Odluka o davanju saglasnosti na tekst pisma
Na osnovu ~lana 26. i 28. stav (2) Zakona o Vladi Kantona Sarajevo ("Slu`bene novine Kantona Sarajevo", broj 36/14 - Novi pre~i{}eni tekst, 37/14 - Ispravka), Vlada Kantona Sarajevo, na 30. sjednici odr`anoj 18.07.2019. godine, donijela je ODLUKU O DAVANJU SAGLASNOSTI NA TEKST PISMA PODR[KE I Vlada Kantona Sarajevo daje saglasnost na tekst pisma podr{ke projektu izgradnje muzeja savremene umjetnosti ARS AEVI koje se upu}uje Regionalnom uredu Italijanske agencije za razvojnu saradnju. II Ovla{}uje se premijer Kantona Sarajevo Edin Forto da, u ime Vlade Kantona Sarajevo, potpi{e pismo podr{ke iz ta~ke I ove Odluke. SLU@BENE NOVINE KANTONA SARAJEVO Broj 30 – Strana 14 III Ova Odluka stupa na snagu danom dono{enja, a objaviti }e se u "Slu`benim novinama Kantona Sarajevo". Broj 02-05-28493-34/19 18. jula 2019. godine Premijer Sarajevo Edin Forto, s. r. Na osnovu ~lana 26. i 28. stav (3) Zakona o Vladi Kantona Sarajevo ("Slu`bene novine Kantona Sarajevo", broj 36/14 - Novi pre~i{}eni tekst, 37/14 - Ispravka), ~lana 34. stav 3. Uredbe sa zakonskom snagom o ustanovama ("Slu`beni list R BiH", br. 6/92, 8/93 i 13/94), ~lana 15. stav 3. Odluke o preuzimanju prava i obaveza osniva~a i uskla|ivanju organizacije i poslovanja Javne ustanove Dom zdravlja Kantona Sarajevo ("Slu`bene novine Kantona Sarajevo", br. 7/12, 49/13 i 50/13), ~lana 51. Statuta Javne ustanove Dom zdravlja Kantona Sarajevo ("Slu`bene novine Kantona Sarajevo", br. 40/13 i 20/16), a u vezi sa ~lanom 4, Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima Federacije Bosne i Hercegovine ("Slu`bene novine Federacije BiH", br. 12/03, 34/03 i 65/13), na prijedlog Ministrice zdravstva, Vlada Kantona Sarajevo, na 29. sjednici odr`anoj 12.07.2019. godine, donijela je RJE[ENJE O RAZRJE[ENJU V. D. PREDSJEDNIKA I V. D. ^LANOVA NADZORNOG ODBORA JAVNE USTANOVE DOM ZDRAVLJA KANTONA SARAJEVO I Razrje{avaju se v. d. predsjednik i v. d. ~lanovi Nadzornog odbora Javne ustanove Dom zdravlja Kantona Sarajevo, obzirom da im je mandat istekao zaklju~no sa 29.06.2019. godine, i to: 1. Zineta Mulaosmanovi}, v. d. predsjednik 2. Selma Lu~kin, v. d. ~lan 3. Emina Kiseljakovi}, v. d. ~lan. II Ovo Rje{enje stupa na snagu danom dono{enja i isto }e se objaviti u "Slu`benim novinama Kantona Sarajevo". Broj 02-05-27791-49.1/19 12. jula 2019. godine Premijer Sarajevo Edin Forto, s. r. Na osnovu ~lana 26. i 28. stav (3) Zakona o Vladi Kantona Sarajevo ("Slu`bene novine Kantona Sarajevo", broj 36/14 - Novi pre~i{}eni tekst, 37/14 - Ispravka), ~lana 12. Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima Federacije Bosne i Hercegovine ("Slu`bene novine Federacije BiH", br. 12/03, 34/03 i 65/13), ~lana 34. stav 3. Uredbe sa zakonskom snagom o ustanovama ("Slu`beni list R BiH", br. 6/92, 8/93 i 13/94), ~lana 15. stav 3. Odluke o preuzimanju prava i obaveza osniva~a i uskla|ivanju organizacije i poslovanja Javne ustanove Dom zdravlja Kantona Sarajevo ("Slu`bene novine Kantona Sarajevo", br. 7/12, 49/13 i 50/13) i ~lana 51. Statuta Javne ustanove Dom zdravlja Kantona Sarajevo ("Slu`bene novine Kantona Sarajevo", br. 40/13 i 20/16), a na prijedlog Ministrice zdravstva, Vlada Kantona Sarajevo, na 29. sjednici odr`anoj 12.07.2019. godine, donijela je RJE[ENJE O IMENOVANJU PREDSJEDNIKA I ^LANOVA NADZORNOG ODBORA JAVNE USTANOVE DOM ZDRAVLJA KANTONA SARAJEVO I Imenuju se predsjednik i ~lanovi Nadzornog odbora Javne ustanove Dom zdravlja Kantona Sarajevo, i to: 1. Zineta Mulaosmanovi}, predsjednik 2. Emina Kiseljakovi}, ~lan 3. Selma Lu~kin, ~lan. ^etvrtak, 25. jula 2019. II Mandat predsjednika i ~lanova Nadzornog odbora Javne ustanove Dom zdravlja Kantona Sarajevo traje ~etiri (4) godine. III Ovo Rje{enje stupa na snagu danom dono{enja i isto }e se objaviti u "Slu`benim novinama Kantona Sarajevo". Broj 02-05-27791-49.2/19 12. jula 2019. godine Premijer Sarajevo Edin Forto, s. r. Na osnovu ~lana 26. i ~lana 28. stav 3. Zakona o Vladi Kantona Sarajevo ("Slu`bene novine Kantona Sarajevo", br. 36/14 - Novi pre~i{}eni tekst i 37/14 - Ispravka), ~lana 64. stav 7. Zakona o zdravstvenoj za{titi ("Slu`bene novine Federacije BiH", br. 46/10 i 75/13), ~lana 14. stav 3. Odluke o preuzimanju prava i obaveza osniva~a i uskla|ivanju organizacije i poslovanja Javne ustanove "Apoteke Sarajevo" ("Slu`bene novine Kantona Sarajevo", br. 7/12, 33/13 i 22/17), ~lana 26. stav 2. Statuta Javne ustanove "Apoteke Sarajevo" ("Slu`bene novine Kantona Sarajevo", br. 4/14 i 20/16), a u vezi sa ~lanom 4. Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima Federacije Bosne i Hercegovine ("Slu`bene novine Federacije BiH", br. 12/03, 34/03 i 65/13), na prijedlog Ministrice zdravstva, Vlada Kantona Sarajevo, na 29. sjednici odr`anoj 12.07.2019. godine, donijela je RJE[ENJE O RAZRJE[ENJU V. D. PREDSJEDNIKA I V. D. ^LANOVA UPRAVNOG ODBORA JAVNE USTANOVE "APOTEKE SARAJEVO" I Razrje{avaju se v. d. predsjednik i v. d. ~lanovi Upravnog odbora Javne ustanove "Apoteke Sarajevo", obzirom da im mandat isti~e zaklju~no sa 25.07.2019. godine, i to: 1. Avdo Gljiva, v. d. predsjednik 2. Lejla Dumanji}, v. d. ~lan 3. Alfonz Filipovi}, v. d. ~lan 4. Fatima Had`ismajlovi}-Bosilj~i}, v. d. ~lan 5. Nermina Be~irevi}, v. d. ~lan. II Ovo Rje{enje stupa na snagu danom dono{enja i isto }e se objaviti u "Slu`benim novinama Kantona Sarajevo". Broj 02-05-27791-48.1/19 12. jula 2019. godine Premijer Sarajevo Edin Forto, s. r. Na osnovu ~lana 26. i ~lana 28. stav 3. Zakona o Vladi Kantona Sarajevo ("Slu`bene novine Kantona Sarajevo", broj 36/14 - Novi pre~i{}eni tekst i 37/14 - Ispravka), ~lana 64. stav 7. Zakona o zdravstvenoj za{titi ("Slu`bene novine Federacije BiH", br. 46/10 i 75/13), ~lana 12. Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima Federacije Bosne i Hercegovine ("Slu`bene novine Federacije BiH", br. 12/03, 34/03 i 65/13), ~lana 14. stav 3. Odluke o preuzimanju prava i obaveza osniva~a i uskla|ivanju organizacije i poslovanja Javne ustanove "Apoteke Sarajevo" ("Slu`bene novine Kantona Sarajevo", br. 7/12, 33/13 i 22/17) i ~lana 26. stav 2. Statuta Javne ustanove "Apoteke Sarajevo" ("Slu`bene novine Kantona Sarajevo", br. 4/14 i 20/16), a na prijedlog Ministrice zdravstva, Vlada Kantona Sarajevo, na 29. sjednici odr`anoj 12.07.2019. godine, donijela je RJE[ENJE O IMENOVANJU PREDSJEDNIKA I ^LANOVA UPRAVNOG ODBORA JAVNE USTANOVE "APOTEKE SARAJEVO" I Imenuju se predsjednik i ~lanovi Upravnog odbora Javne ustanove "Apoteke Sarajevo", i to: SLU@BENE NOVINE KANTONA SARAJEVO ^etvrtak, 25. jula 2019. 1. 2. 3. 4. 5. Avdo Gljiva, predsjednik Alfonz Filipovi}, ~lan Fatima Had`ismajlovi}-Bosilj~i}, ~lan Lejla Dumanji}, ~lan Mersiha ^eki}, ~lan. II Mandat predsjednika i ~lanova Upravnog odbora Javne ustanove "Apoteke Sarajevo" traje ~etiri (4) godine. III Ovo Rje{enje stupa na snagu danom dono{enja i isto }e se objaviti u "Slu`benim novinama Kantona Sarajevo". Broj 02-05-27791-48.2/19 12. jula 2019. godine Premijer Sarajevo Edin Forto, s. r. Na osnovu ~lana 26. i 28. stav (3) Zakona o Vladi Kantona Sarajevo ("Slu`bene novine Kantona Sarajevo", broj 36/14 - Novi pre~i{}eni tekst, 37/14 - Ispravka), ~lana 64. stav 7. Zakona o zdravstvenoj za{titi ("Slu`bene novine Federacije BiH", br. 46/10 i 75/13), ~lana 13. stav 3. Odluke o preuzimanju prava i obaveza osniva~a i uskla|ivanju organizacije i poslovanja Javne ustanove Dom zdravlja Kantona Sarajevo ("Slu`bene novine Kantona Sarajevo", br. 7/12, 49/13 i 50/13), ~lana 30. stav 4. Statuta Javne ustanove Dom zdravlja Kantona Sarajevo ("Slu`bene novine Kantona Sarajevo", br. 40/13 i 20/16), a u vezi sa ~lanom 4. Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima Federacije Bosne i Hercegovine ("Slu`bene novine Federacije BiH", br. 12/03, 34/03 i 65/13), na prijedlog Ministrice zdravstva, Vlada Kantona Sarajevo, na 29. sjednici odr`anoj 12.07.2019. godine, donijela je RJE[ENJE O RAZRJE[ENJU V. D. PREDSTAVNIKA I V. D. ^LANOVA UPRAVNOG ODBORA JAVNE USTANOVE DOM ZDRAVLJA KANTONA SARAJEVO I Razrje{avaju se v. d. predsjednik i v. d. ~lanovi Upravnog odbora Javne ustanove Dom zdravlja Kantona Sarajevo, obzirom da im je mandat istekao zaklju~no sa 29.06.2019. godine, i to: 1. Abel Balti}, v. d. predsjednik 2. Alen Pilav, v. d. ~lan 3. Branislav Kotjelnikov, v. d. ~lan 4. Lejla Begovi}, v. d. ~lan 5. Remzija [eti}, v. d. ~lan. II Ovo Rje{enje stupa na snagu danom dono{enja i isto }e se objaviti u "Slu`benim novinama Kantona Sarajevo". Broj 02-05-27791-47.1/19 12. jula 2019. godine Premijer Sarajevo Edin Forto, s. r. Na osnovu ~lana 26. i 28. stav (3) Zakona o Vladi Kantona Sarajevo ("Slu`bene novine Kantona Sarajevo", broj 36/14 - Novi pre~i{}eni tekst, 37/14 - Ispravka), ~lana 64. stav 7. Zakona o zdravstvenoj za{titi ("Slu`bene novine Federacije BiH", br. 46/10 i 75/13), ~lana 12. Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima Federacije Bosne i Hercegovine ("Slu`bene novine Federacije BiH", br. 12/03, 34/03 i 65/13), ~lana 13. stav 3. Odluke o preuzimanju prava i obaveza osniva~a i uskla|ivanju organizacije i poslovanja Javne ustanove Dom zdravlja Kantona Sarajevo ("Slu`bene novine Kantona Sarajevo", br. 7/12, 49/13 i 50/13) i ~lana 30. stav 4. Statuta Javne ustanove Dom zdravlja Kantona Sarajevo ("Slu`bene novine Kantona Sarajevo", br. 40/13 i 20/16), a na prijedlog Ministrice zdravstva, Vlada Kantona Sarajevo, na 29. sjednici odr`anoj 12.07.2019. godine, donijela je Broj 30 – Strana 15 RJE[ENJE O IMENOVANJU PREDSJEDNIKA I ^LANOVA UPRAVNOG ODBORA JAVNE USTANOVE DOM ZDRAVLJA KANTONA SARAJEVO I Imenuju se predsjednik i ~lanovi Upravnog odbora Javne ustanove Dom zdravlja Kantona Sarajevo, i to: 1. Abel Balti}, predsjednik 2. Alen Pilav, ~lan 3. Remzija [eti}, ~lan 4. Branislav Kotjelnikov, ~lan 5. Lejla Begovi}, ~lan. II Mandat predsjednika i ~lanova Upravnog odbora Javne ustanove Dom zdravlja Kantona Sarajevo traje ~etiri (4) godine. III Ovo Rje{enje stupa na snagu danom dono{enja i isto }e se objaviti u "Slu`benim novinama Kantona Sarajevo". Broj 02-05-27791-47.2/19 12. jula 2019. godine Premijer Sarajevo Edin Forto, s. r. Na osnovu ~lana 26. i 28. stav (3) Zakona o Vladi Kantona Sarajevo ("Slu`bene novine Kantona Sarajevo", broj 36/14 - Novi pre~i{}eni tekst, 37/14 - Ispravka), i ~lana 4. stav (2) Odluke o osnivanju Fonda Kantona Sarajevo za izgradnju stanova za ~lanove porodica {ehida, poginulih boraca, ratne vojne invalide, demobilisane borce i prognane osobe ("Slu`bene novine Kantona Sarajevo", broj 13/98, 13/99, 10/05, 20/05 - Ispravka, 26/05 Ispravka), na prijedlog ministra Ministarstva prostornog ure|enja, gra|enja i za{tite okoli{a Kantona Sarajevo, Vlada Kantona Sarajevo, na 29. sjednici odr`anoj 12.07.2019. godine, donijela je RJE[ENJE O RAZRJE[ENJU ^LANOVA UPRAVNOG ODBORA FONDA KANTONA SARAJEVO ZA IZGRADNJU STANOVA ZA ^LANOVE PORODICA [EHIDA I POGINULIH BORACA, RATNE VOJNE INVALIDE, DEMOBILISANE BORCE I PROGNANE OSOBE I Razrje{avaju se du`nosti ~lanovi Upravnog odbora Fonda Kantona Sarajevo za izgradnju stanova za ~lanove porodica {ehida i poginulih boraca, ratne vojne invalide, demobilisane borce i prognane osobe - ispred osniva~a Kantona Sarajevo i to: 1. Solak Fahrudin, predsjednik, 2. Bahto Hamid, ~lan, 3. Gad`o Senada, ~lan, 4. Gagula Fijad, ~lan. II Razrje{ava se du`nosti ~lan Upravnog odbora Fonda Kantona Sarajevo za izgradnju stanova - iz reda zaposlenika Ministarstva prostornog ure|enja, gra|enja i za{tite okoli{a Kantona Sarajevo, Krivo{ija Abdulah. III Ovo Rje{enje stupa na snagu danom dono{enja i objavit }e se u "Slu`benim novinama Kantona Sarajevo". Broj 02-05-27791-20/19 12. jula 2019. godine Premijer Sarajevo Edin Forto, s. r. SLU@BENE NOVINE KANTONA SARAJEVO Broj 30 – Strana 16 Na osnovu ~lana 138. stav (3) Zakona o radu ("Slu`bene novine Federacije BiH", broj 26/16) i ~lana 26. i 28. stav (4) Zakona o Vladi Kantona Sarajevo ("Slu`bene novine Kantona Sarajevo", broj 36/14 - Novi pre~i{}eni tekst, 37/14 - Ispravka), Vlada Kantona Sarajevo, na 29. sjednici odr`anoj 12.07.2019. godine, donijela je RJE[ENJE O IMENOVANJU PREGOVARA^KOG TIMA VLADE KANTONA SARAJEVO ZA DONO[ENJE KOLEKTIVNOG UGOVORA O IZMJENAMA KOLEKTIVNOG UGOVORA ZA DJELATNOSTI PRED[KOLSKOG ODGOJA I OSNOVNOG ODGOJA I OBRAZOVANJA U KANTONU SARAJEVO I U Pregovara~ki tim Vlade Kantona Sarajevo za dono{enje Kolektivnog ugovora o izmjenama Kolektivnog ugovora za djelatnosti pred{kolskog odgoja i osnovnog odgoja i obrazovanja u Kantonu Sarajevo (u daljnjem tekstu: Pregovara~ki tim) imenuju se: 1. Ministrica za obrazovanje, nauku i mlade, 2. Ministar finansija, 3. Ministar za rad, socijalnu politiku, raseljena lica i izjeglice, 4. Ministrica pravde i uprave. II Ovo Rje{enje stupa na snagu danom dono{enja, a objavit }e se u "Slu`benim novinama Kantona Sarajevo". Broj 02-05-27791-22/19 12. jula 2019. godine Premijer Sarajevo Edin Forto, s. r. Na osnovu ~lana 26. i 28. stav (3) Zakona o Vladi Kantona Sarajevo ("Slu`bene novine Kantona Sarajevo", broj 36/14 - Novi pre~i{}eni tekst, 37/14 - Ispravka), ~lana 4. Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima Federacije BiH ("Slu`bene novine Federacije BiH", broj 12/03, 34/03 i 65/13) i ~lana 4. stav (2) Odluke o osnivanju Fonda Kantona Sarajevo za izgradnju stanova za ~lanove porodica {ehida, poginulih boraca, ratne vojne invalide, demobilisane borce i prognane osobe ("Slu`bene novine Kantona Sarajevo", broj 13/98, 13/99, 10/05, 20/05 - Ispravka, 26/05 - Ispravka), na prijedlog ministra Ministarstva prostornog ure|enja, gra|enja i za{tite okoli{a Kantona Sarajevo, Vlada Kantona Sarajevo, na 29. sjednici odr`anoj 12.07.2019. godine, donijela je RJE[ENJE O IMENOVANJU VR[ILACA DU@NOSTI ^LANOVA UPRAVNOG ODBORA FONDA KANTONA SARAJEVO ZA IZGRADNJU STANOVA ZA ^LANOVE PORODICA [EHIDA I POGINULIH BORACA, RATNE VOJNE INVALIDE, DEMOBILISANE BORCE I PROGNANE OSOBE I Za vr{ioce du`nosti predsjednika i ~lanove Upravnog odbora Fonda Kantona Sarajevo za izgradnju stanova za ~lanove porodica {ehida i poginulih boraca, ratne vojne invalide, demobilisane borce i prognane osobe imenuju se: - ispred osniva~a Kantona Sarajevo ~etiri (4) ~lana i to: 1. Pavle Krsti}, predsjednik, 2. Sanja Ferizovi}, ~lan, 3. Aida Bajramovi}, ~lan 4. Menzil Ersan, ~lan, - iz reda zaposlenika Ministarstva prostornog ure|enja, gra|enja i za{tite okoli{a Kantona Sarajevo, jedan (1) ~lan i to: 5. Krivo{ija Abdulah, ~lan. ^etvrtak, 25. jula 2019. II Imenovanje iz ta~ke I ovog Rje{enja vr{i se do okon~anja procedure Javnog oglasa i kona~nog imenovanja, a najdu`e na period do tri mjeseca od dana imenovanja. III Ovo Rje{enje stupa na snagu danom dono{enja i isto }e se objaviti u "Slu`benim novinama Kantona Sarajevo". Broj 02-05-27791-21/19 12. jula 2019. godine Premijer Sarajevo Edin Forto, s. r. Na osnovu ~l. 15. i 16. Zakona o bud`etima u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Slu`bene novine Federacije BiH", broj 102/13, 9/14, 13/14, 8/15, 91/15, 102/15, 104/16 i 5/18) i ~l. 26. i 28. stav (4) Zakona o Vladi Kantona Sarajevo ("Slu`bene novine Kantona Sarajevo", broj 36/14 - Novi pre~i{}eni tekst i 37/14 - Ispravka), Vlada Kantona Sarajevo je, na 35. vanrednoj sjednici odr`anoj 16.07.2019. godine, donijela sljede}i ZAKLJU^AK 1. Usvaja se Dokument okvirnog Bud`eta Kantona Sarajevo za period 2020-2022 godina. 2. Dokument okvirnog bud`eta Kantona Sarajevo za period 2020 - 2022 godina stupa na snagu danom usvajanja, a Ministarstvo finansija Kantona Sarajevo }e dostaviti izvod dokumenta iz ta~ke 1. ovog Zaklju~ka za objavu u "Slu`benim novinama Kantona Sarajevo". 3. Ministarstvo finansija }e Dokument okvirnog bud`eta Kantona Sarajevo za period 2020 - 2022 godina dostaviti Skup{tini Kantona Sarajevo, kao informaciju. Broj 02-05-28478-1/19 16. jula 2019. godine Premijer Sarajevo Edin Forto, s. r. DOKUMENT OKVIRNOG BUD@ETA KANTONA SARAJEVO ZA PERIOD 2020. - 2022. GOD. Sarajevo, juni 2019. godina Sadr`aj Pregled skra}enica Lista tabela Lista grafikona 1. Uvod u Dokument okvirnog bud`eta Kantona Sarajevo za period 2020.