Aktio

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine

Odluka o usvajanju izvještaja o realizaciji bilansa energetskih potreba Federacije Bosne i Hercegovine u 2017. godini

Na osnovu člana 19. stav (2) Zakona o Vladi Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 1/94, 8/95, 58/02, 19/03, 2/06 i 8/06), na prijedlog Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije, Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, na 171. sjednici, održanoj 07.02.2019. godine, donosi

ODLUKU
O USVAJANJU IZVJEŠTAJA O REALIZACIJI BILANSA ENERGETSKIH POTREBA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE U 2017. GODINI

I.

Usvaja se Izvještaj o realizaciji bilansa energetskih potreba Federacije Bosne i Hercegovine u 2017. godini (u daljem tekstu: Izvještaj).

II.

Izvještaj iz tačke I. ove odluke sastavni je dio ove odluke.

III.

Ova odluka stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH".

V. broj 109/2019
07. februara 2019. godine
Sarajevo

Premijer
Fadil Novalić, s. r.

IZVJEŠTAJ O REALIZACIJI BILANSA ENERGETSKIH POTREBA FEDERACIJE BiH U 2017. GODINI
Mostar, juni 2018. godine

UVOD

Izvještaj predstavlja Finalni izvještaj o realizaciji Bilansom planiranih energetskih potreba Federacije BiH u periodu januar - decembar 2017. g., uključujući energetske pokazatelje ostvarenja Bilansa u 2016. godini i obuhvata slijedeće osnovne energente i energiju:
- UGALJ,
- ELEKTRIČNA ENERGIJA,
- DERIVATI NAFTE i
- PRIRODNI GAS.
Osnova za izradu Izvještaja su podaci energetskih subjekata: rudnici uglja, JP EP BiH, EP HZ-HB, BH-GAS i uvoznici naftnih derivata, analiza tih podataka i energetskih pokazatelja, te procjena Sektora energije Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije.
Pri strukturiranju energetskih pokazatelja nastojali smo da, i pored niza specifičnosti, svaki od četiri posmatrana segmenta prilagodimo jedinstvenoj matrici podataka čiji glavni parametri jesu:
A - Proizvodnja
B - Razmjena
C - Potrošnja
a dinamički prikaz je dat u mjesečnom intervalu.
U zadnjoj koloni bilansne tabele date su bilansne razlike (Proizvodnja + Razmjena - Potrošnja) iz kojih se vidi da li ukupno snabdijevanje energentima (Proizvodnja + Razmjena) zadovoljava ukupnu Potrošnju.
A. Proizvodnja: U energetskom bilansu FBiH proizvodnja se prvenstveno odnosi na domaće energetske resurse ugalj i hidro energiju. Ugalj se najvećim dijelom transformira u električnu energiju i u odnosu na vodne snage u ukupnoj proizvodnji električne energije u Federaciji BiH, posmatranom periodu, participira u omjeru 70,95% termoelektrane, 26,32% hidroelektrane a MHE, distributivne HE, industrijske TE i SE ukupno 2,73%.
Ugalj (mrki i lignit) se proizvodi u deset rudnika na teritoriji Federacije BiH (Kakanj, Zenica, Breza, Bila, Gračanica, Kreka, Đurđevik, Banovići, Tušnica i Kamengrad) za potrebe proizvodnje električne energije i toplote, industrije i široke potrošnje.
Električna energija se proizvodi iz domaćeg uglja u dvije termoelektrane (Kakanj i Tuzla) a iz hidroresursa u devet hidroelektrana (Rama, Jablanica, Grabovica, Salakovac, Mostar, Čapljina, Jajce 1, Jajce 2, Peć Mlini i Mostarsko blato) i nekoliko distributivnih elektrana. Takođe, u termoelektranama se proizvode toplotna energija i tehnološka para.
Transformacija sunčeve energije u električnu energiju odvija se u solarnim elektranama u vlasništvu nezavisnih proizvođača.
B. Razmjena
(Uvoz-Izvoz): Saldo uvezenih i izvezenih količina.
Uvoze se prirodni gas i derivati nafte, kao i nedostajuća količina električne energije potrebna da se zadovolje potrebe potrošača. U stavku uvoza električne energije uključene su i nabavke u okviru naturalne razmjene sa elektroenergetskim sistemima izvan F BiH. Prirodni gas se uvozi iz Ruske Federacije a uvezene količine se očitavaju u Mjerno-regulacionoj stanici Karakaj (Zvornik). Potrošače Federacije BiH snabdijeva BH-GAS a ulazne količine i kontrola kvaliteta se očitavaju u Mjerno-regulacionoj stanici Starić (Kladanj). Derivate nafte, prema podacima kojima raspolaže ovo Ministarstvo, izvještaj o uvozu dostavljali su registrovani uvoznici.
Izvoze se električna energija, u koju su uključene i isporuke potrošačima van Federacije BiH, i manje količine uglja.
C. Potrošnja: Ugalj je najvećim dijelom plasiran u termoelektrane, potom za potrebe drugih industrijskih postrojenja i u široku potrošnju. Električna energija je isporučena direktnim potrošačima (Acelor Mittal Zenica, Željezara Ilijaš, Željeznice BiH, Cementara Kakanj, KTK Visoko) i distributivnim preduzećima u sastavu JP EP BiH i EP HZ-HB. Derivati nafte isporučeni su rudnicima, termoelektranama, ostalim industrijskim objektima i distributerima, a prirodni gas potrošačima direktno priključenim na gasovod (Acelor Mittal Zenica, Željezara Ilijaš, IGM Visoko, TC Kakanj, Cimos Zenica i Junuzović kopex) i distributerima (Sarajevogas Sarajevo,Visoko Ekoenergija).
U zadnjoj koloni su prikazane:
Razlike: Odnose se na razliku između snabdijevanja (proizvodnja plus/minus razmjena) i potrošnje.

