Aktio

Federalno ministarstvo zdravstva

Pravilnik o stručnom usavršavanju zdravstvenih saradnika u oblasti psihoterapijskog savjetovanja za djecu i adolescente

Na osnovu člana 141. stav (4) Zakona o zdravstvenoj zaštiti ("Službene novine Federacije BiH", br. 46/10 i 75/13), federalni ministar zdravstva donosi

PRAVILNIK
O STRUČNOM USAVRŠAVANJU ZDRAVSTVENIH SARADNIKA U OBLASTI PSIHOTERAPIJSKOG SAVJETOVANJA ZA DJECU I ADOLESCENTE

I. OSNOVNE ODREDBE

Član 1.Predmet

Ovim pravilnikom se uređuje stručno usavršavanje zdravstvenih saradnika - psihologa uposlenih u centrima za mentalno zdravlje u zajednici u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Federacija) u oblasti psihoterapijskog savjetovanja za djecu i adolescente u centrima za mentalno zdravlje u zajednici (u daljnjem tekstu: edukacija), sadržaj i način edukacije, uvjeti za pristupanje edukaciji, plan i program edukacije, uvjeti za obavljanje edukacije i verifikacija nositelja edukacije, način obavljanja edukacije, provjere znanja, sastav i rad ispitne komisije, kao i izdavanje uvjerenja o uspješno završenoj provjeri znanja i sticanju zvanja psihoterapijski savjetnik za djecu i adolescente u centrima za mentalno zdravlje u zajednici.

Član 2.Opći cilj edukacije

(1) Edukacija iz člana 1. ovog pravilnika predstavlja organizirani oblik stručnog usavršavanja, odnosno teorijskog i stručno-praktičnog osposobljavanja psihologa, kao zdravstvenih saradnika, članova tima uposlenih u centrima za mentalno zdravlje u zajednici, za pružanje usluga psihoterapijskog savjetovanja za djecu i adolescente na primarnom nivou zdravstvene zaštite, kao dijela zaštite mentalnog zdravlja u Federaciji.

(2) Edukacija se provodi kao stručno usavršavanje, a u svrhu održavanja i unapređenja kvalitete zdravstvene zaštite, poboljšanja sigurnosti i učinkovitosti u radu sa djecom i adolescentima, odnosno u zaštiti mentalnog zdravlja stanovništva u Federaciji.

(3) Opći cilj edukacije je osiguranje efektivnije i efikasnije zdravstvene zaštite; dostupnosti specifičnih usluga psihoterapijskog savjetovanja za djecu i adolescente; kontinuiteta zdravstvene zaštite mentalnog zdravlja, bez diskriminacije u pogledu rase, boje kože, spola i spolne orijentacije, roda, jezika, vjeroispovijesti, invaliditeta, političkog ili drugog mišljenja, nacionalnog ili socijalnog porijekla, imovine, rođenja, bolesti ili drugog statusa.

(4) Edukaciju obavlja fakultet zdravstvenog usmjerenja koji ima odobrenje Federalnog ministarstva zdravstva (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) u skladu sa ovim pravilnikom.

Član 3.Specifični cilj edukacije

(1) Specifični cilj edukacije je osiguranje dodatnih znanja i vještina za zdravstvene saradnike - psihologe u pogledu međunarodno priznatih standarda u razvojnom pristupu djeci i adolescentima inkorporirajući humanistički i integrativni pristup (Geštalt, transakcionu analizu, integrativnu analizu, self psihologiju, istrasubjektivne teorije i teorije odnosa).

(2) Razvojni pristup djeci i adolescentima iz stava (1) ovog člana podrazumijeva potpuno razumijevanje potreba i razvojnih faza djece i adolescenata, odgovarajući odabir savjetodavnih metoda i tehnika za rad, i to adaptiranih u ovisnosti od faze razvoja i njihovih problema, odnosa sa porodicom, sa okolinom i dr., a sve u svrhu što uspješnijeg provođenja psihoterapijskog savjetodavnog rada sa djecom i adolescentima.

II. UVJETI ZA PRISTUPANJE EDUKACIJI

Član 4.Uvjeti za pristup edukaciji

(1) Zahtjev za edukaciju podnosi zdravstvena ustanova za uposlenika zdravstvenog saradnika - psihologa.

(2) Uz zahtjev iz stava (1) ovog člana za zdravstvenog saradnika - psihologa se dostavljaju dokazi o ispunjavanju sljedećih uvjeta:

  • a)
    dokaz o završenoj VSS - smjer psihologija (VII stepen) ili dokaz o završenom drugom ciklusu bolonjskog sistema obrazovanja - smjer psihologija (u daljnjem tekstu: psiholog);
  • b)
    potvrdu da je psiholog iz tačke a) ovog stava uposlenik centra za mentalno zdravlje u zajednici;
  • c)
    potvrdu o posjedovanju najmanje jedne godine radnog iskustva u struci, u oblasti zaštite mentalnog zdravlja, i
  • d)
    preporuku o afinitetu za rad sa djecom i adolescentima, te vještinama i iskustvu u radu sa djecom i adolescentima (ukoliko psiholog ima to iskustvo).