-2022. godine 2. Strate{ki ciljevi ekonomske i fiskalne pilitike FBiH 3. Osnovni makroekonomski pokazatelji 3.1. Osnovni pokazatelji u proteklom periodu za KS 3.1.1. Industrija 3.1.2. [umarstvo 3.1.3. Gra|evinarstvo 3.1.4. Trgovina 3.1.5. Turizam i ugostiteljstvo 3.1.6. Saobra}aj 3.1.7. Zaposlenost 3.1.8. Nezaposlenost 3.1.9. Pla}e 3.1.10. Cijene 3.1.11. Vanjska trgovina 4. Osnovni pokazatelji ekonomske i fiskalne politike 4.1. Realni sektor 4.1.1. Industrijska proizvodnja 4.1.2. Vanjskotrgovinska robna razmjena 4.1.3. Tr`i{te rada 4.2. Javne finansije 4.2.1 Indirektni porezi 4.2.2. Direktni porezi, doprinosi i neporeski prihodi u BiH ^etvrtak, 25. jula 2019. SLU@BENE NOVINE KANTONA SARAJEVO 5. Pretpostavke dru{tvenog i privrednog razvoja za bud`etsku i za sljede}e dvije godine 5.1. Oblast pravde i uprave 5.2. Oblast prostornog ure|enja, gra|anja i za{tite okoli{a 5.3. Oblast komunalne politike i infrastrukture 5.4. Oblast saobra}aja 5.5. Oblast unutra{njih poslova 5.6. Oblast privrede 5.7. Oblast finansija 5.8. Oblast zdravstva 5.9. Oblast za obrazovanje, nauku i mlade 5.10. Oblast kulture i sporta 5.11. Oblast za rad, socijalnu politiku, raseljena lica i izbjeglice 5.12. Oblast bora~kih pitanja 6. Procjena prihoda u Dokumentu okvirnog bud`eta KS za period 2020-2022. g. 7. Plan upravljanja javnim dugom KS 8. Upravljanje potro{njom javnog sektora 9. Prioriteti potro{nje Vlade Kantona Sarajevo 10. Gornje granice rashoda bud`etskih korisnika za period 2020.-2022. godine po sektorima i organizacionim jedinicama Pregled skra}enica Skra}enica Puni naziv BAM Me|unarodna skra}enica za konvertibilnu marku BD Br~ko distrikt BDP Bruto doma}i proizvod BHAS Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine BiH Bosna i Hercegovina CB BiH Centralna banka Bosne i Hercegovine DEP Direkcija za ekonomsko planiranje EBRD European Bank for Reconstruction and Development/Evropska banka za obnovu i razvoj EU Evropska unija EUR Euro valuta FBiH Federacija Bosne i Hercegovine FIPA Foreign Investment Promotion Agency/ Agencija za unapre|enje stranih investicija IBRD International Bank for Reconstruction and Development/ Me|unarodna banka za obnovu i razvoj IDA International Development Association/ Me|unarodno udru`enje za razvoj JP Javno preduze}e JR Jedinstveni ra~un KJKP "GRAS" Kantonalno javno komunalno preduze}e "Gradski saobra}aj" KJKP "ZOI 84" Kantonalno javno komunalno preduze}e "Zimske olimpijske igre 84" KJP Kantonalno javno preduze}e KM Konvertibilna marka KS Kanton Sarajevo KV Kvalifikovani radnik MMF Me|unarodni monetarni fond NKV Nekvalifikovani radnik NSS Ni`a stru~na sprema p.p. Procentni poen PDV Porez na dodanu vrijednost PKV Polukvalifikovani radnik PU FBiH Porezna uprava Federacije Bosne i Hercegovine RS Republika Srpska SERDA Sarajevo Economic Region Development Agency/Sarajevska regionalna razvojna agencija Broj 30 – Strana 17 SSS Srednja stru~na sprema UIO Uprava za indirektno oporezivanje USD Ameri~ki dolar VKV Visokokvalifikovan radnik V[S Vi{a stru~na sprema VSS Visoka stru~na sprema WB World Bank/Svjetska banka Lista tabela Tabela 1: Osnovni makroekonomski pokazatelji za period 2017. - 2022. godinu Tabela 2: Rast industrijske proizvodnja Tabela 3: Pad industrijske proizvodnje Tabela 4: Ukupan broj nezaposlenih po stru~noj spremi (Novembar 2018. godine) Tabela 5: Index potro{a~kih cijena u BiH - odabrani odjeljci (period I-X 2018. godine) Tabela 6: Broj zaposlenih (nova metodologija) i registrovanih nezaposlenih lica u BiH Tabela 7: Naplata i raspodjela prihoda od indirektnih poreza (rast g/g u % osim ako nije druga~ije nazna~eno) Tabela 8: Prihodi od direktnih poreza, doprinisa, taksi, naknada i sl. Tabela 9: Saobra}ajnice planirane za izgradnju (kreditna sredstva) Tabela 10: Srednjoro~ni ciljevi resornih ministarstava Tabela 11: Projicirani prihodi za trogodi{nji period 2020.-2022. godine Tabela 12: Pregled stanja duga i struktura po kreditima i obaveza za servisiranje za period 2020.-2022. godine Tabela 13: Pet najve}ih zahtjeva po razdjelima Tabela 14: Utvr|eni limiti za bud`etske korisnike Lista grafikona Grafikon 1: Ukupan broj zaposlenih u Kantonu Sarajevo (Novembar 2018. godine) Grafikon 2: Broj zaposlenih u Privrednim djelatnostima KS (Novembar 2018. godine) Grafikon 3: Kadrovska struktura nezaposlenih osoba u KS (Novembar 2018. godine) Grafikon 4: Prosje~na neto pla}a u privrednim djelatnostima KS (Novembar 2018. godine) Grafikon 5: Vanjskotrgovinska razmjena u BiH, FBiH i KS (Novembar 2018. godine) Grafikon 6: Izvoz top 10 roba za KS (Novembar 2018. godine) Grafikon 7: Uvoz top 10 roba za KS (Novembar 2018. godine) Grafikon 8: Vanjsktrgovinska razmjena KS po op}inama (Novembar 2018. godine) Grafikon 9: Pregled kretanja industrijske proizvodnje u BiH po sektorima za period januar-oktobar 2018. godine Grafikon 10: Pregled kretanja bh. vanjskotrgovinske robe za period januar-oktobar 2018. godine (stope rasta g/g i nominalni iznosi) Grafikon 11: Rast bruto prihoda, neto prihoda od indirektnih poreza i povrata sa JR 1. Uvod u Dokument okvirnog bud`eta Kantona Sarajevo za period 2020. -2022. godine U skladu sa Zakonom o bud`etima u Federaciji BiH ("Slu`bene novine Federacije BiH", broj 102/13, 9/14, 13/14, 8/15, 91/15, 102/15, 104/16 i 5/18) Dokument okvirnog bud`eta (DOB) je akt koji sadr`i makroekonomske prognoze i projekcije bud`etskih sredstava i izdataka za naredne tri godine i na njemu se zasniva priprema i izrada bud`eta. Postupak pripreme DOB-a po~inje dostavljanjem Instrukcije broj 1 o na~inu i elementima izrade DOB-a koja sadr`i: osnovne ekonomske pretpostavke i smjernice za pripremu DOB-a, tabele pregleda prioriteta bud`etskih korisnika, te dinamiku i rokove pripreme DOB-a. Izrada DOB-a zasniva se na procjeni privrednog razvoja, razvoja socijalnog sektora, makroekonomskih indikatora i prognozi prihoda i rashoda. Broj 30 – Strana 18 SLU@BENE NOVINE KANTONA SARAJEVO Glavni cilj Dokumenta okvirnog bud`eta, kao klju~nog strate{kog dokumenta, je osigurati povezanost izme|u prioritetnih politika Vlade Kantona Kantona Sarajevo i na~ina na koje ona vr{i raspodjelu bud`etskih sredstava, kao i da doprinese razvoju strate{kog planiranja prioriteta i ciljeva Vlade KS. Na osnovu navedenog DOB je klju~ni rezultat srednjoro~nog procesa planiranja i izrade bud`eta. Trogodi{nje planiranje bud`eta svake godine za period od sljede}e tri godine obaveza je za sve korisnike bud`etskih sredstava i vanbud`etskih fondova i prikazuju srednjoro~ne makroekonomske i fiskalne projekcije, srednjoro~nu fiskalnu strategiju, prioritete potro{nje, te gornje granice rashoda bud`etskih korisnika za narednu bud`etsku godinu, kao i preliminarne procjene za sljede}e dvije godine za koje je izvr{ena projekcija prihoda. Stoga, ovakav proces pripreme DOB-a doprinosi razvoju strate{kog planiranja prioriteta i ciljeva Vlade KS, te predstavlja osnovni dokument za raspodjelu bud`etskih sredstava. Efikasan i uspje{an proces srednjoro~nog planiranja bud`eta zahtijeva posve}enost i racionalnost svih relevantnih u~esnika u bud`etskom procesu (uklju~uju}i Vladu KS, Skup{tinu KS, Ministarstvo finansija (te informacije koje se dobivaju iz FMF-a) i korisnike bud`eta KS). Stoga, u skladu sa Zakonom o bud`etima u Federaciji Bosne i Hercegovine, pripremljen je DOB KS za period 2020.-2022. godina. DOB postavlja makroekonomske, fiskalne i sektorske politike u centar bud`etskih procesa, prepoznavaju}i da je godi{nji bud`et jedan od osnovnih instrumenata kojima se realizuju ciljevi srednjoro~ne razvojne strategije, kako Kantona, tako i vi{ih nivoa vlasti. Tako|e, ovim dokumentom, na osnovu definisanih ekonomskih pokazatelja za {ire ekonomsko okru`enje (prije svega FBiH) utvr|uje se i fiskalni kapacitet Kantona u narednom trogodi{tem periodu. Dokument okvirnog bud`eta KS za period 2020. - 2022. god. sadr`i: 1. Uvod u DOB KS za period 2020.-2022. godinu, 2. Strate{ki ciljevi ekonomske i fiskalne politike FBiH, 3. Osnovni makroekonomski pokazatelji, 4. Osnovni pokazatelji ekonomske i fiskalne politike, 5. Pretpostavke dru{tvenog i privrednog razvoja za bud`etsku i za sljede}e dvije godine, 6. Procjena prihoda u DOB KS za period 2020.-2022. godina, 7. Plan upravljanja javnim dugom KS, 8. Upravljanje potro{njom javnog sektora, 9. Rashodi KS za period 2020.-2022. godine Ministarstvo finansija KS predla`e Vladi KS usvajanje ovog dokumenta (DOB-a 2020.-2022. godina), u ~ijem sklopu su ukupne gornje granice ukupnog bud`eta za narednu godinu i okvirne ukupne iznose za naredne dvije godine, kao i pojedina~ne gornje granice rashoda bud`etskih korisnika. Uzimaju}i kao polaznu osnovu ~injenicu da KS ima veoma ograni~en utjecaj na kreiranje fiskalne politike op}enito, a koja se odra`ava na ekonomsku situaciju u KS, ovaj DOB KS za 2020.-2022. po~inje strate{kim ciljevima ekonomske i fisklane politike FBiH, koji predstavljaju temelj za strate{ka opredjeljenja KS u narednom periodu. 2. Strate{ki ciljevi ekonomske i fiskalne politike FBiH Vlada Federacije BiH je usvojila Strategiju razvoja FBiH 2010. - 2020 koja je jo{ uvijek na snazi te je kompatibilna sa strategijama na nivou dr`ave BiH gdje je utvr|eno {est strate{kih ciljeva za FBiH1 unutar kojih se razvijaju prioritetni strate{ki ciljevi i mjere za njihovo ispunjenje. Strate{ki ciljevi za Federaciju BiH uklju~uju: 1) Makroekonomski okvir 2) Konkurentnost i output (proizvodnja, dohodak) 3) Javni sektor i javna uprava ^etvrtak, 25. jula 2019. 4) Zaposlenost 5) Odr`ivi rast i razvoj 6) Socijalna uklju~enost U nastavku slijede pojedina~ni prioritetni strate{ko-razvojni ciljevi: 1. Odr`ivost javne potro{nje i eliminacija bud`etskih deficita 2. Pove}anje efikasnosti prikupljanja i tro{enja sredstava 3. Ja~anje razvojne komponente bud`eta 4. Harmoniziranje procesa bud`etiranja 5. Uskla|ivanje fiskalne statistike s me|unarodnim standardima 6. Ja~anje kapaciteta poreznih uprava (u skladu sa standardima EU) 7. Eliminirati dvostruko oporezivanje u transakcijama sa ~lanicama EU 8. Reforma bora~ko-socijalnog sektora 9. Reforma penzijskog i invalidskog osiguranja, zdravstvene za{tite i zdravstvenog osiguranja i zapo{ljavanja 10. Revizija sistema finansiranja obrazovanja 3. Osnovni makroekonomski pokazatelji Na osnovu podataka Direkcije za ekonomsko planiranje u nastavku slijedi tabelarni prikaz osnovnih ekonomskih pokazatelja za period 2017 - 2022. godine. Tabela 1: Osnovni makroekonomski pokazatelji za period 2 2017. - 2022. godine Indikator Zvani~ni podaci 2017 Nominalni BDP u mil. KM Projekcije 2018 2019 2020 2021 2022 32.510 34.034 35.507 37.107 39.036 41.098 Nominalni rast u % 4,8 4,7 4,3 4,5 5,2 5,3 BDP deflator (prethodna godina = 100) 101,3 101,4 101,2 100,8 101,3 101,3 Realni BDP u mil. KM (prethodna godina = 100) 32.092 33.578 35.090 36.804 38.535 40.581 Realni rast u % Inflacija mjerena indeksom potro{a~kih cijena u Potro{nja u mil. KM Realni rast u % Vladina potro{nja u mil. KM Realni rast u % Privatna potro{nja u mil. KM Realni rast u % Investicije (bruto) u stalna sredstva u mil. KM 3,4 3,3 3,1 3,7 3,8 4,0 1,3 1.4 1,3 1,4 1,5 1,7 31.036 31.921 32.809 33.782 34.827 36.076 1,6 1,5 1,3 1,6 1,7 1,8 6.369 6.497 6.614 6.753 6.874 7.080 1,5 0,8 0,3 0,6 0,3 0,5 24.667 25.425 26.195 27.030 27.953 28.996 1,6 1,7 1,6 1,8 2 2,1 5.653 6.251 6.715 7.378 8.108 8.952 Realni rast u % 5,8 10,3 7 9,3 9,7 8,8 Vladine investicije u mil. KM 728 932 1.035 1.283 1.501 1.711 Realni rast u % 1.4 26,5 9,4 22,2 15,3 11,2 4.924 5.318 5.680 6.095 6.607 7.241 6,4 7,9 6,6 7 8,5 8,3 Privatne investicije u mil. KM Realni rast u % Uvoz u mil. KM 17.701 19.091 20.036 21.491 23.055 24.931 Nominalni rast u % 13,3 7,9 5 7,3 7,3 8,1 Realni rast u % 7,9 6,3 2,9 4,7 5,1 4,6 Izvoz u mil. KM 1 Federalni zavod za programiranje razvoja (2010); Strategija razvoja FBiH 2010 - 2020, Sarajevo, str. 104 2 Izvor: Direkcija za ekonomsko planiranje (DEP), mart 2019. godine 12.575 13.976 14.955 16.362 17.941 19.712 SLU@BENE NOVINE KANTONA SARAJEVO ^etvrtak, 25. jula 2019. Nominalni rast u % 18,4 11,1 7 9,4 9,6 9,9 Realni rast u % 12,2 8,9 4,9 7,2 6,7 6,6 Nacionalna bruto {tednja u % BDP-a 15,8 16,9 17,8 18,7 20 20,9 -1.473 -1.488 -1.451 Bilans teku}eg ra~una u mil. KM -1.498 -1.512 -1.657 Rast u % 5,1 1 -2,5 3,2 1 9,6 Bilans teku}eg ra~una u % BDP-a -4,5 -4,4 -4A -4,0 -3,9 -4,0 3.1. Osnovni pokazatelji u proteklom periodu za KS Informacije o privrednim kretanjima u KS preuzeti su sa web stranice Privredne komore KS3 koji detaljno razra|uje ostvarene efekte poslovanja privrednih dru{tava u KS u periodu I-XII 2018. godine. U izradi su kori{teni podaci zvani~nih izvora4, te na osnovu statisti~kih podataka u periodu I-XI 2018. godine na podru~ju KS i FBiH ostvareni su sljede}i rezultati: 3.1.1. Industrija Fizi~ki obim industrijske proizvodnje u KS u periodu I-XI 2018. godine ve}i je od obima proizvodnje iz istog perioda 2017. godine za 4,6%, dok je na nivou FBiH zabilje`en ve}i nivo obima industrijske proizvodnje za 1,1%. Posmatrano po podru~jima, prera|iva~ka industrija u KS ostvarila je ve}i nivo proizvodnje za 6,1% u odnosu na period I-XI 2017. godine. Na nivou FBiH prera|iva~ka industrija bilje`i minorni pad obima proizvodnje od 0,1% u odnosu na period I-XI 2017. godine. Od 22 grane prera|iva~ke industrije u KS, u periodu I-XI 2018. godine, trinaest (13) grana zabilje`ilo je rast proizvodnje, dok je preostalih osam (9) grana ostvarilo pad proizvodnje. Rast proizvodnje ostvarile su slijede}e grane prera|iva~ke industrije: Tabela 2: Rast industrijske proizvodnje 5 Rast industrijske proizvodnje Proizvodnja baznih metala Proizvodnja ma{ina i ure|aja, d.n. Proizvodnja elektri~ne opreme Popravak i instaliranje ma{ina i opreme Proizvodnja hemikalija i hemijskih proizvoda Proizvodnja ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda Proizvodnja proizvoda od gume i plasti~nih masa Proizvodnja gotovih metalnih proizvoda, osim ma{ina i opreme Proizvodnja osnovnih farmaceutskih proizvoda i farmaceutskih preparata Proizvodnja motornih vozila, prikolica i poluprikolica Proizvodnja pi}a Proizvodnja prehrambenih proizvoda Proizvodnja ra~unara te elektroni~kih i opti~kih proizvoda Index I-XI 2018/I-XI 2017 198,3 148,0 137,7 117,6 114,3 113,5 112,5 112,2 111,6 109,5 105,8 103,5 100,8 Na drugoj strani, pad proizvodnje zabilje`en je kod slijede}ih grana prera|iva~ke industrije: Tabela 3: Pad industrijske proizvodnje Broj 30 – Strana 19 6 Pad industrijske proizvodnje Index I-IX-2018/I-VI 2017 Proizvodnja duhanskih proizvoda 58,4 Ostala prera|iva~ka industrija 72,4 Proizvodnja koksa i rafiniranih naftnih proizvoda 76,6 [tampanje i umno`avanje snimljenih zapisa 82,6 Prerada drveta i proizvoda od drveta i pluta osim 83,3 namje{taja; proizvodnja predmeta odslame i pletarskih proizvoda Proizvodnja odje}e 91,6 Proizvodnja ko`e i srodnih proizvoda 92,6 Proizvodnja papira i proizvoda od papira 95,3 Proizvodnja namje{taja 97,2 Sve glavne industrijske grupacije u KS u periodu I-XI 2018. godine, u odnosu na isti period 2017. godine, su zabilje`ile rast proizvodnje. Tako je rast evidentiran kod kod intermedijarnih proizvoda7 (13,9%), kapitalnih proizvoda (10,2%) i netrajnih proizvoda za {iroku potro{nju8 (3,8%). 3.1.2. [umarstvo U periodu januar - decembar 2018. godine u KS proizvedeno je 133 hiljade m3 {umskih sortimenata, {to je vi{e za 3,1% u pore|enju sa istim periodom 2017. godine. Istovremeno je prodato 131 hiljada m3 {umskih sortimenata, {to je vi{e za 0,8% u odnosu na isti period 2017. g. Na nivou FBiH proizvedeno je 1.960 hiljada m3 {umskih sortimenata, {to je za 6,5% vi{e u odnosu na period I-XI 2017. godine, dok je prodaja iznosila 1.933 hiljada m , {to predstavlja pove}anje od 2,9% u odnosu na uporedni period 2017. godine. 3.1.3. Gra|evinarstvo Vrijednost izvr{enih gra|evinskih radova (period I-XI 2018.) u FBiH iznosi 608.018.000 KM i u odnosu na uporedni period 2017. godine ve}i je za 6,6%. 3.1.4. Trgovina Ukupan promet trgovine na malo (bez PDV-a) u KS za period januar - novembar 2018. godine iznosio je 3 milijarde KM, {to je za 8,6% vi{e u odnosu na isti period 2017. godine. Na nivou FBiH promet u trgovini na malo (bez PDV-a) u periodu I-XI 2018. godine ve}i je za 3,5% u odnosu na uporedni period 2017. godine. 3.1.5. Turizam i ugostiteljstvo U periodu I-XI 2018. godine, KS je posjetilo ukupno 536.443 turista, {to je za 18,1% vi{e u odnosu na uporedni period 2017. godine. Odnos doma}ih/stranih turista je 12%/88%. Broj ostvarenih no}enja u KS u periodu I-XI 2018. godine iznosio je 1.049.886, {to je za 14,6% vi{e u odnosu na isti period 2017. godine. Strani turisti su ostvarili 90% no}enja, a doma}i 10%. Na osnovu navedenih podataka vidljivo je da je u protekloj godini ostvaren pozitivan trend dolaska turista i ostvarenih no}enja. Federaciju BiH, u periodu I-XI 2018. godine, posjetilo je ukupno 1.011.290 turista i ostvareno je 1.988.148 no}enja. Broj dolazaka u odnosu na uporedni period 2017. godine ve}i je za 12,6% a broj no}enja ve}i je za 12,2% u odnosu na isti period. Strani turisti ~inili su 80% ukupnog broja posjeta i 81% ukupnog 3 http://pksa.ba/wp-content/uploads/2019/03/XI_2018.pdf (Pristupljeno 09.05.2019.). U trenutku izrade dokumenta Smjernice ekonomske i fiskalne politike za period 2020-2022 nisu bili dostupni noviji podaci i informacije. 