SLIKE

Uvod

U 2017. godini, planirana je ukupna proizvodnja električne energije u iznosu od 9.437,1 GWh, i to hidroelektrane 2.987,3 GWh, a termoelektrane 6.215,3 GWh kao i distributivne HE, industrijske TE i male HE ukupno 234,5 GWh. Ukupna potrošnja u Federaciji BiH planirana je u iznosu od 8.495,63 GWh.
U 2017. godini proizvodnja je realizovana cca. 90% od planirane količine i iznosila je 8.467,40 GWh.

Elektroenergetske prilike u 2017. godini

Posmatrani period i rad elektroenergetskog sistema u Federaciji BiH karakteriše sljedeće:
- veća ukupna potrošnja električne energije od planirane za 2%.
- proizvodnja električne energije je realizovana u iznosu 8.467,4 GWh što je 90% od bilansom planirane,
- bruto distributivna potrošnja odstupa 57 GWh od planirane,
- manja potrošnje kod direktnih potrošača za cca. 6% u odnosu na plan,
- ukupno ostvarena proizvodnja termoelektrana manja od plana za 3,3%,
- u TE Kakanj ukupno ostvarena proizvodnja od 2.546,5 GWh predstavlja najveću ostvarenu proizvodnju u posljednje 22 god.,
- ukupna nabavka uglja manja za 544.302 t ili za 8,3% od bilansom planirane, a za 252.208 t ili za 4,4% veća od prošlogodišnje,
- zalihe uglja na depoima TE na kraju 2017. godine iznosile su 143.955 t što je manje za 446.957 t od plana.