(3) Uz zahtjev iz stava (1) ovog člana obavezno se dostavlja biografija psihologa, te njegovo motivacijsko pismo za sudjelovanje u edukaciji.

Član 5.Odlučivanje o pristupu edukaciji

(1) Zahtjev za edukaciju iz člana 4. ovog pravilnika podnosi se Ministarstvu.

(2) Na osnovu podnesenog zahtjeva, a po provedenom postupku, federalni ministar zdravstva (u daljnjem tekstu: federalni ministar) donosi rješenje kojim se odobrava psihologu pohađanje edukacije ili rješenje kojim se zahtjev odbija kao neosnovan.

(3) Rješenje doneseno u smislu stava (2) ovog člana je konačno u upravnom postupku i protiv istog se može pokrenuti upravni spor saglasno propisima o upravnim sporovima.

(4) Rješenje iz stava (2) ovog člana federalni ministar može staviti van snage po saznanju da su nastupile okolnosti iz stava (4) člana 14. ovog pravilnika.

III. PLAN I PROGRAM EDUKACIJE

Član 6.Plan i program edukacije

(1) Edukacija se obavlja po Planu i programu koji je propisan ovim pravilnikom.

(2) Planom i programom edukacije utvrđuju se:

  • a)
    naziv i trajanje svakog modula,
  • b)
    šifra modula,
  • c)
    status,
  • d)
    naznaka stručnog profila za nositelja modula i stručnog saradnika,
  • e)
    cilj modula,
  • f)
    sadržaj,
  • g)
    ishod učenja,
  • h)
    način izvođenja nastave,
  • i)
    način praćenja i provjere znanja,
  • j)
    obaveze polaznika i
  • k)
    literatura.

(3) Plan i program edukacije za psihoterapijskog savjetnika za djecu i adolescente nalazi se u prilogu ovog pravilnika i čini njegov sastavni dio (Prilog 1.).

IV. UVJETI ZA OBAVLJANJE EDUKACIJE I VERIFIKACIJA NOSITELJA EDUKACIJE

Član 7.Uvjeti prostora, opreme i kadra

(1) Edukacija se obavlja na fakultetu zdravstvenog usmjerenja, koji u pogledu prostora, opreme i kadra ispunjava uvjete propisane ovim pravilnikom.

(2) Fakultet zdravstvenih studija mora ispuniti sljedeće opće uvjete, te uvjete prostora, opreme i kadra, i to kako slijedi:

a) Opći uvjeti:

  • -
    da je registriran za planiranje, organiziranje i provođenje djelatnosti visokog obrazovanja na sva tri ciklusa akademskog studija na teritoriji Bosne i Hercegovine;
  • -
    da je visokoškolska ustanova, u okviru koje fakultet djeluje, registrirana za djelatnost visokog obrazovanja sa višegodišnjim iskustvom na području Bosne i Hercegovine (najmanje 10 godina);
  • -
    da ima iskustvo u provođenju nastave iz oblasti zaštite mentalnog zdravlja;
  • -
    da ima dokaze o evidenciji i mjerenju kvaliteta izvedenih programa;
  • -
    da ima dokaze o saradnji sa međunarodnim partnerskim fakultetima i univerzitetima;
  • -
    da ima dokaze o saradnji sa uglednim ustanovama iste stručne oblasti u inostranstvu ili međunarodnim ustanovama kroz razmjenu stručnjaka, zajedničke stručne projekte ili druge vidove saradnje;
  • -
    da posjeduje akreditaciju na nivou univerziteta kojem fakultet pripada;
  • -
    da ima dokaze o saradnji sa zdravstvenim ustanovama sa područja Federacije, koje u okviru svoje djelatnosti pružaju usluge iz oblasti mentalnog zdravlja, i to najmanje po jedan ugovor o saradnji u provođenju praktične nastave sa: domom zdravlja i univerzitetsko kliničkom bolnicom;
  • -
    potpisanu i ovjerenu izjavu ovlaštene osobe koja zastupa fakultet zdravstvenog usmjerenja kojom potvrđuje da će se praktični dio nastave predviđene edukacijom organizirati na osnovu ugovora o saradnji sa zdravstvenim ustanovama iz alineje 8. ove tačke, a prema modulima i nastavnim jedinicama utvrđenim u Prilogu 1. ovog pravilnika.

b) Uvjeti prostora i opreme:

  • -
    prostor za edukaciju koji može omogućiti nesmetan rad 30 učesnika;
  • -
    tri manje prostorije za rad u grupama;
  • -
    prikladan namještaj u učionici;
  • -
    potrebnu opremu i nastavna pomagala neophodna za održavanje teorijske nastave;
  • -
    bibliotečko-informacijski centar i IT oprema kojom se omogućava pristup odgovarajućoj domaćoj i stranoj stručnoj literaturi, te prostor i opremu za praktično učenje;
  • -
    osigurano čuvanje i pohranjivanje dokumentacije;
  • -
    sanitarni čvor u blizini prostorija za nastavu.

c) Uvjeti kadra:

  • -
    da u smislu angažiranog akademskog osoblja ima minimalno 12 angažiranih osoba, u svim naučnim zvanjima, i to najmanje:
  • -
    u zvanju redovnog profesora - 3,
  • -
    u zvanju vanrednog profesora - 3,
  • -
    u zvanju docenta - 2;
  • -
    da ima minimalno dvije angažirane osobe u nastavnom procesu iz oblasti nauke koja se odnosi na mentalno zdravlje.

