Aktio

KANTONA SARAJEVO

Na osnovu ~lana 25. stav (8) Zakona o prostornom ure|enju Kantona Sarajevo ("Slu`bene novine Kantona Sarajevo", broj 24/17 i 1/18) i ~lana 70. stav 1. ta~ka 2. Statuta Op}ine Vogo{}a ("Slu`bene novine Kantona Sarajevo", broj 27/14 - Pre~i{}eni tekst i 14/15), Op}insko vije}e Op}ine Vogo{}a, na sjednici odr`anoj dana 31.10.2019. godine, donijelo je SLU@BENE NOVINE KANTONA SARAJEVO Broj 45 – Strana 120 ODLUKU O PROVO\ENJU REGULACIONOG PLANA "UGORSKO - MENJAK" - "A" FAZA ^lan 1. (Vrsta Plana) Ovom Odlukom utvr|uju se uslovi kori{tenja, izgradnje, ure|enja i za{tite prostora i na~in provo|enja Regulacionog plana "Ugorsko - Menjak" - "A" faza (u daljem tekstu: Plan), a naro~ito granice prostorne cjeline, urbanisti~ko-tehni~ki uslovi za izgradnju gra|evina, uslovi za ure|enje gra|evinskog zemlji{ta, ure|enje zelenih i slobodnih povr{ina, ure|enje vodotoka potoka Borovac, te odnosi prema postoje}im objektima. ^lan 2. (Obuhvat Plana) Opis granice: Granica obuhvata polazi od. trome|e parcela k.~. 590, 567 i 589/2, zatim produ`ava na sjever idu}i me|ama parcela k.~. 589/2, 573, 568, 526/1, 528/3, 532, 531, 530, 504, 2376 (obuhvata ih) i dolazi u ta~ku br. 1 koja se nalazi na me|i izme|u parcela k.~. 1911/1 i 2376, a ima koordinate y=6529262, x=4861340, potom se lomi na istok, te sjeveroistok sijeku}i u pravoj liniji parcele k.~. 2376, 1738, 1736, nastavlja me|ama parcela k.~. 1731/1, 1731/2 i 1729/2 (ne obuhvata ih), potom presjeca parcele k.~. 1728 i 1722 i nastavlja u istom pravcu me|ama parcela k.~. 1726, 1709, 1706 (obuhvata ih) i dolazi u trome|u parcela k.~. 1706, 1709 i 1712. Granica obuhvata produ`ava na sjeveroistok sijeku}i u paravoj liniji parcele k.~. 1703, 1702, 1701, 1695, 1694, 1696 i dolazi u ta~ku br.2 koja se nalazi na me|i izme|u parcela k.~. 1696 i 2410, a ima koordinate y=6529723, x=4861498, zatim skre}e na istok idu}i me|ama parcela k.~. 1696, 153, 130, 129, 133/2, 133/1 (obuhvata ih) i dolazi u trome|u parcela k.~. 133/1, 266 i 2410. Granica obuhvata produ`ava u pravcu juga idu}i me|ama parcela k.~. 133/1, 134/15, 134/14, 134/6, 134/13, 135, 277, 272, 278, 269, 281, 268, 282, 266/2, 287/3, 287/2, 293/3, 237, 236, 235, 315, 317, 319, 320, 322, 1049, 433, 1047, 468, 475, 478/1, 792/2, 792/1, 790, 590 (obuhvata ih) i dolazi do mjesta odakle je opis granice obuhvata i po~eo. Sve gore navedene parcele se nalaze u KO. Vogo{}a i KO. Uglje{i}i, Op}ina Vogo{}a. Granica obuhvata ra|ena je na katastarskim podlogama razmjere R=l:1000 i R=1:2500. Povr{ina I obuhvata iznosi P= 91,4 ha. ^lan 3. (Obuhvat "A" faze Plana) Granica obuhvata polazi od ta~ke br.1 koja se nalazi na me|i izme|u parcela k.~. 567 i 568, a ima koordinate y=6528912, x=4860958, zatim produ`ava na sjever idu}i me|ama parcela k.~. 568, 526/1, 528/3, 532, 531, 530, 504/1, 1912, 2736 (obuhvata ih) i dolazi u ta~ku br.2 koja se nalazi na me|i izme|u parcela k.~. 1911/1 i 2376, a ima koordinate y=6529262, x=4861340, potom se lomi na istok, te sjeveroistok sijeku}i u pravoj liniji parcele k.~. 2376, 1738, 1736, nastavlja me|om parcele k.~. 1735 (obuhvata je), potom presjeca parcele k.~. 1728 i 1722 i nastavlja u istom pravcu me|ama parcela k.~. 1726, 1709, 1706 (obuhvata ih) i dolazi u trome|u parcela k.~. 1706, 1709 i 1712. Granica obuhvata produ`ava na sjeveroistok sijeku}i u pravoj liniji parcele k.~. 1703, 1702, 1701/1, 1695, 1694, 1696 i dolazi u ta~ku br. 2 koja se nalazi na me|i izme|u parcela k.~. 1696 i 2410, a ima koordinate y=6529723, x=4861498, zatim skre~e na istok idu}i me|ama parcela k.~. 1696, 153/1, 130/2, 129/1, 128 133/2, 133/1 (obuhvata ih) i dolazi u trome|u parcela k.~. 133/1, 266 i 2410. Granica obuhvata produ`ava u pravcu juga idu}i me|ama parcela k.~. 133/1, 134/15, 134/14, 134/6, 134/13, 135, 277, 272, 271, 159, 463/2, 173/2, 164/1, 171 (obuhvata ih) i dolazi u ta~ku br. 3 koja ima koordinate y=6529577, x=4861081, potom se lomi na jugozapad sijeku}i u pravoj liniji parcele k.~. 171, 180/1, 212/3, 210/3, 212/5, 212/1, 212/8, 210/5, i dolazi u ta~ku br.4 ^etvrtak, 14. novembra 2019. koja se nalazi na me|i izme|u parcela k.~. 464 i 488, a ima koordinate y=6529241, x=4860865, skre~e na sjeverozapad sijeku}i u pravoj liniji parcele k.~. 485/1, 484, 526/1, 526/1, 527, 570, 568 i dolazi do mjesta odakle je opis granice obuhvata i po~eo. Sve gore navedene parcele se nalaze u KO. Vogo{}a i KO. Uglje{i}i, Op}ina Vogo{}a. Granica obuhvata ra|ena je na katastarskim podlogama razmjere R=I:1000 i R=1:2500. Povr{ina obuhvata iznosi P=34,9 ha. ^lan 4. (Izgradnja infrastrukturnih sistema) Izgradnja na ovom podru~ju vr{i}e se na osnovu Plana i urbanisti~kog projekta. Uslov za realizaciju primarnih infrastrukturnih sistema sa pripadaju}im objektima je izmje{tanje trase magistralnog gasovoda na dionici od u{}a rijeke Vogo{}e u rijeku Bosnu do ulazno/izlaznog portala tunela "Kobilja Glava", a prema uslovima "BH-Gas" d.o.o. Sarajevo. ^lan 5. (Obaveza izrade urbanisti~kog projekta) Utvr|uje se obaveza izrade urbanisti~kog projekta za obuhvat @eljezni~ke stanice - Vogo{}a, za ~iju }e izradu urbanisti~ko - tehni~ke uslove utvrditi @eljeznice Federacije BiH u skladu sa svojim potrebama. Obzirom da se obuhvat za izradu urbanisti~kog projekta nalazi dijelom unutar RP "Ugorsko - Menjak" - "A" faza, a dijelom u RP "Uglje{i}i"- "A" faza, proceduru za njegovu izradu je neophodno pokrenuti istovremeno, a urbanisti~ki projekat raditi integralno kao jednu cjelinu. ^lan 6. (Zone namjena Plana) U sklopu obuhvata ovog Plana definisane su zone sa sa prete`nim namjenama: - zona individualnog stanovanja, - zona dru{tvene infrastrukture, - zona groblja, - zona integralnog urbanog zelenila, - zona saobra}ajne infrastrukture. ^lan 7. (Ure|enje gra|evinskog zemlji{ta) Ure|enje gra|evinskog zemlji{ta se mora izvesti u obimu i na na~in kako je to predvi|eno Planom. Izgradnja gra|evina ne mo`e zapo~eti bez prethodnog minimalnog ure|enja gra|evinskog zemlji{ta, {to podrazumijeva: obezbje|enje saobra}ajnog pristupa parceli, priklju~enje na vodovodnu, kanalizacionu i elektroenergetsku mre`u, izmje{tanje vodova komunalne infrastrukture, te potrebnih radova na stabilizaciji terena. Izgradnja gra|evina ne mo`e zapo~eti prije uklanjanja objekata predvi|enih za ru{enje. Izuzetno, ovi se objekti mogu koristiti za potrebe gradili{ta, ali se isti moraju ukloniti prije tehni~kog prijema gra|evine. Privremeno kori{tenje gra|evinskog zemlji{ta koje nije privedeno krajnjoj namjeni se ne mo`e odobriti. ^lan 8. (Urbanisti~ko-tehni~ki uslovi za izgradnju) Urbanisti~ko-tehni~ki uslovi za izgradnju gra|evina: REGULACIONA LINIJA I PARCELACIJA: - Gra|evinske parcele su utvr|ene regulacionom linijom i definisane u grafi~kom dijelu Plana. - Za Planom utvr|ene parcele mogu}e je, zavisno od potrebe potencijalnih investitora, izvr{iti spajanje vi{e parcela u jednu, pri ~emu se ne mo`e remetiti planirani saobra}ajni koncept i utvr|ena distanca gra|evinskih linija u odnosu na saobra}ajnice i susjedne objekte. - Ukoliko se u toku pribavljanja urbanisti~ke saglasnosti utvrdi da, zbog imovinsko-pravnih odnosa, nije mogu}e realizovati planirani objekat u predvi|enom gabaritu, ^etvrtak, 14. novembra 2019. SLU@BENE NOVINE KANTONA SARAJEVO neophodno je izvr{iti povla~enje i realizaciju gabarita objekta u okviru pripadaju}e parcele. - Gra|evinska parcela se mo`e realizovati fazno, pod uslovom da svaka faza mora zadovoljiti kriterijume izgradnje date Planom. GRA\EVINSKA LINIJA: - Gra|evinska linija utvr|uje dio gra|evinske parcele na kojoj je mogu}e izgraditi gra|evinu, odnosno linija koju ne mo`e pre}i ni najistureniji dio gra|evine. Gra|evinskom linijom je utvr|ena udaljenost objekta od regulacione linije i pravac pru`anja uli~ne fasade. Unutar gra|evinskih linija investitor mo`e definisati tlocrt gra|evine. Gra|evinska linija ne mo`e prelaziti regulacionu liniju, osim ako ista nije predvi|ena Planom. - Gra|evinska linija podrumske eta`e mo`e biti ve}a od gra|evinske linije osnovnog gabarita objekta, ali samo na dijelu koji je cijelom povr{inom ukopan u odnosu na ure|eni teren. Udaljenost gra|evinske linije podruma u odnosu na susjednu parcelu je minimalno 1.0 m, zbog mogu}nosti realizacije za{titne gra|evinske jame. Kod realizacije navedene podrumske eta`e voditi ra~una da se ne ugrozi stabilnost objekata na susjednim parcelama. SPRATNA VISINA I ETA@E OBJEKTA: - Planirana spratnost i odstojanje gra|evinskih linija utvr|ene su Planom i ne mogu se mijenjati. - Eta`e objekta su: podrum ("Po"), suteren ("S"), prizemlje ("P"), spratovi ("1", "2"...), potkrovlje ("Pt"). - Podrum je dio gra|evine potpuno ukopan ili je ukopan vi{e od 50% svoga volumena u kona~no ure|eni zaravnati teren i ~iji se prostor nalazi ispod poda prizemlja, odnosno suterena. - Suteren je dio gra|evine ~iji se prostor nalazi ispod poda prizemlja i ukopan je izme|u 25% i 50% svoga volumena u kona~no ure|eni i zaravnati teren i najmanje je jednom svodom fasadom izvan ure|enog terena. Prizemlje je dio gra|evine ~iji se prostor nalazi neposredno na povr{ini, odnosno najvi{e 1.5 m iznad kona~no ure|enog i zaravnatog terena, mjereno na najni`oj ta~ki uz fasadu gra|evine, ili ~iji se prostor nalazi iznad podruma i/ili suterena (ispod poda sprata ili krova). - Sprat je dio gra|evine ~iji se prostor nalazi izme|u dva poda iznad prizemlja. - Tavan je prostor ispod krovi{ta sa maksimalnom visinom nadzitka do 60 cm. Visina nadzitka se mjeri od gornje kote poda tavana do ta~ke preloma nadzitka sa krovnom konstrukcijom. - Potkrovlje ("Pt") je dio gra|evine ~iji se prostor nalazi iznad zadnjeg sprata i neposredno ispod kosog krova. ARHITEKTONSKO OBLIKOVANJE: Kod izgradnje novih ili zamjenskih objekata