Federalno ministarstvo zdravstva
Naredba o Programu obaveznih imunizacija stanovništva protiv zaraznih bolesti u 2019. godini
Na osnovu člana 44. Zakona o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti ("Službene novine Federacije BiH", broj 29/05), federalni ministar zdravstva, na prijedlog Zavoda za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine, donosi
NAREDBU
O PROGRAMU OBAVEZNIH IMUNIZACIJA STANOVNIŠTVA PROTIV ZARAZNIH BOLESTI U 2019. GODINI
I. OSNOVNE ODREDBE
Ovom Naredbom uređuje se program obaveznih imunizacija stanovništva protiv zaraznih bolesti u 2019. godini.
Obavezna imunizacija stanovništva protiv zaraznih bolesti na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine obavljat će se u 2019. godini po sljedećem programu:
A. IMUNIZACIJA PROTIV DIFTERIJE, TETANUSA I PERTUSISA
Imunizacija protiv difterije, tetanusa i pertusisa obavljat će se kombiniranom vakcinom koja sadrži antigene difterije, tetanusa, acelularnog pertusisa, inaktivnog poliomijelitisa i hemofilusa influence tip b (DTaP-IPV-Hib), te kombiniranom vakcinom koja sadrži antigene difterije, tetanusa, acelularnog pertusisa i inaktivnog poliomijelitisa (DTaP-IPV).
Imunizacija se obavlja vakcinacijom i revakcinacijom.
a) Vakcinacija
Vakcinacija obuhvata djecu od navršena dva mjeseca do navršenih dvanaest mjeseci života (djeca rođena 2018. i 2019. godine).
Vakcinacija protiv difterije, tetanusa i pertusisa obavljat će se davanjem tri doze od po 0,5 ml, kombinirane DTaP-IPV-Hib vakcine u dobi djeteta od 2, 4, 6 mjeseci.
Ukoliko je razmak između pojedinih doza duži od preporučenog, vakcinaciju ne treba ponavljati, već nastaviti dok se ne primi treća doza.
Razmak između dvije doze kombinirane DTaP-IPV-Hib vakcine ne smije biti kraći od mjesec dana.
Vakcina se daje u dozi od 0,5 ml, intramuskularno u anterolateralni dio bedra.
b) Revakcinacija
Prva revakcinacija protiv difterije, tetanusa i pertusisa obuhvata djecu u drugoj godini života (djeca rođena 2017. i 2018. godine), odnosno ako je od dana potpune vakcinacije protekla jedna godina. Prva revakcinacija protiv difterije, tetanusa i pertusisa obavljat će se davanjem jedne doze od 0,5 ml kombinirane DTaP-IPV-Hib vakcine, intramuskularno u deltoidni mišić.
Prva revakcinacija protiv difterije, tetanusa i pertusisa obuhvata svu djecu u petoj godini života (djeca rođena 2014.godine) koja su potpuno vakcinisana protiv difterije, tetanusa i pertusisa. Revakcinacija obuhvata i djecu od navršenih pet do navršenih sedam godina (djeca rođena od 2012. do 2014.godine) koja do tada nisu revakcinisana. Revakcinacija protiv difterije, tetanusa i pertusisa obavljat će se davanjem jedne doze od 0,5 ml kombinirane DTaP-IPV vakcine, intramuskularno u deltoidni mišić.
NAPOMENA: Djeca koja su revakcinisana prvi put protiv difterije, tetanusa i pertusisa u drugoj godini, drugi put će se revakcinisati u šestoj godini.
c) Nadoknada propuštene vakcinacije
Vakcinacija obuhvata i djecu koja se po prvi put vakcinišu od navršenih dvanaest mjeseci do navršenih sedam godina života (djeca rođena 2012. do 2018. godine). Vakcinacija će se obavljati davanjem tri doze kombinirane DTaP-IPV-Hib i DTaP-IPV vakcine, po sljedećem rasporedu:
- -djeca od navršenih dvanaest mjeseci do navršene dvije godine života vakcinisat će se sa tri doze kombinirane DTaP-IPV-Hib vakcine, s razmakom od mjesec dana između prve i druge doze vakcine, te šest mjeseci između druge i treće doze vakcine.
- -djeca sa navršene dvije godine do navršenih sedam godina života vakcinisat će se s tri doze kombinirane DTaP-IPV vakcine, s razmakom od mjesec dana između prve i druge doze vakcine, te šest mjeseci između druge i treće doze vakcine.
Vakcina se daje u dozi od 0,5 ml, intramuskularno u deltoidni mišić.