Član 8.Organiziranje edukacije

(1) Fakultet zdravstvenog usmjerenja teorijski i praktični dio edukacije organizira u skladu sa definiranim nastavnim jedinicama Plana i programa edukacije, uz angažman stalnih uposlenika fakulteta, kao i vanjskih saradnika ili vanjskih organizacija.

(2) U slučaju angažiranja vanjskih saradnika, fakultet zdravstvenog usmjerenja prilikom podnošenja zahtjeva za odobravanje obavljanja edukacije u skladu sa članom 9. ovog pravilnika podnosi o tome informaciju Ministarstvu.

(3) U slučaju angažiranja vanjskih organizacija (domaćih ili inostranih), fakultet zdravstvenog usmjerenja dužan je zaključiti poseban ugovor o saradnji sa tim organizacijama.

(4) Organizacije iz stava (3) ovog člana treba da imaju iskustva u educiranju psihoteapijskih savjetnika i psihoterapeuta za djecu i adolescente, po programima koji ispunjavaju standarde EIATSCYP (European Association for Interdisciplinary Services for Children and Young People), EUROCPS (European Centre for Psychotherapeutic Studies) i EAP (European Association for Psychotherapy).

Član 9.Zahtjev za obavljanje edukacije

(1) Ispunjenost uvjeta fakulteta zdravstvenog usmjerenja za obavljanje teorijskog i praktičnog dijela edukacije iz čl. 7. i 8. ovog pravilnika cijeni i utvrđuje Ministarstvo.

(2) Zahtjev za ocjenu ispunjenosti uvjeta za obavljanje edukacije podnosi se Ministarstvu.

(3) Uz zahtjev iz stava (2) ovog člana podnosi se sljedeća dokumentacija:

  • a)
    rješenje o registraciji izdano od nadležnog općinskog suda,
  • b)
    dokaz o posjedovanju prostora za izvođenje edukacije,
  • c)
    dokaze o ispunjavanju uvjeta utvrđenih u čl. 7. i 8. ovog pravilnika,
  • d)
    spisak stručnog kadra sa urednom ličnom dokumentacijom uposlenika koji su u stalnom radnom odnosu ili koji su angažirani na osnovu ugovora, a bit će uključeni u organiziranje i provođenje edukacije,
  • e)
    spisak opreme za provođenje edukacije,
  • f)
    dokaz o uplati federalne takse,
  • g)
    dokaz o uplati naknade za rad stručne komisije.

Član 10.Ocjena ispunjenosti uvjeta

(1) Po prijemu uredno dokumentiranog zahtjeva iz člana 9. ovog pravilnika, federalni ministar imenuje stručnu komisiju od najmanje tri člana, sa zadatkom da kod podnositelja zahtjeva izvrši neposredan uvid, te utvrdi ispunjenost uvjeta prostora, opreme i kadra za obavljanje edukacije.

(2) Stručna komisija iz stava (1) ovog člana sačinjava zapisnik, koji je sastavni dio dokumentacije, sa prijedlogom ministru o izdavanju odobrenja za obavljanje edukacije, odnosno sa prijedlogom o odbijanju podnesenog zahtjeva kao neosnovanog.

(3) Stručna komisija odgovara za istinitost podataka navedenih u zapisniku iz stava (2) ovog člana.

(4) Članovima stručne komisije pripada naknada čiju visinu rješenjem utvrđuje federalni ministar.

Član 11.Rješenje federalnog ministra

(1) Na osnovu podnesenog dokumentiranog zahtjeva, a po provedenom postupku propisanom članom 10. ovog pravilnika, federalni ministar donosi rješenje kojim fakultetu zdravstvenog usmjerenja iz člana 9. ovog pravilnika odobrava obavljanje edukacije u skladu sa ovim pravilnikom ili rješenje kojim se zahtjev odbija kao neosnovan.

(2) Rješenje doneseno u smislu stava (1) ovog člana je konačno u upravnom postupku i protiv istog se može pokrenuti upravni spor saglasno propisima o upravnim sporovima.