4 Zavoda za informatiku i statistiku KS, Federalnog zavoda za statistiku, Agencije za statistiku BiH, Vanjskotrgovinske komore BiH, Federalnog Zavoda za zapo{ljavanje, Slu`be za zapo{ljavanje KS, Centralne Banke BiH, FIPA-e, internet baze poslovnih informacija, te podaci sa kojima Privredna komora KS raspola`e i koje je prikupila, u neposrednim kontaktima, od svojih ~lanova. 5 Podaci Zavoda za informatiku i statistiku KS 6 Podaci Zavoda za informatiku i statistiku KS 7 Proizvodi koji se koriste kao input u proizvodnji drugih dobara/poluproizvodi ({e}er, ~elik, automobilski motori i sl.) 8 Proizvodi koji se odmah konzumiraju i ~iji vijek trajanja ne prelazi 3 godine (kozmetika, proizvodi za ~i{}enje, hrana, odje}a, obu}a i sl.) Broj 30 – Strana 20 SLU@BENE NOVINE KANTONA SARAJEVO broja ostvarenih no}enja. Ako bismo posmatrali u~e{}e KS u ukupnim posjetama u Federaciji BiH mogli bismo re}i da se od 1.011.290 dolazaka 53% odnosi na Kanton Sarajevo. 3.1.6. Saobra}aj U periodu januar-novembar 2018. godine cestovni prevoz roba je izvr{en u iznosu od 96 hiljada tona {to je u odnosu na isti period 2017. godine smanjenje za 19,3%. U~e{}e KS iznosi 2% ukupnog cestovnog prometa FBiH. Situacija na nivou Federacije BiH za period I-XI 2018. godine iznosi 4.703 hiljada tona i predstavlja rast za 5,5% u odnosu na isti period 2017. godine. Gradski-prigradski prevoz putnika u KS u periodu I-XI 2018. godine ostvaren je u iznosu 68.736 hiljada {to je smanjenje za 0,7% u odnosu na isti period 2017. godine. [to se ti~e Federacije za prvih jedanaest mjeseci pro{le godine ukupno je ostvareno 78.354 hiljada prevo`enja putnika {to je u odnosu na isti period 2017. godinu smanjenje za 0,3%. U~e{}e KS u ukupnom gradskom-prigradskom prevozu putnika iznosi ~ak 87,7%. 3.1.7. Zaposlenost Ukupan broj zaposlenih lica u KS na kraju novembra 2018. godine, prema podacima Slu`be za zapo{ljavanje KS, iznosio je 142.8099. U pore|enju sa brojem zaposlenih iz novembra 2017. godine, ukupan broj zaposlenih se pove}ao za 2,1%. Na nivou FBiH, prema podacima Slu`be za zapo{ljavanje FBiH, u novembru 2018. godine, registrovano je ukupno 529.147 zaposlenih ili 11,5% vi{e u odnosu na novembar 2017. godine. U~e{}e KS u ukupnom broju zaposlenih u Federaciji BiH iznosi 27%. Ukupno je na kraju novembra 2018. godine u privredi bilo zaposleno 53.816 osoba, {to je u odnosu na isti mjesec 2017. godine manje za 804 zaposlenika. U okviru privrede KS najve}i broj zaposlenih registrovan je kod djelatnosti trgovine (15.723), zatim u prera|iva~koj industriji (10.908), prijevozu, skladi{tenju i vezama (9.801), te u gra|evinarstvu (5.544). Ukupno je u vanprivredi u novembru 2018. godine bilo zaposleno 88.993 osobe, {to je vi{e za 4.451 zaposlenih vi{e u odnosu na godinu ranije. Od ukupnog broja zaposlenih u KS privreda zapo{ljava 37,7% {to predstavlja smanjenje u iznosu od 1,5% u odnosu na isti period pro{le godine a vanprivreda 62,3%. 10 Grafikon 1: Ukupan broj zaposlenih u Kantonu Sarajevo (Novembar 2018. godine) ^etvrtak, 25. jula 2019. 11 Grafikon 2: Broj zaposlenih u privrednim djelatnostima KS (Novembar 2018. godine) Zabrinjavaju}a je ~injenica da pada broj zaposlenih u privredi u odnosu na neprivredu gdje broj zaposlenih raste, {to samo po sebi ukazuje na stanje u kojem se privreda nalazi, a posebno kada je rije~ o optere}enosti privrede velikim i neopravdanim brojem zaposlenih u vanprivrednim djelatnostima, {to se vidi i iz odnosa zaposlenosti izme|u ove dvije kategorije. 3.1.8. Nezaposlenost Ukupan broj nezaposlenih lica u novembru 2018. godine na podru~ju KS iznosio je 62.659, {to je procetualno za 5,3% ili za 3.666 manje nezaposlenih u odnosu na novembar 2017. godine i predstavlja stopu nezaposlenosti od 30,5%. U FBiH na kraju novembra 2018. godine registrovano je 328.663 nezaposlenih lica ili 5,9% manje u odnosu na isti mjesec godinu ranije, te predstavlja stopu nezaposlenosti od 38,3%. U Kantonu Sarajevo na dan 30.03.2019. godine prema evidenciji Slu`be za zapo{ljavanje KS krajem marta/o`ujka2019. godine registrovano je 61.222 nezaposlenih lica, {to je za 610 lica ili 0,99% manje u odnosu na februar/velja~u 2019. godine. Udio nezaposlenih `ena u istom mjesecu je 38.217, odnosno 62,42%12. Najve}i broj nezaposlenih lica prema kadrovskoj strukturi zabilje`en je kod radnika sa srednjom stru~nom spremom (19.907), zatim kod nekvalifikovanih radnika (16.855), te kod kvalifikovanih radnika (16.040). Pad nezaposlenosti u odnosu na novembar 2017. godine zabilje`en je kod svih kategorija. 13 Grafikon 3: Kadrovska struktura nezaposlenih osoba u KS (Novembar 2018. godine) U nastavku slijedi tabela za ukupan broj nezaposlenih po stru~noj spremi u Kantonu Sarajevo. 9 Prema podacima Porezne uprave Federacije Bosne i Hercegovine u martu/o`ujku2019. godine na podru~ju Kantona Sarajevo zaposleno je 140.098 radnika, {to je u odnosu na ukupan broj zaposlenih u februaru/velja~i 2019. vi{e za 514 radnika ili 0,37%. Preuzeto sa http://szks.ba/wp-content/uploads/2017/08/BILTEN-MART-2019.pdf (pristupljeno 09.05.2019.) 10 Podaci JU Slu`ba za zapo{ljavanje Kantona Sarajevo i Zavoda za informatiku i statistiku Kantona Sarajevo 11 Podaci JU Slu`ba za zapo{ljavanje Kantona Sarajevo i Zavoda za informatiku i statistiku Kantona Sarajevo 12 Preuzeto sa http://szks.ba/wp-content/uploads/2017/08/BILTEN-MART-2019.pdf (pristupljeno 09.5.2019.) 13 Podaci JU Slu`ba za zapo{ljavanje KS SLU@BENE NOVINE KANTONA SARAJEVO ^etvrtak, 25. jula 2019. Tabela 4: Ukupan broj nezaposlenih po stru~noj spremi 14 (Novembar 2018. godine) Ukupno U~e{}e % VSS VS[ SSS NSS VK V KV PKV NKV 62.659 8.294 624 19.907 292 315 16.040 332 16.855 100 13,24 1,00 31,77 0,47 0,50 25,60 0,53 26,90 3.1.9. Pla}e Prosje~na neto pla}a u KS u novembru 2018. godine iznosila je 1.115 KM, {to je za 5,0% vi{e u odnosu na novembar 2017. godine. Prema podacima za decembar 2018. godine, prosje~na neto pla}a iznosila je 1.134 KM.15 Istovremeno, na nivou FBiH, prosje~na neto pla}a iznosila je 907 KM, {to je vi{e u odnosu na novembar 2017. godine za 4,5%. Najve}e neto pla}e ispla}ene su u proizvodnji i snabdijevanju elektri~nom energijom, plinom, parom i klimatizacija (1.663 KM) finansijskim djelatnostima i djelatnostima osiguranja (1.606 KM), kod djelatnosti informacija i komunikacija (1.334 u odnosu na prosje~nu neto pla}u ispla}enu u FBiH). Grafikon 4: Prosje~na neto pla}a u privrednim djelatnostima 16 KS (Novembar 2018. godine) 3.1.10. Cijene U oktobru 2018. godine nastavljen je rast cijena. Inflacija u BiH u periodu I-X 2018/I-X 2017 iznosila je 1,4%, a u oktobru 2018. godine iznosila je 1,8% u odnosu na oktobar 2017. godine17. Broj 30 – Strana 21 Posmatrano po odjeljcima prema namjeni potro{nje, najve}i rast cijena u periodu I-X 2018/I-X 2017 bio je u odjeljku prevoza (8,4% g/g). Rast cijena goriva na svjetskom tr`i{tu zna~ajno je determinisao rast cijena u pomenutom odjeljku. Pored toga, u posmatranom periodu cijene su zna~ajano uve}ane u odjeljku alkoholnih pi}a i duvana (6,7%) {to je povezano sa poskupljenjima duvana odnosno cigareta tokom 2018. godine.11 Iako dosta skromniji rast cijena u odjeljku hrane i bezalkoholnih pi}a (0,7% u posmatranom periodu), imao je doprinos rastu ukupne inflacije u BiH zbog velikog udjela u CPI indeksu. Istovremeno u odjeljku stanovanja, vode, el. energije, plina i dr. energenata cijene su uve}ane za 2,5% g/g. S druge strane, ni`e cijene u odjeljcima odje}e i obu}e, namje{taja, ku}nih ure|aja i redovnog odr`avanja ku}e, komunikacija te ostalih dobara i usluga u periodu I-X 2018/I-X 2017 djelimi~no su usporile rast ukupne inflacije u BiH. Tabela 5: Index potro{a~kih cijena u BiH - odabrani odjeljci 18 (period I-X 2018. godine) 00 Ukupan indeks 01 Hrana i bezalkoholna pi}a 02 Alkoholna pi}a i duvan 03 Odje}a i obu}a 04 Stanovanje, voda, el. energija, plin i dr. energenti 05 Namje{taj, ku}ni ure|aji i redovno odr`avanje ku}e 06 Zdravstvo 07 Prevoz 08 Komunikacije 09 Rekreacija i kultura 10 Obrazovanje 11 Restorani i hoteli 12 Ostala dobra i usluge X 2018 X 2017 I-X 2018 I-X 2017 101,8 100,1 105,9 89,6 101,4 100,7 106,7 90,0 103,8 102,5 98,5 102,4 112,7 99,6 101,1 100,5 100,5 99,1 99,0 101,7 108,4 98,6 101,2 100,1 100,4 99.7 3.1.11. Vanjska trgovina Prema podacima dobijenim od Vanjskotrgovinske komore BiH, vanjskotrgovinska razmjena privrede KS sa svijetom za period januar - novembar 2018. godine ostvarena je u iznosu od 5.700 miliona KM {to je za 5,6% vi{e nego u istom periodu 2017. godine i {to predstavlja 29,2% vanjskotrgovinske razmjene FBiH. Vode}i partneri u vanjskotrgovinskoj razmjeni KS i dalje su Hrvatska, Njema~ka, Slovenija, Turska i Srbija. Ukupan izvoz KS u novembru 2018. godine je dostigao vrijednost od 1.407 miliona KM {to je za 1,1% vi{e u odnosu na novembar 2017. godine, i predstavlja 19,3% izvoza FBiH. Ukupan uvoz KS u periodu januar-novembar 2018. godine pove}anje za 7,2% u odnosu na isti period 2016. godine i iznosio je 4.293 miliona KM. U ukupnom uvozu FBiH, KS u~estvuje sa vi{e od jednom tre}inom (35,2%). 14 Podaci JU Slu`ba za zapo{ljavanje KS 15 Preuzeto sa http://www.profitiraj.ba/?p=17493 Pristupljeno: 09.05.2019. 16 Podaci Zavoda za informatiku i statistiku Kantona Sarajevo i JU Slu`ba za zapo{ljavanje Kantona Sarajevo; 17 Indeks potro{a~kih cijena u BiH izra~unava se na osnovu reprezentativne liste proizvoda koju u 2018. godini ~ini 615 proizvoda. Za izra~unavanje indeksa potro{a~kih cijena u BiH od januara 2018. godine primjenjuju se ponderi koji se baziraju na podacima iz Ankete o potro{nji doma}instava za 2015. godinu (referentna baza za izra~unavanje indeksa je 2015. godina). Ponderi se svake godine koriguju s kretanjem cijena u prethodnoj godini. Izvor: BHAS. 18 Izvor: Direkcija za evropsko planiranje: Informacija o kretanju makroekonomskih pokazatelja za januar/sije~anj - oktobar/listopad 2018. godine, Sarajevo, decembar/prosinac 2018. godine, str. 12-13. Broj 30 – Strana 22 SLU@BENE NOVINE KANTONA SARAJEVO Grafikon 5: Vanjskotrgovinska razmjena BiH, FBiH i KS (Novembar 2018. godine) 19 Pove}anje uvoza i izvoza rezultiralo je rastom deficita u KS za 10,4% u odnosu na posmatrani period 2017. godinu. Deficit u iznosu od 2.885 miliona KM ~ini 58,8% ukupnog deficita FBiH. Stopa pokrivenosti uvoza izvozom u KS u novembru 2018. godine iznosi 32,8%, te je i dalje niska u odnosu na FBiH 59,8%. 20 Grafikon 6: Izvoz top 10 roba za KS (Novembar 2018. godine) Izvoz top 10 roba za KS ~ini 85,8% od ukupnog izvoza KS. Najvi{e se izvoze sljede}e: namje{taj i njegovi dijelovi (ne{to preko 400 miliona KM u posmatranom periodu 2018. godini dok je u istom periodu 2017. godini iznosio skoro 500 miliona KM), elektri~na energija (preko 200 miliona KM u novembru 2018. godine u odnosu na ispod 200 miliona KM u istom mjesecu 2017. godine), medicinski i farmaceutski proizvodi u iznosu od oko 100 miliona KM u periodu januar - novembar 2018. godine, dok je u istom periodu 2017. godine bio na skoro istom iznosu. 21 Grafikon 7: Uvoz top 10 roba za KS (Novembar 2018. godine) Kao {to vidimo na grafiku iznad uvoz top 10 roba za KS ~ini 55,7% od ukupnog uvoza KS. Najvi{e se uvozi: nafta i naftni derivati (preko 900 miliona KM u novembru 2018. godine, dok je godinu dana ranije bio malo iznad 600 miliona KM) i cestovna ^etvrtak, 25. jula 2019. vozila (vi{e od 300 miliona KM u 2018. u odnosu na ispod 300 miliona KM u 2017. godini). Na sljede}em grafikonu je prikazana vanjskotrgovinska razmjena po op}inama u Kantonu Sarajevo za period januar novembar 2018. godine. 22 Grafikon 8: Vanjskotrgovinska razmjena KS po op}inama (Novembar 2018. godine) Analiziraju}i po op}inama u 2018. godini, vidljivo je iz grafikona iznad da najvi{e izvoze gradska op}ine Novi Grad i Centar. U periodu januar - novembar 2018. godine prednja~e po uvozu Novi Grad, Novo Sarajevo, Centar i Ilid`a. Iz prezentiranih podataka o privrednim kretanjima u KS za period januar - novembar 2018. godine vidimo da je u industrijskoj proizvodnji jo{ uvijek prisutan pad proizvodnje, koji je najve}im dijelom uvjetovan trendovima u prera|iva~koj industriji koja je najve}a sastavnica ukupne industrijske proizvodnje. Podaci na nivou KS uveliko pokazuju prisutnost tendencije smanjenja nezaposlenosti, {to ukazuje na prepoznavanje fokusiranja vlasti na zna~ajnije stimulisanje razvoja realnog sektora sa akcentom na razvoj industrijske proizvodnje, koja ima potencijal zapo{ljavanja najve}eg broja radnika. Evidentno je da je u Kantonu Sarajevo u 2018. godini do{lo do odre|enog napretka, kao i pobolj{anja poslovnog ambijenta ~emu svjedo~e rast zaposlenosti, prometa u trgovini, pove}anje obima usluga ali i posebno pozitivni trendovi u turizmu, kao i gra|evinarstvu i finansijskom sektoru u FBiH. Zna~ajno pozitivna kretanja zabilje`ena su u turizmu gdje broj posjeta stranih i doma}ih turista konstantno raste, {to direktno vodi ka rastu prometa u trgovini i ugostiteljstvu, ali i u saobra}aju. Tako|er, ohrabruju saznanja da je do{lo do pozitivnih pomaka u vanjskotrgovinskoj razmjeni KS sa svijetom. Iako se zaposlenost u pro{loj godini pove}ala, potro{nja je vrlo sna`na, proizvodnja je jo{ uvijek nedovoljna, javni sektor nagla{en, a privatni sektor nedovoljno razvijen {to rezultira izra`enom vanjskom neravnote`om ekonomije KS i jo{ uvijek visokom nezaposleno{}u. Potencijal za ekonomski rast postoji u ja~anju proizvodnje, naro~ito u privatnom sektoru, te daljoj integraciji u doma}a, regionalna i svjetska tr`i{ta, pobolj{anju poslovnog okru`enja i poticanju investicija u sektorima. Na osnovu ove sveobuhvatne analize kao i ukupnog dru{tveno-ekonomskog stanja dr`ave, te potrebe za pru`anjem podr{ke kompanijama u procesu stabilizacije i pridru`ivanja Evropskoj uniji, prijedlozi Privredne Komore KS23 za pobolj{anje i pove}anje poslovnih aktivnosti a time i poslovnog ambijenta u Kantonu Sarajevo, izme|u ostalog su: - potrebno je ubrzati proces dono{enja sektorskih strategija, - izvr{iti izmjene i dopune zakona iz nadle`nosti svih nivoa vlasti u smislu njihovog prilago|avanja potrebama i interesima doma}e privrede, 19 Izvor: Vanjskotrgovinska komora 20 Izvor: Zavod za informatiku i statistiku Kantona Sarajevo 21 Izvor: Zavod za informatiku i statistiku Kantona Sarajevo 22 Izvor: Vanjskotrgovinska komora 23 Privredna komora KS: http://pksa.ba/privreda-kantona-sarajevo-bilje`i-odredeni-napredak/ pristupljeno: 10.05.2019. godine ^etvrtak, 25. jula 2019. SLU@BENE NOVINE KANTONA SARAJEVO Broj 30 – Strana 23 - nastaviti proces pojednostavljenja procedure registracije privrednih dru{tava i dobijanja raznih dozvola, - poduzimati mjere u borbi protiv rasta nelikvidnosti privrednih subjekata i konkretnim podsticajnim mjerama osigurati realizaciju investicionog ciklusa. Ministarstvo privrede Kantona Sarajevo konstantno provodi aktivnosti zajedno sa Vladom Kantona Sarajevo, kako bi se stvorio {to povoljniji ambijent za poslovanje. To se prvenstveno odnosi na finansijsku podr{ku malim i srednjim preduze}ima putem povoljnijih kreditnih linija, pojednostavljenje i pojeftinjenje administrativnih procedura, i drugom. 