04.2022. godine kojim se potvrĊuje da Savez nije obaviješten, niti konzultiran u svezi donošenja osporenog Zakona. Zastupniĉki dom i Dom naroda na traţenje ovog suda nisu dostavili odgovore, izuzev dostavljenog akta Povjerenstva za lokalnu samoupravu Broj 47 - Strana 173 Zastupniĉkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, kako je to navedeno u toĉki 4. ove presude. Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine, ĉlankom VI.2.(1) propisano je da se u općinama ostvaruje lokalna samouprava. Ĉlankom VII.3. u svezi s Amandmanom XVIII na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine propisano je da meĊunarodni ugovori i drugi sporazumi koji su na snazi u Bosni i Hercegovini, kao i opća pravila meĊunarodnog prava, ĉine dio zakonodavstva Federacije Bosne i Hercegovine, a da u sluĉaju nesuglasja meĊunarodnog ugovora, odnosno sporazuma i zakonodavstva, prevladava meĊunarodni ugovor. Europska povelja, kao akt meĊunarodnog prava, ratificirana je 1994. godine, kada je i stupila na snagu i od tada su njezine odredbe postale sastavni dio zakonodavstva Federacije Bosne i Hercegovine. Europskom poveljom utvrĊen je pravni standard ustavne i zakonske osnove i poloţaja lokalne samouprave. TakoĊer ĉlankom 4. stavak 6. Europske povelje propisano je da će lokalne vlasti biti konzultirane, u najvećoj mogućoj mjeri, blagovremeno i na odgovarajući naĉin, u procesu planiranja i donošenja odluka o svim stvarima koje ih se direktno tiĉu. Parlament Federacije Bosne i Hercegovine donio je Zakon o naĉelima lokalne samouprave, koji je stupio na snagu 07.09.2006. godine. Za meritorno rješenje ove ustavnopravne stvari, potrebno je posebice uzeti u obzir odredbe ĉlanka 56. Zakona o naĉelima lokalne samouprave kojim je utvrĊena duţnost federalnih vlasti da u najvećoj mogućoj mjeri konzultiraju jedinice lokalne samouprave u postupku donošenja propisa koji ih se direktno tiĉu, te da se konzultiranje vrši putem Saveza općina i gradova. Zakonom o uplatama na jedinstveni raĉun i raspodjeli prihoda ("Sluţbeni glasnik BiH", br. 55/04, 34/07, 49/09 i 91/17) se, izmeĊu ostalog, regulira naĉin uplate neizravnih poreza, ostalih prihoda i pristojbi za koje je odgovorna Uprava za neizravno oporezivanje, pravila za voĊenje jedinstvenog raĉuna za prikupljanje neizravnih poreza, ostalih prihoda i pristojbi, kao i doznaĉavanje i raspodjela prikupljenog prihoda Federaciji Bosne i Hercegovine. Svi prihodi za koje je odgovorna Uprava za neizravno oporezivanje uplaćuju se na jedinstveni raĉun. Naĉin raspodjele prihoda s jedinstvenog raĉuna reguliran je Zakonom o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji Bosne i Hercegovine koji je donesen 2006. godine i od tada je pretrpio više izmjena i dopuna, od kojih su izmjene iz 2022. godine predmet rješavanja u ovom ustavnosudbenom predmetu zaštite prava na lokalnu samoupravu. Zakonom je ureĊena pripadnost javnih prihoda koji su ustanovljeni na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine (ĉlanak 1. Zakona), dok se pod definicijom javnih prihoda iz ĉlanka 2. Zakona smatraju indirektni porezi, direktni porezi, naknade, pristojbe, kazne, vlastiti prihodi, doprinosi, donacije i drugi prihodi, utvrĊeni zakonima i drugim propisima Bosne i Hercegovine, Federacije Bosne i Hercegovine, kantona i jedinica lokalne samouprave. Shodno ĉlanku 3. Zakona, javni prihodi raspodjeljuju se izmeĊu Federacije Bosne i Hercegovine, kantona i jedinica lokalne samouprave, a sluţe za financiranje funkcija Federacije Bosne i Hercegovine, Direkcije za ceste Federacije Bosne i Hercegovine, javnih kantonalnih ustanova za ceste i općinskih ili gradskih tijela za lokalne ceste i gradske ulice, kantona i jedinica lokalne samouprave. Raspodjela ovih sredstava utvrĊuje se i iskazuje u Proraĉunu Federacije, Upravitelja cesta, kantona i jedinica lokalne samouprave. Ĉlankom 6. Zakona iskazan je udio prihoda s jedinstvenog raĉuna iz ĉlanka 4. toĉka a) Zakona i to tako što za financiranje funkcija Federacije pripada 36,2%, financiranje funkcija kantona 51,23%, financiranje funkcija jedinica lokalne samouprave 8,42%, financiranje Upravitelja cesta 3,9% i financiranje Grada Sarajeva 0,25%. Broj 47 - Strana 174 SLUŢBENE NOVINE KANTONA SARAJEVO Dinamika raspodjele prihoda vrši se prema dinamici praţnjenja sredstava s jedinstvenog raĉuna, a sukladno Zakonu o uplatama na jedinstveni raĉun i raspodjeli prihoda. Sudjelovanje kantona iz ĉlanka 9. i jedinica lokalne samouprave iz ĉlanka 12. u raspodjeli prihoda s jedinstvenog raĉuna vrši se na osnovu formule koja se temelji na iskazanim omjerima koji su taksativno navedeni u spomenutim ĉlancima Zakona, a sve prema formuli iz ĉlanka 12a. Zakona. Istom formulom iz spomenutog ĉlanka regulirano je da se izraĉun uĉešća iz ĉl. 9. i 12. ovog Zakona vrši svake godine i to udio koji općina/kanton ima u iznosu sredstava prema ĉlanku 6. stavak 1. Zakona i udio koji općina/kanton ima u iznosu sredstava nakon primjene formule iz ĉl. 9. i 12. Zakona. Navedeni prihodi odnose se na prihode od indirektnog poreza i naĉin raspodjele na godišnjoj razini. Isto tako, ĉlankom 14. Zakona propisano je da će financijska sredstva Federacije, kantona i jedinica lokalne samouprave biti razmjerna njihovim nadleţnostima, koja su im dodijeljena zakonom i Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine, te da će svaki prijenos nadleţnosti biti praćen financijskim sredstvima potrebnim za njihovo uĉinkovito izvršavanje. Raspored prihoda jedinicama lokalne samouprave u Kantonu Sarajevo reguliran je ĉlankom 24. Zakona i to tako