Aktio

(2) (3) (4) (5) Pravilnik o radnim odnosima drţavnih sluţbenika i namještenika Ministarstva unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo i Uprave policije Ministarstva unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo

Na osnovu ĉl. 56. stav (2) i 66. st. (1) i (2) Zakona o organizaciji organa uprave u Federaciji BiH ("Sluţbene novine Federacije BiH", br. 35/05), ĉl. 48. i 74. st. (3) i (4) Zakona o drţavnoj sluţbi u Kantonu Sarajevo ("Sluţbene novine Kantona Sarajevo", br. 31/16 i 45/19), ĉlana 2. Zakona o namještenicima u organima uprave drţavne sluţbe u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Sluţbene novine Federacije BiH", br. 49/05 i 103/21), ĉlana 118. Zakona o radu ("Sluţbene novine Federacije BiH", br. 26/16 i 89/18) i ĉlana 110. Kolektivnog ugovora za drţavne sluţbenike i namještenike u organima drţavne sluţbe Kantona Sarajevo ("Sluţbene novine Kantona Sarajevo", broj 14/21), ministar unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo donosi (2) (3) (4) (5) PRAVILNIK O RADNIM ODNOSIMA DRŢAVNIH SLUŢBENIKA I NAMJEŠTENIKA MINISTARSTVA UNUTRAŠNJIH POSLOVA KANTONA SARAJEVO I UPRAVE POLICIJE MINISTARSTVA UNUTRAŠNJIH POSLOVA KANTONA SARAJEVO Ĉlan 1. (Predmet) Ovim pravilnikom, u skladu sa zakonom, podzakonskim aktima i kolektivnim ugovorom ureĊuju se radni odnosi, radno vrijeme, odmori i odsustva, duţina i vrijeme korištenja godišnjeg odmora, poroĊajno odsustvo, plaćeno odsustvo, neplaćeno odsustvo, struĉno usavršavanje i edukacije, poslovi s oteţanim/posebnim uslovima rada i posebnom prirodom i pripravnost za rad drţavnih sluţbenika i namještenika Ministarstva unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo (u daljem tekstu: Ministarstvo) i Uprave policije Ministarstva unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo (u daljem tekstu: Uprava policije). Ĉlan 2. (Primjena drugih propisa) Na radne odnose drţavnih sluţbenika i namještenika u Ministarstvu i Upravi policije, koji nisu regulisani ovim pravilnikom, neposredno se primjenjuju zakoni i drugi propisi koji se odnose na drţavne sluţbenike i namještenike i pravilnik kojim se reguliše unutrašnja organizacija Ministarstva. Ĉlan 3. (Trajanje radnog vremena) (1) Puno radno vrijeme drţavnih sluţbenika i namještenika Ministarstva i Uprave policije je 40 sati sedmiĉno i rasporeĊuje se po osam sati, na pet radnih dana. (2) Redovno radno vrijeme utvrĊuje se u vremenu od 07,30 do 16.00 sati. (3) Sedmiĉno radno vrijeme rasporeĊuje se na pet radnih dana, od ponedjeljka do petka za drţavne sluţbenike i namještenike, osim za drţavne sluţbenike i namještenike ĉiji je rad shodno rasporedu organizovan u smjenama ili turnusima radi kontinuiteta u izvršavanju poslova i zadataka. (4) Izuzetno od stava (1) ovog ĉlana ukoliko to potreba sluţbe zahtjeva, za pojedina radna mjesta puno radno vrijeme od 40 sati sedmiĉno moţe se rasporediti na šest radnih dana. Ĉlan 4. (Preraspodjela radnog vremena) (1) Ako priroda posla to zahtijeva, puno radno vrijeme drţavnih sluţbenika i namještenika moţe se preraspodjeliti tako da tokom jednog perioda traje duţe. a tokom drugog perioda kraće od punog radnog vremena, s tim da prosjeĉno radno vrijeme u toku trajanja preraspodjele, ne moţe biti duţe od 52 sata sedmiĉno, a za sezonske poslove najduţe 60 sati sedmiĉno. (1) (2) (3) (4) (5) (1) (2) (3) (4) Broj 4 - Strana 49 O uvoĊenju preraspodjele iz stava (1) ovog ĉlana, ministar unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo (u daljem tekstu:ministar) odnosno policijski komesar je duţan donijeti pisanu odluku koju dostavlja drţavnom sluţbeniku i namješteniku. Ako je uvedena preraspodjela radnog vremena, prosjeĉno radno vrijeme tokom kalendarske godine ili drugog perioda odreĊenog kolektivnim ugovorom, ne moţe biti duţe od punog radnog vremena. Preraspodijeljeno radno vrijeme ne smatra se prekovremenim radom. Trudnica, majka odnosno usvojitelj djeteta do tri godine ţivota, kao i samohrani roditelj, samohrani usvojitelj i lice kojem je na osnovu rješenja nadleţnog organa dijete povjereno na ĉuvanje i odgoj, do šest godina ţivota djeteta, moţe raditi u preraspodjeli radnog vremena samo ukoliko pisanom izjavom pristane na takav rad. Ĉlan 5. (Prekovremeni rad) U sluĉaju više sile (poţar, potres, poplava i sliĉno) i iznenadnog povećanja obima posla, kao i u drugim sliĉnim sluĉajevima neophodne potrebe, drţavni sluţbenik i namještenik je na zahtjev ministra, odnosno policijskog komesara, obavezan da radi duţe od punog radnog vremena (prekovremeni rad), a najviše do osam sati sedmiĉno, o ĉemu se donosi rješenje o uvoĊenju prekovremenog rada. Ako prekovremeni rad drţavnog sluţbenika i namještenika traje duţe od tri sedmice neprekidno ili više od 10 sedmica u toku kalendarske godine, o prekovremenom radu organizaciona jedinica nadleţna za kadrovske poslove Ministarstva odnosno Uprave policije obavještava nadleţnu inspekciju rada. Nije dozvoljen prekovremeni rad trudnici, majci, odnosno usvojitelju djeteta do tri godine ţivota, kao i samohranom roditelju, samohranom usvojitelju i licu kojem je na osnovu rješenja nadleţnog organa dijete povjereno na ĉuvanje i odgoj, do šest godina ţivota djeteta. Trudnica, majka, odnosno usvojitelj djeteta do tri godine ţivota, kao i samohrani roditelj, samohrani usvojitelj i lice kojem je na osnovu rješenja nadleţnog organa dijete povjereno na ĉuvanje i odgoj, do šest godina ţivota djeteta, moţe raditi prekovremeno ako da pisanu izjavu o dobrovoljnom pristanku na takav rad. Na kraju mjeseca u kojem je ostvaren prekovremeni rad, ministru odnosno policijskom komesaru dostavlja se izvještaj sa kopijom evidencije o prisustvu na radu potpisane od strane neposrednog rukovodioca, na osnovu kojih se donosi rješenje o isplati naknade za ostvarene sate prekovremenog rada. Ĉlan 6. (Odmor u toku radnog vremena) Drţavni sluţbenik i namještenik tokom redovnog dnevnog radnog vremena imaju pravo na odmor u toku radnog vremena (dnevna pauza) u trajanju od 30 minuta koja se ne uraĉunava u radno vrijeme i ne moţe se koristiti na poĉetku i na kraju radnog vremena. Dnevna pauza od 30 minuta se, u pravilu, koristi u vremenu od 11,00 do 11,30 sati ili od 11,30 do 12,00 sati. Korištenje dnevne pauze u drugom periodu od propisanog u stavu (2) ovog ĉlana, moţe utvrditi neposredno nadreĊeni rukovodilac organizacione jedinice, kada to zahtijeva priroda posla i potreba sluţbe, s tim da dnevna pauza ne moţe trajati duţe od 30 minuta. Uposlenici koji rade u turnusima po 12 sati dnevno u toku radnog dana imaju pravo na odmor u toku rada u trajanju Broj 4 - Strana 50 (5) (1) (2) (3) (1) (2) (1) (2) (3) (1) (2) (3) SLUŢBENE NOVINE KANTONA SARAJEVO od 45 minuta, a koji mogu koristiti u dva dijela od kojih je jedan od 30, a drugi 15 minuta, ukoliko priroda posla to dozvoljava. Rukovodilac organizacione jedinice je duţan drţavnom sluţbeniku i namješteniku omogućiti dnevnu pauzu u trajanju od jednog sata (60 minuta) za jedan