Djeca koja se prvi put vakcinišu nakon navršenih dvanaest mjeseci, revakcinišu se jednom dozom kombinirane DTaP-IPV vakcine do navršene sedme godine života, s razmakom od najmanje godinu dana nakon vakcinacije.
B. IMUNIZACIJA PROTIV DIFTERIJE I TETANUSA
Imunizacija protiv difterije i tetanusa obavljat će se kombiniranom DT vakcinom.
Imunizacija se obavlja vakcinacijam i revakcinacijom.
a) Vakcinacija
Vakcinacija protiv difterije i tetanusa obuhvata djecu od navršena dva mjeseca do navršenih sedam godina života (djeca rođena 2012. do 2019. godine), koja se zbog kontraindikacija ne mogu vakcinisati vakcinom kojs sadrži pertusis komponentu.
Vakcinacija će se obavljati davanjem tri doze odgovarajuće vakcine protiv difterije i tetanusa (DT pediatric), s razmakom između pojedinačnih doza od najmanje mjesec dana.
Vakcina se daje u dozi od 0,5 ml, intramuskularno u anterolateralni dio bedra ili deltoidni mišić, ovisno o dobi djeteta i veličini mišićne mase.
Vakcinacija protiv difterije i tetanusa obuhvata i djecu/mlade od navršenih sedam do navršenih osamnaest godina života, koji nisu vakcinisani ili koji nemaju dokaza da su vakcinisani.
Vakcinacija djece/mladih od navršenih sedam do navršenih osamnaest godina života (djeca/mladi rođeni 2001. do 2012. godine), obavljat će se davanjem dvije doze vakcine protiv difterije i tetanusa (dT pro adultis) u pojedinačnoj dozi od 0,5 ml intramuskularno u deltoidni mišić, s razmakom između pojedinačnih doza od najmanje 30 dana.
b) Revakcinacija
Revakcinacija protiv difterije i tetanusa obuhvata mlade koji pohađaju završni razred osnovne škole (osmogodišnje/devetogodišnje osnovne škole), kompletno vakcinisanu i revakcinisanu protiv difterije, tetanusa i pertusisa, odnosno protiv difterije i tetanusa (DT pediatric, odnosno dT pro adultis).
Revakcinacija protiv difterije i tetanusa obuhvata i djecu koja su vakcinisana po prvi put protiv difterije i tetanusa, ako je od dana potpune vakcinacije protekla jedna godina.
Revakcinacija protiv difterije i tetanusa obuhvata sve mlade do navršenih osamnaest godina, ako su propustili revakcinaciju protiv difterije i tetanusa u završnom razredu osnovne škole.
Revakcinacija će se obavljati davanjem jedne doze odgovarajuće vakcine protiv difterije i tetanusa (DT pediatric, odnosno dT pro adultis) u dozi od 0,5 ml, intramuskularno u deltoidni mišić.
C. IMUNIZACIJA PROTIV TETANUSA
Imunizacija protiv tetanusa, djece/mladih od navršena dva mjeseca do navršenih osamnaest godina života, obavljat će se kombiniranim vakcinama koje sadrže tetanus komponentu (DTaP-IPV-Hib, DTaP-IPV, DT pediatric, dT pro adultis) u skladu sa dobi djeteta/mladih i važećem kalendaru imunizacije.
Imunizacija protiv tetanusa, djece od navršena dva mjeseca do navršenih sedam godina života (djeca rođena od 2012. do 2019. godine), obavljat će se po smjernicama navedenim u ovoj Naredbi, poglavlje A. Imunizacija protiv difterije, tetanusa i pertusisa.
Imunizacija protiv tetanusa, djece/mladih od navršenih sedam do navršenih osamnaest godina života (djeca/mladi rođeni od 2001. do 2012. godine), obavljat će se po smjernicama navedenim u ovoj Naredbi, poglavlje B. Imunizacija protiv difterije i tetanusa.
Smjernice za postekspozicijsku vakcinaciju protiv tetanusa navedene su u Prilogu 2. ove Naredbe.
D. IMUNIZACIJA PROTIV POLIOMIJELITISA
Imunizacija protiv poliomijelitisa obavljat će se inaktiviranim (IPV), odnosno živom bivalentnom (bOPV) vakcinom protiv poliomijelitisa.
Imunizacija se obavlja vakcinacijam i revakcinacijom.
a) Vakcinacija
Vakcinacija obuhvata djecu od navršenih dva mjeseca života (djeca rođena 2018. i 2019. godine) i mora se potpuno provesti do navršenih dvanaest mjeseci života.
Vakcinacija protiv poliomijelitisa obavljat će se davanjem tri doze kombinirane DTaP-IPV-Hib vakcine, u dobi djeteta od 2, 4, 6 mjeseci.