4. Osnovni pokazatelji ekonomske i fiskalne politike 4.1. Realni sektor 24 4.1.1. Industrijska proizvodnja Prema raspolo`ivim podacima Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine u oktobru 2018. godine u Bosni i Hercegovini je nastavljan trend rasta fizi~kog obima industrijske proizvodnje. Tako je desezonirana stopa rasta u oktobru u odnosu na prethodni mjesec iznosila 1,4%, dok je registrirani rast na nivou perioda januar-oktobar 2018. godine u odnosu na isti period prethodne godine iznosio 2,4%.2 Me|utim, ako se pa`ljivije posmatra kretanje fizi~kog obima industrijske proizvodnje u BiH u dosada{njem periodu u 2018. godini, mo`e se zaklju~iti da je ostvarena stopa rasta bila ne{to ni`a u odnosu na pro{logodi{nju kada je ostvaren rast od 3,4%. Sektorskim uvidom u strukturu ostvarenog rasta industrijske proizvodnje mo`e se zaklju~iti da je najzna~ajnije pove}anje a samim time i doprinos rastu zabilje`en u okviru proizvodnje elektri~ne energije u BiH. Tako je prema raspolo`ivim podacima BHAS-a u Bosni i Hercegovini u periodu januar-oktobar 2018. godine registrirano pove}anje ukupne proizvodnje elektri~ne energije od 13,3% u odnosu na isti period prethodne godine. Ovo pove}anje u proizvodnji elektri~ne energije rezultat je pove}anja proizvodnje u okviru hidroelektranama koja je skoro udvostru~ena, dok je nivo proizvodnje u termoelektranama bio u rangu pro{logodi{njeg. Sektor rudarstva u Bosni i Hercegovini tokom posmatranog perioda tako|er je zabilje`io pove}anje proizvodnje od 1,8% u odnosu na isti period prethodne godine. S druge strane, tokom posmatranog perioda januar-oktobar 2018. godine do{lo je do stagnacije proizvodnje u okviru bh. prera|iva~ke industrije gdje je registrirana stopa promjene od -0,8% u odnosu na isti period prethodne godine. Ovo smanjenje u okviru prera|iva~ke industrije u velikoj mjeri je onemogu}ilo vi{u stopu rasta ukupne industrijske proizvodnje u BiH. Posmatrano po granama prera|iva~ke industrije najzna~ajnije stope smanjenja proizvodnje koje su dovele do stagnacije ukupne prera|iva~ke industrije u BiH registrirane su u okviru: prerade duhana 44,5%, drvoprerade (osim namje{taja) 10,7%, tekstila 11,3%, hemijske industrije 5,5%, gotovih metalnih proizvoda 6% i prehrambene industrije 2,5%. U istom vremenskom periodu u okviru ve}ine ostalih grana prera|iva~ke industrije zabilje`ena su pove}anja proizvodnje, me|utim ova pove}anja nisu bila dovoljna kako bi se iskompenzirale negativne stope rasta u okviru navedenenih industrijskih grana koje predstavljaju okosnicu industrijske proizvodnje i izvoza u BiH. Grafi~ki prikaz kretanja fizi~kog obima industrijske proizvodnje u BiH po sektorima za period januar-oktobar 2018. godine prikazan je na grafikonu ispod: Grafikon 9: Pregled kretanja industrijske proizvodnje u BiH po 25 sektorima za period januar-oktobar 2018. godine 4.1.2. Vanjskotrgovinska robna razmjena Prema trenutno raspolo`ivim podacima BHAS-a u Bosni i Hercegovini u periodu januar-oktobar 2018. godine nastavljen je trend rasta vanjskotrgovinske robne razmjene sa svijetom. Tako je BiH tokom posmatranog perioda zabilje`ila pove}anje ukupne vanjskotrgovinske robne razmjene, izvoza i uvoza roba, {to je dovelo do pove}anja robnog deficita. Klju~ni nosioci ovog pove}anja vanjskotrgovinskih indikatora bili su izvozna tra`nja i pove}anja svjetskih cijena tokom posmatranog perioda.12 Grafi~ki prikaz bh. vanjskotrgovinske robne razmjene na nivou periodu januar-oktobar 2018. godine prikazan je na grafikonu ispod: Grafikon 10: Pregled kretanja bh. vanjskotrgovinske robne za period januar-oktobar 2018. god (stope rasta g/g i nominalni 26 iznosi) Prema raspolo`ivim podacima za period januar-oktobar 2018. godine Bosna i Hercegovina je ostvarila izvoz roba u vrijednosti od 9,9 milijardi KM {to predstavlja nominalno pove}anje od 8,9% u odnosu na isti period prethodne godine, dok je pove}anje izvoza u oktobru u odnosu na isti mjesec prethodne godine iznosilo 6,6%. Ovo pove}anje izvoza je uglavnom bilo posljedica izvozne tra`nje i pove}anja cijena pojedinih izvoznih proizvoda kao {to su metali i energenti. Ako se bh. robni izvoz u periodu januar-oktobar posmatra po proizvodima, najzna~ajnija pove}anja a samim ti doprinosi rastu izvoza roba su registrirani u okviru izvoza elektri~ne energije 27,5% (1,1 p.p), koksa 55% (1,1 p.p), aluminijuma 15,1% (0,9 p.p), sirovog `eljeza i ~elika 21% (0,8 p.p), metalnih konstrukcija 28,5% (0,6 p.p), te derivata nafte (ulja) 30% (0,5 p.p). S druge strane, najzna~ajnija smanjenja izvoza registrirana su prilikom izvoza bra{na i pojedinih prehrambenih proizvoda, te odre|enih metalnih, hemijskih i duhanskih proizvoda. Tokom posmatranog perioda Bosna i Hercegovina je najvi{e robe izvezla na tr`i{te zemalja EU28 u iznosu od 7,3 milijardi KM {to je pove}anje od 11,7% u odnosu na isti period prethodne godine. U zemlje CEFTA-e u istom vremenskom periodu izvezeno je 1,6 milijardi KM {to predstvlja pove}anje od skoro 10%. Posmatrano pojedina~no po zemljama, najzna~ajnija 24 Direkcija za ekonomsko planiranje (DEP): Informacija o kretanju makroekonomskih pokazatelja za januar/sije~anj - oktobar/listopad 2017. godine, Sarajevo, decembar 2017. godine, str. 4-9 25 Izvor: Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine 26 Izvor: Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine Broj 30 – Strana 24 SLU@BENE NOVINE KANTONA SARAJEVO pove}anja izvoza a samim tim i doprinosi pove}anju istog su registrirana prilikom izvoza u Hrvatsku 15,2% (1,8 p.p), Njema~ku 10,5% (1,5 p.p), Srbiju 15,8% (1,5 p.p), Italiju 12% (1,3 p.p), Austriju 13,6% (1,1 p.p) i Sloveniju 9,5% (0,8 p.p). Pored pove}anja izvoza roba, vi{i nivo poslovne aktivnosti u zemlji i ja~anje doma}e koje se manifestovalo kroz pove}anje privatne potro{nje i investicija, kao i porast cijena pojedinih proizvoda doveli su i do pove}anja uvoza roba u Bosni i Hercegovini. Tako je prema raspolo`ivim podacima BHAS-a za prvih 10 mjeseci 2018. godine ukupni uvoz roba u BiH iznosio 16,1 milijardi KM {to predstavlja nominalno pove}anje od 7,3% u odnosu na isti period prethodne godine, dok je posmatrano na mjese~nom nivou uvoz roba u oktobru 2018. godine u odnosu na isti mjesec prethodne godine uve}an za 7,9%. Ako se pa`ljivije posmatra struktura ostvarenog rasta uvoza u periodu januar-oktobar 2018. godine vidljivo je da su najzna~ajnija pove}anja a samim tim i doprinosi rastu istog registrirana u okviru uvoza: rafiniranih naftnih derivata i sirove nafte od oko 25% (2,4 p.p), baznih metala 21,5% (1,6 p.p), motornih vozila 10,4% (0,6 p.p), hemijskih proizvoda 11,5% (0,4 p.p), ma{ina i aparata od oko 21% (0,5 p.p). S druge strane, smanjenja uvoza su registrirana u okviru uvoza elektri~ne energije, ma{ina za posebne namjene, te poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda. Posmatrano po glavnim trgovinskim blokovima u periodu januar - oktobar 2018. godine Bosna i Hercegovina je iz EU uvezla oko 9,7 milijardi KM, {to predstavlja pove}anje od 6%, dok je uvoz iz zemalja CEFTA-e iznosio 1,9 milijardu KM i uve}an je za skoro 2%. Posmatrano po zemljama, najzna~ajnija pove}anja uvoza roba su registrirana prilikom uvoza roba iz Njema~ke 9,7% (1,1 p.p), Kine 15,2% (1 p.p), Italije 6,5% (0,7 p.p), Hrvatske 6,6% (0,7 p.p), Turske 15%(0,6 p.p) i Rusije 13,6% (0,6 p.p). U periodu januar-oktobar 2018. godine vanjskotrgovinski robni deficit u Bosni i Hercegovini je iznosio skoro 6,2 milijarde KM {to predstavlja nominalno pove}anje od 291 miliona KM odnosno 4,9% u odnosu na isti period prethodne godine. Posmatrano po proizvodima, najzna~ajnija pove}anja deficita zabilje`ena su u okviru kategorija kao {to su motorna vozila, sirova i rafinirana nafta. Posmatrano po zemljama u periodu januar-oktobar 2018. godine do{lo je do pove}anja deficita prilikom vanjskotrgovinske razmjene sa Ruskom Federacijom, Kinom, Turskom, Njema~kom, dok je deficit smanjen u okviru vanjskotrgovinske robne razmjene sa Hrvatskom i Srbijom. S druge strane, BiH je ostvarila vanjskotrgovinski suficit prilikom vanjskotrgovinske robne razmjene sa Crnom Gorom, Austrijom i Slovenijom. Ukupna pokrivenost uvoza izvozom roba u periodu januar-oktobar 2018. godine iznosila je 61,4% {to predstavlja pobolj{anje za 0,8 p.p u odnosu na isti period prethodne godine. Posmatrano po glavnim trgovinskim blokovima, pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 75,2% prilikom vanjskotrgovinske robne razmjene sa EU, dok je pokrivenost sa zemljama CEFTA-e iznosila 83%. 4.1.3. Tr`i{te rada U septembru 2018. godine ukupan broj zaposlenih lica u BiH iznosio je 808,6 hiljada i ve}i je za 2% u odnosu na septembar 2017. godine. Broj zaposlenih lica uve}an je u gotovo svim podru~jima djelatnosti. Me|utim, najzna~ajniji doprinos rastu broja zaposlenih bio je u djelatnostima industrije, trgovine i ugostiteljstva. Broj zaposlenih lica u podru~ju djelatnosti prera|iva~ke industrije uve}an je za 2,3% u septembru 2018. godine u pore|enju sa istim mjesecom pro{le godine. Istovremeno u djelatnosti trgovine na veliko i malo, popravka ^etvrtak, 25. jula 2019. motornih vozila i motocikala broj zaposlenih lica je uve}an za 3% g/g, a u djelatnosti pru`anja smje{taja, te pripreme i uslu`ivanja hrane uve}an je za 3,4% g/g. Anketna stopa nezaposlenosti u BiH za 2018. godinu iznosi 18,4%.5 Broj registrovanih nezaposlenih lica u BiH u oktobru 2018. godine smanjen je za 8,5% u odnosu na isti mjesec 2017. godine i iznosi 437,8 hiljada. Tabela 6: Broj zaposlenih (nova metodologija) i registrovanih 27 nezaposlenih lica u BiH Broj zaposlenih lica u BiH Broj registrovanih nezaposlenih lica u BiH Stopa rasta broja zaposlenih lica g/g 01-2017 767.074 511.571 - Stopa rasta broja registrovanih nezaposlenih lica g/g -5,1% 02-2017 766.799 509.907 - -5,0% 03-2017 773.053 501.522 - -5,4% 04-2017 779.342 495.405 - -5,5% 05-2017 783.585 487.426 - -6,1% 06-2017 786.399 485.888 - -6,2% 07-2017 787.933 486.309 - -6,5% 08-2017 785.582 485.088 - -6,8% 09-2017 792.779 480.379 - -6,7% 10-2017 795.318 478.191 - -6,7% 11-2017 796.947 475.549 - -7,0% 12-2017 794.318 475.084 - -6,9% 01-2018 790.629 475.541 3,1% -7,0% 02-2018 791.115 472.957 3,2% -7,2% 03-2018 794.349 466.330 2,8% -7,0% 04-2018 795.883 458.355 2,1% -7,5% 05-2018 802.661 450.067 2,4% -7,7% 06-2018 806.031 448.071 2,5% -7,8% 07-2018 805.715 450.392 2,3% -7,4% 08-2018 801.293 448.578 2,0% -7,5% 09-2018 808.627 441.672 2,0% -8,1% 10-2018 - 437.783 - -8,5% Prosje~na neto plata u BiH u septembru 2018. godine28 nominalno je uve}ana za 3,9% u odnosu na septembar 2017. godine uz ne{to sporiju realnu stopu rasta zbog inflacije i iznosi 877 KM. Iako je u gotovo svim podru~jima djelatnosti zabilje`en nominalni rast neto plata u pore|enju IX 2018/IX 2017 najve}e nominalne stope rasta su u podru~ju djelatnosti zdravstvene i socijalne za{tite (7,5% g/g) i obrazovanja (6,7% g/g). Kretanje prosje~ne neto plate u 2017. i 2018. godini predstavljeno je na grafikonu ispod. Prosje~na penzija u BiH u oktobru 2018. godine iznosila je 387 KM i nije se mijenjala u pore|enju sa prethodnim mjesecom ali je nominalno uve}ana 6,3% u odnosu na isti mjesec 2017. godine. U posmatranom mjesecu najni`a penzija u FBiH iznosila je 348,1 KM, a u RS 187,8 KM. Ukupan broj penzionera koji primaju penzije iz penzionih fondova u BiH u oktobru 2018. godine uve}an je za 1,1% u odnosu na isti mjesec 2017. godine i iznosi 676,2 hiljada29. 27 Izvor: BHAS, entitetski zavodi za zapo{ljavanje, Zavod za zapo{ljavanje BD, DEP kalkulacije 28 Podaci o prosje~noj neto plati za oktobar 2018. godine nisu bili dostupni u periodu izrade Informacije. 29 Prosje~na penzija u BiH je izra~unata na osnovu prosje~nih mjese~nih penzija ponderisanih udjelom ukupnog boja penzionera u svakom od bh. entiteta u ukupnom broju penzionera. Broj penzionera u BiH predstavlja zbir penzionera koji primaju penzije iz Zavoda za MIO/PIO FBiH i Fonda za PIO RS bez obzira na mjesto prebivali{ta. ^etvrtak, 25. jula 2019. SLU@BENE NOVINE KANTONA SARAJEVO 30 4.2. Javne finansije Za deset mjeseci 2018. godine, na nivou BiH ukupno je prikupljeno oko 12,6 milijardi KM poreskih prihoda, {to je u pore|enju sa istim periodom prethodne godine rast od oko 7,1%. 4.2.1. Indirektni porezi Napla}eni prihodi. Za prvih deset mjeseci, po osnovu indirektnih poreza napla}eno je oko 6,3 milijarde bruto prihoda, {to je za oko 487 miliona KM ili 8,3% vi{e nego {to je napla}eno u istom periodu 2017. godine. Tokom istog perioda, napla}eni neto prihodi su vi{i za 8,4%, ~ime su dostigli iznos od oko 5,2 milijarde KM. Ne{to vi{i rast neto prihoda u pore|enju sa bruto prihodima od indirektnih poreza je rezultat sporijeg rasta povrata sa JR UIO, koji se desio tokom perioda januar - oktobar (8,2% g/g). Sa grafikona ispod jasno se mo`e vidjeti da uz svako usporenje rasta (smanjenje) dolazi do ne{to br`eg rasta neto prihoda u pore|enju sa bruto prihodima od indirektnih poreza. Grafikon 11: Rast bruto prihoda, neto prihoda od indirektnih poreza i povrata sa JR Najve}i doprinos rastu neto prihoda od indirektnih poreza dali su neto prihodi od putarina (4,2 p.p.) i PDV-a (4,0 p.p.). Tabela 7: Naplata i raspodjela prihoda od indirektnih poreza 31 (rast g/g u % osim ako nije druga~ije nazna~eno) Broj 30 – Strana 25 detalja u dijelu o vanjskoj trgovini). Prema poreskim prijavama, prihodi od PDV-a ve}i su za 5,5% g/g od ~ega su napla}eni prihodi od PDV-a iz prometa doma}ih roba i usluga manji za 9,2% g/g, dok su napla}eni prihodi od PDV-a pri uvozu roba i usluga vi{i za 8,1% g/g.32 Akcize. Po osnovu akciza tokom perioda januar - oktobar teku}e godine, napla}eno je oko 1,2 milijarde KM prihoda. Navedeni prihodi su ne{to manji u pore|enju sa istim periodom prethodne godine (1,3% g/g). Tokom posmatranog perioda, prihodi od akciza na uvozne proizvode bilje`e pove}anje od 9,1% g/g, dok prihodi od akciza na doma}e proizvode bilje`e smanjenje od 28,4% g/g. Posmatraju}i uvozne akcize po vrstama zna~ajan rast prihoda bilje`imo kod akciza na duvanske prera|evine koji su ve}i za 10,7% u odnosu na isti period 2017. godine. Tako|e, zna~ajniji rast prihoda bilje`imo i kod akciza na naftu i naftne derivate koji su ve}i za 7,5% g/g. Posmatraju}i po vrstama akcize na doma}e proizvode zna~ajan pad prihoda bilje`imo kod akciza na doma}i duvan i duvanske prera|evine, koji su manji za 35,1% g/g. Tako|e, pad prihoda zabilje`en je i kod akciza na doma}u naftu i naftne derivate, koji su u padu za 24,7% g/g. Carine. Za prvih deset mjeseci 2018. godine, napla}eni neto prihodi od carinskih da`bina iznosili su oko 238 miliona KM, i u odnosu na napla}ene prihode od carinskih da`bina za isti period pro{le godine, su u porastu za 7,5%. Putarine. Napla}eni neto prihodi od putarina za period januar - oktobar 2018. godine su iznosili oko 519 miliona KM, i u pore|enju sa istim periodom prethodne godine, u porastu su za oko 64%. Raspore|eni prihodi. Raspolo`ivo za raspodjelu, tokom posmatranog perioda je bilo oko 6,3 milijardi KM prihoda, {to je u pore|enju sa istim periodom prethodne godine vi{e za 8,3%. Nakon izdvajanja sredstava za izgradnju autoputeva i izgradnju i rekonstrukciju drugih puteva u Bosni i Hercegovini (0,25 KM) u iznosu od 282,2 miliona KM, minimalne rezerve u iznosu od oko 1,4 milijardi KM i sredstava za finansiranje institucija BiH u iznosu od 624,5 miliona KM, UiO BiH je izvr{ila raspored preostalih sredstava u iznosu od oko 4,3 milijarde KM korisnicima. FBiH je, za deset mjeseci teku}e godine, raspore|en ukupan iznos od oko 2,8 milijarde KM (6,2% g/g vi{e). Od tog iznosa servis vanjskog duga ~ini oko 477 miliona KM {to je za svega 0,2% vi{e nego u istom periodu prethodne godine. Dozna~eni iznos od oko 2,3 milijarde KM za finansiranje bud`eta je uve}ano za 7,3% g/g. U istom periodu, RS je raspore|eno oko 1,4 milijardi KM ({to je za 5,8% g/g vi{e). Na servis vanjskog duga se odnosi oko 261 milion KM, {to je za 0,8% vi{e nego u istom periodu prethodne godine. A preostalih 1,1 milijardu KM (pove}anje od 6,8% g/g) na finansiranje bud`eta. Iznos dozna~enih sredstava BD je iznosio oko 152,1 miliona KM (6,1% g/g vi{e) i raspore|eno je: servis vanjskog duga oko 6 miliona i finansiranje bud`eta oko 146,2 miliona KM. 4.2.2. Direktni porezi, doprinosi i neporeski prihodi u BiH U periodu januar - oktobar 2018. godine, entitetske uprave su zajedno prikupile oko 6,3 milijarde KM prihoda, {to je pove}anje u pore|enju sa istim periodom prethodne godine od 5,8%. Porez na dodatu vrijednost. Neto prihodi od PDV-a, u periodu januar - oktobar 2018. godine, bilje`e pove}anje od 6,4% g/g. Tokom posmatranog perioda, ukupno je napla}eno oko 3,2 milijarde neto prihoda od PDV-a, odnosno 4,3 milijarde bruto prihoda. Tokom posmatranog perioda, uvoz roba je rastao. (Vi{e 30 Direkcija za ekonomsko planiranje (DEP): Informacija o kretanju makroekonomskih pokazatelja za januar/sije~anj - oktobar/listopad 2017. godine, Sarajevo, decembar 2017. godine, str. 9-11 31 Izvor: UIO BiH 32 Podaci o napla}enim PDV prihodima u doma}em prometu roba i usluga i pri uvozu roba su preuzeti iz PDV nacionale prijave. Broj 30 – Strana 26 SLU@BENE NOVINE KANTONA SARAJEVO Tabela 8: Prihodi od direktnih poreza, doprinosa, taksi, 33 naknada i sl. Direktni porezi. Tokom posmatranog perioda, ukupno napla}eni prihodi od direktnih poreza su iznosili oko 1,3 milijarde KM, {to je u pore|enju sa istim periodom prethodne godine, porast od 9,2%. Jedino kategorija ostalih poreza, ~iji je udio jako mali, bilje`i smanjenje. Ina~e ova kategorija poreza postoji jedino na nivou PU FBiH i nju ~ine porezi na potro{nju u ugostiteljstvu od pravnih lica i od fizi~kih lica. Ako se pogleda stopa rasta prihoda od poreza na dohodak u PU RS, uo~ava se da je pozitivna. Navedena kategorija prihoda je ostvarila rast uprkos ~injenici da je Vlada RS pove}ala neoporezivi dio plate na 500 KM, iz ~ega slijedi smanjenje ove vrste prihoda. Doprinosi. U prvih deset mjeseci teku}e godine doprinosa je napla}eno u iznosu od preko 4 milijarde KM, {to je za oko 5,1% g/g vi{e. Sve pojedina~ne kategorije doprinosa na nivou BiH su ostvarile pozitivne stope rasta, uprkos smanjenju prihoda od doprinosa u nadle`nosti PU RS (vidjeti tabelu iznad). Ostali prihodi. Kategorija ostalih prihoda koju ~ine razli~ite takse, kazne i naknade bilje`i pove}anje od 4,4% g/g. Iznos napla}enih prihoda je, tokom posmatranog perioda, iznosio preko 900 miliona KM. Rast prihoda iz nadle`nosti poreskih uprava je jednim dijelom rezultat stalno prisutnih inspekcijskih nadzora, a u svrhu borbe protiv rada na crno. 5. Pretpostavke dru{tvenog i privrednog razvoja za bud`etsku i za sljede}e dvije godine Naprijed navedeni makroekonomski pokazatelji, te informacija o poslovanju privrede u KS koji su predstavljeni u ovim Smjernicama potvr|uju da je privredni razvoj KS pod utjecajem brojnih faktora. Po~etkom 2016. godine Skup{tina KS je donijela Strategiju razvoja Kantona Sarajevo do 2020. godine koja je bila temelj za po~etak mnogih koje je Vlada KS ve} realizovala i planirala implementirati u godinama koje slijede. Navedena strategija je jo{ uvijek na snazi. Naime, "Strategija razvoja Kantona Sarajevo do 2020. godine je strate{ki dokument koji usmjerava razvoj, utvr|uje prioritete u razvoju i predstavlja putokaz za sveukupan razvoj KS uzimaju}i u obzir sve njegove dimenzije: ekonomsku, dru{tvenu, okolinsku i prostornu."34 U ovom strate{kom dokumentu definisana je vizija KS koja glasi "Kanton Sarajevo je evropska dinami~na, kreativna i kulturno raznolika regija ugodnog `ivljenja i unosnog poslovanja", kao i strate{ki ciljevi za ostvarenje vizije i to: 1. Pobolj{ati administrativni i poslovni ambijent za ubrzan ekonomski rast i unaprijediti ekonomsku strukturu radi pove}anja izvoza roba i usluga, 2. Pove}ati zaposlenost i kreirati nova bolje vrednovana radna mjesta, 3. Stvoriti uslove za uklju~uju}i dru{tveno ekonomski rast i smanjenje siroma{tva i unaprijediti dostupnost i pouzdanost svih javnih servisa, ^etvrtak, 25. jula 2019. 