Proizvodnja električne energije

U 2017. godini proizvodnja električne energije ostvarena je u iznosu od 8.467,4 GWh, odnosno 10% manje od plana, a u odnosu na 2016. godinu proizvodnja je bila niža za 5,5% odnosno 495 GWh.
U ukupnoj proizvodnji učešće hidroelektrana je 26,32%, učešće termoelektrana je 70,95% a ostali (MHE, distributivne HE, industrijske TE i SE) 2,73% od ukupne proizvodnje.
Analizom pokazatelja može se zaključiti sljedeće:
- Proizvodnja električne energije u hidroelektranama niža je od planirane za cca. 25% tj. niža je za 758 GWh g.
- U hidroelektanama kojim upravlja JP Elektroprivreda BiH (Jablanica, Salakovac, Grabovica i distributivne hidroekektrane), zbog loših hidroloških prilika, proizvele su 1.1.001,8GWh, što je za 477,0 GWh ili za 32,3% manje od plana, a za 462,6 GWh ili za 31,6% manje od prošlogodišnje proizvodnje hidroelektrana. U hidroelektranama kojima upravlja JP EP HZHB (Rama, Mostar, Čapljina, Jajce 1, Jajce 2, Peć Mlini i Mostarsko blato) ukupna proizvodnja realizovana je u obimu od 1.287,41 GWh što je 81,74% od planirane proizvodnje u 2017. godini.
- Termoelektrane Tuzla i Kakanj u 2017. godini ostvarile su proizvodnju od ukupno 6.007,2 GWh, što je za 208,0 GWh ili za 3,3% manje od plana, a za 226,9 GWh ili za 3,9% više od proizvodnje u 2016. godini.
U termoelektranama je u 2017. godini nabavljeno 6.035.698 tona uglja, što je više za 544.302 tone ili za 8,3% manje oc bilansom planiranih nabavki. U odnosnu na 2016. god., ukupna nabavka uglja bila je veća za 252,208 tona ili za 4,4%. Ostvarene zalihe uglja na depoima termoelektrana na dan 31.12.2017. godine iznosile su 143.955 tona što je za 446.957 tona manje od planiranih. Od toga su ukupne zalihe uglja na depou TE Tuzla iznosile 72.678 tona, a na depou TE Kakanj 71.277 tona.

Potrošnja električne energije

  • -
    U 2017. godini ostvarena je ukupna potrošnja električne energije u iznosu od 8.627,34 GWh, što predstavlja cca.102% u odnosu na bilansom planiranu potrošnju, a što u odnosu na 2016. godinu predstavlja povećanje potrošnje za 4,6 % odnosno potrošeno je oko 397 GWh više.
  • -
    Ukupna bruto potrošnja se sastoji od bruto distributivne potrošnje u količini od 6.129,60 GWh, potrošnje direktnih potrošača u količini od 2.231,63 GWh.
    Gubici na prenosnoj mreži se ne prikazuju kroz bilans obzirom da je za isto nadležan Nezavisni operator sistema BH i iste prikazuje u okviru svojih izvještaja.
    Aluminij d.d Mostar i BSI Jajce, kao kvalifikovani kupci u Federaciji, tokom 2017. godine, van aranžmana sa elektroprivrednim preduzećima, koristili su mogućnost nabavke el. energije na tržištu.

Razmjena električne energije

U 2017. godini elektroenergetski sistem Federacije BiH u konačnom saldu u iznosio je 74,23 GWh, gdje je zabilježena ukupna isporuka u iznosu od 4.845,2 GWh, a ukupan prijem u iznosu od 4.919,43 GWh.

Zaključak:

U posmatranom periodu snabdijevanje Federacije Bosne i Hercegovine električnom energijom bilo je stabilno.

DERIVATI NAFTE (tona)

Plan 2017. g.

Ostvareno 2017. g.