Član 12.Poslovi i zadaci nositelja odobrenja

Fakultet zdravstvenog usmjerenja iz člana 11. ovog pravilnika (u daljnjem tekstu: nositelj edukacije) obavezan je obavljati sljedeće poslove i zadatke:

  • a)
    organizirati i provoditi edukaciju po Planu i programu, teorijski i praktični dio, na način i pod uvjetima predviđenim ovim pravilnikom;
  • b)
    blagovremeno dostavljati edukacijske materijale polaznicima edukacije;
  • c)
    u cilju kontinuiranog poboljšanja procesa edukacije sugerirati Ministarstvu određene izmjene, dopune i poboljšanja u sadržaju modula, ukoliko je potrebno ili nakon sugestija polaznika edukacije;
  • d)
    vršiti mjerenja i analize neophodne za unapređenje kvaliteta nastavnog procesa;
  • e)
    voditi evidenciju o završenim modulima i rezultatima testiranja polaznika edukacije nakon svakog modula, kao i rezultatima završnog testiranja;
  • f)
    supotpisivati uvjerenja o uspješno obavljenoj edukaciji polaznicima edukacije;
  • g)
    podnositi redovne izvještaje Ministarstvu nakon obavljene edukacije i obavljene završne provjere znanja;
  • h)
    učestvovati u evaluaciji kvalitete edukacij;
  • i)
    obavljati i druge poslove i zadatke povezane sa provođenjem edukacije.

Član 13.Promjene u vezi ispunjavanja uvjeta

(1) Ako tokom obavljanja edukacije nastanu promjene u vezi ispunjavanja uvjeta na osnovu kojih je izdato rješenje iz člana 11. ovog pravilnika, nositelj edukacije obavezan je o navedenim promjenama obavijestiti Ministarstvo, i to u roku od 90 dana od dana nastupanja promjene.

(2) U slučaju iz stava (1) ovog člana, nositelju edukacije koji više ne ispunjava uvjete iz čl. 7. i 8. ovog pravilnika, federalni ministar rješenjem ukida odobrenje za obavljanje edukacije izdato u smislu člana 11. ovog pravilnika.

(3) Rješenje doneseno u smislu stava (2) ovog člana je konačno u upravnom postupku i protiv istog se može pokrenuti upravni spor saglasno propisima o upravnim sporovima.

V. NAČIN OBAVLJANJA EDUKACIJE, PROVJERE ZNANJA, SASTAV I RAD ISPITNE KOMISIJE, KAO I IZDAVANJE UVJERENJA O USPJEŠNO ZAVRŠENOJ PROVJERI ZNANJA ZA PSIHOLOGE

Član 14.Način obavljanja edukacije

(1) Edukacija se provodi saglasno Planu i programu edukacije koji je utvrđen ovim pravilnikom, a u smislu člana 6. ovog pravilnika.

(2) Edukacija traje dvije školske godine, i to ukupno 1800 sati u rasporedu kako slijedi:

  • a)
    Prisustvovanje svim modulima - teorijski i istraživački rad, uz istraživanje i iščitavanje literature kroz samostalan rad uz konsultaciju predavača - 450 sati;
  • b)
    Minimalno 210 sati kliničke prakse;
  • c)
    Minimalno 120 sati supervizije sa supervizorom kojeg je odobrio nositelj edukacije;
  • d)
    Minimalno 90 sati lične terapije sa terapeutom kojeg je odobrio nositelj edukacije;
  • e)
    Predati svi eseji tokom edukacije (4 eseja, 2 lična razvojna profila) - ukupno 300 sati;
  • f)
    Predato pet završenih instrumenata za praćenje oporavka djece ili adolescenata - 180 sati;
  • g)
    Predat završni rad;
  • h)
    Prijava za završni ispit;
  • i)
    Pridržavanje etičkog kodeksa;
  • j)
    Položen usmeni ispit pred komisijom - 450 sati.

(3) Edukacija se, u pravilu, obavlja u redovnom radnom vremenu.

(4) Polaznik edukacije obavezan je prisustvovati na 100% nastave svakog dijela svih utvrđenih modula Plana i programa edukacije. Ukoliko polaznik edukacije nije prisustvovao nastavi u predviđenom minimumu, nositelj edukacije dužan je o tome izvijestiti zdravstvenu ustanovu u kojoj je polaznik edukacije uposlen, kao i Ministarstvo.

(5) Predavači angažirani u procesu edukacije dužni su da potpišu izjave kojima se obavezuju da će pripremiti pisane materijale za polaznike edukacije, u dijelu nastavnih cjelina za čije su provođenje zaduženi.

Član 15.Provjera znanja polaznika i sastav i rad komisije

(1) Provjera znanja polaznika edukacije obavlja se poslije završenog svakog modula, i to od strane nositelja modula (u daljnjem tekstu: modularna provjera znanja), na način utvrđen Planom i programom edukacije.

(2) Završnu provjeru znanja polaznika edukacije obavlja ispitna komisija koja se sastoji od tri člana, a organizira se nakon okončanja nastave po svim modulima.

(3) Članove ispitne komisije iz stava (2) ovog člana imenuje federalni ministar posebnim rješenjem iz reda stručnjaka u oblasti dječije i adolescentne psihoterapije i savjetovanja, kao i stručnjaka u oblasti zaštite mentalnog zdravlja, odnosno stručnjaka koji su provodili edukaciju, a na prijedlog nositelja edukacije.

Član 16.Završna provjera znanja

(1) Završnoj provjeri znanja može pristupiti samo onaj polaznik edukacije koji je redovno pohađao nastavu iz teorijskog i praktičnog dijela svih utvrđenih modula Plana i programa edukacije i koji je uspješno prošao sve modularne provjere znanja.