da se ukupan prihod raspodjeljuje prema formuli koja se temelji na taksativno navedenim omjerima i to, 68% na temelju broja stanovnika u jedinici lokalne samouprave, 5% na temelju površine jedinice lokalne samouprave, 20% na temelju broja uĉenika u osnovnom obrazovanju i 7% na temelju razine razvijenosti općina, definirane kroz indeks razvijenosti. Stavkom 2. istog ĉlanka propisano je, da indeks razvijenosti općina predstavlja prihod od poreza na promet i poreza na dohodak s federalnim prosjeĉnim prihodom od tih poreza po stanovniku. Jedinicama lokalne samouprave u Kantonu Sarajevo pripada 1,79% prihoda po osnovi poreza na dohodak. Analizom raspodjele prihoda u ovom ustavnosudbenom predmetu, utvrĊeno je, da je Parlament Federacije Bosne i Hercegovine donio Zakon o izmjeni Zakona o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji Bosne i Hercegovine i to na sjednici Zastupniĉkog doma od 24.01.2022. godine i na sjednici Doma naroda od 17.02.2022. godine. Osporeni Zakon je stupio na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Sluţbenim novinama Federacije BiH" tj. dana 12.03.2022. godine. Zakon se sastoji od dva ĉlanka, od kojih je za rješavanje ovog predmeta relevantan ĉlanak 1. kojim su izvršene izmjene ĉlanka 9. stavak 2. osnovnog teksta Zakona, na naĉin, da je izvršeno umanjenje uĉešća Kantona Sarajevo u raspodjeli prihoda s jedinstvenog raĉuna. Koeficijent "1,9658" je zamijenjen brojem "1,5", te utvrĊeno daljnje umanjivanje navedenog koeficijenta za svaku kalendarsku godinu za 0,1 do koeficijenta 1,3. Izmijenjeni stavak 2. ĉlanka 9. odnosi se na formulu, odnosno koeficijent koji odraţava posebne rashodovne potrebe Kantona Sarajevo. Ĉlankom 9. osnovnog Zakona propisano je uĉešće kantona u raspodjeli prihoda s jedinstvenog raĉuna i to prema Zakonu o uplatama na jedinstveni raĉun i raspodjeli prihoda koji regulira naĉin uplate indirektnih poreza, ostalih prihoda i pristojbi, te raspodjelu prikupljenih prihoda Bosne i Hercegovine, entiteta i Brĉko Distrikta Bosne i Hercegovine. Podjela se vrši prema utvrĊenim mjerilima iz ĉlanka 9. Zakona (broj stanovnika, površina, broj uĉenika u osnovnim i srednjim školama), gdje je posebice izdvojen Kanton Sarajevo koji odraţava posebne rashodovne potrebe s propisanim koeficijentom (prvo je taj koeficijent bio 2, zatim 1,9658 i zadnjim izmjenama osporenog Zakona 1,5, te da će se za svaku kalendarsku godinu umanjivati za 0,1 do koeficijenta 1,3). Iz svega navedenog proizilazi da se raspodjela javnih prihoda kantonima vrši s jedinstvenog raĉuna prema propisanim mjerilima iz ovog ĉlanka. Ĉetvrtak, 24.11.2022. Kad su u pitanju jedinice lokalne samouprave, njihovo uĉešće u raspodjeli prihoda s jedinstvenog raĉuna regulirano je ĉlankom 12. Zakona, na naĉin da je utvrĊena formula izraĉuna i odreĊeni koeficijenti na temelju broja stanovnika, površine općina, broja uĉenika u osnovnom obrazovanju, posebne rashodovne potrebe i indeks razvijenosti općina. Ĉlankom 24. posebice je regulirana raspodjela prihoda u Kantonu Sarajevo i to na naĉin da se ukupni prihod iz ĉlanka 12. koji pripada Kantonu Sarajevo, doznaĉava Kantonu koji ih raspodjeljuje jedinicama lokalne samouprave. Iz svega navedenog proizilazi da se ĉlanak 1. osporenog Zakona odnosi na uĉešće kantona u raspodjeli prihoda s jedinstvenog raĉuna, a u konkretnom sluĉaju promjena koeficijenta odraţava posebne rashodovne potrebe Kantona Sarajevo, a ne jedinice lokalne samouprave. Naime, odredbe ĉlanka 4. stavak 6. Europske povelje i ĉlanka 56. Zakona o naĉelima lokalne samouprave regulira blagovremeno i na odgovarajući naĉin konzultiranje u procesu donošenja odluka jedinica lokalne samouprave o svim stvarima koji ih se direktno tiĉu. Da bi izostanak konzultacija znaĉio povredu prava jedinica lokalne samouprave, taj propis se mora izravno ticati istih, a što se u konkretnom sluĉaju ne odnosi na odredbu ĉlanka 1. osporenog Zakona. Naime, umanjenje koeficijenta, odnosno pondera Kantonu Sarajevo ne znaĉi da će i jedinice lokalne samouprave biti uskraćene za pripadajući dio financijskih sredstava jer se ista sredstva i dalje odreĊuju i rasporeĊuju na naĉin sukladno odredbama osnovnog Zakona, a koje odredbe nisu bile predmet izmjena u osporenom Zakonu, posebice imajući u vidu da prema ĉlanku 24. Zakona, jedinicama lokalne samouprave u Kantonu Sarajevo pripada 1,79 % prihoda po osnovu poreza na dohodak. Iste odredbe nisu bile predmet izmjena u osporenom Zakonu, a niti je za istu raspodjelu prihoda podnesen zahtjev za zaštitu prava na lokalnu samoupravu. Na temelju svega izloţenog, Sud smatra da osporenim Zakonom nije povrijeĊeno pravo na lokalnu samoupravu navedenih općina iz razloga što se radi o izmjenama Zakona koji se direktno ne tiĉu jedinica lokalne samouprave, pa samim tim izostanak konzultacija ne predstavlja povredu prava na lokalnu samoupravu općina: Centar Sarajevo, Novo Sarajevo i Ilidţa. Donošenjem odluke u meritumu, prestala je potreba za odluĉivanjem o privremenoj mjeri. Imajući u vidu naprijed navedeno, riješeno je kao u izreci donesene presude. Ovu presudu Ustavni sud Federacije donio je jednoglasno u sastavu: Aleksandra Martinović, predsjednica Suda, Vesna Budimir, Mirjana Ĉuĉković, prof.dr. Edin Muminović i dr.sc. Kata Senjak, suci Suda. Predsjednica Broj U-14/22 Ustavnog suda Federacije 26. listopada 2022. godine Bosne i Hercegovine Sarajevo Aleksandra Martinović, v. r. Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine, odlučujući o zahtjevu načelnika opština: Centar Sarajevo, Novo Sarajevo i Ilidža, za zaštitu prava na lokalnu samoupravu u vezi sa primjenom Zakona o izmjeni Zakona o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji Bosne i Hercegovine, na osnovu člana IV.C.3.10. (3) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, a u vezi sa Amandmanom XCVI na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine, na sjednici bez javne rasprave održanoj dana 26.10.2022. godine, donio je sljedeću SLUŢBENE NOVINE KANTONA SARAJEVO Ĉetvrtak, 24.11.2022. PRESUDU Utvrđuje se da Zakonom o izmjeni Zakona o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj: 17/22), nije povrijeđeno pravo na lokalnu samoupravu opština: Centar Sarajevo, Novo Sarajevo i Ilidža. Presudu objaviti u "Službenim novinama Federacije BiH" i "Službenim novinama Kantona Sarajevo". Obrazloženje 1. Podnosioci zahtjeva i predmet zahtjeva Načelnici opština: Centar Sarajevo, Novo Sarajevo i Ilidža (u daljem tekstu: podnosioci zahtjeva) podnijeli su Ustavnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Ustavni sud Federacije) dana 06.04.2022. godine zahtjev za zaštitu prava na lokalnu samoupravu u vezi sa primjenom Zakona o izmjeni Zakona o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: osporeni Zakon). Podnosioci zahtjeva su ovom sudu dana 11.04.2022. godine podnijeli i zahtjev za donošenje rješenja o privremenoj mjeri do donošenja konačne odluke. U skladu sa Amandmanom XCVI na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine, podnosioci zahtjeva su ovlašćeni za pokretanje postupka za zaštitu prava na lokalnu samoupravu pred Ustavnim sudom Federacije. 2. Stranke u postupku Stranke u postupku u ovom ustavnosudskom predmetu na osnovu Amandmana XCVI na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine su: podnosioci zahtjeva i Parlament Federacije Bosne i Hercegovine, kao donosilac osporenog Zakona. 3. Bitni navodi podnosilaca zahtjeva Podnosioci zahtjeva u uvodnom dijelu zahtjeva navode da osporeni Zakon sadrži samo dva člana, da je članom 1. osporenog Zakona izvršena izmjena člana 9. stav 2. Zakona o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 22/06, 43/08, 22/09, 35/14 i 94/15, u daljem tekstu: Zakon), dok su članom 2. Zakona propisane prelazne odredbe. Navode da je koeficijent Kantona Sarajevo prije nego što je osporeni Zakon stupio na snagu iznosio 1,9658, dok je isti prije izmjena Zakona iz 2015. godine iznosio 2. Pozivaju se na odredbe člana 4. stav 6. Evropske povelje o lokalnoj samoupravi (u daljem tekstu: Evropska povelja), član 11., član 34. stav 4. i član 56. Zakona o principima lokalne samouprave u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 49/06 i 51/09, u daljem tekstu: Zakon o principima lokalne samouprave), kao i na čl. 15. i 36. Ustava Kantona Sarajevo ("Službene novine Kantona Sarajevo", br. 1/96, 2/96, 3/96, 16/97, 14/00, 4/01, 28/04, 6/13 i 31/17). Navode da jedinice lokalne samouprave u postupku donošenja osporenog Zakona nisu konsultovane niti lično, niti putem Saveza opština i gradova Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Savez opština i gradova), a što i proizilazi iz dopisa Saveza opština i gradova koji je priložen uz predmetni zahtjev, broj 254/22 od 04.04.2022. godine. Takođe navode da ni Komisija za lokalnu samoupravu Predstavničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine nije razmatrala Prijedlog osporenog Zakona. Prilikom donošenja osporenog Zakona zanemarena je činjenica da su opštine kao jedinice lokalne samouprave u Broj 47 - Strana 175 uskoj vezi sa Kantonom Sarajevo u pogledu djelatnosti koje su prenesene u nadležnost opština, odnosno koje vrše zajedno (npr. usluge javnog prevoza, vodovod, kanalizacija, čistoća i sl.). Naglašavaju da je odnos Kantona Sarajevo i opština kao jedinica lokalne samouprave specifičan obzirom na postojanje zajedničke komunalne infrastrukture i drugih nadležnosti koje Kanton Sarajevo obavlja i finansira, a iste ujedno spadaju i u nadležnosti jedinica lokalne samouprave. Slijedom navedenog finansijska stabilnost Kantona Sarajevo automatski se odražava i na opštine. Podsjećaju da je Vlada Federacije Bosne i Hercegovine dana 11.03.2021. godine dala Mišljenje V. broj 424/21 na Prijedlog osporenog Zakona. U tom Mišljenju je navedeno da "predložena izmjena propisa direktno utiče na budžet Kantona Sarajevo i dovodi do ugrožavanja ravnoteže kantonalnog budžeta, ustanovljene postojećom formulom, kao i do devijacija u raspodjeli prihoda koje nisu analizirane i popraćene izračunima o uticajima na izvršenje budžeta ovog kantona ...". Vlada Federacije Bosne i Hercegovine je takođe dala Mišljenje V. broj 60/22 od 24.01.2022. godine kojim je potvrdila prethodno dato Mišljenje V. broj 424/21 od 11.03.2021. godine. Prednje navedena mišljenja na podneseni zahtjev, dostavljena su ovom sudu. Podnosioci zahtjeva smatraju da uticaj na Budžet Kantona Sarajevo i poremećaj ravnoteže kantonalnog budžeta će uzročno – posljedično uticati na budžete jedinica lokalne samouprave. Budžet Kantona Sarajevo za 2022. godinu ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 5/22) koji je usvojen prije osporenog Zakona, predviđa finansijska sredstva opštine kao jedinice lokalne samouprave. Takođe, iz usvojenih budžeta podnosilaca zahtjeva za 2022. godinu proizilazi da su već predviđena sredstva kao prihodi podnosioca zahtjeva, po osnovu tekućih i kapitalnih transfera Kantona Sarajevo. Podsjećaju da je članom 8. Zakona o principima lokalne samouprave propisano da u nadležnost jedinica lokalne samouprave spada i osnivanje, upravljanje, finansiranje i unapređenje ustanova osnovnog obrazovanja. Shodno