Odnos O/P (%)

A. PROIZVODNJA

0

0

 

B. RASPOLOŽIVO

950.000

941.114

99

B.1. UVOZ-IZVOZ

730.000

732.665

100

Gorivo za Otto i mlazne motore

122.000

94.931

78

Gorivo za Diesel motore

523.000

536.669

103

LUEL

30.000

30.978

103

Ostala loživa ulja

16.000

13.606

85

Teški derivati

9.000

7.671

85

Specijalni proizvodi

30.000

48.810

163

B.2. MEĐUENTITESKA TRGOVINA

220.000

208.449

95

Nabavka iz rafinerije Brod

220.000

208.449

95

C. POTROŠNJA

950.000

921.108

97

- DIREKTNI POTROŠAČI:

92.000

87.155

95

Rudnici uglja i ostali ind. objekti, zalihe

88.560

83.532

94

Termoelektrane

3.440

3.623

105

- DISTRIBUCIJA

858.000

833.953

97

(A+B)-C. RAZLIKE

0

20.006

 

Prema podacima dobijenim od uvoznika n/d koji su uvozili u periodu januar-decembar 2017. godine uvezeno je 732.665 tone n/d za potrebe Federacije Bosne i Hercegovine, a putem međuentitetske trgovine na teritorij Federacije BiH dobavljeno je dodatnih 208.449 tona n/d, proizvedenih u Rafineriji Brod, što u ukupnom saldu iznosi 941.114 tone n/d.
Prikazane količine od 20.006 tona n/d predstavljaju stanje na zalihama energetskih subjekata. Ukupan uvoz za potrebe Federacije BiH je za 3.813 tone manji u odnosu na isti period 2016. godine a 2.665 tona veći od planiranog uvoza za potrebe Federacije BiH za 2017. god.
Ako uvoz u 2017. godini posmatramo kroz pojedine uvoznike koji su podmirili potrebe tržišta derivatima nafte, možemo istaknuti 7 uvoznika i to: Holdina Sarajevo, Petrol Oil BH Co, G-Petrol, Hifa-Oil Tešanj, Energopetrol, Hifa Petrol i Antunović.
U periodu januar - decembar 2017. godine potrošnja naftnih derivata na teritoriju Federacije BiH iznosila je 921.108 tona što je 3% manje od planirane potrošnje za 2017. godinu.
Kontrolu kvaliteta tečnih goriva u navedenom periodu, na teritoriji Federaciji BiH, provodila su imenovana inspekcijska tijela: Inspekt RGH, Herkon i Control-H u manjem dijelu.
Analizom podataka porijekla uvezenih količina naftnih derivata utvrđeno je da je cca 50% ukupnog uvoza naftnih derivata porijeklom iz Republike Hrvatske, iz Italije cca 21%, Srbije cca. 11%, Mađarske 0,8%, Austrije 0,3%, Češke 0,23% i Slovenije 0,01%
Međuentitetskom trgovinom na području Federacije Bosne i Hercegovine prometovalo se sa 208.449 tona n/d što je 12.553 tone mane od ukupno nabavljenih u 2016. godini. Uvoznici naftnih derivata su redovno izvještavali o uvozu, plasmanu/potrošnji goriva specificiranom po količini, vrsti i kupcu.
Aktivnosti na uspostavi sistemskog rješavanja unutrašnjih rezervi n/d, tj. dodjeljivanjem statusa operatora rezervi naftnih derivata u Federaciji BiH privrednom društvu "Operator - Terminali Federacije d.d. Sarajevo, otpočele su donošenjem Zakona o naftnim derivatima u Federaciji BiH ("Službene novine Federacije BiH", br. 52/14) koji je na snazi od 10.07.2014. godine, kao i uvođenjem takse po litri goriva kojim se osiguralo i finansiranje ove, pa i Ugovorom o Energetskoj zajednici JIE, preuzete međunarodne obaveze (sanacija skladišnih kapaciteta). Predstoje aktivnosti na rekonstrukciji i sanaciji terminalnih prostora, a što će stvoriti pretpostavke za ispunjavanje međunaradnih obaveza po direktivi 2009/119/EK (za Federaciju BiH). U skladu sa Zakonom o naftnim derivatima u Federaciji BiH donesen je Pravilnik o dostavi podataka iz naftnog sektora ("Službene novine Federacije BiH", broj 16/16), kao i Pravilnik o izdavanju dozvola za rad (licenci) za obavljanje energetskih djelatnosti iz sektora naftne privrede ("Službene novine Federacije BiH", broj 15/16), koji je donijela Regulatorna komisija za energiju u Federaciji BiH i samim tim preuzela po zakonu dodjeljenju ulogu regulatora u naftnom sektoru.
Također je potrebno uspostaviti efikasniji sistem razmjene informacija na nivou resornih ministarstava, kao i usaglašavanju određenih zakonskih akata iz ove oblasti na nivou država/entiteti.
Napomena: Goriva za Otto i mlazne motore su MB 98, BMB 98, BMB 99, BMB 95, BMB 91, MG i petrolej, goriva za diesel motore - ED, ostala loživa ulja - LS i mazut, teški derivati - ulja i masti za podmazivanje i bitumen, specijalni proizvodi - TNP i drugi proizvodi.