(2) Završna provjera znanja polaznika edukacije sastoji se iz teorijskog i praktičnog dijela, a definira se u skladu sa tematskim sadržajima nastavnih cjelina, odnosno modula od kojih se sastoji edukacija.

(3) Završna provjera znanja za polaznike edukacije organizira se u četiri dijela, i to kako slijedi:

  • a)
    prvi dio ispita je studija slučaja (10.000 - 13.000 riječi). Polaznik mora prikazati klijenta koji dolazi iz njegovog glavnog područja prakse. Svaki polaznik dobija na uvid smjernice; studija slučaja mora biti napravljena prema njima. Ovaj dio ispita se procjenjuje ocjenom: "zadovoljio" ili "nije zadovoljio".
  • b)
    drugi dio ispita je praktični i usmeni ispit. Primjer ovog dijela ispita se radi u radionicama. Cilj ovog dijela ispita je omogućavanje polazniku da demonstrira svoje savjetodavne vještine u manjoj grupi i pokaže jasnu razliku između savjetodavnog i psihoterapijskog rada, u vremenskom okviru od 30 minuta (seansa). Nakon seanse polaznik mora odgovoriti na teorijska i metodološka pitanja koja su vezana za posao koji je upravo obavio. Obje cjeline drugog dijela ispita se procjenjuju ocjenom: "zadovoljio" ili "nije zadovoljio".
  • c)
    treći dio ispita sastoji se od javne prezentacije jedne od glavnih tema iz područja dječjeg i adolescentnog psihoterapijskog savjetovanja gdje se od polaznika očekuje da demonstrira akademske sposobnosti na izabrane teme. Nakon prezentacije publika i ispitivači polazniku postavljaju pitanja. Ovaj dio ispita se procjenjuje ocjenom: "zadovoljio" ili "nije zadovoljio".
  • d)
    četvrti dio ispita sastoji se od završne riječi predsjednika ispitne komisije o polazniku edukacije, odnosno kandidatu za sticanje zvanja "Psihoterapijskog savjetnika za djecu i adolescente u centrima za mentalno zdravlje u zajednici" koji slijedi nakon kratkog vijećanja članova komisije.

(4) O toku provjere znanja vodi se zapisnik u koji se unose lični podaci polaznika edukacije čije se znanje provjerava i podaci o sadržaju provjere.

Član 17.Ponovna provjera znanja

(1) Provjeri znanja može se pristupiti najviše dva puta, s tim da između provjera znanja mora proći najmanje 30 dana.

(2) U slučaju da polaznik edukacije u razdoblju od najviše dvije godine od završetka edukacije, i nakon druge provjere znanja ne zadovolji, upućuje se na ponovno obavljanje edukacije.

(3) Ukoliko polaznik edukacije ne postigne uspjeh ni nakon druge provjere znanja, nositelj edukacije koji je organizirao provjeru znanja dužan je izvijestiti o tome zdravstvenu ustanovu u kojoj je polaznik edukacije uposlen, kao i Ministarstvo.

Član 18.Uvjerenje o uspješnoj provjeri znanja

(1) Nositelj edukacije, koji je organizirao provjeru znanja dužan je najkasnije u roku od 15 dana od dana provjere znanja dostaviti zapisnike i drugu dokumentaciju Ministarstvu, a radi izdavanja uvjerenja o uspješnoj provjeri znanja za psihologe i sticanju stručnog naziva "psihoterapijski savjetnik za djecu i adolescente u centrima za mentalno zdravlje u zajednici" (u daljnjem tekstu: uvjerenje).

(2) Polazniku edukacije koji je uspješno završio provjeru znanja federalni ministar izdaje uvjerenje iz stava (1) ovog člana, čiji je sastavni dio popis modula Plana i programa edukacije sa pregledom kompetencija stečenih tokom edukacije.

(3) Uvjerenje potpisuje federalni ministar, dekan fakulteta zdravstvenog usmjerenja, tj. nositelj edukacije, kao i predsjednik ispitne komisije.

(4) Sadržaj i izgled uvjerenja sastavni je dio ovog pravilnika (Prilog 2.).

Član 19.Troškovi edukacije i završne provjere znanja

(1) Troškove edukacije, kao i završne provjere znanja utvrđuje federalni ministar posebnim rješenjem, na prijedlog nositelja edukacije.

(2) Troškove edukacije, kao i završne provjere znanja snosi dijelom zdravstvena ustanova koja je uputila polaznika edukacije na edukaciju saglasno odredbama ovog pravilnika, u iznosu od 70% utvrđene cijene, i psiholog (polaznik edukacije), lično, u iznosu od 30% utvrđene cijene.

(3) Troškovi edukacije i završne provjere znanja uplaćuju se u iznosu propisanom rješenjem ministra iz stava (1) ovog člana, i to na račun nositelja edukacije, ovlaštenog u skladu sa odredbama ovog pravilnika, a nakon donesenih rješenja federalnog ministra u smislu člana 5. ovog pravilnika kojima se polaznicima edukacije odobrava pohađanje edukacije.