dan u toku radne sedmice, koja se ne uraĉunava u radno vrijeme. Ĉlan 7. (Dnevni i sedmiĉni odmor) Drţavni sluţbenik i namještenik ima pravo na odmor izmeĊu dva uzastopna radna dana (dnevni odmor) u trajanju od najmanje 12 sati neprekidno. Drţavni sluţbenik i namještenik ima pravo na sedmiĉni odmor u trajanju od najmanje 24 sata neprekidno, a ako je potrebno da drţavni sluţbenik i namještenik rade na dan sedmiĉnog odmora, mora mu se osigurati korištenje jednog dana odmora u periodu odreĊenom prema dogovoru rukovodioca unutrašnje organizacione jedinice i drţavnog sluţbenika i namještenika, koji ne moţe biti duţi od dvije sedmice. Od drţavnog sluţbenika i namještenika se moţe traţiti da radi na dan svog sedmiĉnog odmora samo u sluĉaju više sile, vanrednog povećanja obima posla ili zamjene odsutnog drţavnog sluţbenika i namještenika, o ĉemu ministar odnosno policijski komesar donosi odluku. Ĉlan 8. (Sticanje prava na godišnji odmor) Drţavni sluţbenik i namještenik koji se prvi put zaposli ili koji ima prekid rada izmeĊu dva radna odnosa duţi od 15 dana, stiĉe pravo na godišnji odmor nakon šest mjeseci neprekidnog rada. Drţavni sluţbenik i namještenik, koji u kalendarskoj godini u kojoj je zasnovao radni odnos nema navršenih šest mjeseci neprekidnog rada, ima pravo na dva dana godišnjeg odmora za svaki navršeni mjesec rada. Ĉlan 9. (Godišnji odmor) Drţavni sluţbenik i namještenik u svakoj kalendarskoj godini ima pravo na plaćeni godišnji odmor o ĉemu ministar, odnosno policijski komesar, donosi rješenje kojim se utvrĊuje duţina trajanja godišnjeg odmora, a koje se uruĉuje drţavnom sluţbeniku i namješteniku najkasnije sedam dana prije poĉetka korištenja godišnjeg odmora. Drţavni sluţbenik i namještenik godišnji odmor mogu koristiti u jednom ili dva dijela u skladu sa zakonom, a na osnovu plana korištenja godišnjih odmora koji donosi rukovodilac organizacione jedinice u kojoj je drţavni sluţbenik odnosno namještenik rasporeĊen. Drţavni sluţbenik i namještenik, koji u vrijeme korištenja godišnjeg odmora postane privremeno nesposoban za rad (bolovanje), nastavit će koristiti godišnji odmor po prestanku privremene nesposobnosti za rad. Ĉlan 10. (Duţina trajanja godišnjeg odmora) Drţavni sluţbenik ima pravo na godišnji odmor u trajanju od najmanje 22, a najduţe 36 radnih dana u jednoj kalendarskoj godini u skladu sa zakonom i kolektivnim ugovorom. Namještenik ima pravo na godišnji odmor u trajanju od najmanje 20, a najduţe 36 radnih dana u jednoj kalendarskoj godini u skladu sa zakonom i kolektivnim ugovorom. U trajanje godišnjeg odmora ne uraĉunavaju se dani sedmiĉnog odmora (subota i nedjelja), vrijeme privremene nesposobnosti za rad (bolovanje), vrijeme praznika kao i Ĉetvrtak, 27. 1. 2022. druga odsustvovanja sa rada koja se drţavnom sluţbeniku i namješteniku priznaju u staţ osiguranja. Ĉlan 11. (Kriteriji za uvećanje godišnjeg odmora) Godišnji odmor iz ĉlana 10. ovog pravilnika uvećava se prema sljedećim kriterijima: a) po osnovu radnog staţa za svake tri godine radnog staţa-jedan dan; b) po osnovu sloţenosti poslova: 1) drţavnom sluţbeniku-ĉetiri dana, 2) namješteniku koji obavlja poslove više struĉne spreme i VKV radniku-tri dana, 3) namješteniku srednje struĉne spreme i KV radniku-dva dana; 4) ostalim namještenicima-jedan dan c) po osnovu uvjeta rada i prirode posla: 1) rad na poslovima sa oteţanim uvjetima rada-tri dana, 2) rad u smjenama-dva dana, 3) rad na poslovima s posebnom prirodom-tri dana, d) po