uva`iti sljede}a usmjerenja i preporuke: - Kod arhitektonskog oblikovanja objekata koristiti slobodnije funkcionalno oblikovanje, ali sa jednostavnimmirnim arhitektonskim linijama, po mogu}nosti dominacijom horizontala i formom jednostavnih kubusa. Savremeni na~in tretiranja fasade treba biti sa aspekta forme, oblika, boje i upotrebe novih modernih materijala. - Sa aspekta arhitektonskog oblikovanja, mogu}e je koristiti i tradicionalne elemente, ali transformisane savremenim oblikovnim izrazom. - Novi i zamjenski objekti moraju svojim likovnim izrazom, proporcijama, arhitekturom i odnosom masa ~initi oblikovnu cjelinu sa susjednim objektima ili blokom u cjelini. - Sa aspekta koloristi~ke obrade fasade, izbjegavati jarke i intenzivne boje, a preporu~uje se ubla`ena bijela ili svijetlo pastelne u kombinaciji sa neutralnim nijansama. - Kod projektovanja i realizacije planiranih objekata, u zavisnosti od du`ine arhitektonskog gabarita, obezbijediti pasa`e i prolaze (dimenzionirane tako da mogu propustiti Broj 45 – Strana 121 interventna vozila) u kojima se ne mogu postavljati privremeni ili stalni objekti ~iji gabarit smanjuje projektovani gabarit istih. Pasa`i i prolazi se mogu koristiti za potrebe sadr`aja koji su smje{teni neposredno uz njih i to za otvaranje izloga i ulaza, postavljanje reklama i vizuelnih komunikacija, koji svojim polo`ajem i veli~inama ne smanjuju gabarit istih. - Ve}e slobodne povr{ine na fasadama stambeno-poslovnih objekata mogu se koristiti za isticanje firmi, reklama i sl., pod uslovom da se za ove potrebe izradi i usvoji projekat izgleda cjelokupne fasade na kojoj se postavljaju navedeni elementi. - Ure|aji koji su u funkciji obavljanja djelatnosti u objektu (ventilacije, dimnjaci, klima ure|aji, RTV i sl.) moraju se smjestiti unutar osnovnog gabarita objekta, posebno u slu~aju kada bi svojim volumenom, primjenjenim materijalom i oblikom mogli znatno uticati na arhitektonski izgled fasade. - Kod projektovanja i realizacije planiranih stambenih objekata u nizu voditi ra~una o tome da isti predstavljaju jedinstvenu cjelinu u pogledu arhitekture, uli~nog platna, spratnosti, vrste krova i materijalizacije. ZAVR[NA ETA@A I KROVI[TE: - Preporu~uje se primjena jednostavnih krovnih formi ravnih ili kosih krovova. Primjena dvovodnih (i trovodnih) kosih krovova preporu~uje se kod izvo|enja objekata u nizu (sa zabatnim bo~nim zidovima). - Nagib kosih krovova prilagoditi nagibu na susjednim objektima, a za objekte u nizu sa zabatnim zidom neophodno je ujedna~iti krovnu ravan, prosje~nog nagiba oca 30°. Za objekte u nizu se mo`e kombinovati i realizacija sa ravnim krovom, ali pod uslovom povla~enja zavr{ne eta`e za minimalno 1.0 m unutar gra|evinske linije. - U slu~aju primjene kosih krovova, tavanski prostori se mogu koristiti za sadr`aje koji su u funkciji primarne namjene objekta, odnosno za pro{irenje postoje}ih ili uspostavu novih stambenih jedinica. Umjesto potkrovne eta`e mo`e se realizovati i puna eta`a, ali povu~ena u dubinu gabarita za min 1.0 m, sa ravnim krovom ili blagim nagibom krovnih ravni (6%) sakrivenim obodnom atikom maksimalne visine 60 cm. TEHNI^KA DOKUMENTACIJA: - Tehni~ka dokumentacija za novoplanirane objekte mora biti usagla{ena sa uslovima fundiranja datim u geoin`injerskom elaboratu koji je sastavni dio Plana, a za izdavanje urbanisti~ke saglasnosti mora se uraditi detaljan geoin`enjerski nalaz i idejno rje{enje arh.gra|evine sa urbanisti~kim rje{enjem parcele. Obim i kvalitet izvedenih radova vezanih za geoin`injerske uslove moraju biti verifikovani u okviru tehni~kog prijema, a upotrebna dozvola se ne mo`e izdati ukoliko predvi|eni radovi nisu u obimu i kvalitetu zadovoljavaju}i. OSTALI USLOVI: - Koeficijent izgra|enosti utvr|en je i prezentiran u tekstualnom obrazlo`enju Plana. - Nivelacione kote prizemlja planiranih objekata u odnosu na saobra}ajnicu - ulicu utvrdit }e se na osnovu nivelacionih kota saobra}ajnica datih u Planu. - Nivelaciona kota prizemlja ili suterena u objektima u kojima je predvi|en poslovni prostor mora se izvesti najmanje 15.0 cm vi{e od kote niveleta plo~nika. - Nivelete pje{a~kih saobra}ajnica, kao i prilazi i ulazi u gra|evine, moraju biti isprojektovane i izvedene prema Uredbi o urbanisti~ko-tehni~kim uslovima, prostornim standardima i normativima za otklanjanje i sprje~avanje stvaranja arbitektonsko-urbanisti~kih barijera za kretanje invalidnih lica koja koriste tehni~ka i ortopedska pomagala ("Slu`bene novine Kantona Sarajevo", broj 5/00). Broj 45 – Strana 122 - SLU@BENE NOVINE KANTONA SARAJEVO Na bo~nim fasadama objekta mogu}e je otvaranje prozora prema susjedu, pod uslovom da rastojanje objekta od granice parcele bo~nog susjeda iznosi min. 3.0 metra. Ukoliko je rastojanje manje od 3.0 m, otvaranje prozora je mogu}e uz saglasnost susjeda. - Priklju~ke na saobra}ajnice i mre`u komunalne infrastrukture treba u svakom konkretnom slu~aju projektovati u skladu sa Planom (va`e}im tehni~kim normativima) na osnovu faza komunalne infrastrukture koje su sastavni dio Plana. - Teren oko gra|evina, potporni zidovi, terase i sli~no moraju se izvesti tako da ne naru{avaju mikroambijent i uslove stanovanja na susjednim parcelama, uz rje{avanje oborinskih voda na vlastitoj parceli. - Kod svih planiranih stambeno-poslovnih objekata i objekata dru{tvene infrastrukture minimalno 30% od ukupne gra|evinske parcele treba da je rezervisano za zelene povr{ine. ^lan 9. (Kori{tenje pristupnog puta) Za objekte koji su planirani na vlasni~kim parcelama do kojih dolazi postoje}i pristupni put koji opslu`uje vi{e objekata, nadle`ni op}inski organ treba, prethodno izdavanju urbanisti~ke saglasnosti, utvrditi mogu}nost kori{tenja pristupnog puta, sa aspekta imovinsko-pravnih odnosa i saglasnosti susjeda. ^lan 10. (Uslovi za izgradnju individualnih stambenih objekata) U izuzetnim slu~ajevima mo`e se predvidjeti izgradnja individualnih stambenih objekata koji nisu predvi|eni grafi~kim dijelom plana. Osim ispunjenja svih uslova predvi|enih ovom Odlukom uslov za izgradnju novih objekata je potrebno zadovoljiti i slijede}e ustave: - Gra|evinska parcela mora imati obezbje|en saobra}ajni pristup; - Minimalna povr{ina gra|evinske parcele za slobodnostoje}e objekte iznosi 350 m2; - Procenat izgra|enosti parcele ne smije pre}i 30%, a koeficijent izgra|enosti ne smije biti ve}i od 0,7; - Spratnost planiranog objekta mora biti uskla|ena sa prosje~nom spratno{}u okolnih objekata; - Gra|evina, ako se gradi na slobodnostoje}i na~in mora biti udaljena minimalno pola visine (h/2) od granice susjedne parcele, ali ne manje od 3 m. Ukoliko se na susjednoj parceli nalazi objekat, udaljenost izme|u objekata ne mo`e biti manja od 6 metara. ^lan 11. (Uslovi za izgradnju pomo}nih objekata) Na parcelama gdje ve} postoji izgra|eni mati~ni objekat, a za to postoje prostorne mogu}nosti, nadle`ni op}inski organ mo`e odobriti izgradnju pomo}nih objekata (gara`e, kotlovnice, ljetne kuhinje, hladnjaci i sl.), pod uslovom da ukupni procenat izgra|enosti na parceli ne smije pre}i 50%. Kod izgradnje ovih objekata potrebno je zadovoljiti sljede}e uslove: - Udaljenost izme|u objekata na parceli mora biti minimalno h/2 najvi{eg objekta. - Pomo}na gra|evina mo`e biti naslonjena uz mati~nu gra|evinu samo kod objekata kojima se ne}e degradirati vrijednost mati~nog objekta, - Kod izgradnje slobodnostoje}e gra|evine, ista mora biti udaljena minimalno pola visine (h/2) od granice susjedne parcele, ali ne manje od 3 m, - Sklop gra|evina na jednoj parceli treba da ~ini oblikovnu cjelinu kako u pogledu uskla|enosti gabarita, tako i primjeni istih principa kod oblikovanja i finalne materijalizacije mati~nog i pomo}nog objeka. ^etvrtak, 14. novembra 2019. ^lan 12. (Izgradnja objekata dru{tvene infrastrukture) Urbanisti~ko-tehni~ki uslovi za izgradnju objekata dru{tvene infrastrukture (namjene: obrazovanje, kultura, sport i rekreacija) na parceli ozna~enoj sa "A", ~ija je izgradnja predvi|ena na zemlji{tu ozna~enom kao dio k.~. 271 (pored uslova nazna~enih u ~lanu 8. Odluke): - spratnost objekata se je P1 (ukupno 2 objekta), - ukupna tlocrtna povr{ina iznosi 1 200 m2, a BGP 2 400 m2. Za ove objekte, parkiranje/gara`iranje je obezbije|eno u vidu izgradnje gara`e (sa jednom suterenskom ili jednom ili vi{e podzemnih eta`a) i vanjskih parkinga - u skladu sa ~l. 21. Odluke. Kona~na namjena planiranih objekata bi}e utvr|ena od strane Op}ine a u skladu sa konkretnim potrebama lokalne zajednice. ^lan 13. (Postoje}i gra|evinski fond) Urbanisti~ko-tehni~ki uslovi za intervencije na postoje}em gra|evinskom fondu: - Postoje}i objekti koji se zadr`avaju ovim Planom mogu se: rekonstruisati, sanirati, redizajnirati, dograditi ili nadzidati, kako za potrebe stanovanja, tako i za potrebe dobivanja poslovnog prostora u kojem se mogu obavljati isklju~ivo djelatnosti koje ne ugro`avaju ~ovjekovu okolinu i standard `ivota u susjednim zgradama. Ovi zahvati mogu se odobriti ukoliko ne pogor{avaju uslove stanovanja u susjednim zgradama (o~uvanje prava na vidik i osun~anje). - Objekat koji se nadzi|uje mora da zadovoljava konstruktivno-seizmi~ke uslove. Kod nadzi|ivanja/dogradnje postoje}ih objekata, nadzidani/dogra|eni dio objekta uskladiti sa postoje}im u cilju unapre|enja estetskih vrijednosti postoje}eg izgleda objekta, u skladu sa odredbama ~lana 8. ove Odluke koje se odnose na arhitektonsko oblikovanje i materijalizaciju. Spratnost nadzidanih objekata treba biti uskla|ena sa prosje~nom visinom okolnih objekata. - Za objekte koji su izgra|eni bez odgovaraju}ih saglasnosti, a zadr`avaju se ovim planskim dokumentom, mo`e se odobriti izdavanje naknadne urbanisti~ke saglasnosti, odnosno odobrenja za gra|enje, uz po{tivanje