navedenom, opštine samostalno, ali i zajedno sa Kantonom Sarajevo mogu biti osnivači škola, slijedom čega za iste nastaju obaveze finansiranja škola kao javnih ustanova. Smanjenje pondera za Kanton Sarajevo sa 1,9658 na 1,5 u prvoj godini primjene osporenog Zakona će, uzimajući u obzir podatke o raspodjeli javnih prihoda iz 2021. godine, umanjiti Budžet Kantona Sarajevo za oko 86 miliona KM, dok će kurs opadanja prihoda Kantonu Sarajevo nastati svake naredne kalendarske godine do koeficijenta 1,3. Umanjenje sredstava u Budžetu Kantona Sarajevo uzročno – posljedično će se odraziti i na finansiranje nadležnosti koje su prenesene opštinama. Isto tako, navode da je Kanton Sarajevo, na osnovu čl. 11. i 34. Zakona o principima lokalne samouprave za prenesene nadležnosti opštinama dužan, osigurati finansijska sredstva za njihovo izvršavanje, a u situaciji gdje će Kanton raspolagati manjim sredstvima, teret će biti na opštinama da za uredno obavljanje nadležnosti osigura više sredstava. Smatraju da se otvara problem u vidu preraspodjele sredstava, što će dovesti u pitanje kvalitet samih usluga koje opštine pružaju građanima. Smatraju da u situaciji gdje se Kantonu Sarajevo, na osnovu osporenog Zakona, smanjuje Budžet, jasno je da će navedeno imati negativne implikacije i na same podnosioce zahtjeva. Projekti čije je finansiranje planirano iz sredstava Broj 47 - Strana 176 SLUŢBENE NOVINE KANTONA SARAJEVO dobijenih po osnovu kapitalnih transfera Kantona Sarajevo bit će dovedeni u pitanje. U konačnici zahtjeva predlažu da Ustavni sud Federacije nakon održane javne rasprave donese presudu kojom će utvrditi da je osporenim Zakonom povrijeđeno pravo na lokalnu samoupravu podnosilaca zahtjeva jer u postupku donošenja istog nije postupljeno u skladu sa članom 4. tačka 6. Evropske povelje i članom 56. Zakona o principima lokalne samouprave. 4. Bitni navodi odgovora na zahtjev U skladu sa članom 16. Zakona o postupku pred Ustavnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 6/95 i 37/03), Ustavni sud Federacije je aktima broj U-14/22 od 08.04.2022. godine, zatražio od Predstavničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Predstavnički dom) i Doma naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Dom naroda) da u roku od 30 dana od dana prijema akta dostave odgovor na zahtjev podnosioca. Traženi odgovori nisu dostavljeni, ali je Predstavnički dom podneskom broj 01c-02-788-5/22 od 28.04.2022. godine dostavio akt Komisije za lokalnu samoupravu kojim se konstatuje da navedena Komisija nije razmatrala osporeni Zakon tokom njegove parlamentarne procedure, niti je dobila zahtjev za očitovanje o Prijedlogu zakona bilo od rukovodstva Predstavničkog doma ili predlagaoca zakona u toku parlamentarne procedure. Takođe je navedeno da navedena Komisija nije usvojila stavove i zaključke po navodima iz zahtjeva podnosioca. Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine, je takođe aktima broj U-14/22 od 12.04.2022. godine zatražio od oba doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine da u roku od 30 dana od dana prijema akta dostave odgovor na zahtjev podnosioca za donošenje privremene mjere. Traženi odgovori nisu dostavljeni. 5. Relevantno pravo A. Ustav Federacije Bosne i Hercegovine Član VI.2. (1) (1) U opštini se ostvaruje lokalna samouprava. Amandman XVIII Član VII.3. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine mijenja se i glasi: "Međunarodni ugovori i drugi sporazumi koji su na snazi u pogledu Bosne i Hercegovine i Federaciji, te opšta pravila međunarodnog prava čine dio zakonodavstva Federacije. U slučaju nesuglasnosti međunarodnog ugovora, odnosno sporazuma i zakonodavstva, prevladava međunarodni ugovor, odnosno sporazum." Amandman XCVI U članu IV.C.10 iza stava (2) dodaje se novi stav (3) koji glasi: "(3) Zaštitu prava na lokalnu samoupravu osigurava Ustavni sud. Takav postupak pred Ustavnim sudom mogu pokrenuti opštine i gradovi, kao i udruženja opština i gradova Federacije Bosne i Hercegovine. Ustavni sud odlučuje o sporovima između jedinica lokalne samouprave i kantona ili Federacije na zahtjev opštinskog ili gradskog vijeća, načelnika opštine ili gradonačelnika grada, ili udruženja opština i gradova Federacije Bosne i Hercegovine." Dosadašnji st. (3) i (4) postaju st. (4) i (5); Ĉetvrtak, 24.11.2022. B. Evropska povelja o lokalnoj samoupravi Član 4. stav 6. Djelokrug lokalne samouprave 6. Lokalne vlasti će biti konsultovane, u najvećoj mogućoj mjeri, pravovremeno i na odgovarajući način, u procesu planiranja i donošenja odluka o svim stvarima koje ih se direktno tiču. B. Zakon o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 22/06) Član 1. Ovim Zakonom uređuje se pripadnost javnih prihoda koji su ustanovljeni zakonima na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Federacija). Član 2. Definicija javnih prihoda Javnim prihodima, u smislu ovog Zakona, smatraju se indirektni porezi, direktni porezi, naknade, takse, doprinosi, donacije i drugi prihodi, utvrđeni zakonima i drugim propisima Bosne i Hercegovine, Federacije, kantona i jedinica lokalne samouprave. Član 3. Raspodjela javnih prihoda Javni prihodi, u smislu ovog Zakona, raspodjeljuju se između Federacije, kantona i jedinica lokalne samouprave, a služe za finansiranje funkcija Federacije, Direkcije za ceste Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Direkcija za ceste), kantona i jedinica lokalne samouprave. Raspodjela ovih sredstava utvrđuje se i iskazuje u budžetu: Federacije, Direkcije za ceste, kantona i jedinica