osnovu socijalnih i zdravstvenih uvjeta rada: 1) roditelju ili staratelju sa djetetom do sedam godina starosti, za svako dijete-jedan dan, 2) samohranom roditelju ili staratelju sa djetetom do deset godina starosti, za svako dijete-dva dana, 3) samohranom roditelju ili staratelju sa djetetom sa posebnim potrebama, za svako dijete-dva dana, 4) drţavnom sluţbeniku ili namješteniku sa invaliditetom-dva dana; e) po osnovu rezultata rada, odnosno ocjene rada: 1) za uspješne rezultate rada-jedan dan, 2) za izuzetno/naroĉito uspješne rezultate radadva dana; f) po osnovu uĉešća u oruţanim snagama: 1) uĉešće u odbrambeno-oslobodilaĉkom /domovinskom ratu 12-18 mjeseci-jedan dan, 2) uĉešće u odbrambeno-oslobodilaĉkom/domovinskom ratu 18-30 mjeseci-dva dana, 3) uĉešće u odbrambeno-oslobodilaĉkom/domovinskom ratu preko 30 mjeseci-tri dana. Ĉlan 12. (Pravo na korištenje jednog dana godišnjeg odmora) Drţavni sluţbenik i namještenik ima pravo koristiti jedan dan godišnjeg odmora u vrijeme koje sam odredi, ali je duţan o tome obavijestiti neposredno nadreĊenog rukovodioca organizacione jedinice, najkasnije tri dana prije korištenja. Ĉlan 13. (Prekid godišnjeg odmora) (1) Korištenje godišnjeg odmora moţe se privremeno prekinuti na zahtjev ministra, odnosno policijskog komesara, u sluĉaju kada je to neophodno radi izvršenja neodloţnih sluţbenih poslova, o ĉemu se donosi odluka, odnosno rješenje. (2) Drţavni sluţbenik i namještenik u sluĉaju prekida godišnjeg odmora iz stava (1) ovog ĉlana ima pravo na naknadu stvarnih troškova nastalih prekidom godišnjeg odmora, ĉija se visina dokazuje odgovarajućim dokazima. (3) Nakon prestanka okolnosti koje su dovele do prekida korištenja godišnjeg odmora, drţavni sluţbenik i namještenik nastavlja korištenje prekinutog godišnjeg odmora, ali moţe traţiti da mu se omogući da preostali dio godišnjeg odmora koristi u drugom periodu. Ĉetvrtak, 27. 1. 2022. SLUŢBENE NOVINE KANTONA SARAJEVO Ĉlan 14. (PoroĊajno odsustvo) (1) Za vrijeme trudnoće, poroĊaja i njege djeteta, ţena ima pravo na poroĊajno odsustvo u trajanju od jedne godine neprekidno. (2) Na osnovu nalaza ovlaštenog ljekara ţena moţe da otpoĉne poroĊajno odsustvo 28 dana prije oĉekivanog datuma poroĊaja. (3) Ţena moţe koristiti kraće poroĊajno odsustvo, ali ne kraće od 42 dana poslije poroĊaja. (4) Nakon 42 dana poslije poroĊaja pravo na poroĊajno odsustvo moţe koristiti i otac djeteta, ako se roditelji tako sporazumiju. (5) Drţavni sluţbenik i namještenik - otac djeteta moţe koristiti pravo iz stava (1) ovog ĉlana i u sluĉaju smrti majke, ako majka napusti dijete ili ako iz drugih opravdanih razloga ne moţe da koristi poroĊajno odsustvo. Ĉlan 15. (Rad sa polovinom punog radnog vremena nakon isteka poroĊajnog odsustva) (1) Nakon isteka poroĊajnog odsustva, ţena sa djetetom najmanje do jedne godine ţivota ima pravo da radi polovinu punog radnog vremena, a za blizance, treće i svako slijedeće dijete ima pravo da radi polovinu punog radnog vremena do navršene dvije godine ţivota djeteta. (2) Pravo iz stava (1) ovog ĉlana moţe koristiti i drţavni sluţbenik i namještenik - otac djeteta, ako ţena za to vrijeme radi u punom radnom vremenu. (3) Pravo iz stava (1) ovog ĉlana moţe koristiti jedan od usvojilaca djeteta ili lice kojem je na osnovu rješenja nadleţnog organa dijete povjereno na ĉuvanje i odgoj. Ĉlan 16. (Plaćeno odsustvo) (1) Drţavni sluţbenik i namještenik ima pravo na odsustvo uz naknadu plaće (plaćeno odsustvo) do sedam