i svih ostalih uslova propisanih ovom Odlukom koji se odnose na mogu}nost zadr`avanja objekata izgra|enih bez odgovaraju}ih saglasnosti. - Za sve novoplanirane sadr`aje mora se obezbijediti odgovaraju}i broj mjesta za parkiranje/gara`iranje. - Na postoje}im objektima koji su predvi|eni za ru{enje, mogu se odobriti samo radovi teku}eg odr`avanja, u cilju obezbje|enja stabilnosti i normalnog kori{tenja objekata. - Zadr`avanje postoje}ih pomo}nih objekata i izgradnja novih mo`e se odobriti ako za to postoje prostorne mogu}nosti, odnosno ukoliko se istim ne ugro`ava stanovanje i rad u susjednim objektima. ^lan 14. (Promjena namjene postoje}ih i planiranih objekata) Mogu}e je pretvaranje prizemlja ili suterena postoje}ih i planiranih objekata u poslovni prostor, namjene: komercijalne djelatnosti (trgovina, zanatstvo, ugostiteljstvo, kultura, dje~ija za{tita i zdravstvo), a spratne eta`e samo u kancelarijski prostor, za {to treba obezbijediti odgovaraju}i broj parking mjesta. U poslovnom prostoru mogu se obavljati sve djelatnosti koje ne ugro`avaju prirodnu sredinu i okoli{, ne remete kori{tenje susjednih objekata i sadr`aja i koje se vr{e u objektima izgra|enim u skladu sa va`e}im propisima (u odnosu na djelatnosti koje se u njima obavljaju). Navedenim intervencijama na postoje}im objektima u smislu pretvaranja suterena i prizemlja u poslovni prostor ne smije se naru{iti konstruktivna stabilnost objekta. ^etvrtak, 14. novembra 2019. SLU@BENE NOVINE KANTONA SARAJEVO ^lan 15. (Uslovi za izgradnju objekata prema Elaboratu) Uslovi za izgradnju objekata na terenima koji su u Elaboratu o in`enjersko-geolo{kim i geomehani~kim osobinama terena ozna~eni kao: - uslovno stabilni tereni (UST), prije izgradnje i izvo|enja radova na pripremi gra|evinskih povr{ina potrebno je izvr{iti detaljna geotehni~ka ispitivanja na svakoj predvi|enoj lokaciji, te na bazi postignutih rezultata definisati uslove i ograni~enja izgradnje na ovim terenima. U ovu kategoriju svrstana su sanirana klizi{ta, gdje treba voditi ra~una da se prilikom izgradnje objekata ne ugrozi stabilnost i funkcija sanacionih elemenata (potporni zidovi, kamena rebra, drena`e i sl.); - nestabilni tereni (NT), prije bilo kakvog izvo|enja radova na ovim prostorima potrebno je uraditi detaljna in`enjerskogeolo{ka i geotehni~ka istra`ivanja i ispitivanja u cilju sticanja saznanja o stabilnosti predmetnog terena, o vrijednosti geotehni~kih karakteristika pojedinih prisutnih horizonata, nosivosti tla za gradnju i dr., zatim izraditi projekat sanacije nestabilnog podru~ja, te na lokaciji objekata izvesti dodatna detaljna geotehni~ka istra`ivanja - prema uslovima datim u Elaboratu o in`enjerskogeolo{kim i geotehni~kim karakteristikama terena. ^lan 16. (Uslovi za legalizaciju objekata prema Elaboratu) Za postoje}e objekte, koji se zadr`avaju ovim Planom a izgra|eni su bez odgovaraju}ih odobrenja za gra|enje i nalaze se na povr{inama koje su geoin`enjerskim elaboratom utvr|ene kao: - nestabilni tereni i aktivna klizi{ta, naknadna urbanisti~ka saglasnost se mo`e odobriti tek nakon provo|enja sljede}ih aktivnosti: veoma detaljnih istra`ivanja klizi{ta, izrade geotehni~kog elaborata, izrade projekta sanacije klizi{ta, izrade projekta infrastrukture na razmatranom podru~ju, realizacije projekta sanacije klizi{ta i infrastrukture, uspostave monitoringa za opa`anje klizi{ta u trajanju od minimalno godinu dana, potvrde putem monitoringa da su primjenjene sanacione mjere imale pozitivan efekat, te da nema daljih opasnosti od nestabilnosti terena, tek nakon realizacije prethodno navedenih aktivnosti, mo`e se pristupiti sanaciji o{te}enih objekata, uspje{nom sanacijom klizi{ta i o{te}enih objekata sti~u se uslovi za legalizaciju bespravno izgra|enih objekata, s tim da je za svaki objekat neophodna izrada geotehni~kog izvje{taja; - uslovno stabilni tereni, za izdavanje naknadne urbanisti~ke saglasnosti, neophodno je uraditi i utvrditi sljede}e: istra`ne radove u zoni objekta (minimalnog obima), na~in i dubinu ukopavanja temelja (istra`ni raskopi uz temelje objekta), {irinu temelja, geotehni~ke karakteristike materijala u kojem je fundiran objekat, prisustvo podzemnih voda, izraditi geotehni~ki izvje{taj, neophodno je dokazati da se izgradnjom objekta stabilnost padine pobolj{ala u odnosu na prirodno stanje, izvr{iti pregled stanja konstrukcije objekta, - Broj 45 – Strana 123 ukoliko na temeljima i objektu ima o{te}enja, potrebno je na osnovu izra|enog geotehni~kog izvje{taja izraditi projekat sanacije istih, realizacija projekta sanacije temelja, objekta i okolnog terena, te tehni~ki prijem radova, tek nakon realizacije prethodno navedenih aktivnosti, mo`e se pokrenuti procedura legalizacije predmetnog objekta; - stabilni tereni - naknadna urbanisti~ka saglasnost se mo`e odobriti uz izradu geotehni~kog izvje{taja, kojim treba utvrditi: dubinu ukopavanja temelja, {irinu temelja, geotehni~ke karakteristike materijala u kojem je fundiran objekat, prisustvo podzemnih voda. ^lan 17. (Uslovi za legalizaciju objekata bez rije{enog kolskog pristupa) Objekti kojima nije obezbje|en kolski pristup, bez obzira da li se nalaze na uslovno stabilnom ili nestabilnom terenu, ne mogu se legalizovati ukoliko se ne rije{e imovinsko - pravni odnosi za minimalni pje{a~ki pristup pripadaju}oj parceli. ^lan 18. (Objekti u za{titnom pojasu saobra}ajnice) Intervencije na postoje}im objektima u za{titnom pojasu saobra}ajnice: - Za objekte koji su izgra|eni bez odgovaraju}ih saglasnosti, a ovim Planom su predvi|eni za ru{enje u svrhu realizacije saobra}ajnica, naknadna urbanisti~ka saglasnost se ne mo`e odobriti; za ove objekte se mo`e odobriti jedino teku}e odr`avanje; - Objekti koji se nalaze u za{titnom pojasu planiranih saobra}ajnica a izvan kolovoza saobra}ajnice, zadr`avaju se i isti se mogu legalizovati, s tim da se kod izrade tehni~ke dokumentacije za saobra}ajnicu u tim dijelovima na|e odgovaraju}e tehni~ko rje{enje, kao {to je: eventualno su`enje pje{a~ke povr{ine, izostavljanje dijela pje{a~ke povr{ine, potporni zid umjesto {karpe i sl.: - Za objekte koji se nalaze na trasi planirane I transverzale i `eljezni~ke pruge (predvi|ene Planom vi{eg reda-va`e}im UP-om) mo`e se odobriti jedino teku}e odr`avanje; status ovih objekata (zadr`avanje ili ru{enje) bi}e kona~no utvr|en po izradi Glavnog projekta a u skladu sa Zakonom o eksproprijaciji ("Slu`bene novine Federacije BiH", 70/07, 36/10, 25/12 i 34/16). ^lan 19. (Objekti u za{titnom koridoru energetske infrastrukture) Nova izgradnja i intervencije na postoje}im objektima u za{titnom koridoru energetske infrastrukture: - U nazna~enom za{titnom koridoru energetske infrastrukture nije dozvoljena izgradnja objekata i ne smiju se saditi elementi prve i druge vegetacione eta`e. - Izuzetak od ovog ~lana ~ine objekti za ~iju je izgradnju pribavljena saglasnost "BH-Gasa" te su ugra|eni u Plan u vidu preuzete obaveze. - Za zadr`avanje postoje}ih objekata koji su izgra|eni u za{titnim koridorima energetske infrastrukture, pored ispunjenja svih uslova navedenih u ~lanu 7. Odluke, potrebno je dobiti i pismenu saglasnost "BH-Gasa", odnosno "Elektroprenosa BiH" - Operativno podru~je Sarajevo. - Sve propisano ovim ~lanom, a {to se odnosi na koridor magistralnog gasovoda, vrijedi do trenutka izmje{tanja istog. ^lan 20. (Izmje{tanje magistralnog gasovoda) Nakon {to izmje{tanje magistralnog gasovoda bude realizovano, planirane gra|evinske linije objekata na parcelama Broj 45 – Strana 124 SLU@BENE NOVINE KANTONA SARAJEVO ^etvrtak, 14. novembra 2019. koje se dijelom nalaze u sada{njem koridom istog, mo}i }e se pomjerati unutar parcele kako bi se postiglo kvalitetnije urbanisti~ko rje{enje ili }e se horizontalni gabariti mo}i pove}ati u zavisnosti od prostornih mogu}nosti, tako da i dalje zadovoljavaju sve urbanisti~ko-tehni~ke uslove iz ~lana 8. ove Odluke. Spratnost definisana planom ne mo`e se mijenjati. Na parcelama koje se zbog koridora magistralnog gasovoda nisu uop{te mogle iskoristiti za planiranje novih objekata, isti }e se mo}i planirati u skladu sa prostornim mogu}nostima parcele i u skladu sa urbanisti~ko-tehni~kim uslovima iz ~lana 8. Spratnost ovih objekata treba biti uskla|ena sa spratno{}u okolnih objekata. Prethodno navedeno odnosi se i na infrastrukturne sisteme sa pripadaju}im objektima. ^lan 21. (Regulacija vodotoka potoka Borovac) Za potrebe individualnog stanovanja, parkiranje i gara`iranje vozila se mora obezbijediti na parceli koja pripada stambenom objektu. Gara`a se mo`e locirati u sklopu stambenog objekta, odnosno u okviru zadane gra|evinske linije. Mogu}a je i izgradnja gara`a bo~no u odnosu na planirani objekat, tako da njegova udaljenost od regulacione linije prema saobra}ajnici bude ista ili ve}a od udaljenosti planiranog objekta, a na na~in koji omogu}ava izgradnju istog objekta na susjednoj parceli, odnosno pod uslovom da su vlasnici obje parcele saglasni. Objekti gara`e mogu biti samo prizemni. U slu~aju da se stambeni objekat nalazi na kosom terenu - ispod pristupne saobra}ajnice, a nagib terena je takav da se gara`a ne mo`e graditi, mo`e se dozvoliti izgradnja plo~e za parkiranje vozila, kao pro{irenje trotoara. Najvi{a kota plo~e za parkiranje ne mo`e pre}i visinu trotoara. Dobiveni prostor ispod plo~e se mo`e koristiti kao pomo}ni objekat. Namjena gara`nog prostora se ne mo`e mijenjati. Neophodna je izrada Idejnog projekta regulacije vodotoka potoka Borovac. ^lan 22. (Izgradnja objekata privremenog karaktera) ^lan 26. (Zelene povr{ine) Izgradnja objekata privremenog karaktera mo`e se odobriti isklju~ivo za potrebe gradili{ta, a u skladu sa ~lanom 2. Zakona o prostornom ure|enju Kantona Sarajevo ("Slu`bene novine Kantona