Član 20.Evidencije i dokumentacija

(1) O polaznicima edukacije koji su uspješno završili provjeru znanja Ministarstvo vodi evidenciju.

(2) Dokumentaciju u vezi provođenja edukacije vodi i arhivira fakultet zdravstvenog usmjerenja koji je nositelj edukacije, uz obavezu poštivanja propisa o zaštiti ličnih podataka.

VI. PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Član 21.

(Priznavanje edukacije obavljene u Federaciji,

odnosno u Bosni i Hercegovini, kao i u inostranstvu)

Psihologu koji je obavio edukaciju za psihoterapijskog savjetnika za djecu i adolescente, u Federaciji, odnosno u Bosni i Hercegovini, kao i u inozemstvu, može se priznati plan i program obavljene edukacije, ukoliko ista odgovara Planu i programu edukacije propisanom ovim pravilnikom, kao i uspješno završena provjera znanja nakon obavljene edukacije.

Član 22.Zahtjev za priznavanje edukacije

(1) Priznavanje edukacije iz člana 21. ovog pravilnika vrši federalni ministar, a na osnovu podnesenog dokumentiranog zahtjeva psihologa.

(2) Uz zahtjev iz stava (1) ovog člana, prilaže se:

  • a)
    dokaz o završenoj VSS - smjer psihologija (VII stepen) ili dokaz o završenom drugom ciklusu bolonjskog sistema obrazovanja - smjer psihologija, a ako je fakultet završen u inostranstvu, uz ovjerenu diplomu dostavlja se i nostrifikacija diplome;
  • b)
    plan i program obavljene edukacije za psihoterapijskog savjetnika za djecu i adolescente ovjeren od strane organa koji ga je donio, a ako je u pitanju plan i program iz inostranstva, prevod istog sa ovjerom ovlaštenog prevoditelja, i
  • c)
    uvjerenje o uspješnoj provjeri znanja za psihoterapijskog savjetnika za djecu i adolescente iz člana 21. ovog pravilnika.

Član 23.Rješenje o priznavanju edukacije

(1) Na osnovu podnesenog zahtjeva iz člana 22. ovog pravilnika, a po provedenom postupku, federalni ministar donosi rješenje.

(2) Rješenje doneseno u smislu stava (1) ovog člana je konačno u upravnom postupku i protiv istog se može pokrenuti upravni spor saglasno propisima o upravnim sporovima.

Član 24.Stupanje na snagu

Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH".

Broj 01-37-0148-1/19
28. januara 2019. godine
Sarajevo

Ministar
Doc. dr. Vjekoslav Mandić, s. r.

Prilog 1.

PLAN I PROGRAM EDUKACIJE

PRILOG 1.

FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE
Federalno ministarstvo zdravstva

"PSIHOTERAPIJSKO SAVJETOVANJE ZA DJECU I ADOLESCENTE U CENTRIMA ZA MENTALNO ZDRAVLJE U ZAJEDNICI"

-Plan i program edukacije-

1. OPĆI DIO PROGRAMA EDUKACIJE

1.1. Naziv programa

Dvogodišnji program stručne edukacije pod nazivom "Psihoterapijsko savjetovanje za djecu i adolescente u centrima za mentalno zdravlje u zajednici", namijenjene psiholozima, kao zdravstvenim saradnicima, uposlenim u centrima za mentalno zdravlje u zajednici, kao posebnim službama koje djeluju u okviru doma zdravlja.

1.2. Trajanje edukacije

Edukacija traje dvije školske godine, i to ukupno 1800 sati u rasporedu kako slijedi:
- Prisustvovanje svim modulima - teorijski i istraživački rad, uz istraživanje i iščitavanje literature kroz samostalan rad uz konzultaciju predavača - 450 sati;
- Minimalno 210 sati kliničke prakse;
- Minimalno 120 sati supervizije sa supervizorom kojeg je odobrio nositelj edukacije;
- Minimalno 90 sati osobne terapije sa terapeutom kojeg je odobrio nositelj edukacije;
- Predani svi eseji tokom edukacije (4 eseja, 2 osobna razvojna profila) - ukupno 300 sati;
- Predano pet završenih instrumenata za praćenje oporavka djece ili adolescenata - 180 sati;
- Predan završni rad;
- Prijava za završni ispit;
- Pridržavanje etičkog kodeksa;
- Položen usmeni ispit pred povjerenstvom - 450 sati.
Edukacija se, u pravilu, obavlja u redovnom radnom vremenu.