4. Odgovorno upravljati okoli{em, prostorom, prirodnim i infrastrukturnim resursima, 5. Unaprijediti sistem upravljanja razvojem Kantona Sarajevo. Kada je rije~ o dru{tvenom i privrednom razvoju, uzimaju}i u obzir istaknute segmente mogu}eg djelovanja, Vlada KS je u svim oblastima35 pokrenula aktivnosti u cilju postizanja napretka. 5.1. Oblast pravde i uprave Aktivnosti Vlade Kantona Sarajevo u oblasti pravde i uprave bile su usmjerene, prije svega, na ostvarivanje programskih zadataka u ovoj oblasti, a prioritetno na dalju izgradnju i doradu pravnog sistema u Kantonu Sarajevo, sa osnovnim ciljem oblikovanja pravnog sistema u Kantonu i njegovog uvezivanja u pravni sistem Federacije i Dr`ave BiH. Programirani realizovani zadaci su: - Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o upotrebi grba i zastave Kantona Sarajevo ("Slu`bene novine Kantona Sarajevo", broj 15/18); - Zakon o izmjenama Zakona o radno-pravnom statusu ~lanova Vlade Kantona Sarajevo ("Slu`bene novine Kantona Sarajevo", broj 28/18); - Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o pe~atu Kantona Sarajevo ("Slu`bene novine Kantona Sarajevo", broj 15/18). Programirani nerealizovani zadaci: - Zakon o lokalnoj samoupravi - izrada ovog propisa prenesena je u 2019. godinu; - Zakon o imovini Kantona Sarajevo - dono{enje ovog propisa je u vezi sa izradom Zakona o lokalnoj samoupravi, pa je izrada ovog propisa prenesena u 2019. godinu; - Zakon o izmjenama Zakona o radno-pravnom statusu poslanika u Skup{tini Kantona Sarajevo - izrada ovog propisa prenesena je u 2019. godinu; - Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o za{titi pripadnika nacionalnih manjina u Kantonu Sarajevo predlaga~ odustao od inicijative za izmjenu propisa; Vlada Kantona Sarajevo u ovoj oblasti provodi aktivnosti koje se odnose na sistem pravosu|a kao i stanja u pravosu|u, obezbje|enje sredstava za finansiranje rada sistema pravosu|a, funkcionisanja notarijata na podru~ju Kantona Sarajevo, normativne regulative i dalju racionalizaciju kantonalne uprave kroz provo|enje njene reforme. Vlada Kantona Sarajevo }e u narednom periodu kao nastavak aktivnosti, podr`ati korake ka konsolidaciji pravosudnog sistema nakon provedene reforme pravosudnog sistema. 5.2. Oblast prostornog ure|enja, gra|enja i za{tite okoli{a Programirani realizovani zadaci su: - Odluka o pristupanju izradi Prostornog plana podru~ja posebnog obilje`ja "Regionalni centar za upravljanje otpadom (RCUO) - Smiljevi}i - Odluka o dono{enju Plana upravljanja Spomenikom prirode "Vrelo Bosne"; - Odluka o dono{enju Plana upravljanja Za{ti}enim pejza`em "Bentba{a"; - Odluka o subvencioniranju rje{avanja stambenog pitanja mladih; - Odluka o dodjeli sredstava za subvencioniranje rje{avanja stambenog pitanja mladih, Vlade Kantona Sarajevo; - Akcioni plan energijske efikasnosti u javnim objektima Kantona Sarajevo; - Izmjene i dopune Plana intrventnih mjera u slu~ajevima prekomjerne zaga|enosti zraka u Kantonu Sarajevo; - Program aktivnosti u okviru RCUO Smiljevi}i za 2018. godinu; 33 Izvor: Poreska uprava RS i Poreska uprava FBiH 34 Zavod za planiranje razvoja Kantona Sarajevo: Strategija razvoja Kantona Sarajevo 2020. godine, Sarajevo, avgust 2016., str. 9. 35 http://skupstina.ks.gov.ba/sites/skupstina.ks.gov.ba/files/izvjestaj_vlada_2018.pdf (Pristupljeno 10.05.2019.) ^etvrtak, 25. jula 2019. SLU@BENE NOVINE KANTONA SARAJEVO - Izvje{taj o upravljanju otpadom animalnog porijekla; - A`urirani akcioni plan (KEAP) za Kanton Sarajevo U oblasti prostornog ure|enja kao kapitalni projekti mogu se posebno ista}i aktivnosti na pripremi, izradi i dono{enju prostornih i urbanisti~kih planova Kantona Sarajevo. U procesu izrade su: 1. Prostorni plan podru~ja posebnog obilje`ja Za{ti}eni pejsa` "Trebevi}"; 2. Prostorni plan podru~ja posebnog obilje`ja "Regionalni centar za upravljanje otpadom (RCUO) - Smiljevi}i; 3. Urbanisti~ki plan urbanog podru~ja Sarajevo (Stari Grad, Centar Novo Sarajevo, NoviGrad, Ilid`a i Vogo{}a); 4. Urbanisti~ki plan za urbano podru~je Trnovo; 5. Urbanisti~ki plan za urbano podru~je Had`i}i; 6. Urbanisti~ki plan za urbano podru~je Ilija{. Usmjerenje i cilj izrade Urbanisti~kih planova je: - razrada postavki va`e}eg Prostornog plana Kantona Sarajevo; - koristiti rezultate istra`ivanja izvr{enih za potrebe izrade Prostornog plana Kantona Sarajevo; - u fazi pripreme koristiti kona~ne rezultate popisa stanovni{tva; - u fazi formiranja prostorne osnove uzeti u razmatranje ranije dostavljene inicijative subjekata planiranja; - posebnu pa`nju posvetiti preispitivanju statusa rezervisanih povr{ina za postplanski period, posebnih podru~ja, kao i za{ti}enih zona (za{titni pojasevi infrastrukturnih objekata i vodoza{titnih zona i sl.) u smislu njihovog uskla|ivanja sa va`enjim zakonskim i podzakonskim propisima. Svi navedeni planovi su u po~etnoj fazi izrade odnosno, u toku je izrada prostorne osnove od strane Zavoda za planiranje razvoja Kantona Sarajevo. Vlada Kantona Sarajevo je donijela Zaklju~ak kojim je usvaja "Modela pobolj{anja energetske efikasnosti u zgradarstvu na podru~ju Kantona Sarajevo u funkciji pove}anja broja korisnika (omasovljenje)". Potpisan je Sporazum o realizaciji Modela energetske efikasnosti izme|u Vlade Kantona Sarajevo, Grada Sarajevo, op}ina Stari Grad, Centar, Had`i}i, Vogo{}a i Ilija{. Projektom su osigurane pogodnosti za vlasnike stambenih objekata i to: besplatan energetski audit i projektna dokumentacija; kreditne linije kod partnerskih banaka za finansiranje mjera energetske efikasnosti; subvencioniranje kamatne stope; sufinansiranje do 45% tro{kova utopljavanja objekata i besplatan nadzor radova na utopljavanju objekta. Provo|enje energijske efikasnosti u javnom sektoru predstavlja jednu od mjera Akcionog plana za smanjenje emisije ~esti~nih tvari u zraku na podru~ju Kantona Sarajevo ("Slu`bene novine Kantona Sarajevo", broj 16/13). S tim u vezi, kada je u pitanju nastavak uspje{ne realizacije Projekta "Zeleni ekonomski razvoj" i njegove komponente "Mjere pove}anja energetske efikasnosti" u javnim objektima Kantona Sarajevo, nakon usvajanja Akcionog plana energijske efikasnosti u javnim objektima Kantona Sarajevo ("Slu`bene novine Kantona Sarajevo", broj 13/18 i 21/18), po~ela je energijska sanacija sedam javnih objekata u okviru pomenutog Projekta, a koji su ve}inom odabrani upravo iz Akcionog plana. U tu svrhu je zajedno sa UNDP-ijem, op}inama i ostalim sufinansijerima (kantonalna resorna ministarstva, menad`ment javnih objekata) obezbijedilo provo|enje mjera pove}anja energijske efikasnosti na objektima JU "Psihijatrijska bolnica Kantona Sarajevo",O[ "Malta", O[ "Vladislav Skari}", Policijska stanica Novi Grad, O[ "Behaudin Selmanovi}", vrti} Lastavica, te O[ "Hilmi ef. Sari}". U narednom periodu u oblasti prostornog ure|enja, gra|enja i za{tite okoli{a provodit }e se intenzivno aktivnosti na primjeni zakona i podzakonskih propisa. Predvi|en je nastavak aktivnosti sanacije ratom o{te}enih objekata, uz formiranje registra objekata kolektivnog stanovanja o{te}enih usljed ratnih dejstava. Aktivnosti }e biti usmjerene na realizaciji kapitalnih projekata, Broj 30 – Strana 27 pri ~emu posebno se isti~e projekat pove}anja energetske efikasnosti u skladu sa novoutvr|enim modelom energetske efikasnosti. Osnovne aktivnosti su na sanaciji ratnim dejstvima o{te}enih krovova, sanaciji ratnim dejstvima o{te}enih liftova, pove}anju energetske efikasnosti u stambenim zgradama u cilju u{tede toplotne energije i kvalitetnih uslova `ivljenja {to indirektno pobolj{ava za{titu okoli{a, predinvestiranje u rje{avanju imovinsko-pravnih odnosa i izgradnje primarne materijalne infrastrukture za pokretanje kolektivne i individualne stambene izgradnje u skladu sa usvojenom prostorno-planskom dokumentacijom na podru~ju Kantona Sarajevo, pobolj{anje stanja u oblasti upravljanja i odr`avanja zgradama, nadzor nad radom Kantonalnog stambenog fonda Sarajevo i Fonda Kantona Sarajevo za izgradnju stanova za ~lanove porodica {ehida i poginulih boraca i dr. U cilju provo|enja savremenih standarda kvaliteta okoli{a uz ograni~avanje prekomjernih emisija u okoli{ u 2019. godini }e se nastaviti izdavanje okolinskih dozvola za nove i postoje}e pogone i postrojenja, te obnova ranije izdatih okolinskih dozvola kojima je istekao rok va`enja od pet godina. Kao primarni cilj djelovanja u oblasti za{tite okoli{a u 2019. godini planiraju se aktivnostina implementaciji novog Kantonalnog plana za{tite okoli{a (KEAP-a) za naredni petogodi{nji period. Kantonalni plan za{tite okoli{a, kao programsko-planski dokument strate{kog djelovanja za Kanton Sarajevo u oblasti za{tite okoli{a, ima za cilj o~uvanje prirodnog bogatstva Kantona Sarajevo, unapre|enje stanja okoli{a i razvoj Kantona Sarajevo, na principima odr`ivog razvoja.Sastavni dio Kantonalnog plana za{tite okoli{a je Akcioni plan, sa jasno odre|enim nosiocima aktivnosti/mjera, rokovima i potrebnim finansijskim sredstvima. Pra}enje implementacije KEAP-a KS u svim njegovim segmentima, prema utvr|enoj dinamici i rokovima za realizaciju, vr{i Koordinacioni odbor za provo|enje Kantonalnog plana za{tite okoli{a Kantona Sarajevo, kojeg je dana 24.05.2018. godine imenovala Vlada Kantona Sarajevo. U 2019. godini o~ekuje se zavr{etak aktivnosti na pripremi "Studije izvodljivosti o pro{irenju i unaprije|enju sistema daljinskog grijanja u Kantonu Sarajevo", a koja predstavlja dio Projekta "Pove}anje kvaliteta zraka u Bosni i Hercegovini kroz promociju obnovljivih izvora energije i pobolj{anje pristupa sistema daljinskog grijanja". Planirano je da se u okviru Studije detaljno izradi idejno rje{enje najoptimalnijeg scenarija za pro{irenje i pobolj{anje sistema daljinskog grijanja u Kantonu Sarajevo, za ~iju realizaciju bi se u daljnjem periodu trebala obezbje|ivati sredstva, a {to bi sve skupa trebalo doprinijeti pobolj{anju kvaliteta zraka. Planiran je zavr{etak aktivnosti na energijskoj sanaciji javnih objekata iz 2018. godine, kao i odabir novih javnih objekata iz Akcionog plana, a za koje je neophodno hitno provo|enje mjera pove}anja energijske efikasnosti u funkciji pobolj{anja kvaliteta zraka u Kantonu. 5.3. Oblast komunalne politike i infrastrukture Iz ove oblasti realizovani su: Zakon o izmjeni Zakona o komunalnim djelatnostima ("Slu`bene novine Kantona Sarajevo", broj 20/18) i Zakon o izmjeni Zakona o komunalnoj ~isto}i ("Slu`bene novine Kantona Sarajevo", broj 20/18). Kapitalni projekti u izvje{tajnom periodu planirani su isklju~ivo od prihoda iz vodnih naknada odnosno namjenskih sredstava i razgrani~enih prihoda iz ranijih godina. Treba ista}i da je najve}i dio kapitalnih sredstava bio usmjeren na rekonstrukciju vodovodne i kanalizacione mre`e po op}inama u Kantonu. Kapitalni projekti drugim nivoima vlasti (op}inama Kantona Sarajevo) su namijenjeni za realizaciju projekata komunalne infrastrukture, po prioritetima, a prema ocjeni op}ina. Utro{ak ovih sredstava se vr{io putem ugovaranja radova od strane op}ina i isti su finansirani putem namjenskih sredstava tj. vodnih naknada. Podsje}anja radi, napla}ena sredstva od vodnih naknada i njihov utro{ak je defisan Zakonom o vodama, kroz usvojeni Program utro{ka tih sredstava odobrenih od Vlade Kantona Sarajevo. Vlada Kantona Sarajevo je donijela "Program utro{ka finansijskih sredstava za regulaciju rije~nih korita, SLU@BENE NOVINE KANTONA SARAJEVO Broj 30 – Strana 28 vodosnabdijevanje i odvodnju otpadnih voda, na podru~ju Kantona Sarajevo za 2018. godinu". Programska orijentacija u narednom periodu }e biti usmjerena na mjere i aktivnosti radi unaprije|enja komunalne infrastrukture i kvalitete komunalnih usluga. Prioritetni zadatak }e biti izgradnja nove i rekonstrukcija stare vodovodne i kanalizacione mre`e, sistematska za{tita izvori{ta pitke vode, adekvatno upravljanje komunalnim otpadom, uvo|enje elektronske naplate komunalnih usluga, poo{travanje kazni za ekolo{ke prekr{aje i kriminalitet kao i provo|enje mjera za efikasniju kontrolu ekolo{kih prekr{aja, izmjene propisa kojima se reguli{e oblast komunalne privrede i komunalne djelatnosti, uspostavljanje sistema i upravljanje bazama podataka o stanju i raspolo`ivosti komunalne infrastrukture kao i druge aktivnosti i niz mjera sa ciljem sistemskog rje{avanja problema i unaprije|enja kvaliteta komunalnih usluga u Kantonu Sarajevo. 5.4. Oblast saobra}aja Programirani realizovani zadaci: - Uredba o organizaciji parkiranja, javnim parking povr{inama, parking zonama, izgradnji novih parkinga i organizaciji jedinstvenog sistema naplate parkiranja; - Uredba o stavljanju van snage Uredbe o na~inu ostvarivanja prava na naknadu za prijevozna posao i sa posla uposlenika u javnim institucijama, javnim ustanovama, fondovima i preduze}ima ~iji je osniva~ i suosniva~ Kanton Sarajevo; - Odluka o obliku i sadr`aju krovne taksi oznake. U 2018. godini je zapo~eta priprema Pravilnika o visini tro{kova premje{tanja vozila i olupina i lokaciji odlaganja vozila i olupina iz ~lana 86. stav (1) Zakona o ure|enju saobra}aja na podru~ju Kantona Sarajevo. Od kapitalnih projekata izdvajaju se: 1. Izgradnja gradskih saobra}ajnica. U okviru Projekta kapitalnih investicija - Izgradnja gradskih saobra}ajnica (I transferzala, XII transferzala i Ju`na longitudinala) u toku 2018. godine su nastavljeni radovi izgradnje i rekonstrukcije Ju`ne longitudinale od II do IV transverzale te je u toku rje{avanje pitanja produ`enja roka izgradnje i rekonstrukcije do sredine maja 2018. godine u cilju rje{avanja problema gra|ana MZ Hrasno Brdo. U cilju institucionalnog ja~anja i pobolj{anja institucionalnih preformansi, prije svega transparetnosti, efektivnosti i efikasnosti u kori{tenju javnih sredstava, te nezavisnosti od spoljnih uticaja i poja~ane odgovornosti upravljanja predlo`eno je transformisanje Direkcije za puteve u samostalnu upravnu organizaciju. Tabela 9: Saobra}ajnice planirane za izgradnju (kreditna sredstva) Op}ina Centar Sarajevo, Vogo{}a Novi Grad Sarajevo Naziv saobra}ajnice I transferzala IX transferzala Opis radova Postupci javne nabavke i ugovaranje na poddionicama (SSK-Vele{i}i, Vele{i}i-Bare i Tunel Kobilja Glava) Spoj rondoa u ulici Safeta Zajke sa LOT 2c sarajevske obilaznice 2. Uvo|enje jedinstvenog informacionog sistema naplate voznih karata (elektronski sistem naplate), uvo|enje sistema za nadzor i upravljanje javnim gradskim saobra}ajem i izgradnja tramvajskih stajali{ta za kontrolisanu naplatu, 3. Sanacije, rekonstrukcije i modernizacije tramvajske pruge u Sarajevu na dijelu od "S" krivine kod Holiday do Ilid`e sa konekcijom prema `eljezni~koj stanici, okretnica na `eljezni~koj stanici, pruga kroz ul. Hamze Hume i odvojak pruge za remizu tramvaja, 4. Izgradnja tramvajske pruge Ilid`a-Hrasnica, ^etvrtak, 25. jula 2019. 