Sarajevo", broj 24/17 i 1/18). ^lan 23. (Ogra|ivanje gra|evinskih parcela) Dozvoljeno je ogra|ivanje parcela postoje}ih i planiranih objekata. Ograda treba biti transparentna i u kombinaciji sa `ivim materijalom (`iva ograda). Objekti kolektivnog stanovanja ne mogu se ogra|ivati. Sportski tereni i dje~ija igrali{ta se mogu ogra|ivati. Ograda treba biti transparentna i u kombinaciji sa `ivim materijalom (`iva ograda). Unutar saobra}ajnog ugla preglednosti ne mogu se postavljati ograde, vr{iti sadnja visokog zelenila ili graditi druge fizi~ke strukture. ^lan 24. (Eksproprijacija zemlji{ta) Eksproprijaciju zemlji{ta u pojasu za izgradnju I transverzale i za izgradnju `eljezni~ke pruge i stanice, potrebno je vr{iti istovremeno. ^lan 25. (Saobra}aj) Saobra}ajne povr{ine i povr{ine za parkiranje i gara`iranje vozila utvr|ene su Planom - faza saobra}aja. Za sve planirane sadr`aje, parkiranje/gara`iranje se mora obezbijediti u sklopu pripadaju}e parcele, i to: - za objekte individualnog stanovanja - unutar gabarita objekta, u vidu izgradnje pomo}nog objekta - gara`e ili na otvorenom - parking mjesto (sa ili bez nadstre{nice); - za objekte kolektivnog stanovanja - u vidu izgradnje kolektivne gara`e (sa jednom suterenskom ili jednom ili vi{e podzemnih eta`a) i vanjskih parkinga. - za objekte dru{tvene infrastrukture - u vidu izgradnje gara`e (sa jednom suterenskom ili jednom ili vi{e podzemnih eta`a) i vanjskih parkinga. Prilikom izdavanja urbanisti~ke saglasnosti a na osnovu tra`ene brutto gra|evinske povr{ine i namjene, neophodno je odrediti broj parking - gara`nih mjesta i to na sljede}i na~in: - za stambenu izgradnju -1 stan -1.1 parking mjesto, - za poslovne sadr`aje - jedno parking mjesto na 60 m2/max. BGP (za administraciju jedno parking mjesto na 30 m2/max. BGP), - za proizvodno - poslovne sadr`aje - jedno parking mjesto na 100 m2/max. BGP. Ovim Planom utvr|ene su sljede}e kategorije zelenila: - zelenilo uz objekte stanovanja, - zelenilo uz stambeno-poslovne objekte, - zelenilo uz objekte dru{tvene infrastrukture, - zelenilo u zoni groblja, - za{titno zelenilo. Povr{ine utvr|ene kao neke od ovih kategorija ne mogu se koristiti za druge namjene, niti se mogu graditi objekti koji nisu u skladu sa funkcijom koju ta kategorija zelenila treba da ostvari. Na povr{inama klizi{ta je nepohodno provoditi mjere koje imaju za cilj stabilizaciju terena i to kroz biolo{ko (sadnja stabla{ica u ve}im grupacijama) i tehni~ko saniranje padine. Na utvr|enim zelenim povr{inama dozvoljena je izgradnja pje{a~kih staza - {etnica sa postavljanjem urbanog mobilijara, te izgradnja povr{ina za rekreaciju i igru djece - gdje god to prostorne mogu}nost dozvoljavaju a ~ime se ne remeti osnovni koncept prostornog ure|enja. Tehni~ki prijem arhitektonskih i drugih objekata podrazumijeva i prijem izvedenih radova na ure|enju zelenih povr{ina. Izgradnja i ure|enje zelenih povr{ina vr{i se u skladu sa prethodno pribavljenom (odgovaraju}om) dokumentacijom ura|enom na osnovu Idejnog rje{enja hortikulture, koja je sastavni dio Plana. ^lan 27. (Za{tita stanovni{tva i materijalnih dobara) Uslovi za sklanjanje stanovni{tva i materijalnih dobara moraju biti obezbje|eni u skladu sa odredbama Zakona o za{titi i spa{avanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesre}a ("Slu`bene novine Federacije BiH", broj 39/03) i odredbama Uredbe o mjerilima, kriterijima i na~inu izgradnje skloni{ta i tehni~kim normativima za kontrolu ispravnosti skloni{ta ("Slu`bene novine Federacije BiH", broj 21/05). ^lan 28. (Uslovi za izdavanje dozvola) Pri izdavanju dozvole za gra|enje arhitektonskih objekata potrebno je pribaviti in`enjerskogeolo{ki i geotehni~ki nalaz i uslove temeljenja od stru~nih institucija, a stati~ki prora~un mora se dimenzionirati za potrebe najmanje 8° MCS. Obim i kvalitet izvedenih radova vezanih za geoin`enjerske uslove moraju biti verifikovani u okviru tehni~kog prijema, a upotrebna dozvola se ne mo`e izdati ukoliko predvi|eni radovi nisu u obimu i kvalitetu zadovoljavaju}i. ^etvrtak, 14. novembra 2019. SLU@BENE NOVINE KANTONA SARAJEVO ^lan 29. (Stupanje na snagu) Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Slu`benim novinama Kantona Sarajevo". Broj 01-02-2498-2/15 Predsjedavaju}i 31. oktobra 2019. godine Op}inskog vije}a Vogo{}a Vogo{}a Tarik Curi}, s. r. ZAVOD ZA PLANIRANJE RAZVOJA KANTONA SARAJEVO - prijedlog REGULACIONI PLAN "UGORSKO - MENJAK" - "A" FAZA Direktor Hamdija Efendi}, dipl. ing. gra|. Sarajevo, juli 2019. godine NOSILAC PRIPREME NA^ELNIK OP]INE PLANA: VOGO[]A NOSILAC IZRADE ZAVOD ZA PLANIRANJE PLANA: RAZVOJA KANTONA SARAJEVO FAZA URBANIZAM: RUKOVODILAC SEKTORA ZA PROVEDBENU PLANSKU DOKUMENTACIJU I EDIN STRU^NA MI[LJENJA: JEN^IRAGI], dipl. ing. arh. ODGOVORNI ZINAIDA PLANER: KADRIBEGOVI], dipl. ing. arh. SADR@AJ: TEKSTUALNO OBRAZLO@ENJE R.P. "UGORSKO MENJAK" - "A" FAZA: UVOD 1. POSTOJE]E STANJE 1.1.Prirodni uslovi 1.2.Stvoreni uslovi 2. ODNOS PREMA PLANU VI[EG REDA 3. KONCEPT PROSTORNE ORGANIZACIJE 4. NAMJENA POVR[INA 5. STANOVANJE I STANOVNI[TVO 6. DRU[TVENA INFRASTRUKTURA 7. SAOBRA]AJ 8. KOMUNALNA INFRASTRUKTURA 9. ZELENILO 10. ODNOS PREMA POSTOJE]EM GRA\EVINSKOM FONDU 11. URBANISTI^KO-TEHNI^KI POKAZATELJI GRAFI^KI PRILOZI: A. POSTOJE]E STANJE 1 a. Izvod iz Prostornog plana Kantona Sarajevo 1 b. Izvod iz Urbanisti~kog plana Grada Sarajeva 2. A`urna geodetska podloga 3. In`enjersko-geolo{ka karta 4. Postoje}e stanje 5. Posjedovno stanje 6. Karta ru{enja B. PROJEKCIJA RAZVOJA 7. Planirana namjena povr{ina 8. Urbanisti~ko rje{enje - Razmje{taj objekata sa namjenom i spratno{}u 9. Mre`a gra|evinskih i regulacionih linija 1:10000 1:5000 1:1000 1:1000 1:1000 1:1000 1:1000 1:1000 1:1000 1:1000 Broj 45 – Strana 125 UVOD Odluku o pristupanju izradi Regulacionog plana "Ugorsko Menjak" (u daljem tekstu: Plan) donijelo je Op}insko vije}e Vogo{}a, na sjednici odr`anoj 30.12.2015. godine, {to je objavljeno u "Slu`benim novinama Kantona Sarajevo", broj 02/2016. Navedenom Odlukom obuhva}eno je zemlji{te ukupne povr{ine od 91, 4 ha. Cilj izrade Plana je: - dono{enje provedbene planske dokumentacije kojom }e se obezbijediti urbanisti~ki i planski preduslovi za novu izgradnju i integraciju zate~enog gra|evinskog fonda, - opremanje lokaliteta potrebnom mre`om saobra}ajne i komunalne infrastrukture te povezivanje iste sa planovima u okru`enju, - provo|enje adekvatnih tehni~kih mjera na sanaciji i stabilizaciji terena. Plan se radi u dvije faze, i to: Faza "A" i Faza "B". Izrada "A" faze Plana je prioritetna radi realizacije dionice I Transverzale od Tunela Kobilja Glava do Vogo{}anske petlje, odnosno obezbje|ivanja svih relevantnih planskih, imovinskopravnih i finansijskih uslova za izvo|enje iste. Podru~je planiranja "A" Faze Plana ograni~eno je; - na istoku prostornom cjelinom RP "Barica" - "A" faza (plan u izradi), - na zapadu prostornom cjelinom RP "Uglje{i}i" - "A" faza (plan u izradi), - na sjeveru planiranom trasom I transverzale, i - na jugu parcelama kako je prikazano na grafi~kim prilozima. Povr{ina obuhvata "A" faze Plana iznosi 34, 9 ha i obuhvata dijelove administrativnog teritorija op}ine Vogo{}a. 1. POSTOJE]E STANJE Analiza postoje}eg stanja ra|ena je na osnovu obilaska terena i ankete provedene na terenu, kao i na osnovu Elaborata o in`enjerskogeolo{kim i geotehni~kim osobinama terena. Prirodni uslovi Elaborat o in`enjerskogeolo{kim i geotehni~kim osobinama terena za potrebe izrade "A" faze Plana ura|en je od strane firme "Geotehnos" d.o.o. Sarajevo (august 2016. godine). Geografski polo`aj Prostor Regulacionog plana "Ugorsko - Menjak - A faza" nalazi se na teritoriji op}ine Vogo{}a. Ukupna povr{ina obuhvata iznosi oko 34,9 ha, dok ukupna du`ina obuhvata iznosi oko 3236 m. Geografske koordinate centralnog dijela ovog podru~ja su 18o22'466" E i 43°53'40" N. Rastojanje izme|u sjeverne i ju`ne ta~ke iznosi oko 648 m dok izme|u isto~ne i zapadne ta~ke iznosi oko 1170 m. Predmetni obuhvat se nalazi na nadmorskoj visini u rasponu od 525 do 617 m n.v. Geomorfolo{ke karakteristike terena Na in`enjerskogeolo{ko i geomorfolo{ko oblikovanje terena najvi{e su uticale klimatske, biolo{ke, hidrolo{ke, hidrografske i hidrogeolo{ke prilike na terenu. Prema genetskim tipovima izdvojene su dvije kategorija reljefa, zavisno od karaktera neotektonske aktivnosti i to: - eroziono - denudacioni reljef - fluvijalno - akumulacioni reljef Eroziono - denudacioni reljef, karakterizira morfolo{ka ras~lanjenost i razbijenost, sa nagla{enom disecirano{}u i visinskim razlikama. Odlikuje se tektonskom deformabilno{}u stijenskih masa i heterogeno{}u litolo{kih ~lanova promjenjivih kvalitativnih i kvantitativnih odlika. Padine su ~esto ujedna~enog pravolinijskog pada, djelimi~no strmog, stepenastog ili konkavnog oblika. SLU@BENE NOVINE KANTONA SARAJEVO Broj 45 – Strana 126 Fluvijalno - akumulacioni reljef je nastao fluvijalno akumulacionim procesima rijeke Jo{anice. U ovu kategoriju spadaju uglavnom aluvijalne zaravni, terasni odsjeci, kao i drugi oblici vezani za fluvijalno - akumulacioni re`im. Odlika ovog reljefa je zaravnjen teren, sa vrlo izra`enom disecirano{}u i ispresijecano{}u sekundarnom mre`om povremenih tokova. Nadmorska visina fluvijalno - akumulacionog reljefa je oko 509, 00 m.n.v. Stabilnost terena Prema IG karti, izdvojene su tri kategorije terena prema stabilnosti: - Stabilni tereni (ST) zatupljeni su u ravni~arskim dijelovima terena, koji su najve}im dijelom prekriveni eluvijalno-deluvijalnim i tehnogenim tvorevinama, povoljnih fizi~ko - mehani~kim svojstava. U ovoj kategoriji terena, u pogledu stabilnosti ne o~ekuju se nikakvi posebni problemi u toku izvo|enja zemljanih radova, pa se sa aspekta stabilnosti oni