Vakcina se daje u dozi od 0,5 ml, intramuskularno u anterolateralni dio bedra ili deltoidni mišić, ovisno o dobi djeteta i veličini mišićne mase.
Ukoliko je razmak između pojedinih doza duži od preporučenog, vakcinaciju ne treba ponavljati, već nastaviti dok se ne primi treća doza.
b) Revakcinacija
Prva revakcinacija protiv poliomijelitisa obuhvata djecu u drugoj godini života (djeca rođena 2017.i 2018. godine), odnosno ako je od dana potpune vakcinacije protekla jedna godina. Prva revakcinacija protiv poliomijelitisa obavljat će se davanjem jedne doze od 0,5 ml kombinirane DTaP-IPV-Hib vakcine, odnosno inaktivne polio vakcine, intramuskularno u deltoidni mišić.
Druga revakcinacija protiv poliomijelitisa obuhvata svu djecu u petoj godini života (djeca rođena 2014.godine). Revakcinacija obuhvata i djecu od navršenih pet do navršenih sedam godina (djeca rođena od 2012. do 2014.godine) koja nisu revakcinisana u petoj godini. Revakcinacija protiv poliomijelitisa obavljat će se davanjem jedne doze od 0,5 ml kombinirane DTaP-IPV vakcine, odnosno inaktivne polio vakcine, intramuskularno u deltoidni mišić.
c) Nadoknada propuštene vakcinacije
Vakcinacija obuhvata i djecu koja se po prvi put vakcinišu od navršenih dvanaest mjeseci do navršenih sedam godina života (djeca rođena 2012. do 2018. godine), prema smjernicama navedenim u ovoj Naredbi, poglavlje A. Imunizacija protiv difterije, tetanusa i pertusisa.
Vakcinacija obuhvata i djecu od navršenih sedam godina do navršenih četrnaest godina života (djeca rođena 2005. do 2012. godine), ako ranije nisu vakcinisana ili ako nemaju dokaza o provedenoj vakcinaciji.
Vakcinacija djece od sedme do četrnaeste godine života obavljat će se davanjem tri doze inaktivne polio vakcine (IPV), odnosno dvije doze žive bivalentne oralne vakcine (bOPV) i jedne doze inaktivne polio vakcine (IPV), s razmakom između pojedinih doza od najmanje trideset dana.
Vakcinacija se vrši ukapavanjem dvije kapi bOPV vakcine, u dozi od 0,1 ml, u usta djeteta, odnosno davanjem doze od 0,5 ml inaktivne polio vakcine (IPV), intamuskularno u deltoidni mišić.
Ukoliko je razmak između pojedinih doza veći od trideset dana, vakcinaciju ne treba ponavljati već samo nastaviti do treće doze.
E. IMUNIZACIJA PROTIV HEMOFILUSA INFLUENCE TIP b
Imunizacija protiv hemofilusa influence tip b obavljat će se kombiniranom vakcinom koja sadrži komponentu hemofilusa influence tip b (Hib).
Imunizacija protiv hemofilusa influence tipa b obavlja se vakcinacijom i revakcinacijom.
a) Vakcinacija
Vakcinacija djece protiv bolesti izazvanih hemofilusom influence tip b obuhvata svu djecu od navršena dva mjeseca do navršenih dvanaest mjeseci života (djeca rođena 2018. i 2019. godine).
Vakcinacija djece protiv bolesti izazvanih hemofilusom influence tip b, obavljat će se davanjem tri doze kombinirane DTaP-IPV-Hib vakcine, u dobi od 2, 4, 6 mjesci.
Ukoliko je razmak između pojedinih doza duži od preporučenog, vakcinaciju ne treba ponavljati, već nastaviti dok se ne primi treća doza, do navršene druge godine života.
Vakcina se daje u dozi od 0,5 ml, intramuskularno u anterolateralni dio bedra, odnosno u deltoidni mišić, ovisno o dobi djeteta i veličini mišićne mase.
b) Revakcinacija
Revakcinacija obuhvata djecu u drugoj godini života (djeca rođena 2017. i 2018.godine), odnosno ako je od dana potpune vakcinacije protekla jedna godina. Revakcinacija protiv bolesti izazvanih hemofilusom influence tip b obavljat će se davanjem jedne doze kombinirane DTaP-IPV-Hib vakcine, od 0,5 ml, intramuskularno u deltoidni mišić.
c) Nadoknada propuštene vakcinacije
Vakcinacija obuhvata i djecu koja se po prvi put vakcinišu od navršenih dvanaest mjeseci do navršene dvije godine života (djeca rođena od 2017. do 2018. godine), prema smjernicama navedenim u ovoj Naredbi, poglavlje A. Imunizacija protiv difterije, tetanusa i pertusisa.