5. Obnova voznog parka za javni linijski prijevoz putnika, 6. Izgradnja podzemnih gara`a. U 2018. godini zapo~eta je izgradnja podzemne gara`e na Bjela{nici, dok je za gara`u G3 - Kolodvorska u toku priprema projektne i druge potrebne dokumentacije za po~etak radova. Prikupljena je sva potrebna dokumentacija za izradnju gara`e G3, te je trenutno upu}en zahtjev Op}ini Novo Sarajevo za dobijanje gra|evinske dozvole. Nakon dobijanja gra|evinske dozvole, slijedi raspisivanje tendera za izbor izvo|a~a radova. Radovi na izgradnji podzemne gara`e "Babin Do" na Bjela{nici ve} su po~eli. Izgradnja gara`e se izvodi u saradnji Ministarstva saobra}aja Kantona Sarajevo i Op}ine Trnovo. 5.5. Oblast unutra{njih poslova U svim segmentima rada u cjelini preduzimane su aktivnosti u cilju postizanja {to ve}eg stepena efikasnosti, profesionalnosti i stru~nosti, uz po{tivanje me|unarodnih standarda o ljudskim pravima i slobodama. Pra}eno je stanje sigurnosti na podru~ju Kantona Sarajevo i analizirane aktuelne sigurnosne pojave o ~emu su sa~injavani mjese~ni analiti~ko-informativni materijali i dostavljani Skup{tini Kantona na razmatranje. U pro{loj godini usvojen je Zakon o policijskim slu`benicima Kantona Sarajevo ("Slu`bene novine Kantona Sarajevo", broj 38/18). U 2018. godini realizovani su projekti opreme s ciljem modernizacije opreme i stvaranja pretpostavki za uspje{no izvr{avnaje poslova i zadataka iz nadle`nosti policije. Aktivnosti u oblasti kriminaliteta u 2018. godini u odnosu na isti period prethodne godine, posmatrano kroz statisti~ke pokazatelje, karakteri{e smanjenje broja registrovanih krivi~nih djela za 0,9% dok je pove}an broj prijavljenih lica za 13,8%, maloljetnih izvr{ilaca za 63,8%, povratnika u ~injenju krivi~nih djela za 0,9% i lica li{enih slobode za 7%. U toku 2018. godine na podru~ju Kantona Sarajevo registrovana su 4.153 prekr{aja iz oblasti protiv naru{avanja javnog reda i mira {to je 61 ili 1,4% manje u odnosu na 2017. godinu (izdato je 3.118 naloga, pokrenuto 1.035 zahtjeva za pokretanje prekr{ajnog postupka). Za izvr{enje navedenih prekr{aja prijavljena su 4.542 lica (46 ili 1% manje), povratnika - 488 ili11,7%, maloljetnika - 27, i stranih dr`avljana - 14. 5.6. Oblast privrede Uz projekat Poslovni plan nabavke sistema za vje{ta~ku proizvodnju snijega i novog vertikalnog transporta na planini Bjela{nici u 2018. godini pristupilo se realizaciji ve} ranije zapo~etih projekata koji su u funkciji ovog projekta. Tako su vo|ene i okon~ane aktivnosti na realizaciji projekta Akumulacija II, kao i drugi projekti na lokalitetu Ski centra Bjela{nica koji su bili neophodni za odr`avanje manifestacije EYOF 2019. godine. Sredstva su planirana za nastavak Sufinansiranja projekta izgradnje "Regionalnog vodovoda Hojta-Bjela{nica-Igman". Primarni cilj izgradnja "Regionalnog vodovoda Hojta-Bjela{nica-Igman" je da bi se obezbijedila voda za osnje`avanje skija{kih staza a da se ostatak vode koristi za potrebe objekata koji se nalaze na Bjela{nici. Od ukupno planiranih sredstava u izvje{tajnom periodu realizovano je 35% sredstava. Kada je u pitanju realizacija ovog projekta problem u realizaciji je tako|e provo|enje procedure javnih nabavki prilikom raspisivanja tendera za odabir izvo|a~a radova, koji se provodi u op}ini Trnovo. 5.7. Oblast finansija Aktivnosti Vlade Kantona Sarajevo u oblasti finansija bile su usmjerene na normativno regulisanje oblasti finansija i sprovo|enja utvr|ene politike u ovoj oblasti, a postupalo se u skladu nadle`nostima propisanim Ustavom Kantona Sarajevo, zakonom, te Programom rada Vlade i Skup{tine Kantona Sarajevo. Usvojeni su programirani realizovani propisi: Izmjene i dopune Bud`eta Kantona Sarajevo za 2018. godinu ("Slu`bene novine Kantona Sarajevo", broj 28/18); Zakon o izmjenama Zakona o izvr{avanju Bud`eta Kantona Sarajevo za 2018. godinu ^etvrtak, 25. jula 2019. SLU@BENE NOVINE KANTONA SARAJEVO ("Slu`bene novine Kantona Sarajevo", broj 28/18); Zakon o porezu na promet nekretnina i porezu na naslije|e i poklone ("Slu`bene novine Kantona Sarajevo", broj 28/18) i Zakon o izmjenama i dopuni Zakona o komunalnim taksama ("Slu`bene novine Kantona Sarajevo", broj 28/18). Aktivnosti koje su se provodile u oblasti bud`eta i fiskalnog sistema u periodu od 01.01. - 31.12.2018. godine proistekle su iz Zakon o bud`etima u Federaciji Bosne i Hercegovine i Zakona o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji Bosne i Hercegovine. Naime, Zakonom o bud`etima je propisano da se bud`et donosi za bud`etsku godinu koja odgovara kalendarskoj godini, ali i obavezu planiranja za teku}u i naredne dvije godine, {to prakti~no zna~i dono{enje Dokumenta okvirnog bud`eta 2019-2021. U Ministarstvu finansija su se svakodnevno izra|ivali izvje{taji o raspodjeli prikupljenih prihoda, o izvr{enim povratima i preknji`enjima pogre{no ili vi{e upla}enih prihoda, svakog petnaestog u mjesecu i krajem mjeseca ra|eni su izvje{taji o izvr{enim uplatama namjenskih prihoda, vlastitih prihoda, transfera i donacija i isti dostavljani bud`etskim korisnicima koji su te prihode ostvarili. U skladu sa Zakonom o trezoru FBiH i po Naredbi ministra finansija izvr{eno je zatvaranje ra~una bud`etskih korisnika koji nisu bili u sastavu JRT-a. Izvr{en je prenos istih u Jedinstveni ra~un trezora (u daljem tekstu: JRT) ~ime je postupljeno po va`noj preporuci Ureda za reviziju institucija u FBiH. U 2019. godini Ministarstvo finansija }e u softveru e-Bud`et pripremati Bud`et Kantona Sarajevo. 5.8. Oblast zdravstva Realizacija planiranih bud`etskih sredstava u 2018. godini za kapitalne projekte odvijala se u skladu sa utvr|enom namjenom i u okviru planiranih sredstava u Bud`etu Kantona Sarajevo za 2018. godinu, odobrenih preraspodjela bud`etskih sredstava i odobrenih kreditnih zadu`enja. U 2018. godini realizirani su slijede}i kapitalni projekti: U 2018. godini okon~ane su aktivnosti na implementaciji Projekta dovr{etka i opremanja CMB Klini~kog centra Univerziteta u Sarajevu, koji se finansirao sredstvima kredita Saudijskog fondaza razvoj. Projekat je realiziran u skladu sa Kreditnim sporazumom broj 2/498 za Projekat dovr{etka izgradnje i opremanja ~etiri bolnice, zaklju~enog izme|u Saudijskog fonda za razvoj i BiH ("Slu`beni glasnik BiH - Me|unarodni ugovori", broj 10/09), Ugovor o kreditu sa Prilogom "A" - Protokol o implementaciji Podprojekta izme|u Kantona Sarajevo i Razvojne banke i dopisom Saudijskog fonda za razvoj. Odobrena sredstva kredita Saudijskog fonda za razvoj broj: 2/498 su utro{ena u cijelosti za: - Izgradnja prostora za smje{taj Kardiohirurgije; - Izgradnja Operacionih sala sa intenzivnom njegom i reanimacijom; - Izgradnja Terapijskog dijela Klinike za nuklearnu medicinu; - Izgradnja prostora za potrebe Oftalmolo{ke klinike i Klinike za plasti~nu hirurgiju (eta`e 14 i 15 CMB-a); - Djelomi~na realizacija projekta izgradnje Klinike za hematologiju - Izvo|enje ma{inskih i elektro instalacija sa prate}im gra|evinskim radovima za potrebe Klinike za hematologiju (eta`a 13, objekat CMB). Vlada Kantona Sarajevo u oblasti zdravstva planira tokom 2019. godine aktivnosti usmjeriti na prioritetne zadatke predvi|ene Programom rada Vlade, odnosno Skup{tine Kantona Sarajevo za teku}u godinu, a nastavit }e se i aktivnosti na implementaciji zakona i provedbenih propisa iz ove oblasti, sa ciljem unapre|enja stanja u sistemu zdravstvene za{tite. 5.9. Oblast za obrazovanje, nauku i mlade Generalna je ocjena da je materijalni polo`aj ustanova u oblasti pred{kolskog, osnovnog, srednjeg i visokog obrazovanja znatno bolji, iako optere}eno mnogim problemima dijeli sudbinu ostalih bud`etskih korisnika. Tako|er i sredstva za ostale Broj 30 – Strana 29 materijalne tro{kove dozna~avana su blagovremeno i u planiranim iznosima, istina skromnijim nego prethodnih godina. Od aktivnosti koje su realizirane, isti~emo dono{enje Izmjena i dopuna Pedago{kih standarda i op}ih normativa za osnovni odgoj i obrazovanje i normativa radnog prostora, opreme, nastavnih sredstava i u~ila po predmetima za osnovnu {kolu, realizovan projekat nabavke besplatnih ud`benika za u~enike osnovnih {kola u 2018. godini, te aktivnost na osavremenjavanju nastavnih planova i programa za osnovnu {kolu i dijelom srednje {kole. Dono{enjem nastavnih planova i programa od I do IX razreda osnovne {kole zaokru`ena prva fazu reforme osnovno{kolskog odgoja i obrazovanja, kada je u pitanju devetogodi{nje osnovno obrazovanje. Novim nastavnim planom i programom za osnovnu {kolu do{lo je do smanjenje broja nastavnih predmeta u toku jedne sedmice i odbacivanje svih nebitnih i sadr`aja koji se dupliraju i dodatno optere}uju u~enika, a pove}anjem broja ~asova iz likovne i muzi~ke kulture, te kulture `ivljenja u~enik se dodatno relaksira i spremnije ispunjava druge zadatke. Uveden je strani jezik i informatika na samom po~etku osnovnog obrazovanja. Posebno isti~emo inteziviranje i afirmaciju rada i uklju~ivanja u~enika u vannastavne aktivnosti u {koli koje se ostvaruju kroz djelovanje razli~itih sekcija i klubova u skladu sa interesovanjem u~enika. Na ovaj na~in, kao i daljom dogradnjom i inoviranjem nastavnih planova i programa, stvaraju se uslovi za pribli`avanje ove oblasti evropskoj i svjetskoj praksi i standardima. Ovaj program je poslu`io kao dobra osnova za izradu nastavnog plana i programa zasnovanog na ishodima u~enja (kurikularna reforma). 5.10. Oblast kulture i sporta Ministarstvo kulture i sporta Kantona Sarajevo realizovalo je sa 94,4 % Plan i program rada Vlade i Skup{tine Kantona Sarajevo za 2018. godinu, kada je rije~ o nadle`nostima u oblasti kulture i sporta utvr|enim Programom rada Vlade i Skup{tine Kantona Sarajevo za 2018. godinu. Iz nadle`nosti Skup{tine Kantona Sarajevo programirani realizovani zadaci su Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o sportu i Zakon o izmjenama i dopunema Zakona o sportu. Vlada Kantona Sarajevo u oblasti kulture je ulo`ila sredstva u adaptaciju sale Pozori{ta mladih kako bi ova teatarska ku}a bila prilago|ena potrebama osoba sa posebnim potrebama. Vlada je ulo`ila sredstva za obnovu Doma kulture u Dej~i}ima, te rekonstrukciju objekta Bosanskog kulturnog centra Kantona Sarajevo. Ovim ulaganjima se nastojalo pobolj{ati infrastrukturni uvjeti za rad subjekata u oblasti kulture, ali i osavremeniti produkcijske tokove i mogu}nost pra}enja programa kulture za sve gra|ane Kantona Sarajevo. Vlada Kantona Sarajevo u oblasti sporta je obezbijedila finansijska sredstva za sufinansiranje izgradnje sportskih centara (Izgradnja sportskog centra Ilija{ - Gradski stadion I faza), za izgradnju sportske dvorane Bjela{nica - Trnovo (Izgradnja Poslovno-sportskog centra u Trnovu), za sanaciju i rekonstrukciju sportskih objekata i sportskih ploha (Rekonstrukcije zamjene glavnog terena stadiona Grbavica, izgradnja vanjskog sportskog igrali{ta u Op}ini Vogo{}a i adaptacija i rekonstrukcija (sanacija) ravnog krova Sportsko-rekreativnog centra u Zaostrogu), za podr{ku izgradnji sportsko-rekreativnih kapaciteta u Kantonu Sarajevo (izgradnja vanjskog sportskog igrali{ta u Op}ini Vogo{}a, izgradnja sportskog streli{ta Pa{ino brdo i izgradnja kompleksa objekata, sportsko rekreativni centar sa otvorenim bazenom i prate}im sadr`ajem i platformom iznad rijeke Dobrinje, na zemlji{tu u vlasni{tvu Op}ine Novi Grad Sarajevo). 5.11. Oblast za rad, socijalnu politiku, raseljena lica i izbjeglice U izvje{tajnom periodu 01.01.2017. - 31.12.2018. godine Vlada Kantona Sarajevo u oblasti rada, socijalne politike, raseljenih lica i izbjeglica Kantona Sarajevo realizovala je aktivnosti u skladu sa nadle`nostima, propisanih Ustavom Kantona Sarajevo, zakonima, te na osnovu Programa rada Vlade i Broj 30 – Strana 30 SLU@BENE NOVINE KANTONA SARAJEVO Skup{tine Kantona Sarajevo. Dio poslova iz ove oblasti bio je opredjeljen i Strategijom razvoja Kantona Sarajevo 2016 - 2020. Realizovan je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj za{titi, za{titi civilnih `rtava rata i za{titi porodice sa djecom ("Slu`bene novine Kantona Sarajevo", broj 28/18). Nastavljene su aktivnosti na izgradnji objekta za smje{taj Kantonalne javne ustanove "Porodi~no savjetovali{te". Sredstva u iznosu od 1.080.000,00 KM obezbje|ena su iz doma}eg zadu`ivanja putem emisije obveznica i 410.000,00 KM iz bud`etskih sredstava. U izvje{tajnom periodu nastavljena je realizacija Projekta "Izgradnja objekta kolektivnog stanovanja, po principu ROU-BAU, lokalitet [ip, op}ina Centar za stambeno zbrinjavanje interno raseljenih porodica i porodica u stanju socijalne potrebe" i Projekta CEB II "Rekonstrukcija objekta kolektivnog centra u Hrasnici, op}ina Ilid`a". Ciljevi i programska orijentacija Vlade Kantona Sarajevo u oblasti rada, socijalnu politiku, raseljena lica i izbjeglice Kantona Sarajevo temelje se na Strategiji razvoja Kantona Sarajevo 2016.-2020. godine, a realizovati }e se na sljede}i na~in i to osna`enje socijalne i radne aktivacije ranjivih grupa stanovni{tva i unaprje|enje sistema socijalne za{tite za smanjenje siroma{tva i pove}anje zaposlenosti i kreiranje novih boljih radnih mjesta. 5.12. Oblast bora~kih pitanja U oblasti bora~kih pitanja su se obavljali poslovi i zadaci koji predstavljaju osnovne funkcije koje proizlaze iz Ustava Kantona Sarajevo, Zakona o dopunskim pravima boraca-branitelja Bosne i Hercegovine i drugih zakona i propisa Kantona Sarajevo, te Programa rada Skup{tine i Vlade Kantona Sarajevo. Vlada Kantona Sarajevo je svoje te`i{te aktivnosti i razvoja usmjerila na realizaciju zapo~etih i neophodnih novih predvi|enih projekata, koji se odnose na ukupno ostvarivanje utvr|enih prava porodica {ehida i poginulih boraca, ratnih vojnih invalida i demobilisanih boraca na podru~ju Kantona Sarajevo. Realizacija prioritetnih projekata koji se odnose na rje{avanje stambenih potreba, otvaranje novih radnih mjesta i obezbje|enja zapo{ljavanja, stipendiranja, osiguranja potpunije i efikasnije zdravstvene za{tite i medicinske rehabilitacije. U izvje{tajnom periodu realizirani su projekti Stambeno zbrinjavanje i provo|enje Odluke o legalizaciji gra|evina izgra|enih bez odobrenja zagra|enje i gra|evina privremenog karaktera, kao pomo} za priklju~ak na infrastrukturalne mre`e (voda, elektri~na energija, gas). Izgradnja spomen obilje`ja {ehidima i poginulim borcima kao i realizacija prava po Zakonu o dopunskim pravima boraca - branitelja BiH. Realizacija Programa za poticaj zapo{ljavanja bora~ke populacije u Kantonu Sarajevo za 2018/2019 godine. *** Vlada Kantona Sarajevo je realizovala veliki broj projekata a od investicija koje su u toku izdvajaju se: - Projekat izgradnje saobra}ajnica, koji se finansira kreditom EBRD-a u iznosu od EUR 16,50 mil-tran{a A (32.271.195 KM). Kredit je postao efektivan 28.10.2013. godine, a sa 31.12.2017. godine povu~en je u cijelosti. Sredstva su iskori{tena za realizaciju aktivnosti na izgradnji i modernizaciji Ju`ne longitudinale i XII Transverzale. Zbog problema sa imovinsko-pravnim odnosima i izmjenama i dopunama projektne dokumentacije na dijelu Ju`ne longitudinale, tran{a A nije bila dovoljna za zavr{etak Projekta, tako da je EBRD odobrio dodatni kredit u iznosu od EUR 6,00 mil-tran{a B. Ukupno zadu`enje po ovom kreditu iznosi EUR 22,5 mil., a rok za implementaciju Projekta je produ`en do 31.05.2019. godine. Ostalo je nepovu~eno cca 1,73 mil. EUR-a. - Projekat izgradnje Univerzitetske biblioteke, koji se finansira grantom Saudijskog fonda za razvoj. Memorandum o razumijevanju izme|u Kraljevine Saudijske Arabije i Bosne i Hercegovine zaklju~en je 10.05.2016. 