ocjenjuju pogodni za gra|enje. To su tereni izgra|eni od glinovito pjeskovitih naslaga, manje ili vi{e zaglinjenog {ljunka i geolo{kog supstrata. Ovdje ipak `elimo da naglasimo, da su glinovito-laporoviti ~lanovi geolo{kog supstrata vrlo osjetljivi na prisustvo vode i klimatske promjene zbog brze dezintegracije u materijale lo{ijih geomehani~kih svojstava, pa se preporu~uje da se iskopi gra|evinskih jama kod izgradnje objekata ne ostavljaju du`e vrijeme otvoreni i neza{ti}eni, ve} da se odmah pristupi ugra|ivanju materijala, a vi{ak iskopa zatrpa. - Uslovno-stabilni tereni (UST) imaju najve}u zastupljenost na istra`ivanom prostoru. Izdvojeni su na padinskom dijelu terena izgra|enom od eluvijalno-deluvijalnog pokriva~a. U prirodnim uslovima tereni ove kategorije su uglavnom stabilni, a u uslovima izvo|enja zemljanih radova, pri neadekvatnom zasjecanju padina, prekomjernom optere}enju od deponovanog materijala, nekontrolisanom razvo|enju povr{inskih voda po terenu, izlijevanjem fekalnih voda i sl., mo`e do}i do pojave otkidanja i klizanja zemljanog materijala preko supstrata. Ponekad se u njima nalaze manje klizne pukotine u povr{inskom pokriva~u bez ikakvih manifestacija pokreta. S obzirom da se tereni ove kategorije nalaze u grani~nom stanju ravnote`e potrebno je prije izgradnje i izvo|enja zemljanih radova na pripremi gra|evinskih povr{ina objekata izvr{iti detaljna geotehni~ka istra`ivanja na svakoj predvi|enoj lokaciji, te na bazi postignutih rezultata definisati uslove i ograni~enja izgradnje na ovim terenima. - Nestabilni tereni (NT) su klizi{ta, koja su preuzeta sa karata stabilnosti od Zavoda za izgradnju Kantona Sarajevo. Ukupno je okontureno 3 nesanirana klizi{ta razli~itih povr{ina. U ovoj kategoriji terena je mogu}a gradnja ali po posebnim uslovima koji }e biti definisani i propisani in`enjerskogeolo{kim elaboratom i geotehni~kim projektom na datom mikrolokalitetu uz izvo|enje terenskih radova uz izvo|enje "in situ" opita i laboratorijskih ispitivanja, koji je obavezno uraditi prije po~etka bilo kakvih zemljanih radova. Nagib ozna- Kota Kota Du`ina [irina Povr{ina 2 % ka ~ela no`ice (m) (m) (m ) Smjer kretanja Tip Stanje K-1 574 545 119 50 4875 14% Jug-sjever konsekventno sanirano K-2 589 540 322 204 41710 12% Jug-sjever konsekventno umireno K-3 561 554 30 25 419 13% Jug-sjever konsekventno sanirano K-4 579 553 208 80 9319 12% Jug-sjever konsekventno umireno K-5 579 546 280 83 2731 25% Jug-sjever konsekventno umireno ^etvrtak, 14. novembra 2019. Nagib terena na prostoru RP Ugorsko - Menjak (A-faza) izra`en je u procentima. Za stabilni teren (ST) kre}e se od 4-6%, za uslovno-stabilni dio terena (UST) od 14-19%, a za nestabilne terene (NT) 20-25%. Seizmi~nost terena Osnovni stepen seizmi~nosti za istra`ivani prostor iznosi 7° MCS. Za seizmi~ki prikaz zemljotresa ovog intenziteta, koeficijent seizmi~kog intenziteta (Ks) iznosi 0,50. Kategorizacija terena prema ustavima za gra|enje Sa aspekta kategorizacije terena prema njegovoj povoljnosti za gra|enje, na ovom terenu su izdvojene slijede}e kategorije: - Tereni vrlo povoljni za gra|enje(1) izdvojeni su u ravni~arskom dijelu lokacije. U ovu kategoriju uklju~ena su podru~ja koja su prema stepenu stabilnosti svrstana u kategoriju "stabilni tereni". To su prvenstveno rije~ne terase, i stabilni tereni koji su pod veoma malim nagibima kod kojih se ne javljaju problemi stabilnosti. - Tereni uslovno povoljni za gradnju objekata (3) izdvojeni su na padinskom dijelovima lokacije i pripadaju uslovno stabilnim terenima, koji se nalaze u stanju grani~ne ravnote`e. U gra|i ovih terena u~estvuju eluvijalno-deluvijalni pokriva~, te u dubljim dijelovima geolo{ki supstrat. Op{ta karakteristika ovih terena je promjenljiv i heterogen materijalni sastav, razli~it stepen prirodne dijageneze, promjenljiva i neujedna~ena vodno-fizi~ka i fizi~komehani~ka svojstva, te izra`ena podlo`nost procesima raspadanja. Povr{inski pokriva~ je vrlo osjetljiv na prisustvo vode i klimatske promjene. Podzemne vode nemaju nikakvu pravilnost u pogledu zakonomjemosti pojavljivanja, po{to su u istra`nim radovima one utvr|ene na razli~itim dubinama. Generalno se mo`e re}i, da su to vode lutaju}eg, ocjednog tipa male izda{nosti, sa ve}om koncentracijom na kontaktu povr{inskog pokriva~a i geolo{kog substrata. U ovu kategoriju svrstana su sanirana klizi{ta, gdje treba voditi ra~una da se prilikom izgradnje objekata ne ugrozi stabilnost i funkcija sanacionih elemenata (potporni zidovi, kamena rebra, drena`e i sl.) - Tereni nepovoljni za gradnju objekata (4) izdvojeni su na padinskom dijelu lokacije, u okviru starih umirenih klizi{ta. U povr{inskim dijelovima, tereni ove kategorije izgra|eni su od eluvijalno-deluvijalnih pjeskovitih glina pomje{anih sa sitnozrnom drobinom, vrlo promjenljivih i neujedna~enih fizi~ko-mehani~kih osobina, zavisno od prirodne vla`nosti i prisustva kamenite frakcije. Ispod pokriva~a nalazi se geolo{ki substrat izgra|en od glinovito-laporovitih i pjeskovitih sedimenata gornje miocenske starosti. Nagib padina varira (od 100 do 250). To su nestabilni tereni i zbog toga svaka antropogena aktivnost bez prethodnih detaljnih geotehni~kih istra`ivanja mo`e biti uzrok nekontrolisanog razvoja kliznog procesa. Podzemne vode kao i u prethodnoj kategoriji, javljaju se na razli~itim nivoima po dubini. Geolo{ke i geomehani~ke karakteristike terena U gra|i terena na lokaciji u~estvuju neogene tvorevine i kvartarni pokriva~i. Neogene tvorevine su predstavljene sedimentnim stijenama gornjeg miocena (M3). Gornji miocen je predstavljen sa dvije karakteristi~ne serije koje se litolo{ki zna~ajno razlikuju. U donjim dijelovima predmetne lokacije neposredno ispod pristupnog puta zastupljeni su sedimenti tzv. "Ko{evske serije" (1M3). Od pristupnog puta prema naselju Uglje{i}i, odnosno prema vi{im dijelovima padine, u gra|i terena u~estvuju sedimenti tzv. Orla~ke serije (2M3). Kvartarne naslage su predstavljene eluvijalno - deluvijalnim pokriva~em koji predstavlja produkat raspadanja geolo{kog substrata preko kojeg le`i. SLU@BENE NOVINE KANTONA SARAJEVO ^etvrtak, 14. novembra 2019. Tektonski sklop je vrlo jednostavan po{to podru~je Ugorskog pripada jedinstvenoj tektonskoj jedinici Zeni~ko-Sarajevskog neogenog bazena. Geomehani~ke karakteristike terena su utvr|ene na osnovu terenskih i laboratorijskih istra`ivanja. Izvr{eno je 6 sonda`nih bu{otina ~iji se rezultati, te rezultati laboratorijskih ispitivanja mogu na}i u Elaboratu o in`enjerskogeolo{kim i geomehanickim osobinama terena za potrebe izrade Regulacionog plana "Ugorsko - Menjak - A faza" koji je koji je izradio "GEOTEHNOS" d.o.o., Sarajevo, august 2016. godine. Hidrogeolo{ke karakteristike terena Hidrogeolo{ke karakteristike terena ocjenjuju se kao jednostavne, i to zahvaljuju}i ~injenici {to su, prema materijalnom sastavu, strukturi poroznosti, op{toj vodopropusnosti i ocjedljivosti, izdvojene dvije karakteristi~ne hidrogeolo{ka sredine: - slabovodopropusne sredine - u koje, zbog ve}e rastresitosti, prisustva pjeskovite frakcije, spadaju materijali nasipa, te glinoviti sedimenti. - vodonepropusne sredine - izdvojene su u dubljim dijelovima terena, a to su matrijali koji su predstavljeni materijalima lapora. Parametar Srednji broj dana sa ki{om > 1mm Srednji broj dana sa snijegom >0.1 mm Srednji broj vedrih dana Srednji broj obla~nih dana Srednji broj dana sa maglom I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII God. suma Max (cm) God. suma 8 8 12 18 17 15 12 13 14 13 13 10 153 11 11 9 3 0,3 0,1 4 5 4 4 3 6 9 9 6 5 3 3 61 15 12 12 12 10 8 5 6 9 11 15 17 132 5 1 0,3 0,2 0 0,1 0 0 0,1 2 3 6 18 2,0 6 11 53 Broj 45 – Strana 127 Tokom istra`nog bu{enja na podru~ju RP Ugorsko, pojava i nivoi podzemne vode su utvr|eni su samo u dvije istra`ne bu{otine i to B-2 i B-3 na dubinama (5,40 i 6,30 m), razli~ite izda{nosti, ocjednog tipa ~iji re`im zavisi od hidrolo{kih prilika na terenu. Klimatske karakteristike Kako na predmetnoj lokaciji nema mjerne stanice, za detaljne meteorolo{ke podatke se mogu koristiti rezultati vi{egodi{njeg pra}enja na MS Bjelave u periodu od 1991. do 2010. godine, od koje je predmetni obuhvat udaljen cca 5,7 km. Grad Sarajevo je smje{ten u uskoj kotlini rijeke Miljacke, {to mu daje posebne klimatske karakteristike koje se ~esto zna~ajno razlikuju od klime {ireg prostora. Zbog vertikalne razu|enosti reljefa u Sarajevu, mogu se izdvojiti padinski i kotlinski dio grada, {to dovodi do modifikacije klime i pojave mikroklime pojedinih dijelova grada. Ovakav morfolo{ki sklop terena uzrokuje smanjen intenzitet i u~estalost vjetrova, a samim tim uti~e i na prirodnu ventilaciju, stvaranje jezera hladnog zraka, inverziju temperature, pojavu toplotnog otoka u u`em dijelu grada i pojavu lokalnih vjetrova. Vi{egodi{nji niz MS Bjelave (1991 - 2010. godina) Nosilac: Federalni meteorolo{ki zavod Sred. mje- Srednja Max. Srednji Srednji broj dana sa snije`nim Srednji se~na i mjese~na i visina pokriva~em broj dana broj dana godi{nja godi{nja snije`nog sa maksisa mini>10 cm >30 cm >50 cm koli~ina malnom malnom pokriva~a temperatura zraka pada vina (cm) tempera- temperau mm u °C turom turom <0,0°C <0,0° c 7 1 0,4 22 8 75 0,2 68 9 1 0,2 19 4 59 1,4 64 3 1,0 0,4 12 1 64 5,5 66 0,4 3 28 9,9 78 14,9 74 18,4 90 20,1 78 20,0 65 15,0 99 0,3 2 23 10,9 98 2 0,5 9 1 40 5,9 97 7 1,0 0,5 21 8 90 0,9 95 29 5,0 2 88 22 972 107 10,3 SLU@BENE NOVINE KANTONA SARAJEVO Broj 45 – Strana 128 Srednja godi{nja vrijednost temperature zraka u Sarajevu (na Bjelavama 630 m.n.v.) iznosi +10,30°C- Najhladniji mjesec je januar sa srednjom temperaturom od 0,20°C, a najtopliji je mjesec juli sa srednjom temperaturom od +20,10°C. Godi{nja koli~ina