radnih dana u kalendarskoj godini u sljedećim sluĉajevima: stupanja u brak, roĊenja djeteta, teţe bolesti i smrti ĉlana uţe porodice, odnosno domaćinstva, selidbe, kao i u drugim opravdanim sluĉajevima. (2) Ĉlanom porodice i domaćinstva, u smislu stava (1) ovog ĉlana, smatraju se: braĉni odnosno vanbraĉni partner, dijete (braĉno, vanbraĉno, usvojeno, pastorĉe i dijete bez roditelja uzeto na izdrţavanje), otac, majka, oĉuh, maćeha, usvojilac, dedo/deda, baka/nana (po ocu i majci), braća i sestre i srodnici po tazbini (svekar, svekrva, punac i punica). (3) Drţavni sluţbenik i namještenik u jednoj kalendarskoj godini moţe koristiti plaćeno odsustvo po više osnova iz stava (1) ovog ĉlana, s tim da ukupno odsustvo po svim osnovima iz stava (1) ovog ĉlana, ne moţe biti duţe od sedam radnih dana. Ĉlan 17. (Odsustvo radi zadovoljavanja vjerskih, odnosno tradicijskih potreba) (1) Ministar odnosno policijski komesar, duţan je omogućiti drţavnom sluţbeniku i namješteniku plaćeno odsustvo u trajanju od dva dana u jednoj kalendarskoj godini radi zadovoljavanja njegovih vjerskih, odnosno tradicijskih potreba. (2) Drţavni sluţbenik i namještenik ima pravo na neplaćeno odsustvo sa rada u trajanju od dva dana u jednoj kalendarskoj godini radi zadovoljavanja vjerskih, odnosno tradicijskih potreba. Broj 4 - Strana 51 Ĉlan 18. (Druga plaćena odsustva) (1) Drţavni sluţbenik i namještenik ima pravo na plaćeno odsustvo sa rada u trajanju od pet radnih dana u jednoj kalendarskoj godini za pripremanje i polaganje struĉnog ispita ili drugog ispita koji predstavlja uslov za obavljanje poslova radnog mjesta na koje je drţavni sluţbenik i namještenik rasporeĊen. (2) Drţavni sluţbenik i namještenik, za vrijeme obrazovanja ili struĉnog osposobljavanja ili usavršavanja, iskljuĉivo za potrebe poslodavca kod kojeg je zaposlen, ima pravo na plaćeno odsustvo u trajanju od najviše tri godine za obrazovanje ili struĉno osposobljavanje ili usavršavanje, o ĉemu se donosi rješenje. (3) Sa drţavnim sluţbenikom i namještenikom iz stava (2) ovog ĉlana zakljuĉuje se ugovor kojim se regulišu meĊusobna prava i obaveze. (4) Drţavni sluţbenik i namještenik ima pravo na dva dana plaćenog odsustva za svako dobrovoljno darivanje krvi, koje je duţan zapoĉeti koristiti narednog radnog dana nakon darivanja krvi. (5) Drţavni sluţbenik i namještenik ima pravo na plaćeno odsustvo sa rada u trajanju od pet radnih dana u jednoj kalendarskoj godini za potrebe sindikalnog rada. Ĉlan 19. (Neplaćeno odsustvo do 30 dana) (1) Drţavnom sluţbeniku i namješteniku moţe se odobriti neplaćeno odsustvo sa rada do 30 dana u sljedećim sluĉajevima: a) za pripremanje i polaganje ispita do 30 dana, b) za sudjelovanje u struĉnim seminarima do 15 dana, c) za gradnju i popravku kuće ili stana do 30 dana, d) za njegu ĉlana porodice do 30 dana, e) za sudjelovanje na kulturnim, sportskim susretima i drugim sliĉnim sluĉajevima do 20 dana, f) za sindikalne aktivnosti jedan radni dan u mjesecu. (2) Neplaćeno odsustvo u svim sluĉajevima stava (1) ne moţe prelaziti više od 30 dana u jednoj godini, o ĉemu se donosi rješenje. Ĉlan 20. (Neplaćeno odsustvo duţe od 30 dana) Izuzetno, drţavnom sluţbeniku se moţe odobriti neplaćeno odsustvo sa rada u trajanju duţem od 30 dana u sljedećim sluĉajevima: a) boravak u inostranstvu radi spajanja porodice ako braĉni drug drţavnog sluţbenika boravi u inostranstvu po osnovu odluke nadleţne institucije Bosne i Hercegovine ili nadleţnog organa Federacije