36 ^etvrtak, 25. jula 2019. godine. U toku je prikupljanje dokumentacije i ure|enje lokacije, kako bi se u toku 2018. po~elo sa implementacijom. Procijenjena vrijednost Projekta iznosi EUR 20,35 mil., od ~ega Saudijski fond u~estvuje sa EUR 17,18 mil i Bud`et Kantona Sarajevo EUR 3,16 mil. Sa 31.12.2018.godine povu~eno je ukupno EUR 439.958,24 (487.500,00 USD), a na ime vlastitog u~e{}a iz bud`eta je pla}eno ukupno 642.099,36 KM. - Projekat "Energetske efikasnosti BiH" 2017. ukupne vrijednosti 2.158.673,00 KM odnosi se na JU O[ "Isak Samokovlija", vrijednosti 630.240,00 KM i Kliniku za neurologiju i psihijatriju UKCS, vrijednosti 1.528.433,00 KM, i po~eo se implementirati u toku 2017. godine. Projekat se finansira kreditom Svjetske banke (WB)-IDA, a sredstva su namijenjena za unaprije|enje energetske efikasnosti. Zbog izmjene u vrijednosti Ugovora, 19.12.2018. godine potpisan Aneks 1 kojim se za 394.600,76 KM smanjuje vrijednost Projekta i to sa 2.158.673,00 KM na 1.764.072,24 KM. Prema izvje{tajima resornih ministarstava sa 31.12.2018. godine povu~eno je ukupno 1.734.020,04 KM kreditnih sredstava. Nepovu~eni dio kreditnih sredstava iznosi 30.052,20 KM. - Projekat "Energetske efikasnosti BiH" 2018. ukupne vrijednosti 986.148,00 KM odnosi se na tri {kole i to: JU O[ "Izet [abi}" vrijednosti 346.167,00 KM, JU O[ Peta osnovna {kola Ilid`a vrijednosti 298.285,00 KM i JU "Srednja elektrotehni~ka {kola" vrijednosti 341.696,00 KM. Odluka o zadu`enju za ovaj Projekat Skup{tina Kantona Sarajevo je donijela 05.03.2018. godine. Prema izvje{taju resornog ministarstva sa 31.12.2018. godine nije bilo povla~enja kreditnih sredstava. *** Vlada KS kroz svoja resorna ministarstva planira programe koji }e doprinijeti funkcionisanju i uspostavljanju sistema i njegovom pobolj{anju kroz srednjoro~ne ciljeve u Dokumentu okvirnog bud`eta od kojih u tabelarnom prikazu izdvajamo: 36 Tabela 10: Srednjoro~ni ciljevi resornih ministarstava Resorno ministarstvo Ministarstvo pravde i uprave - Ministarstvo za bora~ka pitanja - Ministarstvo saobra}aja - Ministarstvo unutra{njih poslova Ministarastvo privrede Preuzeto iz zahtjeva bud`etskih korisnika za Dokument okvirnog bud`eta 2020. - 2022. godine - Ciljevi pru`anje pravne pomo}i gra|anima rastere}enje zatvorskih kapaciteta na podru~ju FBiH pra}enje izvr{enja sankcija i mjera te efikasnija resocijalizacija osu|enih osoba podizanje efikasnosti javne administracije pobolj{avanje dru{tveno-ekonomskog statusa pripadnika bora~ke populacije o~uvanje tekovina odbrambeno-oslobodila~kog rata 1992.-1995. i 1941.-1945. Izgradnja i/ili rekonstrukcija saobra}ajnica na podru~ju Kantona Sarajevo redovno i investiciono odr`avanje saobra}ajne infrastrukture otvaranje javnih parkirali{ta subvencioniranje javnog gradskog prevoza smanjenje korupcije i kriminaliteta pove}anje bezbjednosti gra|ana osna`ivanje funkcionisanja pravne dr`ave pove}anje zaposlenosti razvoj turizma kroz podr{ku u radu Turisti~ke zajednice ure|enje industrijskih zona za pove}anje proizvodnih kapaciteta i privla~enje novih investicija podr{ka razvoju poljoprivredne proizvodnje u cilju pove}anja obima i kvaliteta prevencija i kontrola {irenja zaraznih bolesti `ivotinja u svrhu o~uvanja javnog zdravstva bolja vodosnabdijevenost pitkom vodom u ruralnim podru~jima Program razvoja male privrede u KS kroz podsticaj u radu malih i srednjih preduze}a ^etvrtak, 25. jula 2019. Ministarstvo finansija - Ministarstvo zdravstva - - Ministarstvo za obrazovanje, nauku i mlade Ministarstvo kulture i sporta Ministarstvo za rad, socijalnu politiku, raseljena lica i izbjeglice Minisarstvo prostornog ure|enja, gra|enja i za{tite okoli{a Ministarstvo komunalne privrede i infrastrukture - SLU@BENE NOVINE KANTONA SARAJEVO efikasno upravljanje javnim finansijama kroz pra}enje, analizu, kontrolu i konsolidaciju utro{ka bud`etskih sredstava provo|enje sistema upravljanja javnim sredstvima putem izvr{avanja bud`eta unapre|enje pravnog okvira u oblasti javnih finansija sufinansiranje KGF u cilju realizacije podr{ke razvoja ve}eg broja malih i srednjih preduze}a vo|enje jedinstvene ra~unovodstvene politike za bud`etske korisnike u okviru JRT-a provo|enje mjera racionalnog tro{enja bud`etskih sredstva unapre|enje zdravstvene infrastrukture kroz izgradnju, rekonstrukciju i opremanje 13 javnih zdravstvenih ustanova u Kantonu Sarajevo unaprije|en kvalitet zdravstvene za{tite i zdravstvenog osiguranja na podru~ju Kantona Sarajevo na bazi pobolj{anog kvaliteta i dostupnosti zdravstvenih usluga uspostavljanje odr`ivog, efikasnijeg i savremenijeg zdravstvenog sistema kroz pobolj{anje u~inkovitosti i djelotvornosti zdravstvenih usluga unaprije|enje rada visoko{kolskih i nau~nih ustanova stvaranjem materijalnih uslova u skladu sa evropskim standardima podr{ka obrazovanoj djelatnosti i nau~noistra`iva~koj djelatnosti kroz programe i projekte obezbje|enje adekvatnih uslova za odvijanje odgojno obrazovnog procesa rekonstrukcija i opremanje {kola u skladu sa pedago{kim standardima i normativima efikasnije planiranje sredstava organizacionih jedinica Univerziteta u Sarajevu u skladu sa Zakonom pobolj{ano finansiranje visokog obrazovanja subvencije u~enicima i studentima pove}anje obima produkcije sadr`aja iz kulture pove}anje broja aktivnih sportista i klubova pove}anje broja sportskih povr{ina osigurati potrebna sredstva za isplatu naknada korisnicima koji su ostvarili pravo po raznim osnovama obezbijediti sredstva koja se odnose na rad i zapo{ljavanje osigurati potrebna sredstva za zdravstveno zbrinjavanje uposlenika privrednih dru{tava koji su u postupku ste~aja osigurati potrebna sredstva za smje{taj socijalnih kategorija pobolj{anje kvaliteta zraka, vode i upravljanja otpadom sanacija o{te}enja na zgradama kolektivnog stanovanja pove}anje energetske efikasnosti izgradnja stanova za mlade razvoj i unapre|enje komunalne privrede KS na op{te zadovoljstvo krajnjih korisnika rekonstrukcija i sanacija vodovodne mre`e unaprije|enje korporativnog upravljanja u JKP izmirenje dugovanja korisnika javnih usluga u KS prema JKP Smjernice ekonomske politike Vlade Kantona Sarajevo u narednom periodu odnosit }e se na dalje provo|enje naprijed navedenih mjera kao i iznala`enju novih mjera kako bi se doprinjelo ukupnim strate{kim ciljevima Federacije BiH koji podrazumijevaju: makroekonomsku stabilnost, konkuretnost, odr`ivi razvoj, zapo{ljavanje, socijalnu uklju~enost te EU integracije. Vlada Kantona Sarajevo }e realizacijom svojih projekata koji su u toku doprinijeti pobolj{anju poslovnog ambijenta, a svojim mjerama koje provodi doprinijeti stabilnosti javnih finansija, {to predstavlja neke od klju~nih smjernica ekonomske politike Vlade. Podizanjem efikasnosti javne administracije koje je zapo~elo dono{enjem novog Zakona o dr`avnoj slu`bi u KS o~ekuje se da }e zapo~eti projekti imati ve}i stepen realizacije te da }e uklju~enost Kantona kao ni`eg nivo vlasti u entitetskim pravcima djelovanja time imati ve}e u~e{}e. Uspostavljanjem nove Turisti~ke zajednice Kanton Sarajevo postao je konkurentna destinacija, koja doprinosi odr`ivom razvoju kroz ovu atraktivnu granu privrede dana{njice, te podsti~e Broj 30 – Strana 31 zapo{ljavanje u ovoj oblasti i iskori{tava sredstva za zna~ajne projekte dru{tvene zajednice. 6. Procjena prihoda u Dokumentu okvirnog bud`eta KS za period 2020-2022. g. Iako je izvr{avanje planiranih aktivnosti u prvih pet mjeseci 2019. godine u skladu sa usvojenim Bud`etom i ne postoje zna~ajna odstupanja u odnosu na planom utvr|ene veli~ine KS, kao ni`i nivo vlasti, rijetko mo`e direktno koristiti mjere fiskalne politike za pobolj{anje vlastite fiskalne pozicije. Tako na primjer, KS vrlo rijetko mo`e uticati na promjenu poreznih stopa jer se one u pravilu donose na nivou FBiH za sve kantone. Bud`et KS je u svom rashodovnom dijelu optere}en cjelokupnim sistemom obrazovanja (od pred{kolskog do visokog obrazovanja), kao i sistemom unutra{njih poslova i dobrim dijelom sistemom pravosu|a (Kantonalni sud, Op}inski sud, Kantonalno tu`ila{tvo, Pravobranila{tvo), stoga, kada se govori o fiskalnoj politici KS, potrebno je da vi{i nivoi vlasti imaju u vidu cjelokupno stanje kako bi mogli poduzeti adekvatne mjere fiskalne politike koje ne bi ugrozile funkcionisanje uspostavljenog sistema. Odluke vi{ih nivoa vlasti direktno i indirektno uti~u na rad i funkcionisanje ni`ih nivoa vlasti, a oni u okviru svojih nadle`nosti poku{avaju prona}i ravnote`u izme|u projiciranih (odobrenih) sredstava i svih potreba dru{tva i privrede. Ministarstvo finansija KS je prilikom procjene prihoda od indirektnih i direktnih poreza za sljede}u bud`etsku godinu i naredne dvije godine u izradi ovog dokumenta koristilo dostavljene projekcije od strane Federalnog ministarstva finansija (dopis broj 05-15-5-3530/19 od 10.05.2019.g.), prema osnovnom scenariju preuzetom od strane Odjeljenja za makroekonomsku analizu Uprave za indirektno oporezivanje. Kada su u pitanju projekcije ostalih poreznih i neporeznih prihoda, Ministarstvo je koristilo ostvarenje prihoda u 2018. godini, kao i ostvarenje prihoda u proteklom periodu 2019. godine. Strukturu javnih prihoda Bud`eta KS ~ine: prihodi po osnovu indirektnih poreza, porez na dobit, porez na dohodak, porez na imovinu, zaostali prihodi od poreza, neporezni prihodi u vidu prihoda od poduzetni~kih aktivnosti i imovine, naknada, taksi, nov~anih kazni i drugih prihoda koji se ostvaruju, prikupljaju i raspore|uju prema va`e}im propisima na teritoriji FBiH, te teku}ih transfera i donacija. U tabeli 10 predstavljeni su projicirani prihodi za trogodi{nji period 2020. - 2022. godine: Ukupno planirani prihodi KS za 2020. godinu iznose 919.660.062 KM ili 2,35% manje u odnosu na Bud`et KS za 2019. godinu. Naime, u Bud`etu KS za 2019. godinu usljed integracije na trezorsko poslovanje Univerziteta u Sarajevu sa svojim organizacionim jedinicama, izvr{en je prenos vlastitih prihoda, transfera i donacija u Bud`et Kantona Sarajevo. Bitno je napomenuti da su, na osnovu projekcije Federalnog ministarstva finansija, u procjeni Bud`eta KS za 2020. godinu pove}ani prihodi od indirektnih poreza, prihodi od poreza na dohodak i prihodi od poreza na dobit preduze}a tako|er pove}ani. U skladu sa Zakonom o bud`etima u FBiH prihodi su predstavljeni unutar ~etiri ra~una u ukupnom iznosu od 915.684.417 KM. Ra~un prihoda od poreza za 2020. godinu planiran je u iznosu od 770.275.910 KM unutar kojeg najzna~ajnije pozicije predstavljaju prihodi od indirektnih poreza, porez na dohodak, porez na dobit koji su planirani u skladu sa projekcijama Federalnog ministarstva finansija, zatim grupa neporeznih prihoda i teku}ih transfera i donacija koji su planirani u skladu sa ostvarenim prihodima ove vrste u proteklom periodu. Ra~un kapitalnih primitaka planiran je u iznosu 600.000 KM koji se odnosi na procjenu primitaka od prodaje robnih rezervi, te Ra~un finansiranja koji je planiran u iznosu od 3.375.645 KM i koji se odnosi na procjenu primitaka od primljenih otplata. Broj 30 – Strana 32 SLU@BENE NOVINE KANTONA SARAJEVO ^etvrtak, 25. jula 2019. ^etvrtak, 25. jula 2019. SLU@BENE NOVINE KANTONA SARAJEVO 7. Plan upravljanja javnim dugom KS Dug KS na dan 31.12.2018. godine iznosi 152.564.446,81 KM (od ~ega se na glavnicu odnosi 145.656.125,54 KM, a na kamatu 6.908.321,27 KM). U strukturi ukupnog duga na ino kredite odnosi se 106.793.453,89 KM (od ~ega se na glavnicu odnosi 102.436.080,32 KM, a na kamatu 4.357.373,57 KM), kojima su finansirani kapitalni projekti, kao i podr{ka Bud`etu KS kreditom kod MMF-a. Na kredite kod doma}ih banaka Broj 30 – Strana 33 odnosi se 45.770.992,92 KM (od ~ega se na glavnicu odnosi 43.220.045,22 KM a na kamatu 2.550.947,70 KM), a kojima je finansirano pokri}e dijela bud`etskog deficita (kreditima odobrenim u 2014. i 2015. godini i iz emisije obveznica 2017.) i kapitalni projekti (kreditima iz 2011., 2012., kreditom kod Razvojne banke FBiH iz 2014. godine i emisijama obveznica 2017.). Pregled stanja duga i struktura po kreditima i obaveza za servisiranje za period 2020.-2022. godine dat je u tabeli 12: Broj 30 – Strana 34 SLU@BENE NOVINE KANTONA SARAJEVO ^etvrtak, 25. jula 2019. ^etvrtak, 25. jula 2019. SLU@BENE NOVINE KANTONA SARAJEVO Postoje}i krediti se uredno otpla}uju u skladu sa zaklju~enim ugovorima i otplatnim planovima. Za planirane kredite izvr{ena je procjena obaveza za servisiranje u navedenom periodu. U skladu sa ~lanom 7. Zakona o dugu, zadu`ivanju i garancijama u FBiH, KS planira dugoro~na zadu`enja, tako da u 2020. godini obaveze za servisiranje duga iznose 5,35%, 3,64% za 2021 i 7,01% za 2022. godinu od dozvoljenih 10% prihoda ostvarenih u prethodnoj fiskalnoj godini. Glavne smjernice za upravljanje dugom su sljede}e: Raditi na iznala`enju kvalitetnih izvora za finansiranje projekata od interesa za KS putem zadu`ivanja, uz prihvatljive tro{kove i rizike u srednjem i dugom roku. Prilikom planiranja zadu`ivanja voditi ra~una da se odr`i ravnomjerna struktura otplate po godinama u cilju minimiziranja rizika likvidnosti: - Radi smanjenja valutnog rizika maksimalno koristiti zadu`ivanje u EUR i BAM; - Odr`anje ve}inskog udjela duga s fiksnom kamatnom stopom; - Otplata kredita u skladu sa kreditnim kapacitetom. U narednom periodu KS se planira zadu`iti za finansiranje kapitalnih projekata, po najpovoljnijim uslovima. 8. Upravljanje potro{njom javnog sektora Kao najva`niji instrument u cilju osiguranja fiskalne discipline i efikasne alokacije resursa, u skladu sa strate{kim dokumentima Vlade Kantona Sarajevo, Dokument okvirnog bud`eta, kao preliminarni nacrt bud`eta za narednu godinu, predstavlja sredstvo Vlade da svoje programe i aktivnosti usmjeri ka ispunjavanju socio-ekonomskih potreba gra|ana. Svaki bud`etski korisnik }e se u procesu pripreme i podno{enja svog godi{njeg finansijskog zahtjeva za bud`etskim sredstvima pridr`avati gornjih granica rashoda utvr|enih DOB-om. Prijedlozi prioriteta potro{nje i po~etnih gornjih granica rashoda za period 2020. - 2022. godine sadr`ani u ovom dokumentu utvr|eni su svobuhvatnim razmatranjem sljede}ih klju~nih faktora: - ekonomske politike i utvr|enih prioriteta Vlade Kantona Sarajevo, - fiskalne politike Vlade Kantona Sarajevo i okvira raspolo`ivih sredstava, - dostavljenih finansijskih zahtjeva bud`etskih korisnika. Zahtjevi bud`etskih korisnika sadr`e inicijalne projekcije potrebnih sredstava za trogodi{nji period. Kao i prethodnih godina, iznos finansijskih zahtjeva uveliko prevazilazi iznos projiciranih raspolo`ivih sredstava. Obzirom na navedeno, prijedlog raspodjele ograni~enih sredstava sa~injen je na osnovu raspolo`ivih podataka o utvr|enim prioritetima Vlade Kantona Sarajevo, imaju}i u vidu prvenstveno prioritete fiskalne politike, kao klju~ni ograni~avaju}i faktor u procesu raspodjele. Na nivou pojedina~nog bud`etskog korisnika, ovim DOB-om su utvr|ene po~etne gornje granice rashoda za 2020., 2021. i 2022. godinu. Osnovni cilj po~etnih gornjih granica rashoda je osigurati realan okvir unutar kojeg }e resorna ministarstva i bud`etski korisnici razviti svoj detaljne zahtjeve za bud`etskim sredstvima. Nakon usvajanja DOB-a, u skladu sa vremenskom linijom bud`etskog kalendara, Ministarstvo finansija Kantona Sarajevo }e uputiti bud`etskim korisnicima bud`etske instrukcije br. 2 koje }e sadr`avati usvojene po~etne gornje granice rashoda za svakog bud`etskog korisnika, kao i smjernice az pripremu njihovih detaljih bud`etskih zahtjeva za 2020. godinu. - Projekcije Bud`eta Kantona Sarajevo za naredne tri godine Prihodovna strana projiciranog Bud`eta Kantona Sarajevo za naredne tri godine predstavlja odraz ekonomske aktivnosti tokom prethodinih godina. Projekcije su ra|ene na na~in da u kori{tene projekcije Federalnog ministarstva finansija. Na Broj 30 – Strana 35 osnovu navedenih projekcija o~ekuje se porast prihoda po osnovu indirektnih poreza, dobiti i dohotka. Rashodovnu stranu ~ine zahtjevi bud`etskih korisnika uva`avaju}i zakonske obaveze, politike i prioritete Vlade Kantona Sarajevo i procjenu raspolo`ivih bud`etskih sredstava. Struktura rashodovne strane predstavlja odraz provo|enja mjera racionalne javne potro{nje od strane Vlade Kantona Sarajevo, {to predstavlja jedan od prioriteta ekonomske politike. Fiskalna politika Vlade Kantona Sarajevo }e i u narednom periodu biti orijentisana na aktivnosti koje }e doprinijeti ekonomskom i socijalnom ja~anju Kantona Sarajevo. - Dostavljanje i analiza finansijskih zahtjeva bud`etskih korisnika U skladu sa bud`etskim kalendarom nazna~enim u Zakonu o bud`etima u Federaciji BiH ("Slu`bene novine Federacije BiH", br. 102/13, 9/14, 13/14, 8/15, 91/15 i 102/15, 104/16 i 5/18), Ministarstvo finansija Kantona Sarajevo uputilo je bud`etskim korisnicima Bud`etske instrukcije br. 1. na osnovu kojih su isti obavije{teni o rokovima, procesima i zahtjevima za dostavljanje informacija za proces pripreme DOB-a za period 2020. - 2022. godine. Bud`etski korisnici dobili su jasne smjernice u Instrukcijama br. 1 da svoje preglede prioriteta, odnosno finansijske zahtjeve, podnose putem podsistema za pripremu i prikupljanje planova bud`etskih korisnika u okviru informacijskog sistema za planiranje i upravljanje bud`etom ("e-Budget"), najkasnije do 15. aprila 2019. godine. Ove godine po prvi put nakon finansijske integracije Univerziteta u Sarajevo u JRT i prelaska na poslovanje putem trezora organizacione jedinice su dostavile svoje zahtjeve tako|er preko "e-Bugdet" aplikacije. Ovaj na~in planiranja i podno{enja pregleda prioriteta omogu}ava centralizovanu pripremu i prikupljanje finansijskih planova i podataka bud`etskih korisnika. Kroz Bud`etske instrukcije br. 1 bud`etski korisnici su istakli svoje zahtjeve u linijskom i programskom formatu