lokalne samouprave. Član 4. Federaciji pripadaju prihodi, kako slijedi: a) udio prihoda sa jedinstvenog računa, u skladu sa Zakonom o uplatama na jedinstveni račun i raspodjeli prihoda ("Službeni glasnik BiH", broj 55/04) b) 100% od poreza na dobit preduzeća, banaka i drugih finansijskih organizacija, društava za osiguranje i reosiguranje imovine i lica, pravnih lica, iz oblasti elektroprivrede, pošte i telekomunikacija i pravnih lica iz oblasti igara na sreću i zabavnih igara kojima je to jedina djelatnost; c) naknade i takse u skladu sa federalnim propisima; d) novčane i druge kazne u skladu sa federalnim propisima; e) prihodi od prirodnih dobara u vlasništvu Federacije; f) prihodi od korišćenja ili prodaje federalne imovine; g) donacije; i h) drugi prihodi predviđeni zakonom i drugim propisima Federacije. Član 6. Udio prihoda sa jedinstvenog računa iz tačke a) člana 4. ovog Zakona raspodjeljuje se kako slijedi: a) finansiranje funkcija Federacije ...........36,2%, b) finansiranje funkcija kantona ...............51,48%, c) finansiranje funkcija jedinica lokalne samouprave ................................................8,42% d) Direkcija za ceste .....................................3,9%. Ĉetvrtak, 24.11.2022. SLUŢBENE NOVINE KANTONA SARAJEVO Dinamika raspodjele prihoda iz prethodnog stava vrši se prema dinamici pražnjenja sredstava sa jedinstvenog računa, a u skladu sa Zakonom o uplatama na jedinstveni račun i raspodjeli prihoda. Član 9. Sudjelovanje kantona u raspodjeli prihoda sa jedinstvenog računa Pojedinačno sudjelovanje kantona u raspodjeli prihoda iz člana 6. ovog Zakona vrši se na osnovu formule koja se zasniva na sljedećim omjerima: 57% na osnovi broja stanovnika u kantonu; 6% na osnovi površine kantona; 24% na osnovi broja učenika u osnovnom obrazovanju; 13% na osnovi broja učenika u srednjem obrazovanju. Formula sadrži koeficijent, koji odražava posebne rashodovne potrebe Kantona Sarajevo. Taj koeficijent iznosi 2. Formula sadrži koeficijent koji odražava posebne rashodovne potrebe kantona sa najmanjim prihodima po stanovniku po osnovi poreza na promet, kako slijedi: Bosansko-podrinjski kanton Goražde, koeficijent 1,8, Kanton 10, koeficijent 1,1 Član 12. Sudjelovanje jedinica lokalne samouprave u raspodjeli prihoda sa jedinstvenog računa Pojedinačno sudjelovanje jedinica lokalne samouprave u raspodjeli prihoda iz člana 6. ovog Zakona vrši se na osnovu formule koja se zasniva na sljedećim omjerima: 68% na osnovi broja stanovnika u jedinici lokalne samouprave; 5% na osnovi površine jedinice lokalne samouprave; 20% na osnovi broja učenika u osnovnom obrazovanju; 7% na osnovi nivoa razvijenosti opština, definisane kroz indeks razvijenosti. Formula sadrži koeficijent koji odražava posebne rashodovne potrebe jedinica lokalne samouprave čiji broj stanovnika prelazi 60.000. Taj koeficijent iznosi 1,2. Formula sadrži koeficijent koji odražava posebne rashodovne potrebe jedinica lokalne samouprave koje su odgovorne za materijalne troškove osnovnih škola. Taj koeficijent iznosi 1,5 i primjenjuje se na broj učenika osnovnih škola. Indeks razvijenosti opšina predstavlja odnos prihoda od poreza na promet i poreza na dohodak sa Federacije, prosječnim prihodom od tih poreza po stanovniku. Koeficijenti u formuli se primjenjuju na broj stanovnika: a. Opštine sa manje od 20% od prosjeka Federacije imaju koeficijent od 1,8. b. Opštine sa manje od 40% od prosjeka Federacije imaju koeficijent od 1,5. c. Opštine sa manje od 60% od prosjeka Federacije imaju koeficijent od 1,4. d. Opštine sa manje od 80% od prosjeka Federacije, imaju koeficijent od 1,2. Član 24. Raspodjela prihoda Kantona Sarajevo Ukupni prihodi iz člana 12. ovog Zakona, koji pripadaju jedinicama lokalne samouprave u Kantonu Broj 47 - Strana 177 Sarajevo, doznačavaju se Kantonu Sarajevo koji ih raspodjeljuje jedinicama lokalne samouprave na osnovu kantonalnih zakona i propisa. Jedinicama lokalne samouprave u Kantonu Sarajevo pripada 0% prihoda po osnovu poreza na platu. Ostale odredbe iz člana 12. ovog Zakona primjenjuju se na raspodjelu prihoda između Kantona Sarajevo i opština u Kantonu. G. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 43/08) Član 1. U Zakonu o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 22/06) član 6. mijenja se i glasi: "Prihodi sa jedinstvenog računa koji pripadaju Federaciji, raspoređuju se i to: a) Budžetu Federacije privremeno na ime finansiranja naknada demobilisanih nezaposlenim borcima 3,05% od ostvarenih prihoda, do roka važenja Zakona o pravima demobilisanih boraca i članova njihovih porodica ("Službene novine Federacije BiH", broj 61/06), b) finansiranje funkcija Federacije ...........34,93% c) finansiranje funkcija kantona....................49,7% d) finansiranje funkcija jedinica lokalne samouprave................................................8,42% e) Direkcija cesta ........................................3,9% Dinamika raspodjele prihoda iz prethodnog stava vrši se prema dinamici pražnjenja sredstava sa jedinstvenog računa, saglasno Zakonu o uplatama na jedinstveni račun i raspodjeli prihoda ("Službene novine Federacije BiH", broj 55/04) Član 3. Rješenja iz ovog Zakona primjenjivat će se do 31.12.2008. godine. D. Zakon o izmjenama Zakona o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 22/09) Član 4. U članu 24. stav 2. mijenja se i glasi: "Jedinicama lokalne samouprave u Kantonu Sarajevo pripada 1,79% prihoda po osnovu poreza na dohodak." Đ. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 35/14) Član 1. U Zakonu o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 22/06, 43/08 i 22/09) u članu 2. iza riječi: "takse" dodaju se riječi: "kazne, vlastiti prihodi,". Iza stava 1. dodaju se novi st. od 2. do 6. koji glase: "Javni prihodi su prihodi ostvareni obaveznim plaćanjima poreznih obaveznika; prihodi korisnika budžetskih sredstava i sredstava izvanbudžetskih fondova. Porezni prihodi su vrsta javnih prihoda koji se prikupljaju obaveznim plaćanjima poreznih obaveznika bez obaveze izvršenja specijalne usluge zauzvrat. Neporezni prihodi su vrsta javnih prihoda koji se prikupljaju obaveznim plaćanjima pravnih ili fizičkih lica, sa obavezom izvršenja specijalne usluge tim licima; neporezni prihodi obuhvaćaju i kazne. Broj 47 - Strana 178 SLUŢBENE NOVINE KANTONA SARAJEVO Vlastiti prihodi su prihodi koje svojim aktivnostima, odnosno prodajom robe i vršenjem usluga u skladu sa zakonom ostvare korisnici budžetskih sredstava i sredstava izvanbudžetskih fondova. Namjenski prihodi su javni prihodi čije su korišćenje i namjena utvrđeni zakonom." Član 2. U članu 3. u stavu 1. riječi: "Direkcije za ceste Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Direkcija za ceste)" zamjenjuju se riječima: "Javnog preduzeća Ceste Federacije Bosne i Hercegovine, javnih kantonalnih ustanova za ceste i opštinskih ili gradskih tijela za lokalne ceste i gradske ulice (u daljem tekstu: Upravitelj cesta)". U stavu 2. riječi: "Direkcije za ceste" zamjenjuju se riječima: "Upravitelja cesta". Iza stava 2. dodaje se novi stav 3. koji glasi: "Raspodjela prihoda po osnovi doprinosa nije obuhvaćena ovim zakonom i vrši se u skladu sa zakonima koji uređuju doprinose i izvanbudžetske fondove." Član 3. U članu 6. stav 1. u tački d) riječi: "Direkcija za ceste" zamjenjuju se riječima: "Upravitelji cesta." Član 4. U članu 9. u stavu 3. dodaje se nova alineja 3., koja glasi:" – Posavski kanton, koeficijent 1,5.." Član 5. U članu 12. u stavu 4. riječi: "Federacije, prosječnim" zamjenjuju se riječima: "prosječnim federalnim". Član 12. Član 24. mijenja se i glasi: "Ukupni prihodi iz člana 12. ovog zakona, koji pripadaju jedinicama lokalne samouprave, u Kantonu Sarajevo raspodjeljuju se jedinicama lokalne samouprave prema sljedećoj formuli koja se zasniva na sljedećim omjerima: 68% na osnovu broja stanovnika u jedinici lokalne samouprave; 5% na osnovu površine jedinice lokalne samouprave; 20% na osnovu broja učenika u osnovnom obrazovanju; 7% na osnovu nivoa razvijenosti opština, definisane kroz indeks razvijenosti. Indeks razvijenosti opština predstavlja odnos prihoda od poreza na promet i poreza na dohodak sa federalnim prosječnim prihodom od tih poreza po stanovniku. Koeficijenti u formuli se primjenjuju na broj stanovnika: Opštine sa manje od 20% od prosjeka Federacije imaju koeficijent od 1,8. Opštine sa manje od 40% od prosjeka Federacije imaju koeficijent od 1,5. Opštine sa manje od 60% od prosjeka Federacije imaju koeficijent od 1,4. Opštine sa manje od 80% od prosjeka Federacije imaju koeficijent od 1,2. Formula sadrži koeficijent koji se primjenjuje na kriterije broj stanovnika, površinu i broj učenika u osnovnom obrazovanju, kako slijedi: Opština Trnovo, koeficijent 1,8, Opština Vogošća, koeficijent 1,4. Jedinicama lokalne samouprave u Kantonu Sarajevo pripada 1,79% prihoda po osnovi poreza na dohodak." Ĉetvrtak, 24.11.2022. E. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 94/15) Član 1. U Zakonu o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 22/06, 43/08, 22/09 i 35/14), u članu 6. u stavu 1. tačka b) mijenja se i glasi: "b) finansiranje funkcija kantona 51,23%". Iza tačke d) dodaje se nova tačka e) koja glasi: "e) finansiranje funkcija Grada Sarajeva 0,25%". Član 2. U članu 9. u stavu 2., broj "2" zamjenjuje se brojem "1,9658" Ž. Zakon o izmjeni Zakona o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 17/22) - osporeni Zakon Član 1. U Zakonu o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 22/06, 43/08, 22/09, 35/14 i 94/15), u članu 9. u stavu 2. broj "1,9658" zamijeniti brojem "1,5", brisati tačku i dodati tekst: "te će se svake sljedeće kalendarske godine umanjivati za 0,1 do koeficijenta 1,3." Član 2. Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objave u "Službenim novinama Federacije BiH". Z. Zakon o principima lokalne samouprave u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 49/06 i 51/09) Član 56. Federalne, odnosno kantonalne vlasti dužne su u najvećoj mogućoj mjeri konsultovati jedinice lokalne samouprave u postupku donošenja propisa koji ih se izravno tiču. Konsultovanje u smislu prethodnoga stava ovoga člana federalne, odnosno kantonalne vlasti vrše putem saveza opština i gradova. 6. Činjenično stanje i stav Ustavnog suda Federacije Prema činjeničnom stanju u ovom ustavnosudskom predmetu, zahtjev za zaštitu prava na lokalnu samoupravu, pokrenuli su načelnici tri opštine u Kantonu Sarajevo. Prema odredbama člana IV.C.3.10.(3) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, zaštitu prava na lokalnu samoupravu osigurava Ustavni sud Federacije, a postupak pred Ustavnim sudom Federacije mogu pokrenuti, između ostalih, i opštine, pa se konstatuje da su podnosioci zahtjeva ovlašćena lica za pokretanje postupka pred ovim sudom. U bitnom, podnosioci zahtjeva smatraju da je navedenim opštinama u Kantonu Sarajevo osporenim Zakonom povrijeđeno pravo na lokalnu samoupravu iz razloga što prilikom donošenja istog nisu konsultovane u smislu odredbi člana 4. stav 6. Evropske povelje i člana 56. Zakona o principima lokalne samouprave. Takođe uz dostavljeni zahtjev za zaštitu prava na lokalnu samoupravu, podnosioci zahtjeva su dostavili i dopis Saveza opština i gradova broj 254/22 od 04.04.2022. godine kojim se potvrđuje da Savez nije obaviješten, niti konsultovan u vezi donošenja osporenog Zakona. Predstavnički dom i Dom naroda na traženje ovog suda nisu dostavili odgovore, izuzev dostavljenog akta Komisije za lokalnu samoupravu Ĉetvrtak, 24.11.2022. SLUŢBENE NOVINE KANTONA SARAJEVO Predstavničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, kako je to navedeno u tački 4. ove presude. Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine, članom VI.2.(1) propisano je da se u opštinama ostvaruje lokalna samouprava. Članom VII.3. u vezi sa Amandmanom XVIII na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine propisano je da međunarodni ugovori i drugi sporazumi koji su na snazi u Bosni i Hercegovini, kao i opšta pravila međunarodnog prava, čine dio zakonodavstva Federacije Bosne i Hercegovine, a da u slučaju nesaglasnosti međunarodnog ugovora, odnosno sporazuma i zakonodavstva, prevladava međunarodni ugovor. Evropska povelja, kao akt međunarodnog prava, ratifikovana je 1994. godine, kada je i stupila na snagu i od tada su njezine odredbe postale sastavni dio zakonodavstva Federacije Bosne i Hercegovine. Evropskom poveljom utvrđen je pravni standard ustavne i zakonske osnove i položaja lokalne samouprave. Takođe članom 4. stav 6. Evropske povelje propisano je da će lokalne vlasti biti konsultovane, u najvećoj mogućoj mjeri, pravovremeno i na odgovarajući način, u procesu planiranja i donošenja odluka o svim stvarima koje ih se direktno tiču. Parlament Federacije Bosne i Hercegovine donio je Zakon o principima lokalne samouprave, koji je stupio na snagu 07.09.2006. godine. Za meritorno rješenje ove ustavnopravne stvari, potrebno je posebno uzeti u obzir odredbe člana 56. Zakona o principima lokalne samouprave kojim je utvrđena dužnost federalnih vlasti da u najvećoj mogućoj mjeri konsultuju jedinice lokalne samouprave u postupku donošenja propisa koji ih se direktno tiču, te da se konsultovanje vrši putem Saveza opština i gradova. Zakonom o uplatama na jedinstveni račun i raspodjeli prihoda ("Službeni glasnik BiH", br. 55/04, 34/07, 49/09 i 91/17) se, između ostalog, reguliše način uplate neizravnih poreza, ostalih prihoda i taksa za koje je odgovorna Uprava za neizravno oporezivanje, pravila za vođenje jedinstvenog računa za prikupljanje neizravnih poreza, ostalih prihoda i taksa, kao i doznačavanje i raspodjela prikupljenog prihoda Federaciji Bosne i Hercegovine. Svi prihodi za koje je odgovorna Uprava za neizravno oporezivanje uplaćuju se na jedinstveni račun. Način raspodjele prihoda sa jedinstvenog računa regulisan je Zakonom o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji Bosne i Hercegovine koji je donesen 2006. godine i od tada je pretrpio više izmjena i dopuna, od kojih su izmjene iz 2022. godine predmet rješavanja u ovom ustavnosudskom predmetu zaštite prava na lokalnu samoupravu. Zakonom je uređena pripadnost javnih prihoda koji su ustanovljeni na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine (član 1. Zakona), dok se pod definicijom javnih prihoda iz člana 2. Zakona smatraju indirektni porezi, direktni porezi, naknade, takse, kazne, vlastiti prihodi, doprinosi, donacije i drugi prihodi, utvrđeni zakonima i drugim propisima Bosne i Hercegovine, Federacije Bosne i Hercegovine, kantona i jedinica lokalne samouprave. Shodno članu 3. Zakona, javni prihodi raspodjeljuju se između Federacije Bosne i Hercegovine, kantona i jedinica lokalne samouprave, a služe za finansiranje funkcija Federacije Bosne i Hercegovine, Direkcije za ceste Federacije Bosne i Hercegovine, javnih kantonalnih ustanova za ceste i opštinskih ili gradskih tijela za lokalne ceste i gradske ulice, kantona i jedinica lokalne samouprave. Raspodjela ovih sredstava utvrđuje se i iskazuje u Budžetu Federacije, Upravitelja cesta, kantona i jedinica lokalne samouprave. Članom 6. Zakona iskazan je udio Broj 47 - Strana 179 prihoda sa jedinstvenog računa iz člana 4. tačka a) Zakona i to tako što za finansiranje funkcija Federacije pripada 36,2%, finansiranje funkcija kantona 51,23%, finansiranje funkcija jedinica lokalne samouprave 8,42%, finansiranje Upravitelja cesta 3,9% i finansiranje Grada Sarajeva 0,25%. Dinamika raspodjele prihoda vrši se prema dinamici pražnjenja sredstava sa jedinstvenog računa, a u skladu sa Zakonom o uplatama na jedinstveni račun i raspodjeli prihoda. Sudjelovanje kantona iz člana 9. i jedinica lokalne samouprave iz člana 12. u raspodjeli prihoda sa jedinstvenog računa vrši se na osnovu formule koja se zasniva na iskazanim omjerima koji su taksativno navedeni u spomenutim članovima Zakona, a sve prema formuli iz člana 12a. Zakona. Istom formulom iz spomenutog člana regulisano je da se izračun učešća iz čl. 9. i 12. ovog Zakona vrši svake godine i to udio koji opština/kanton ima u iznosu sredstava prema članu 6. stav 1. Zakona i udio koji opština/kanton ima u iznosu sredstava nakon primjene formule iz čl. 9. i 12. Zakona. Navedeni prihodi odnose se na prihode od indirektnog poreza i način raspodjele na godišnjem nivou. Isto tako, članom 14. Zakona propisano je da će finansijska sredstva Federacije, kantona i jedinica lokalne samouprave biti razmjerna njihovim nadležnostima, koja su im dodijeljena zakonom i Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine, te da će svaki prenos nadležnosti biti praćen finansijskim sredstvima potrebnim za njihovo učinkovito