padavina iznosi 972 mm, a najvi{e padavina ima u septembru (99 mm) a najmanje u februaru (64 mm) i augustu (65 mm). Raspodjela zra~nih strujanja je u velikoj mjeri uvjetovana reljefom tako da u Sarajevu preovladavaju isto~no-jugo-isto~ni (ESE - 21%) i zapadno-sjevero-zapadni (WNW - 12,2%) vjetrovi, {to je svakako u vezi sa otvoreno{}u sarajevske kotline u smjeru istok - zapad. Vrlo jaki vjetrovi su rijetka pojava a prosje~na najve}a brzina vjetra iznosi 3m/sec iz ju`nog kvadranta. VJETAR Pravac N NN E NE ENE E S SS W SW WSW W WN W ^estina u% 1,6 1,1 1,4 3,9 10,2 21,0 ESE SSE 3,5 3,9 3,2 2,7 6,4 7,6 12,2 Brzina u m/s 1,7 1,3 1,6 2,1 2,3 1,3 3,0 1,6 1,4 1,2 1,2 1,3 2,3 DU@INA TRAJANJA SUNCA (sati) Mjesec I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII God. suma Srednje 82 107 146 146 199 235 252 233 170 146 88 56 1860 Min. 134 175 188 250 265 303 305 291 242 231 149 93 2626 Max. 38 60 90 103 110 139 200 170 89 80 32 10 1121 RELATIVNA VLA@NOST VAZDUHA (%) Mjesec I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII God. suma Prosjek 77 72 66 66 66 67 66 67 73 74 76 80 71 Min. 69 65 57 57 59 57 54 53 61 61 65 75 61 MJESE^NE VRIJEDNOSTI KOLI^INE PADAVINA 2 (1/m ) Mjesec I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII God. suma Sred. 68 64 66 78 74 90 78 65 99 98 97 95 972 Max. 161 175 138 140 111 182 140 173 258 211 172 294 215 5 Min. 18 14 2 19 42 23 18 7 19 1 35 42 240 ^etvrtak, 14. novembra 2019. SNIJE@NI POKRIVA^ (Srednji broj dana sa snije`nim pokriva~em) Mjesec 1 II ³10 7 ³30 1 ³50 0,4 - III IV 9 3 0,4 1 1,0 0 0,2 0,4 V VI VII VIII IX X 0 0,3 XI XII God. suma 2 7 29 0,5 1 5 0,5 2 Srednja godi{nja temperatura zraka . . . . . . . 10,5°C Projektovana temperatura . . . . . -18,0, -19,0 i -20,0°C Apsolutna max. temperatura . . . . . . . . . . . 36,2°C Apsolutna min. temperatura . . . . . . . . . . . -18,2°C Du`ina perioda grijanja . . . . . . . . . . . . 214 dana Stepen dana. . . . . . . . . . . . . . . . . . 3116 dana Du`ina perioda Tsr vegetacije . . . . . . . . . 114 dana Du`ina perioda vegetacije . . . . . . . . . . . 259 dana Srednji datum prvog dana sa pojavom mraza . . . 27.10. Srednji datum posljednjeg dana sa pojavom mraza 27.04. Srednji broj dana sa mrazom . . . . . . . . . . . . . 89 Godi{nja koli~ina padavina . . . . . . . . . . 915 1/m2 Srednji broj dana sa ki{om >0,1 mm . . . . . . . . . 131 Srednji broj dana sa snijegom >0,1 mm . . . . . . . . 54 Srednji broj vedrih dana . . . . . . . . . . . . . . . 63 Srednji broj obla~nih dana . . . . . . . . . . . . . . 128 Srednji broj dana sa maglom . . . . . . . . . . . . . 80 Srednji broj dana sa snije`nim pokriva~em >10cm. . . 29 Srednji broj dana sa minimalnom temperaturom < 0,0oC . . . . . . . . . . . . . . . . 98 - Srednji broj dana sa maksimalnom temperaturom < 0,0oC . . . . . . . . . . . . . . . . 32 - Maksimalna visina snije`nog pokriva~a (cm) . . . . . 83 - Dominantni pravci vjetra . . . . . . . . . sjeverni i ju`ni 1.2. Stvoreni uslovi Gra|evinski fond unutar obuhvata "A" faze Plana utvr|en je putem ankete provedene na terenu, gdje je evidentirano ukupno 192 objekata, od ~ega je: - stambenih objekata 163, - stambeno-poslovnih objekata 3, - poslovnih 2 Pored toga, evidentirana su i: 5 temelja, 6 devastirana objekta i 13 objekata u izgradnji. Po kategoriji, objekti su svrstani od III do V kategorije, gdje je: - objekata III kategorije 9, - objekata V kategorije 159. Spratnost objekata kre}e se od P do P+3. - Tlocrtna povr{ina objekata - stambeni 13 048 m2 - stambeno-poslovni objekti 812 m2 - poslovni objekti 60 m2 - temelji, objekti u izgradnji, devastirani objekti 1 378 m2 UKUPNO tlocrtna povr{ina: 15 298 m2 - Bruto gra|evinska povr{ina - stambeni 32 454 m2 - stambeno-poslovni objekti 1 116 m2 - poslovni objekti 60 m2 - temelji, objekti u izgradnji, devastirani objekti 1 846 m2 UKUPNO BGP: 35 476 m2 - Procenat izgra|enosti (Pi) 4,38% - Koeficijent izgra|enosti 0,1 Putem ankete na terenu utvr|eno je da na ovom podru~ju `ivi cca 772 stanovnika. Prosje~na gustina naseljenosti iznosi 22 st/ha (stanovnika po hektaru). Prostor kojeg razmatra "A" faza Plana je najve}im dijelom izgra|en individualnim stambenim objektima. Preostali dio predmetnog lokaliteta zauzimaju neizgra|ene povr{ine. ^etvrtak, 14. novembra 2019. SLU@BENE NOVINE KANTONA SARAJEVO Opremljenost obuhvata saobra}ajnom i komunalnom infrastrukturom Saobra}aj Postoje}a cestovna infrastruktura sastoji se od ulice "Igmanski mar{" (Magistranla cesta M-18 Tuzla - Sarajevo), koja jednim svojim djelom tangira sjevernu granicu obuhvata i ona ujedno predstavlja glavnu saobra}ajnu arteruiju sa koje se odvajaju ulice: - ulica "Menjak" koja ve}im svojim dijelom longitudinalno prolazi centranlim djelom obuhvata - ulica "Muje [ete" koja transverzalno prolazi centralnom zonom obuhvata i sa ulicom Igmanski mar{ povezana je izvan planskog obuhvata. Ova ulica jednim svojim krakom nastavlja se na ulicu "Menjak". Na ulicu "Muje [ete" povezana je i ulica "Ugorsko" koja prolazi zapadnim dijelom obuhvata i povezuje taj dio obuhvata sa ostatkom planske cjeline. Sa pomenutih saobra}ajnica odvaja se veliki broj pristupnih puteva do individualnih stambenih objekata. Snabdijevanje vodom Prostor koji obuhvata Regulacioni plan "Ugorsko - Menjak" ("A" i "B" faza) nalazi se izme|u izohipsa cca 520 mn.m i 655 mn.m. Ve}i dio obuhvata, snabdijeva se vodom iz centralnog vodovodnog sistema (rezervoar Kobilja Glava, kota dna 647 mn.m; zapremina V=5000 m3, i r. Hotonj K.D. 590 mn.m; V=500 m3). Iz ovih rezervoara mogu}e je snabdijevanje do max. 620 mn.m. Prema raspolo`ivim podacima, konstatovano je da se dio obuhvata koji se nalazi iznad zone snabdijevanja rezervoara Kobilja Glava, snabdijeva vodom pomo}u hidrofleksa Ugorsko. Unutar obuhvata, evidentirani su primarni cjevovodi u postoje}im saobra}ajnicama. Sa zapadne strane obuhvata, polo`en je primarni cjevovod VLØ200 mm, koji ulazi u predmetni obuhvat, a u nastavku ve`e se na distribuciona voda profila VLØ150 mm, a zatim na distribucioni cjevovod VDØ200 mm. Iz rezervoara Hotonj polo`en je cjevovod profila VLØ200 mm koji sa isto~ne strane tangira obuhvat, te se spaja na VLØ200 mm koji dolazi iz zone Kobilje Glave. Unutar obuhvata egzistira djelimi~no razvijena vodovodna mre`a. Shodno gore navedenom, mo`e se konstatovati da je podru~je Plana opremljeno primarnom vodovodnom mre`om. Odvodnja otpadnih i oborinskih voda Predmetni obuhvat nije opremljen kanalizacionom mre`om; ni {iri lokalitet, tako|er, nije adekvatno opremljen kanalizacionom mre`om. Prostor obuhva}en predmetnim Planom pripada slivnom podru~ju Vogo{}anskog kolektora. Unutar obuhvata nema kanalizacione mre`e. U neposrednoj blizini polo`en je postoje}i kanal za otpadne vode FBØ500 mm. Neophodno je naglasiti da pomenuti kanal za otpadne vo|e spaja se na manji profil FBØ200 mm, a koji u nastavku prikupljene vode ispu{ta u tlo: Od kanal za oborinske vode evidentan je kanal ACP Ø1200 mm koji prikupljene vode odvodi u vodotok Vogo{}u. Energetika Toplifikacija - gasiflkacija Prostor obuhva}en Regulacionim planom "Ugorsko Menjak" ("A" i "B" faza) nije u zonama centralne toplifikacije, nego je pokriven niskotla~nom distributivnom gasnom mre`om 0,1 (0, 2)(ba.r), pa je toplifikacija postoje}ih objekata u podru~ju zone obuhvata koncipirana tako da se putem individualnih sistema podmiruju potrebe za grijanjem. Mo`e se generalno konstatovati da individualni izvori toplote sa ~vrstim kao primamim energentom, obezbje|uju toplotnu energiju za postoje}e individualne stambene objekte u kontaktnim zonama i samom predmetnom obuhvatu. Priprema tople sanitarne vode i energetske potrebe za kuhanjem, ostvaruju se tako|er individualnim sistemima. Broj 45 – Strana 129 Posebno treba naglasiti da centralnim dijelom predmetnog obuhvata prolazi magistralni gasovod 40(50)(bar) - G^ 400. Prema dopisu BH GAS-a (akt br. 02-1550 od 13.04.2011. god.), {irina za{titnog pojasa magistralnog gasovoda DN 400/50 u odnosu na gra|evinske objekte iznosi po 20 m sa obje strane gasovoda. Prema dopisu BH GAS-a (akt br. 02-3445 od 10.08.2011. god.), {irina {ti}enog pojasa iznosi 5 m sa obje strane magistralnog gasovoda, {to zna~i da se isklju~uju bilo kakvi gra|evinski radovi, sa|enje drve}a sa dubokim korijenjem, skladi{tenje materijala i sl. Elektroenergetika Podru~je obuhva}eno Regulacionim planom "Ugorsko Menjak" ("A" i "B" faza) je u velikoj mjeri pokriveno elektroenergetskim sistemom za kontinuiranu dobavu elektri~ne energije. Primarno napajanje je iz postoje}e TS 110/10(20) kV PRETIS (SA-4), 2 x 20 MVA, a rezervno napajanje je iz nove planirane TS 110/10(20) kV BETANIJA (SA-6), 2 x 20 MVA. Kablovska TK mre`a Analizom postoje}eg stanja u sklopu faze kablovske TK mre`e, konstatovano je da unutar promatranog lokaliteta ne postoji izgra|ena pristupna TK mre`a. Novim Idejnim rje{enjem telekomunikacione infrastrukture potrebno je detaljnije sagledati postoje}e stanje TK infrastrukture i prema novoj situaciji (trenutnom i planiranom broju stambenih jedinica), projektovati telekomunikacionu infrastrukturu koja }e zadovoljiti zahtjeve korisnika. 2. ODNOS PREMA PLANU VI[EG REDA Prostornim planom Kantona Sarajevo za period od 2003. do 2023. godine, za podru~je koje razmatra "A" faza RP "Ugorsko Menjak" utvr|ene su sljede}e namjene prostora: zona gra|evinskog zemlji{ta namijenjena stanovanju, zona poljoprivrednog zemlji{ta, za{titni koridor magistralne ceste, za{titni koridor `eljezni~ke pruge i za{titni koridor magistralnog gasovoda. Urbanisti~kim planom grada Sarajeva za urbano podru~je Sarajevo za period od 1986. do 2015. godine, za podru~je planiranja ("A" faza Plana) utvr|ene su sljede}e namjene: - 1.3. - 63. individualno stanovanje, - 1.8. saobra}ajna i energetska infrastruktura, - 1.10.