i to za sljede}u i dvije naredne godine. Bud`etski korisnici su obavezni da sredstva rasporede isklju~ivo na osnovu postavljenih ciljeva, odnosno rezultata za koje se o~ekuje da budu ostvarena tim sredstvima. Dosada{nji rezultati analiza postoje}ih bud`etskih programa ukazali su na potrebu za optimizacijom istih, na na~in da se izvr{i njihovo reduciranje i redefiniranje. Navedena optimizacija se ogledava u ~injenici da bud`etski programi trebaju biti uskla|eni sa srednjoro~nim ciljevima iz strate{kih dokumenata kao i Programom javnih investicija u Kantonu Sarajevo. Navedeno optimiziranje bud`etskih programa kod rukovodioca razvija osje}aj stalnog pra}enja realizacije programa, kao i efikasniju alokaciju bud`etskih sredstava i pra}enje rezultata koji se s tim sredstvima planiraju posti}i. Slijedom Bud`etskih instrukcija br. 1, bud`etski korisnici su tako|er upoznati sa makroekonomskim projekcijama, osnovnim karakteristikama trenutne ekonomske situacije u Kantonu Sarajevo, politikom Vlade Kantona Sarajevo, politikom ukupnih rashoda i izdataka i dinamikom i rokovima prirpreme DOB-a. Nazna~eno je i da }e se planiranjem bud`eta za naredni period nastojati o~uvati socijalna pravednost te osigurati aktivan doprinos pove}anju investicionih aktivnosti. Imaju}i u vidu da je novom softverskom aplikacijom za planiranje bud`eta bud`etskim korisnicima omogu}ena direktna komunikacija i on-line dostavljanje bud`etskih podataka u centraliziranu bazu podataka, mogu}nost tehni~ke gre{ke pri unosu podataka je svedena na minimum, dok je s druge strane do{lo do pove}anja discipline i efikasnosti u procesu pripreme bud`eta, kao i kvaliteta bud`etske dokumentacije. U skladu sa Bud`etskim instrukcijama br. 1, putem on-line aplikacije i u printanoj formi, bud`etski korisnici su dostavili Ministarstvu finansija Kantona Sarajevo svoje preliminarne finansijske zahtjeve za period 2020. -2022. godine. Zna~ajno je napomenuti da je Ministarstvo finansija Kantona Sarajevo aktivno u~estvovalo u saradnji sa bud`etskim korisnicima u procesu pripreme njihovih finansijskih zahtjeva, svakodnevno pru`aju}i tehni~ku i informati~ku pomo}. SLU@BENE NOVINE KANTONA SARAJEVO Broj 30 – Strana 36 Nakon zaprimanja finansijskih planova bud`etskih korisnika putem aplikacije "e-Budget", bud`etski analiti~ari Ministarstva finansija KS prvo su pristupili kontroli tehni~ke ispravnosti. Finansijski zahtjevi koji su bili tehni~ki neispravno popunjeni, vra}eni su na korekciju, nakon ~ega su po ponovnom prijemu zajedno sa ostalim potvr|eni. Nakon tehni~ke provjere, izvr{ena je analiza i razmatranje svih relevantnih informacija dostavljenih od strane bud`etskih korisnika na osnovu koje }e Ministarstvo finansija predlo`iti gornje granice rashoda za sve bud`etske korisnike koje }e Vlada Kantona Sarajevo razmotriti u Dokumentu okvirnog bud`eta za period 2020. - 2022. godina. Nakon zavr{enih analiza finansijskih zahtjeva bud`etskih korisnika, zaklju~eno je sljede}e: - bud`etski korisnici nastavljaju sa iskazivanjem nerealnih finansijskih zahtjeva, iako je kroz Bud`etske instrukcije br. 1 jasno nagla{ena potreba za planiranjem sredstava uz po{tivanje principa racionalnosti bud`etskih sredstava, - i dalje je prisutan nedostatak kreativnosti u pogledu programskog bud`eta s obzirom da odre|eni broj pozicija ne prati adekvatno obrazlo`enje, - pojedini bud`etski korisnici su nedovoljno obrazlo`ili pozicije na kojima su planirani zna~ajni kapitalni projekti zna~ajnih vrijednosti, - navo|enje povezanosti predlo`enih kapitalnih projekata sa Programom javnih investicija je nedovoljno precizan i koncizan. Ukupni zahtjevi za bud`etskim sredstvima iznose 1.012.264.122 KM za 2020. godinu (od ~ega 901.072.197 KM se odnosi na bud`etska sredstva, 111.191.925 KM na namjenska sredstva, vlastite prihode bud`etskih korisnika, transfere, donacije i primitke). Za 2021. godinu ukupni zahtjevi bud`etskih korisnika iznose 988.824.458 KM, dok za 2022. godinu iznose 1.007.864.526 KM. Zahtjevi bud`etskih korisnika su za 2020.g. 8,45% vi{i u odnosu na Bud`et Kantona Sarajevo za 2019. godinu. U nastavku teksta slijedi tabelarni prikaz pet najve}ih zahtjeva po razdjelima. Tabela 13: Pet najve}ih zahtjeva po razdjelima Red. br. Razdjel 1. Ministarstvo za obrazovanje, nauku i mlade Ministarstvo unutra{njih poslova Ministarstvo za rad, socijalnu politiku, raseljena lica i izbjeglice Ministarstvo saobra}aja Ministarstvo pravde i uprave 2. 3. 4. 5. Bud`et za 2019. UKUPAN ZAHTJEV 2020. 2021. 2022. 376.267.068 393.641.057 398.480.807 398.544.250 92.156.044 105.638.161 92.630.100 93.381.200 82.291.156 84.971.414 85.615.534 85.932.373 78.032.105 61.041.905 61.041.905 61.041.905 46.594.219 52.401.294 52.299.602 52.306.029 UKUPNO 675.340.552 697.693.831 690.067.948 691.205.757 - Da bi se postigla stabilizacija javnih finansija u KS potrebno je: na nivou FBiH 1. da Vlada KS zahtijeva da pozicija KS u raspodjeli prihoda sa Jedinstvenog ra~una ostane neizmijenjena, 2. da Javni dug FBiH pla}a iz sredstava koja pripadaju FBiH, odnosno da se utvrde kriteriji i mjerila za povrat Javnog duga koja ne mogu korespondirati sa kriterijima i 37 ^etvrtak, 25. jula 2019. mjerilima za raspore|ivanje prihoda drugim nivoima vlasti u FBiH. 3. da FBiH prilikom dono{enja propisa kojima optere}uje bud`ete kantona sa novim obavezama, planira dozna~avanje finansijskih sredstva za iste. na nivou Vlade KS 1. da se nastavi sa realizacijom izmjena i dopuna svih kolektivnih ugovora. 2. da se u cilju racionalizacije i smanjenja tro{kova administracije preispitaju organizacije svih organa uprave. 3. da u cilju racionalizacije bud`etske potro{nje svi bud`etski korisnici, prilikom sa~injavanja bud`etskih zahtjeva, izvr{e analize rashoda po{tuju}i politiku Vlade o u{tedama, pri tome ne ugro`avaju}i normalno funkcionisanje. 9. Prioriteti potro{nje Vlade Kantona Sarajevo U postupku predlaganja prioriteta potro{nje tj. po~etnih gornjih granica rashoda za period 2020. - 2022. godina, kao polazna osnova uzeto je izvr{enje bud`etskih sredstava po svim bud`etskim korisnicima za 2017. i 2018. godinu te Bud`et za 2019. godinu te Prijedlog izmjena i dopuna Bud`eta Kantona Sarajevo za 2019. godinu koje je uspore|eno sa analizama dobijenih finansijskih zahtjeva od bud`etskih korisnika. Fiskalna politika Vlade Kantona Sarajevo se bazira na racionalnosti javne potro{nje, smanjenju optere}enja na rad, reformi tr`i{ta rada i aktiviranju resursa privrede i podr{ke privrednim aktivnostima. Postizanje stabilnog bud`etskog sistema podrazumijeva: - restriktivnu bud`etsku potro{nju, - pove}anje bud`etske discipline, - ja~anje fiskalne odgovornosti, - pobolj{anje naplate javnih prihoda, - provo|enje strukturalnih reformi. Krajem 2018. godine predstavnici stranaka koje ~ine novu skup{tinsku ve}inu u Kantonu Sarajevo potpisali su sporazum o prioritetima skup{tinske ve}ine u mandatu 2018-2022. godine37. Sporazum zasniva principe i mjere ~ija implementacija u kona~nici ima za cilj pobolj{anje kvalitete `ivota gra|ana Kantona Sarajevo, rast ekonomske aktivnosti i unapre|enje poslovnog okru`enja. U definisanom mandatnom periodu rad Vlade Kantona Sarajevo }e se zasnivati na programskim principima, konkretnim mjerama, zakonima i javnim politikama. U cilju realizacije usagla{ene politike koja ima za cilj da od Kantona Sarajevo napravi povoljan poslovni ambijent s digitaliziranom, efikasnom i transparentnom upravom koja }e predstavljati sna`nu podr{ku napretku privrede, Vlada Kantona se obavezuje na razvoj i sprovo|enje sljede}ih prioritetnih mjera. U cilju kreiranja povoljnog poslovnog okru`enja i podsticaja ekonomskom rastu Vlada Kantona Sarajevo }e poduzeti sljede}e aktivnosti: - Razviti strategiju za privla~enje direktnih investicija u Kanton Sarajevo; - Na temelju stru~nih analiza provesti sveobuhvatnu reformu parafiskalnih nameta i kroz zakonski okvir ukinuti nepotrebne takse, naknade i sli~no, a preostale progresivno smanjiti tako da ne ko~e razvoj privatnog poduzetni{tva; - Pobolj{ati programe podr{ke privredi, kroz provo|enje programa subvencioniranja kreditnih linija za investicije, pokretanje proizvodnje i o~uvanje likvidnosti, u skladu s bud`etskim mogu}nostima; - Olak{ati sve procedure u nadle`nosti kantona za pokretanje, vo|enje i ga{enje firmi, uz obavezno uvo|enje jedno{alterskog principa i pokretanja firmi putem interneta; - Unaprijediti industrijske i poslovne zone u saradnji s lokalnim zajednicama; Sporazum o prioritetima skup{tinske ve}ine u Kantonu sarajevo u mandatu 2018 - 2022. Sarajevo 04.12.2018. ^etvrtak, 25. jula 2019. - SLU@BENE NOVINE KANTONA SARAJEVO Podr`ati razvoj centara za poduzetni{tvo, poduzetni~kih inkubatora, e-akceleratora, klastera, tehnolo{kih parkova i zona male privrede; - Razviti sistem podsticaja i olak{ica za socijalno poduzetni{tvo te osigurati povoljne uslova za kori{tenje neiskori{tenih javnih resursa i to: poslovnih prostora, gra|evinskih objektata, poljoprivrednih povr{ina u KS, a u cilju razvoja socijalnog poduzetni{tva; - Izraditi zakon o poticajima u strate{kim industrijskim granama, s ciljem definisanja stvarnih potreba i korisnika, kontrole dodijeljenih sredstava i analize u~inka. U cilju {to kvalitetnijeg planiranja i upravljanja javnim finansijama, Vlada Kantona Sarajevo se obavezuje da }e raditi na: - Restrukturiranju javnih rashoda, pove}anju kapitalnih investicija i smanjenju teku}ih rashoda; - Poo{travanju sistema kontrole i nadzora utro{ka javnih sredstava; - Ustrajavanju na programu fiskalne konsolidacije i smanjenja bud`etskog deficita, nakon sagledavanja realnog stanja, sveobuhvatne analize i konsultacija s privrednicima, sindikatima i stru~nom javno{}u; - Usvajanju podzakonskih akata kojima }e se osigurati vi{i nivo transparentnosti pri dodjeli sredstava iz teku}ih transfera; - Ja~anju institucija revizije i uspostavi sankcija za ponavljanje negativnih revizorskih izvje{taja i nalaza; - Zalaganju za objedinjavanje procesa javnih nabavki kako Vlade, tako i Skup{tine Kantona Sarajevo; - Pripremi Ministarstva finansija za prelazak na programsko, rodno odgovorno i projektno bud`etiranje u toku mandata. 10. Gornje granice rashoda bud`etskih korisnika za period 2020. - 2022. godine po sektorima i organizacionim jedinicama U ovom poglavlju bit }e prikazane gornje granice rashoda bud`etskih korisnika za sljede}u bud`etsku i naredne dvije fiskalne godine, kao i zahtjevi bud`etskih korisnika. Dokumentom okvirnog bud`eta za period 2020. - 2022. godine projicirane gornje granice rashoda koji se finansiraju iz izvora 10 (bud`etska sredstva) za 2020. godinu iznose 808.468.137 KM, za 2021. godinu 841.138.178 KM i za 2022. godinu 878.214.917 KM. Projicirani rashodi za 2020. godinu su za 13,41% manji u odnosu na izmjene i dopune Bud`eta Kantona Sarajevo za 2019. godinu jer ne uklju~uju razgrani~ene prihode i kreditno zadu`enje. Razdjel Ministarstva pravde i uprave Gornja granica rashoda iz izvora 10 (bud`etska sredstva) za ovaj sektor procijenjen je u iznosu od 46.682.305 KM za 2020. godinu i ima u~e{}e od 5,77% u ukupno procijenjenim sredstvima iz izvora 10 u Bud`etu Kantona Sarajevo za 2020. godinu. Razdjel Ministarstva za bora~ka pitanja Gornja granica rashoda iz izvora 10 (bud`etska sredstva) za ovaj sektor procijenjen je u iznosu od 24.390.680 KM za 2020. godinu i ima u~e{}e od 3,02% u ukupno procijenjenim sredstvima iz izvora 10 u Bud`etu Kantona Sarajevo za 2020. godinu. Razdjel Ministarstva saobra}aja Gornja granica rashoda iz izvora 10 (bud`etska sredstva) za ovaj sektor procijenjen je u iznosu od 47.053.342 KM za 2020. godinu i ima u~e{}e od 5,82% u ukupno procijenjenim sredstvima iz izvora 10 u Bud`etu Kantona Sarajevo za 2020. godinu. Razdjel Ministarstva unutra{njih poslova Gornja granica rashoda iz izvora 10 (bud`etska sredstva) za ovaj sektor procijenjen je u iznosu od 83.529.828 KM za 2020. Broj 30 – Strana 37 godinu i ima u~e{}e od 10,33% u ukupno procijenjenim sredstvima iz izvora 10 u Bud`etu Kantona Sarajevo za 2020. godinu. Razdjel Ministarstva privrede Gornja granica rashoda iz izvora 10 (bud`etska sredstva) za ovaj sektor procijenjen je u iznosu od 20.972.544 KM za 2020. godinu i ima u~e{}e od 2,59% u ukupno procijenjenim sredstvima iz izvora 10 u Bud`etu Kantona Sarajevo za 2020. godinu. Usljed izmjene Zakona o {umama Kantona Sarajevo predvi|a se ukidanje naknade za op}ekorisne funkcije {uma u iznosu od 5.532.192 KM. Od 2019. godine u ovom sektoru se nalazi i Centar za napredne tehnologije. Razdjel Ministarstva finansija Gornja granica rashoda iz izvora 10 (bud`etska sredstva) za ovaj sektor procijenjen je u iznosu od 46.288.251 KM za 2020. godinu i ima u~e{}e od 5,73% u ukupno procijenjenim sredstvima iz izvora 10 u Bud`etu Kantona Sarajevo za 2020. godinu. Razdjel Ministarstva zdravstva Gornja granica rashoda iz izvora 10 (bud`etska sredstva) za ovaj sektor procijenjen je u iznosu od 10.157.560 KM za 2020. godinu i ima u~e{}e od 1,26% u ukupno procijenjenim sredstvima iz izvora 10 u Bud`etu Kantona Sarajevo za 2020. godinu. Razdjel Ministarstva za obrazovanje, nauku i mlade Gornja granica rashoda iz izvora 10 (bud`etska sredstva) za ovaj sektor procijenjen je u iznosu od 324.298.238 KM za 2020. godinu i ima u~e{}e od 40,11% (zajedno sa Univerzitetom u Sarajevu) u ukupno procijenjenim sredstvima iz izvora 10 u Bud`etu Kantona Sarajevo za 2020. godinu. Razdjel Ministarstva kulture i sporta Gornja granica rashoda iz izvora 10 (bud`etska sredstva) za ovaj sektor procijenjen je u iznosu od 32.570.625 KM za 2020. godinu i ima u~e{}e od 4,03% u ukupno procijenjenim sredstvima iz izvora 10 u Bud`etu Kantona Sarajevo za 2020. godinu. Razdjel Ministarstva za rad, socijalnu politiku, raseljena lica i izbjeglice Gornja granica rashoda iz izvora 10 (bud`etska sredstva) za ovaj sektor procijenjen je u iznosu od 72.028.872 KM za 2020. godinu i ima u~e{}e od 8,91% u ukupno procjenjenim sredstvima iz izvora 10 u Bud`etu Kantona Sarajevo za 2020. godinu. Razdjel Ministarstva prostornog ure|enja, gra|enja i za{tite okoli{a Gornja granica rashoda iz izvora 10 (bud`etska sredstva) za ovaj sektor procijenjen je u iznosu od 10.841.733 KM za 2020. godinu i ima u~e{}e od 1,34% u ukupno procijenjenim sredstvima iz izvora 10 u Bud`etu Kantona Sarajevo za 2020. godinu. Razdjel Ministarstva komunalne privrede i infrastrukture Gornja granica rashoda iz izvora 10 (bud`etska sredstva) za ovaj sektor procijenjen je u iznosu od 40.317.089 KM za 2020. godinu i ima u~e{}e od 4,99% u ukupno procijenjenim sredstvima iz izvora 10 u Bud`etu Kantona Sarajevo za 2020. godinu. Planirani nivo sredstava za 2020.g. u DOB-u je manji za 5.532.192 KM u odnosu na projicirani fiskalni kapacitet Kantona Sarajevo za 2020. g. definisan u Smjernicama ekonomske i fiskalne politike koje je Vlada Kantona Sarajevo usvojila. Razlog smanjenja je opredjeljenje Vlade da ide u izmjene Zakona o {umama Kantona Sarajevo i ukine naknadu za op}ekorisne funkcije {uma koja se ubire na godi{njem nivou u naprijed navedenom iznosu. Sredstva za rad Kantonalne uprave za {umarstvo planiraju se nadoknaditi iz bud`etskih sredstava, {to je predvi|eno ovim dokumentom. Broj 30 – Strana 38 SLU@BENE NOVINE KANTONA SARAJEVO ^etvrtak, 25. jula 2019. ^etvrtak, 25. jula 2019. SLU@BENE NOVINE KANTONA SARAJEVO Broj 30 – Strana 39 Broj 30 – Strana 40 SLU@BENE NOVINE KANTONA SARAJEVO ^etvrtak, 25. jula 2019. ^etvrtak, 25. jula 2019. SLU@BENE NOVINE KANTONA SARAJEVO Broj 30 – Strana 41 Broj 30 – Strana 42 SLU@BENE NOVINE KANTONA SARAJEVO ^etvrtak, 25. jula 2019. ^etvrtak, 25. jula 2019. SLU@BENE NOVINE KANTONA SARAJEVO Broj 30 – Strana 43 Broj 30 – Strana 44 SLU@BENE NOVINE KANTONA SARAJEVO ^etvrtak, 25. jula 2019. ^etvrtak, 25. jula 2019. SLU@BENE NOVINE KANTONA SARAJEVO Broj 30 – Strana 45 Broj 30 – Strana 46 SLU@BENE NOVINE KANTONA SARAJEVO ^etvrtak, 25. jula 2019. ^etvrtak, 25. jula 2019. SLU@BENE NOVINE KANTONA SARAJEVO Broj 30 – Strana 47 Broj 30 – Strana 48 SLU@BENE NOVINE KANTONA SARAJEVO ^etvrtak, 25. jula 2019. ^etvrtak, 25. jula 2019. SLU@BENE NOVINE KANTONA SARAJEVO Broj 30 – Strana 49 Broj 30 – Strana 50 SLU@BENE NOVINE KANTONA SARAJEVO ^etvrtak, 25. jula 2019. ^etvrtak, 25. jula 2019. SLU@BENE NOVINE KANTONA SARAJEVO Broj 30 – Strana 51 Broj 30 – Strana 52 SLU@BENE NOVINE KANTONA SARAJEVO ^etvrtak, 25. jula 2019. ^etvrtak, 25. jula 2019. SLU@BENE NOVINE KANTONA SARAJEVO Broj 30 – Strana 53 Broj 30 – Strana 54 SLU@BENE NOVINE KANTONA SARAJEVO Broj 02-05-28478-1.1/19 16. jula 2019. godine Sarajevo Premijer Edin Forto, s. r. ^etvrtak, 25. jula 2019. SLU@BENE NOVINE KANTONA SARAJEVO ^etvrtak, 25. jula 2019. Ministarstvo finansija