Bosne i Hercegovine i po ovom osnovu odsustvo ne moţe trajati duţe od ĉetiri godine; b) školovanje koje nije obuhvaćeno organizovanim oblicima obuke koju provode organi i institucije u Federaciji Bosne i Hercegovine, odnosno u Bosni i Hercegovini, a koje doprinosi ukupnom usavršavanju drţavnog sluţbenika u obavljanju poslova iz djelokruga organa drţavne sluţbe i po ovom osnovu odsustvo ne moţe trajati duţe od dvije godine. Ĉlan 21. (Probni rad) (1) Drţavni sluţbenik i namještenik prilikom prvog zapošljavanja u Ministarstvo, odnosno Upravu policije prolazi razdoblje probnog rada, koje obuhvata vrijeme uvoĊenja u posao i vrijeme obavljanja duţnosti i ukupno za drţavnog sluţbenika traje šest mjeseci, a za namještenika tri mjeseca. Broj 4 - Strana 52 SLUŢBENE NOVINE KANTONA SARAJEVO Drţavnom sluţbeniku i namješteniku, koji je za vrijeme probnog rada bio odsutan sa rada iz opravdanih razloga (bolest, mobilizacija i sl.), probni rad se produţava za onoliko dana koliko je bio opravdano odsutan. Ĉlan 22. (Mirovanje prava i obaveza iz radnog odnosa) Za vrijeme korištenja neplaćenog odsusutva iz ĉl. 19. i 20. ovog pravilnika, prava i obaveze drţavnog sluţbenika i namještenika koji se stiĉu na radu i po osnovu rada, miruju. Ĉlan 23. (Struĉno usavršavanje i edukacija) (1) Drţavni sluţbenici i namještenici su obavezni da neprestano rade na svom struĉnom usavršavanju i osposobljavanju. (2) Drţavni sluţbenik i namještenik ima pravo i obavezu da uĉestvuje na organizovanim savjetovanjima i drugim oblicima obrazovnih aktivnosti. (3) O uĉestvovanju drţavnih sluţbenika i namještenika na savjetovanjima i drugim oblicima struĉnog usavršavanja i osposobljavanja odluĉuje ministar, odnosno policijski komesar vodeći pri tome raĉuna o podjednakom uĉestvovanju svih drţavnih sluţbenika i namještenika. (4) Ministarstvo, odnosno Uprava policije će u okviru svojih mogućnosti drţavnog sluţbenika ili namještenika uputiti na struĉno usavršavanje, školovanje ili specijalizaciju kao i na prisustvo organizovanim seminarima, savjetovanjima, kursevima i drugim vidovima struĉnog usavršavanja i obuke potrebne za rad za to radno mjesto. (5) U sluĉaju upućivanja Ministarstvo, odnosno Uprava policije će osigurati potrebne uvjete, plaćanje troškova u visini cijene koja se utvrdi za odreĊene oblike, odnosno programe edukacije i plaćeno odsustvo sa rada. (6) Obavezno struĉno usavršavanje i osposobljavanje drţavnih sluţbenika i namještenika u Ministarstvu, odnosno Upravi policije koje provodi Agencija za drţavnu sluţbu Federacije Bosne i Hercegovine, provodiće se na naĉin propisan Uredbom o obaveznom struĉnom usavršavanju i osposobljavanju drţavnih sluţbenika i namještenika u organima drţavne sluţbe u Kantonu Sarajevo ("Sluţbene novine Kantona Sarajevo", broj 14/17). Ĉlan 24. (Prekobrojnost drţavnog sluţbenika i namještenika) (1) Prekobrojnost drţavnog sluţbenika i namještenika nastaje kao posljedica reorganizacije, smanjenja obima poslova organa drţavne sluţbe ili njegovog ukidanja, a u skladu sa odredbama Zakona o drţavnoj sluţbi u Kantonu Sarajevo ("Sluţbene novine Kantona Sarajevo", br. 31/16 i 45/19), Zakona o namještenicima u organima drţavne sluţbe u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Sluţbene novine Federacije BiH", br. 49/05 i 103/21) i Kolektivnim ugovorom za drţavne sluţbenike i namještenike u organima drţavne sluţbe Kantona Sarajevo ("Sluţbene novine Kantona Sarajevo", broj 14/21). (2) Pored sluĉajeva nastanka prekobrojnosti