- 44. sport, rekreacija, parkovi i za{titno zelenilo, - 2. poljoprivredno zemlji{te, - 3. {ume i {umsko zemlji{te. Plansko rje{enje je temeljeno na ~lanu 2. Odluke o gra|evinskom zemlji{tu za teritoriju Op}ine Vogo{}a ("Slu`bene novine Kantona Sarajevo", br. 06/14 i 03/15), kojim je utvr|eno da je gradsko gra|evinsko zemlji{te gra|evinsko zemlji{te unutar prostornog obuhvata urbanog podru~ja Sarajevo za dio podru~ja Vogo{}e (unutar obuhvata Urbanisti~kog plana grada Sarajeva za urbano podru~je Sarajeva (Stari Grad, Centar, Novo Sarajevo, Novi Grad, Ilid`a i Vogo{}a) za period 1986 - 2015. godine ("Slu`bene novine Kantona Sarajevo", br. 5/99 - Pre~i{}eni tekst, 14/00, 4/02, 37/14), kao i vanurbana podru~ja op}ine Vogo{}a utvr|ena Prostornim planom Kantona Sarajevo za period 2003 2023. godine ("Slu`bene novine Kantona Sarajevo", br. 26/06). Zakonski osnov za dono{enje Plana sadr`an je u odredbama ~lanova 40, 45 i 47. Zakona o prostornom ure|enju Kantona Sarajevo ("Slu`bene novine Kantona Sarajevo", broj 7/05), gdje je ~lanom 40. Zakona o prostornom ure|enju utvr|eno da Op}insko vije}e donosi plan, i Statuta Op}ine Vogo{}a ("Slu`bene novine Kantona Sarajevo", broj 3/09, 52/12 i 28/13), gdje je odredbama ~lanova 23. i 48. regulisano da je Op}ina nadle`na za urbano planiranje i upotrebu lokalnog zemlji{ta, odnosno da je Op}insko vije}e nadle`no za dono{enje odluka, propisa i op}ih akata i da daje njihovo tuma~enje. Prijedlogom Izmjena i dopuna Prostornog plana Kantona Sarajevo za period 2003 - 2023. godine koji je u proceduri usvajanja, predmetni obuhvat se nalazi u urbanom podru~ju Broj 45 – Strana 130 SLU@BENE NOVINE KANTONA SARAJEVO grada Sarajeva i preciznije }e se tretirati Urbanisti~kim planom ~ija je izrada u toku. Istim }e se potvrditi opredjeljenja data ovim planskim dokumentom. 3. KONCEPT PROSTORNE ORGANIZACIJE Prilikom definisanja koncepta prostornog ure|enja unutar predmetnog obuhvata, po{tovana su usmjerenja za ure|enje prostora koja su data smjernicama za izradu Plana, kao i preporuke Elaborata o in`enjerskogeolo{kim i geomehani~kim karakteristikama tla. Koncept prostorne organizacije "A" faze ovog Plana (zajedno sa "A" fazama susjednih planova u izradi: RP "Uglje{i}i", RP "Donja Jo{anica" i RP "Ban~e"), zasniva se prevenstveno na obezbje|enju urbanisti~kih i planskih preduslova za realizaciju dionice I Transverzale od Tunela Kobilja Glava do Vogo{}anske petlje, zatim za novu izgradnju i integraciju zate~enog gra|evinskog fonda. U tom smislu, konceptom prostorne organizacije, osim utvr|ene trase I Transverzale i `eljezni~ke pruge, kao i rje{enja saobra}ajne mre`e {ireg lokaliteta i njihovim uskla|ivanjem sa trasom I Transverzale, planirana je izgradnja ve}eg broja individualnih stambenih objekata sa prate}im sadr`ajima dru{tvene infrastrukture, zatim opremanje lokaliteta mre`om komunalne infrastrukture, uz provo|enje adekvatnih tehni~kih mjera na sanaciji i stabilizaciji terena. Predlo`enim ge{enjem planirana je izgradnja ukupno 101 novih objekata, od ~ega je: - 99 individualnih stambenih objekata, - 1 stambeno-poslovni objekat kolektivnog stanovanja, - 1 objekat dru{tvene infrastrukture (kultura, obrazovanje, sport i rekreacija). 4. NAMJENA POVR[INA Konceptom prostorne organizacije, a unutar granica "A" faze Regulacionog plana "Ugorsko - Menjak" definisane su sljede}e namjene zona: - zona individualnog stanovanja 20,40 ha, - zona dru{tvene infrastrukture 0,42 ha, - zona groblje 0,76 ha - zona integralnog urbanog zelenila 3,30 ha - zona saobra}ajne infrastrukture 10,20 ha. 5. STANOVANJE I STANOVNI[TVO Unutar obuhvata "A" faze Plana, nove parcele za individualnu i kolektivnu stambenu izgradnju formirane su - u skladu sa prostornim mogu}nostima - uz jednu ili obje strane postoje}ih i novoplaniranih naseljskih saobra}ajnica. Unutar promatranog lokaliteta, spratnost za planirane individualne objekte kre}e se od S+P+l do P+l+Pt., a za planirane stambeno-poslovne objekte kolektivnog stanovanja iznosi P+2 do P+4. Polaze}i od stanovi{ta da je planirana individualna izgradnja 1 objekat=1.5 doma}instvo /stan/ sa po 3 ~lana po doma}instvu /stanu/ u objektima individualnog stanovanja, a u objektima kolektivnog stanovanja 1 stan - 3,1 ~lana, realizacijom planirane stambene izgradnje na predmetnom lokalitetu ukupan broj stanovnika }e iznositi 1252. U obuhvatu Plana, prosje~na gustina naseljenosti }e iznositi 36 st/ha. Napomena: Broj stanovnika je odre|en prema projekciji stanovni{tva urbanog podru~ja koja je data Urbanisti~kim planom grada Sarajeva za urbano podru~je Sarajevo za period 1986-2015. god. 6. DRU[TVENA INFRASTRUKTURA Obilaskom lokaliteta kojeg razmatra "A" faze Plana konstatovano je da isti karakteri{e nedostatak sadr`aja dru{tvene infrastrukture. "A" fazom Plana predvi|eno je da nedostaju}i kapaciteti centralnih sadr`aja na novu mjesne zajednice budu smje{teni u prizemlju planiranog stambeno-poslovnog objekata, ~ija je izgradnja predvi|ena u sjeverozapadnom dijelu promatranog ^etvrtak, 14. novembra 2019. lokaliteta, kao i u prizemljima individualnih stambenih objekata (manji sadr`aji komercijalnih i dru{tvenih djelatnosti). Tako|er, na gra|evinskoj parceli "A", planirana je izgradnja dva objekta dru{tvene infrastrukture (mogu}e namjene: obrazovanje, kultura, sport i rekreacija). S obzirom na to da }e se realizacijom ukupne stambene izgradnje planirane "A" fazama susjednih planova u izradi javiti potreba za lociranjem najmanje dvije osnovne {kole na prostoru kojeg razmatraju ovi planovi, ostavljena je mogu}nost da se na dijelu ove gra|evinske parcele predvidi izgradnja osnovne {kole. Namjena planiranih objekata bi}e kona~no utvr|ena od strane Op}ine a u skladu sa konkretnim potrebama lokalne zajednice. U odnosu na ukupan broj stanovnika, potreba za komercijalnim i dru{tvenim sadr`ajima }e iznositi: 1 252 st x 1.5 m2/st = 1878, 0 m2. Nakon realizacije Plana, o~ekuje se ukupno: 1 252 st x 12% = 150 {kolske djece. Ukoliko se u narednom periodu uka`e potreba za izgradnjom objekta {kole unutar predmetnog lokaliteta, isti je mogu}e graditi na gra|evinskoj parceli "A", na kojoj je ovom Fazom Plana predvi|ena izgradnja objekata dru{tvene infrastrukture (kultura, obrazovanje, sport i rekreacija). Broj pred{kolske djece u odnosu na ukupan broj stanovnika }e iznositi: 1 252 st x 7% x 40% =35 pred{kolske djece. Unutar obuhvata "A" faze Plana, prostor za boravak djece pred{kolskog uzrasta mogu}e je predvidjeti u sklopu planiranih objekata individualnog i kolektivnog stanovanja, kao i unutar gra|evinske parcele "A", predvi|ene za izgradnju objekata dru{tvene infrastrukture. 7. SAOBRA]AJ Prilikom definisanja saobra}ajne mre`e vodilo se ra~una o optimalnoj povezanosti prostorno-funkcionalnih cjelina unutar tretiranog obuhvata kao i povezanost sa kontaktnim zonama i ostalim dijelovima grada. Predlo`enim saobra}ajnim rje{enjem u potpunosti se zadr`ao koncept primarne gradske mre`e saobra}ajnica koji je definisan Urbanisti~kim planom grada Sarajeva za urbano podru~je Sarajevo period 1986. - 2015. godine i usvojenim susjednim provedbenim planovima kontaktnih prostornih cjelina, kako polo`ajno tako i po gabaritima. Prijedlog rje{enja saobra}ajne matrice sekundarnog i ni`ih nivoa saobra}ajnica ura|en je prema osnovnim usmjerenjima utvr|enim i definisanim Smijernicama za izradu Plana, a ista se odnose na unapre|enje postoje}eg stanja uz nastojanje da se ru{i {to manje izgra|enih objekata, te obavezu uskla|ivanja saobra}ajne matrice Plana sa susjednim prostornim cjelinama: Planiranu primarnu saobra}ajnu matricu za ovu prostornu cjelinu ~ine: - Prva transverzala, koja prolazi sjevernim dijelom obuhvata, a kod koje je izvr{eno usagla{avanje saobra}ajno-tehni~kih rje{enja iz Idejnog projekta sa potrebama koji se javljaju u obuhvatu Plana i kontaktnih prostornih cjelina; - @eljezni~ka pruga koja povezuje stanicu Sarajevo Putna preko Vogo{}e sa Semizovcem. Na primarnu saobra}ajnu strukturu priklju~uje se mre`a naseljskih-sekundamih saobra}ajnica preko ulice "Menjak". Njen osnovni cilj je da prikupi generirani saobra}aj i da ga usmjeri na kontrolisana mjesta spoja sa primarnom gradskom mre`om. Sekundarnu mre`u saobra}ajnica ~ine kolsko-pje{a~ke saobra}ajnice ~iji je osnovni cilj povezivanje osnovnih izvora saobra}aja sa saobra}ajnom mre`om tj. naseljske saobra}ajnice odnosno interne saobra}ajnice unutar prostornih zona i koje su u naravi gradske ulice. Kod izrade konceptualnog rje{enja ove, sekundarne (naseljske) mre`e saobra}ajnica, maksimalno se vodilo ra~una o po{tovanju postoje}eg, zate~enog stanja, na terenu. Posebna ^etvrtak, 14. novembra 2019. SLU@BENE NOVINE KANTONA SARAJEVO pa`nja je posve}ena zadr`avanju objekata u sada{njem visinskom polo`aju prema saobra}ajnicama. 