izvršavanje. Raspored prihoda jedinicama lokalne samouprave u Kantonu Sarajevo regulisan je članom 24. Zakona i to tako da se ukupan prihod raspodjeljuje prema formuli koja se zasniva na taksativno navedenim omjerima i to, 68% na osnovu broja stanovnika u jedinici lokalne samouprave, 5% na osnovu površine jedinice lokalne samouprave, 20% na osnovu broja učenika u osnovnom obrazovanju i 7% na osnovu nivoa razvijenosti opština, definisane kroz indeks razvijenosti. Stavom 2. istog člana propisano je, da indeks razvijenosti opština predstavlja prihod od poreza na promet i poreza na dohodak sa federalnim prosječnim prihodom od tih poreza po stanovniku. Jedinicama lokalne samouprave u Kantonu Sarajevo pripada 1,79% prihoda po osnovi poreza na dohodak. Analizom raspodjele prihoda u ovom ustavnosudskom predmetu, utvrđeno je, da je Parlament Federacije Bosne i Hercegovine donio Zakon o izmjeni Zakona o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji Bosne i Hercegovine i to na sjednici Predstavničkog doma od 24.01.2022. godine i na sjednici Doma naroda od 17.02.2022. godine. Osporeni Zakon je stupio na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH" tj. dana 12.03.2022. godine. Zakon se sastoji od dva člana, od kojih je za rješavanje ovog predmeta relevantan člana 1. kojim su izvršene izmjene člana 9. stav 2. osnovnog teksta Zakona, na način, da je izvršeno umanjenje učešća Kantona Sarajevo u raspodjeli prihoda sa jedinstvenog računa. Koeficijent "1,9658" je zamijenjen brojem "1,5", te utvrđeno dalje umanjivanje navedenog koeficijenta za svaku kalendarsku godinu za 0,1 do koeficijenta 1,3. Izmijenjeni stav 2. člana 9. odnosi se na formulu, odnosno koeficijent koji odražava posebne rashodovne potrebe Kantona Sarajevo. Članom 9. osnovnog Zakona propisano je učešće kantona u raspodjeli prihoda sa jedinstvenog računa i to prema Zakonu o uplatama na jedinstveni račun i raspodjeli prihoda koji reguliše način uplate indirektnih poreza, ostalih prihoda i taksa, te raspodjelu prikupljenih prihoda Bosne i Hercegovine, entiteta i Brčko Distrikta Broj 47 - Strana 180 SLUŢBENE NOVINE KANTONA SARAJEVO Bosne i Hercegovine. Podjela se vrši prema utvrđenim mjerilima iz člana 9. Zakona (broj stanovnika, površina, broj učenika u osnovnim i srednjim školama), gdje je posebno izdvojen Kanton Sarajevo koji odražava posebne rashodovne potrebe sa propisanim koeficijentom (prvo je taj koeficijent bio 2, zatim 1,9658 i zadnjim izmjenama osporenog Zakona 1,5, te da će se za svaku kalendarsku godinu umanjivati za 0,1 do koeficijenta 1,3). Iz svega navedenog proizilazi da se raspodjela javnih prihoda kantonima vrši sa jedinstvenog računa prema propisanim mjerilima iz ovog člana. Kad su u pitanju jedinice lokalne samouprave, njihovo učešće u raspodjeli prihoda sa jedinstvenog računa regulisano je članom 12. Zakona, na način da je utvrđena formula izračuna i određeni koeficijenti na osnovu broja stanovnika, površine opština, broja učenika u osnovnom obrazovanju, posebne rashodovne potrebe i indeks razvijenosti opština. Članom 24. posebno je regulisana raspodjela prihoda u Kantonu Sarajevo i to na način da se ukupni prihod iz člana 12. koji pripada Kantonu Sarajevo, doznačava Kantonu koji ih raspodjeljuje jedinicama lokalne samouprave. Iz svega navedenog proizilazi da se član 1. osporenog Zakona odnosi na učešće kantona u raspodjeli prihoda sa jedinstvenog računa, a u konkretnom slučaju promjena koeficijenta odražava posebne rashodovne potrebe Kantona Sarajevo, a ne jedinice lokalne samouprave. Naime, odredbe člana 4. stav 6. Evropske povelje i člana 56. Zakona o principima lokalne samouprave reguliše pravovremeno i na odgovarajući način konsultovanje u procesu donošenja odluka jedinica lokalne samouprave o svim stvarima koji ih se direktno tiču. Da bi izostanak konsultacija značio povredu prava jedinica lokalne samouprave, taj propis se mora izravno ticati istih, a što se u konkretnom slučaju ne odnosi na odredbu člana 1. osporenog Zakona. Naime, umanjenje koeficijenta, odnosno pondera Kantonu Sarajevo ne znači da će i jedinice lokalne samouprave biti uskraćene za pripadajući dio finansijskih sredstava jer se ista sredstva i dalje određuju i raspoređuju na način u skladu sa odredbama osnovnog Zakona, a koje odredbe nisu bile predmet izmjena u osporenom Zakonu, posebno imajući u vidu da prema članu 24. Zakona, jedinicama lokalne samouprave u Kantonu Sarajevo pripada 1,79 % prihoda po osnovu poreza na dohodak. Iste odredbe nisu bile predmet izmjena u osporenom Zakonu, a niti je za istu raspodjelu prihoda podnesen zahtjev za zaštitu prava na lokalnu samoupravu. Na osnovu svega izloženog, Sud smatra da osporenim Zakonom nije povrijeđeno pravo na lokalnu samoupravu navedenih opština iz razloga što se radi o izmjenama Zakona koji se direktno ne tiču jedinica lokalne samouprave, pa samim tim izostanak konsultacija ne predstavlja povredu prava na lokalnu samoupravu opština: Centar Sarajevo, Novo Sarajevo i Ilidža. Donošenjem odluke u meritumu, prestala je potreba za odlučivanjem o privremenoj mjeri. Imajući u vidu naprijed navedeno, riješeno je kao u izreci donesene presude. Ĉetvrtak, 24.11.2022. Ovu presudu Ustavni sud Federacije donio je jednoglasno u sastavu: Aleksandra Martinović, predsjednica Suda, Vesna Budimir, Mirjana Čučković, prof. dr Edin Muminović i dr sc. Kata Senjak, sudije Suda. Predsjednica Broj U-14/22 Ustavnog suda Federacije 26. oktobra 2022. godine Bosne i Hercegovine Sarajevo Aleksandra Martinović, s. r. KJKP "VODOVOD I KANALIZACIJA" D.O.O. SARAJEVO