iz stava (1) ovog ĉlana prekobrojnost moţe nastati i u sluĉaju kada je drţavnom sluţbeniku i namješteniku konaĉnom odlukom nadleţnog organa utvrĊeno postojanje sigurnosne smetnje u skladu sa odredbama Zakona o zaštiti tajnih podataka ("Sluţbeni glasnik BiH", br. 54/05 i 12/09). (3) Drţavni sluţbenik i namještenik kojem je konaĉnom odlukom nadleţnog organa utvrĊena sigurnosna smetnja ne moţe dalje obavljati poslove za sva radna mjesta za koja je potrebna sigurnosna provjera. (4) Prekobrojnim se ne moţe proglasiti drţavni sluţbenik i namještenik kojem je za sticanje uslova za starosnu (2) Ĉetvrtak, 27. 1. 2022. penziju ostalo pet ili manje godina staţa osiguranja, osim u sluĉaju kada je drţavnom sluţbeniku i namješteniku konaĉnom odlukom nadleţnog organa utvrĊeno postojanje sigurnosne smetnje u skladu sa odredbama propisa iz stava (2) ovog ĉlana. Ĉlan 25. (Radna mjesta s oteţanim/posebnim uslovima rada i posebnom prirodom posla) (1) Poslovima sa oteţanim/posebnim uslovima rada u Ministarstvu i Upravi policije smatraju se svi poslovi koji kao takvi budu utvrĊeni pravilnikom o zaštiti na radu. (2) Poslovima s posebnom prirodom smatraju se: a) poslovi u Ministarstvu koji podrazumijevaju cjelodnevni rad sa strankama i obavljaju ih namještenici zaposleni na sljedećim radnim mjestima: 1) šef pisarnice; 2) viši referent-koordinator podregistra; 3) viši referent za prijem i obradu zahtjeva i izdavanje putnih isprava; 4) viši referent za poslove liĉnih karata, prebivališta i boravišta i JMBG graĊana; 5) viši referent za poslove vozaĉkih dozvola; 6) viši referent za poslove registracije vozila; 7) viši referent za zaprimanje i obradu zahtjeva za dokumente-podruĉje opštine Trnovo; 8) viši referent za poslove pisarnice; 9) viši referent dokumentarista; 10) referent za poslove informisanja, akvizicije podataka i izdavanje dokumenata; 11) referent za operativno-tehniĉke i kurirske poslove. b) poslovi za ĉije se obavljanje izdaju posebna sigurnosna ovlaštenja i obuhvataju: 1) radna mjesta drţavnih sluţbenika i namještenika Ministarstva u skladu sa Odlukom o listi radnih mjesta, odnosno duţnosti za lica koja su predmet sigurnosne provjere u Ministarstvu unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo. 2) radna mjesta drţavnih sluţbenika i namještenika Uprave policije u skladu sa Odlukom o listi radnih mjesta, odnosno duţnosti za lica koja su predmet sigurnosne provjere u Upravi policije Ministarstva unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo. c) poslovi planiranja, razvoja i odrţavanja informacionog i komunikacionog sistema koje obavljaju drţavni sluţbenici i namještenici u Ministarstvu i Upravi policije: 1) naĉelnik Sektora informatike; 2) struĉni savjetnik-inţinjer projektant; 3) struĉni savjetnik -sistem administrator; 4) struĉni savjetnik-sistem inţinjer za softver; 5) struĉni savjetnik-sistem inţinjer za mreţe; 6) viši struĉni saradnik-sistem-inţinjer za mreţe; 7) viši struĉni saradnik-sistem-inţinjer za softver; 8) naĉelnik Sektora telekomunikacija; 9) struĉni savjetnik - inţinjer za radio-veze; 10) viši struĉni saradnik - inţinjer za radio-veze; 11) viši struĉni saradnik- inţinjer za telefonske veze; 12) naĉelnik Odjeljenja videonadzora; 13) struĉni savjetnik - inţinjer za videonadzor; 14) struĉni saradnik - inţinjer za mreţe; 15) struĉni savjetnik za informatiĉke poslove; Ĉetvrtak, 27. 1. 