7.2. Saobra}aj u mirovanju Parkiranje/gara`iranje za individualne objekte obezbije|eno je na pripadaju}oj gra|evinskoj parceli (unutar gabarita objekta, u vidu izgradnje pomo}nog objekta-gara`e ili na otvorenom parkirali{tu u okviru pripadaju}e gra|evinske parcele). Za planirane stambeno-poslovne, kao i kolektivne stambene objekte u nizu, parkiranje/gara`iranje je obezbije|eno unutar pripadaju}ih parcela, u vidu izgradnje kolektivne gara`e sa jednom suterenskom ili jednom ili vi{e podzemnih eta`a. Procjena potrebnog broja parking-gara`nih mjesta je izvr{ena na osnovu sljede}ih normativa: - za administraciju - 1 parking mjesto na 30 m2 BGP, - za trgovinu - 1 parking mjesto na 60 m2 BGP, - za planiranu stambenu izgradnju - 1 stan = 1.1 parking mjesto. Navedeni broj parking mjesta je minimalan broj parking mjesta u odnosu na planiranu maksimalnu BGP. 8. KOMUNALNA INFRASTRUKTURA Snabdijevanje vodom Iako je vodovodna mre`a unutar razmatranog lokaliteta relativno razvijena, zbog neadekvatnog profila i nezadovoljavaju}eg materijala cjevovoda, u okviru Idejnog rje{enja snabdijevanja vodom neophodno je predvidjeti rekonstrukciju na pojedinim potezima cjevovoda. Sekundarnu vodovodnu mre`u unutar obuhvata Plana planirati u skladu sa urbanisti~ko- saobra}ajnim rje{enjem u okviru RP-a, a profile cjevovoda definisati tako da zadovolje potrebe za sanitarnom, protivpo`arnom i tehnolo{kom potro{njom u skladu sa va`e}im propisima. Minimalni dozvoljeni profil u javnoj mre`i je Æ100 mm. Pri izradi idejnog rje{enja snabdijevanja vodom ispo{tovati sve va`e}e propise i zahtjeve KJKP "VIK". Odvodnja otpadnih i oborinskih voda Osnova za izradu idejnog rje{enja odvodnje otpadnih i oborinskih voda je urbanisti~ko i saobra}ajno rje{enje. Potrebno je predvidjeti rekonstrukciju Blagova~kog kolektora (FBØ400) i Vogo{}anskog kolektora (FBØ600) do ispusta u recipijent - rijeku Vogo{}u, kao i planirati polaganje novog lijevoobalnog fekalnog kanala. Ispu{tanje otpadnih voda predvidjeti shodno Uredbi o uslovima ispu{tanja otpadnih i oborinskih voda u prirodne recipijente i javnu kanalizaciju. Profili novih (rekonstruisanih) kanala }e se odrediti prilikom izrade planske dokumentacije, pri ~emu je potrebno uzeti u obzir kompletno pripadaju}e slivno podru~je. Evidentno je da }e do}i do pove}anja profila rekonstruisanih kolektora, obzirom na veli~inu pripadaju}eg sliva kao i broja naseljenosti na istom. Predvidjeti prioritetnu rekonstrukciju kolektora FBØ600 na mjestu ispusta, u du`ini cca 150 m koji je premje{tanjem izliva u neregulisano korito rijeke Vogo{}e izveden je u kontra padu, uslijed ~ega dolazi do zagu{enja oticanja fekalnih otpadnih voda. Prije ispusta u rijeku Vogo{}u planiran je lokalni pre~ista~, a sve u skladu sa Uredbom o uslovima ispu{tanja otpadnih i oborinskih voda u prirodne recipijente i javnu kanalizaciju ("Slu`bene novine Federacije BiH", broj 4/12). Na lokaciji postrojenja potrebno je izvesti regulaciju korita kako bi se pre~i{}ene vode mogle ispustiti u rijeku Vogo{}u, tj. prilagoditi regulaciju korita ispustu. Na lokalitetu "benzinske stanice-HIFA" planirana je dionica novog oborinskog kolektora Æ300 mm koja ima zadatak da prihvati sve postoje}e oborinske kanale, od kojih su neki bili priklju~eni na fekalni kanal FBØ400. Ispu{tanje prikupljenih obrinskih voda izvest }e se u kanal AB Ø1200 i dalje u potok. Broj 45 – Strana 131 Separatnu kanalizacionu mre`u unutar obuhvata planirati u skladu sa urbanisti~ko-saobra}ajnim rje{enjem, a profile kanala definisati tako da zadovolje potrebe, kako u obuhvatu, tako i pripadaju}im slivnim podru~jima. Minimalni dozvoljeni profil u javnoj kanalizacionoj mre`i je Ø300 mm. Planirati rekonstrukciju i novu mre`u od postoje}eg kanala FBØ500 mm do odgovaraju}eg recipijenta, radi obezbje|enja korektne odvodnje otpadnih voda iz obuhvata Plana. Oborinske vode }e se ispu{tati preko planiranih oborinskih kanala u lokalni potok Borovac i u kona~nici u regulisano korito rijeke Vogo{}a. Pri izradi projektne dokumentacije moraju se po{tovati zahtjevi i uslovi KJKP "ViK"-a. Energetika-toplifikacija S obzirom na urbanisti~ke karakteristike predmetne prostorne cjeline i energetsku gustinu, zagrijavanje objekata i priprema tople sanitarne vode }e se obezbijediti individualnim sistemima na bazi zemnog gasa. Ukoliko toplotni konzum dostigne odgovaraju}u energetsku gustinu, kako u predmetnom obuhvatu, tako i u kontaktnim zonama, kori{tenje zemnog gasa treba da bude intencija u procesu gasifikacije. O ovome }e se mo}i izjasniti distributer zemnog gasa u kasnijim fazama izrade investiciono tehni~ke dokumentacije, kada budu poznati svi relevantni parametri potrebni za dono{enje odluke. Opisani koncept energetskog snabdjevanja toplotnom energijom predstavlja tehni~ki, ekonomski i ekolo{ki optimalno rje{enje, u skladu je sa dugoro~nim opredjeljenjem razvoja energetike Grada i potpuno je uskla|en sa planovima vi{eg reda. Kori{tenje elektri~ne energije treba svesti samo kao nezamjenjivu. Elektroenergetika Napajanje objekata elektri~nom energijom u obuhvatu treba da bude na 10(20) kV naponu distributivne mre`e. Mjesto priklju~ka na mre`u je distributivna trafostanica tipske jedini~ne snage transformatora, projektovana prema Tehni~kim preporukama Elektrodistribucije Sarajevo. Mre`u planirati isklju~ivo kablovsku, sa mogu}no{}u dvostranog napajanja, iz glavnog i rezervnog izvora napajanja vi{eg reda. Tako|er, planirati mogu}nost povezivanja 10(20) kV kablovske mre`e planiranog obuhvata sa susjednim obuhvatom. Distributivne trafostanice planirati u te`i{tu potro{a~a, a broj odre|ivati prema specifi~nom optere}enju transformatorske jedinice. Uz planirane visokonaponske 10(20) kV kablove polo`iti PHD cijev za opti~ki OPGW kabl za daljinsku komandu. U kablovske vodne }elije ugraditi indikatore kvara. Razvod elektri~ne energije na niskom naponu planirati kablovskom podzemnom i nadzemnom mre`om u zavisnosti od na~ina priklju~enja. Niskonaponska mre`a }e se iz planiranih transformatorskih stanica TS 10(20)/0.4 kV izvodi kao zatvorena preko KRO i KPOV-S ormara (uvezana sa sopstvenom i drugim susjednim transformatorskim stanicama) a radi kao radijalna. Postoji mogu}nost rezervnog napajanja preko KRO i KPOV-S ormara i poveznih niskonaponskih kablova. S obzirom na to da svi kablovi uglavnom imaju rezervu u kapacitetu, ujedno slu`e i za glavno napajanje i za rezervno napajanje susjednih kablova. Svi KRO razvodni ormari (KRO-8, KRO-6, KRO-4, KPOV-S2 i KPOV-S1) fasadni ormari su predvi|eni za ugradnju na fasade objekata ili slobodnostoje}i. Rasvjeta saobra}ajnica treba biti planirana prema njihovoj kategorizaciji, u sklopu postoje}e javne rasvjete, sa nivoom osvjetljenja prema preporukama svjetlotehni~ke karte. Visine stubova javne rasvjete i tip svjetiljki usagla{avati sa postoje}im ili usvojenim tipom. Mjerenje potro{nje elektri~ne energije i automatsko uklju~enje predvidjeti u distributivnoj trafostanici iz koje se napaja odre|ena grupa svjetiljki. Broj 45 – Strana 132 SLU@BENE NOVINE KANTONA SARAJEVO Kablovska TK mre`a Novim Idejnim rje{enjem telekomunikacione infrastrukture potrebno je detaljnije sagledati postoje}e stanje TK infrastrukture i prema novoj situaciji (trenutnom i planiranom broju stambenih jedinica), projektovati telekomunikacionu infrastrukturu koja }e zadovoljiti zahtjeve korisnika. Saobra}ajna i komunalna infrastruktura su obra|eni u posebnim separatima koji su sastavni dio Plana. 9. ZELENILO Ovim Planom utvr|ene su sljede}e kategorije zelenila: - zelenilo uz objekte stanovanja, - zelenilo uz stambeno-poslovne objekte, - zelenilo uz objekte dru{tvene infrastrukture, - zelenilo u zoni groblja, - za{titno zelenilo. Ure|enje sredine predla`e da se, u skladu sa prostornim mogu}nostima i uslovima sredine, sve slobodne/neizgra|ene povr{ine urede shodno namjeni i potrebama korisnika, uz izgradnju povr{ina za igru djece, terena za rekreaciju, sa postavljanjem urbanog mobilijara. Izgradnja i ure|enje slobodnih i zelenih povr{ina prikazano je u separatu "Idejno rje{enje hortikulture", koji je sastavni dio Plana. 10. ODNOS PREMA POSTOJE]EM GRA\EVINSKOM FONDU Za postoje}e objekte koji se Planom zadr`avaju, predvi|ena je mogu}nost: rekonstrukcije, sanacije, redizajna, dogradnje, nadzi|ivanja, ili zamjene gra|evinskog fonda, ukoliko za to postoje prostorne mogu}nosti, odnosno ukoliko se planiranom intervencijom ne ugro`avaju uslovi stanovanja u susjednim objektima. U Odluci o provo|enju plana utvr|eni su uslovi pod kojima se mo`e vr{iti izdavanje naknadne urbanisti~ke saglasnosti, ^etvrtak, 14. novembra 2019. odnosno odobrenja za gra|enje, za postoje}e objekte koji se zadr`avaju Planom a koji su izgra|eni bez odgovaraju}ih odobrenja, kao i uslovi za zadr`avanje objekata koji se nalaze: u zoni nestabilnog terena - klizi{ta i u koridoru energetske infrastrukture. Za objekte koji se nalaze na trasi planirane trase I transverzale i planirane `eljezni~ke pruge (predvi|ene Planom vi{eg reda-va`e}im UP-om) mo`e se odobriti jedino teku}e odr`avanje; status ovih objekata (zadr`avanje ili ru{enje) bi}e kona~no utvr|en po izradi Glavnog projekta za izvo|enje. Zamjena gra|evinskog fonda predvi|ena je za objekte koje ru{i Planom predvi|ena nova saobra}ajnica, planirana rekonstrukcija postoje}ih saobra}ajnica ili nova namjena, a za koje je - usljed postojanja prostornih i arhitektonskih mogu}nosti, data nova gra|evinska linija. Za objekte koji su predvi|eni za zamjenu gra|evinskog fonda, daje se mogu}nost njihovog zadr`avanja, rekonstrukcije, adaptacije, sanacije ili redizajna - osim u slu~aju kada se postoje}i objekti nalaze u koridoru saobra}ajnica. Za ove objekte mo`e se odobriti samo teku}e odr`avanje, do zamjene gra|evinskog fonda unutar nazna~enih gabarita. Saobra}ajno rje{enje ru{i ukupno 25 objekta, a BGP ovih objekata iznosi 4 208 m2. Druga namjena rusi 7 objekata, a BGP ovih objekata iznosi 353 m2. 11. URBANISTI^KO-TEHNI^KI POKAZATELJI Definisanjem prostora u granici "A" faze Plana dobiveni su sljede}i urbanisti~ko-tehni~ki pokazatelji: - Ukupna povr{ina obuhvata . . . . . . . . . . . 34, 9 ha - Ukupan broj stanovnika . . . . . . . . . . . 1 252 stan. - Gustina naseljenosti . . . . . . . . . . . . . . . 36 st/ha - Ukupna tlocrtna povr{ina objekata . . . . . . 24 671 m2 - Ukupna bruto gra|evinska povr{ina objekata . 60 115 m2 - Procenat izgra|enosti (Pi) . . . . . . . . . . . . . 7,0% - Koeficijent izgra|enosti . . . . . . . . . . . . . . 0,17 ^etvrtak, 14. novembra 2019. SLU@BENE NOVINE KANTONA SARAJEVO Broj 45 – Strana 133 SLU@BENE NOVINE KANTONA SARAJEVO Broj 45 – Strana 134