2. OPIS PROGRAMA

2.1. Podaci o Programu edukacije

Naziv Programa

Dvogodišnji Program edukacije pod nazivom

"Psihoterapijsko savjetovanje za djecu i adolescente u centrima za mentalno zdravlje u zajednici"

Uvjerenje

Psihoterapijski savjetnik za djecu i adolescente u centrima za mentalno zdravlje u zajednici

Trajanje edukacije

2 godine - 4 semestra

Broj sati uloženih u edukaciju

1800 sati

Dvogodišnji program edukacije pod nazivom "Psihoterapijsko savjetovanje za djecu i adolescente u centrima za mentalno zdravlje u zajednici" namijenjen je diplomiranim psiholozima i magistrima psihologije, onima koji rade sa djecom/mladima u centrima za mentalno zdravlje u zajednici u Federaciji Bosne i Hercegovine. Polaznici edukacije trebaju biti motivirani za edukaciju i spremni za sve zahtjeve rada na sebi u grupi i ličnog rasta i razvoja koji donosi edukacija. Edukacija pruža bazu svima koji svakodnevno rade s djecom i mladima. Studij traje četiri semestra, uključujući teoriju, istraživanje i proučavanje literature, kliničku praksu, kliničku superviziju, osobni razvoj, te pisanje eseja, osobnih razvojnih profila i završnog rada.

2.2. Sadržaj nastave i kompetencije koje polaznik stiče završetkom studija

Dvogodišnji program edukacije pod nazivom "Psihoterapijsko savjetovanje za djecu i adolescente u centrima za mentalno zdravlje u zajednici" temelji se na razvojnom pristupu djeci i mladima inkorporirajući humanistički i integrativni pristup/Geštalt, TA, obiteljska, KBT/, te Self psihologiju, intrasubjektivne teorije i teorije odnosa kako što uspješnije raditi savjetodavni rad s djecom i mladim. S obzirom na specifičnosti djece i adolescenata, edukacija je bazirana na razumijevanju potreba i razvojnih faza djece i mladih, te u skladu sa njihovim specifičnostima odabire se savjetodavna metoda i tehnika, integrirajući holistički i individualni pristup. Odnos dijete – savjetodavac je bitan dio procesa "oporavka", stoga se edukacija bazira na razumijevanju dinamike odnosa uključujući i značajne fenomene transfera - kontratransfera, projektivne identifikacije, paralelnog procesa, sekundarne traumatizacije, ali i sekundarne rezilijentnosti, u terapijsko savjetodavnom odnosu. Program edukacije temelji se na razvojnom pristupu djeci i mladima inkorporirajući humanistički i integrativni pristup (Geštalt, transakcijsku analizu, integrativnu analizu, self psihologiju, intrasubjektivne teorije i teorije odnosa).
Svi moduli su obavezni. Ukoliko polaznik izostane do dva (2) modula tokom akademske godine, može nastaviti pohađati edukaciju, ali mora nadoknaditi propušteno kroz pisanje eseja i istraživanje literature predviđene za modul koji je propustio.
Ukoliko polaznik izostane sa više od dva (2) modula u toku akademske godine, tada gubi pravo nastavka školovanja sa svojom grupom, te mora pauzirati i upisati nastavak edukacije sa sljedećom generacijom. Polaznik preuzima odgovornost da izvršava svoje obaveze u skladu sa zadatim programom (pisanje eseja, osobnih razvojnih profila, individualne terapije i sl.).
Uvođenjem jedinstvenih evropskih kriterija, te povezivanjem s drugim sličnim Univerzitetima/Organizacijama/Institutima/Asocijacijama, omogućava se uključivanje učesnika u module i programe u drugim zemljama članicama. Time se omogućava, ne samo, dodatno znanje i sposobnosti za rad sa djecom i mladima, već koordinirana saradnju s drugim evropskim zemljama i stručnjacima, razmjena iskustva i dobre kliničke prakse, već i mogućnost za kreiranje zajedničkih programa i pristupa u zaštiti djeteta.
Po uspješnom završetku ovog programa edukacije, polaznici će moći razlikovati psihoterapijsko savjetovanje djece i adolescenata od psihoterapijskog tretmana, kao i od savjetovanja koje se realizira sa odraslim klijentima. Polaznici edukacije će moći kritički procijeniti najistaknutija akademska istraživanja, analizirati profesionalne situacije i rješavati probleme u oblasti psihoterapijskog savjetovanja razvojne dobi. Polaznici će biti u mogućnosti učinkovito komunicirati s različitim učesnicima kroz sudjelovanje na konferencijama, kongresima i seminarima. Polaznici će biti u stanju analizirati i primijeniti Konvenciju o pravima djeteta, etička načela u ovoj veoma osjetljivoj oblasti, primijeniti Hodogram postupanja u zaštiti djece, sarađivati sa institucijama i razmjenjivati informacije poštujući etička načela i pitanja u radu sa djecom, moći očuvati integritet profesije i izgraditi povjerenje sa klijentima i obiteljima, što je od presudne važnosti za uspješnost savjetodavnog tretmana.
Polaznici edukacije su osposobljeni da stečena znanja i vještine upotrebljavaju za kreiranje optimalnih savjetodavnih uvjeta sa ciljem zaštite integriteta djeteta, ublažavanja ili otklanjanja problema zbog kojeg se javljaju na savjetovanje, te da djeci i roditeljima/starateljima (institucijama) pomognu svojim znanjem i iskustvom da zajedno dođu do optimalnog rješenja. Na osnovu vještina usvojenih tokom edukacije bit će osposobljeni kreirati rješenja za problem sa kojima se mogu suočiti u svom radu.
Nakon završenog programa edukacije pod nazivom "Psihoterapijsko savjetovanje za djecu i adolescente u centrima za mentalno zdravlje u zajednici", polaznici su osposobljeni:
- analizirati i uporediti različite razvojne faze kod djece i adolescenata
- prepoznati probleme razvojne dobi
- primijeniti širok raspon stečenih znanja o načelima, dijelovima, vrstama i pravilima (standardima) koji važe u psihoterapijskom savjetovanju razvojne dobi i iskustva stečena tokom edukacije u savjetodavnom radu sa djecom i adolescentima, njihovim roditeljima i institucijama
- pratiti, kontrolirati, analizirati i biti odgovorni za savjetodavni terapijski tok
- povezati i primjeniti zakonske propise koji se dovode u vezu sa psihoterapijskim savjetovanjem razvojne dobi, sa posebnim naglaskom na zlostavljanje i zanemarivanje djece uključujući i otuđenje djeteta
- da kontinuirano rade na osobnom rastu i razvoju, kao i svjesnost o važnosti stalne supervizije i intervizije za kvalitetu rada i sprječavanje radnog sagorijevanja
- da steknu znanja, vještine i osobne kvalitete neophodne za daljnji razvoj karijere i interes za cjeloživotno učenje, kao i za sticanje certificiranih zvanja iz oblasti psihoterapijskog savjetovanja za djecu i adolescente
- da argumentirano zagovaraju za dobrobit svojih klijenata i da kritički analiziraju rad kolega u slučajevima kada je dobrobit djece u pitanju
- da uvijek, i prije svega, argumentirano zagovaraju najbolji interes djeteta i da dijete uvijek bude u centru.