2022. SLUŢBENE NOVINE KANTONA SARAJEVO 16) naĉelnik Odjeljenja za kriptozaštitu; 17) struĉni savjetnik za poslove tonskog snimanja i nadzora telekomunikacija; 18) VKV radnik - specijalista za raĉunarsku tehniku; 19) viši referent - tehniĉar za raĉunarsku opremu i informacione sisteme; 20) viši samostalni referent - inţinjer prvog stepena za telefonske veze; 21) VKV radnik majstor za telefonske veze;. 22) VKV radnik - majstor za radio veze;. 23) viši referent - tehniĉar za radio veze; 24) viši referent - tehniĉar za telefonske veze; 25) viši referent - tehniĉar za videonadzor; 26) viši samostalni referent za kriptozaštitu. Ĉlan 26. (Dopunska djelatnost) (1) Drţavni sluţbenici Ministarstva i Uprave policije mogu obavljati dopunsku djelatnost za koju se plaća naknada u sluĉajevima koji se odnose na pruţanje raznih usluga iz oblasti ekonomskih, tehniĉko-tehnoloških i pravnih poslova, kao što je izrada programa, projektovanje, raĉunovodstveni, finansijski i pravni poslovi, edukacija i obrazovanje, rad u raznim struĉnim komisijama ili radnim grupama, rad u upravnim i nadzornim odborima javnih ustanova, skupštinama kantonalnih, gradskih i općinskih javnih preduzeća i drugih pravnih lica ĉiji je osnivaĉ Kanton, Grad, odnosno općine i vršenje drugih sliĉnih intelektualnih poslova. (2) Poslovi iz stava (1) ovog ĉlana mogu se obavljati samo uz prethodno pribavljenu pisanu saglasnost ministra odnosno policijskog komesara, koja se izdaje na pisani zahtjev drţavnog sluţbenika i o istom se donosi rješenje. (3) Saglasnost iz stava (2) ovog ĉlana moţe se dati samo pod uslovom ako dopunska djelatnost ne remeti obavljanje sluţbenih poslova iz nadleţnosti Ministarstva i Uprave policije za koje je zaduţen drţavni sluţbenik. (4) Namještenici Ministarstva i Uprave policije mogu obavljati dopunsku djelatnost, bez prethodne saglasnosti ministra odnosno policijskog komesara, ali obavljanje iste ne smije biti u suprotnosti sa interesima organa, vršiti se u toku radnog vremena namještenika, niti uticati na izvršavanje poslova i zadataka poslova radnog mjesta na koje je namještenik rasporeĊen. Ĉlan 27. (Pripravnost za rad) (1) Radnim vremenom ne smatra se vrijeme u kojem je drţavni sluţbenik i namještenik pripravan odazvati se pozivu neposredno nadreĊenog za obavljanje poslova, ako se ukaţe takva potreba. (2) Vrijeme pripravnosti za rad utvrĊuje se rješenjem ministra odnosno policijskog komesara na polugodišnjem nivou na temelju ĉega neposredno nadreĊeni donosi plan deţure i izvještaj o radu na mjeseĉnom nivou. (3) Vrijeme pripravnosti ne moţe trajati neprekidno duţe od sedam dana. (4) Iznos visine naknade utvrĊuje se Pravilnikom o plaćama i naknadama drţavnih sluţbenika i namještenika Ministarstva unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo i Uprave policije. Ĉlan 28. (UsklaĊivanje odredbi ĉlana 25. pravilnika) Odredbe ĉlana 25. ovog pravilnika će se usklaĊivati sa odredbama Kolektivnog ugovora za drţavne sluţbenike i namještenike u organima drţavne sluţbe Kantona Sarajevo i Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji MUP-a Kantona Sarajevo. Broj 4 - Strana 53 Ĉlan 29. (Prestanak vaţenja ranijeg propisa) Stupanjem na snagu ovog pravilnika prestaje da vaţi Pravilnik o radnom vremenu, odmorima i odsustvima drţavnih sluţbenika i namještenika u MUP-u Kantona Sarajevo broj 01576/05 od 16.12.2005. godine. Ĉlan 30. (Stupanje na snagu) Ovaj pravilnik stupa na snagu danom objavljivanja u "Sluţbenim novinama Kantona Sarajevo". Broj 01-7-04-5482/21 21. januara 2022. godine Ministar Sarajevo Admir Katica, s. r.