Zaključak

U posmatranom periodu snabdijevanje Federacije Bosne i Hercegovine naftnim derivatima bilo je stabilno.

PRIRODNI GAS

(1000 Sm 3)

Plan 2017. g.

Ostvareno 2017. g.

Odnos O/P (%)

A. PROIZVODNJA

0

0

 

B. UVOZ-IZVOZ

170.000

177.486

104

Uvoz zaduženje Kladanj

170.000

177.486

104

Izvoz

0

0

 

C. POTROŠNJA

170.000

181.887

107

- DIREKTNI POTROŠAČI

33.279

35.343

106

Acelor Mittal Zenica

30.400

30.930

102

IGM Visoko

240

194

81

TC Kakanj

545

528

97

Željezara Ilijaš

214

468

219

Cimos Zenica

280

132

47

ŽGP Zenica

400

0

0

Junuzović Kopex

1.200

3.091

 

- DISTRIBUCIJA:

136.721

146.544

107

Sarajevogas

131.321

139.221

106

Visoko Ekoenergija

5.400

7.323

136

(A+B)-C. RAZLIKE

 

-4.401

 

Uvod

U Federaciji BiH nema proizvodnje prirodnog gasa i svo snabdijevanje se bazira na uvozu od jednog snabdjevača, iz Ruske Federacije.
Takođe, ne postoje ni vlastita niti iznajmljena skladišta, već se po potrebi koriste zalihe iz magistralnog gasovoda. Energoinvest i BH-Gas su preko inopartnera Gazeksport-a, obezbijedili isporuku potrebnih količina prirodnog gasa, po zahtjevima potrošača i nije bilo značajnih problema u isporuci, dok se transport kroz Mađarsku, Srbiju i Republiku Srpsku odvijao uredno.

Analiza potrošnje

Prema podacima iz Bilansa energetskih potreba Federacije BiH za 2017. godinu, od ukupno planiranih 170,000 mil. Sm3, uvezeno je 177,486 mil. Sm3 što je cca 4% više od plana, a za cca. 7% više od uvezenih količina u 2016. god.
Pored navedenih podataka o uvozu u 2017. godini, u tabeli je dat pregled i ukupne potrošnje prirodnog gasa u 2017. g. koja je ostvarena u iznosu od cca 181,887 mil Sm3, što je cca 7% više od plana za razmatrani period a za cca. 7% više od ostvarene potrošnje u 2016. godini ili tačnije za 12.706 hiljada Sm3.
Ostvarena potrošnja je za 4.401 hiljada Sm3 veća od ostvarenog uvoza, a razlika predstavlja intenzitet promjena u akomulaciji magistralnog gasovoda (promjenom pritiska varira stanje akomulacije) i saldo razlika u mjerenju. Analizirajući potrošnju po potrošačima, uočava se da je na godišnjem nivou distribucija ostvarila potrošnju u iznosu od 146,544 mil. Sm3 odnosno 107% u odnosu na plan, a za 9,3% više u odnosu na ostvarenje u 2016. godini. Evidentno je značajno povećanje potrošnje Visoko Ekoenergije, koje u odnosu na plan bilježi povećanje od cca. 36%.