2.3. Struktura modula tokom edukacije

Opis

Sati

Teorija i istraživanje i iščitavanje literature – samostalno učenje

450

Klinička praksa

210

Klinička supervizija

125

Individualna terapija

100

Eseji

180

Osobni razvojni profili

120

Predani završni instrumenti za praćenje oporavka djece ili adolescenata (ASEBA)

180

Završni rad

435

Ukupno

1800

Program edukacije sadrži 15 modula, te završni rad s ukupnim opterećenjem 1800 sati. Polaznik je u obavezi da pohađa minimalno 100 sati individualne terapije, 125 sati kliničke supervizije, te da realizira 210 sati kliničke prakse. Tokom svake godine stručne edukacije polaznici pišu dva eseja (po jedan u svakom semestru), te osobni razvojni profil tokom svake godine. Na kraju procesa edukacije, a neposredno pred završni ispit, studenti su dužni predati završne instrumente za praćenje oporavka djece ili adolescenata (ASEBA instrument). Potom rade završni rad, čiji teorijski okvir, pisani rad i sažetak uz praktičnu prezentaciju brane kada ispune sve druge uvjete. Završni rad zahtjeva 435 sati rada.
Nastava se odvija u ciklusima, i to jednom mjesečno (od petka do nedjelje), u trajanju od ukupno 30 sati (20 aktivnih sati nastave i 10 sati izučavanja literature i samostalnih vježbi tokom modula). Svako predavanje obuhvata grupni proces, teorijska predavanja profesora, vježbe u malim grupama, superviziju prakticiranu u velikoj grupi, praktični rad, razvoj vještina i osobni rad na sebi. Nastava je organizirana kroz integrirani intenzivni modularni pristup što se kroz praksu pokazalo kao najefikasnije rješenje. Svakog mjeseca realizirat će se po jedan modul, nakon čega polaznici imaju vrijeme za samostalni rad, istraživanje literature, konsultativni rad sa profesorom i stručnim saradnicima u nastavi (kroz direktnu ili online komunikaciju), kao i aktivni rad na osobnom rastu i razvoju. U nastavku je prikazan hodogram nastavnih jedinica.

2.4. Hodogram nastavnih jedinica

Šifra predmeta

Naziv predmeta

Broj sati (P+V+L+I)

Status predmeta

CMZ101

Razvojna psihologija i neuroznanost

30 (15+4+10+1)

Obavezni

CMZ102

Razvoj ličnosti

30 (15+4+10+1)

Obavezni

CMZ103

Razvojna psihopatologija 1

30 (15+4+10+1)

Obavezni

CMZ 104

Razvojna psihopatologija 2

30 (15+4+10+1)

Obavezni

CMZ105

Psihodijagnostika djeci i adolescenata

30 (15+4+10+1)

Obavezni

CMZ106

Rad sa traumatiziranom i zlostavljanom djecom i adolescentima

30 (15+4+10+1)

Obavezni

CMZ107

Uvod u istraživački rad i monitoring

30 (15+4+10+1)

Obavezni

CMZ108

Self i teorija odnosa

30 (15+4+10+1)

Obavezni

CMZ109

Transfer i kontratransfer i Projektivna identifikacija

30 (15+4+10+1)

Obavezni

CMZ110