F. IMUNIZACIJA PROTIV MORBILA, RUBEOLE I PAROTITISA
Imunizaciji protiv morbila, rubeole i parotitisa (MRP) podliježu obavezno djeca od navršenih dvanaest mjeseci do navršenih četrnaest godina života, i obavljat će se vakcinisanjem s dvije doze vakcine.
a) Vakcinacija prvom dozom
Vakcinacija prvom dozom protiv morbila, rubeole i parotitisa, obuhvata svu djecu od navršenih dvanaest mjeseci života (djeca rođena 2018. godine).
Ako se iz bilo kojih razloga vakcinacija prvom dozom ne obavi s navršenih dvanaest mjeseci, vakcinisati se mogu do navršene četrnaeste godine.
b) Vakcinacija drugom dozom
Vakcinacija drugom dozom vakcine protiv morbila, rubeole i parotitisa obuhvata svu djecu u šestoj godini života (djeca rođena 2013. godine). Ukoliko se vakcinacija drugom dozom ne obavi u navedenom roku, dijete treba vakcinisati do četrnaeste godine života (sva djeca dobi do četrnaest godina trebaju primiti dvije doze MRP vakcine).
Druga vakcinacija obuhvata i svu djecu koja su vakcinisana u dobi od šest do četrnaest godina, a od vakcinacije je prošlo najmanje mjesec dana.
Vakcinacija protiv morbila, rubeole i parotitisa se vrši davanjem jedne doze od 0,5 ml otopljene žive, atenuirane MRP vakcine, intramuskularno ili subkutano u deltoidnu regiju.
c) Posebne odredbe
U slučaju pojave većih epidemija morbila, uz saglasnost Stručnog savjetodavnog tijela iz člana 64. stav (1) Zakona o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti ("Službene novine Federacije BiH", broj 29/05), mogu se vakcinisati protiv morbila djeca mlađa od dvanaest a starija od šest mjeseci života, s tim da se moraju ponovno vakcinisati u periodu od petnaest do dvadesetčetiri mjeseca života.
Imunizacija protiv morbila, rubeole i parotitisa može se provoditi prema epidemiološkim indikacijama i kod osoba starijih od četrnaest godina.
Preboljeli morbili nisu kontraindikacija za vakcinaciju MRP vakcinom.
G. IMUNIZACIJA PROTIV TUBERKULOZE
Imunizacija protiv tuberkuloze obuhvata djecu rođenu 2019. godine i obavljat će se davanjem jedne doze od 0,05 ml ili 0,1 ml BCG vakcine (prema uputstvu proizvođača), intradermalno, 12 - 24 sata po rođenju, u lijevi deltoidni predio.
Ako se iz bilo kojeg razloga novorođenče ne vakciniše istovremeno s vakcinacijom protiv hepatitisa B, vakcinu protiv tuberkuloze dati u prvom mogućem kontaktu sa zdravstvenom službom, bez obzira na vremenski razmak.
Vakcinaciji protiv tuberkuloze, bez prethodnog tuberkulinskog testiranja, obavezno podliježu i sva djeca do pet godina života (djeca rođena 2014. do 2018. godine) koja nisu, iz bilo kojih razloga, vakcinisana u navedenom terminu. Vakcinacija djece od navršenih dvanaest mjeseci do pet godina obavljat će se davanjem jedne doze od 0,1 ml BCG vakcine (prema uputstvu proizvođača) intradermalno, u lijevi deltoidni predio.
Prethodnom tuberkulinskom testiranju podliježu nevakcinisana djeca od navršenih dvanaest mjeseci do pet godina, koja žive ili su živjela u domaćinstvu s aktivnim slučajem tuberkuloze, suspektnim ili potvrđenim.
H. IMUNIZACIJA PROTIV VIRUSNOG HEPATITISA B a) Vakcinacija novorođenčadi
Obavezna vakcinacija protiv virusnog hepatitisa B obuhvata svu djecu rođenu u 2019. godini.
Vakcinacija novorođenčadi vrši se davanjem tri doze odgovarajuće vakcine (pojedinačna doza 10 mikrograma, odnosno 0,5 ml), po shemi vakcinacije 0, 1 i 6 mjeseci.
Prva doza vakcine daje se 12-24 sata po rođenju, vakcinacija se obavlja davanjem jedne doze od 0,5 ml odgovarajuće vakcine, intramuskularno, u anterolateralni dio bedra.
Druga doza vakcine daje se jedan mjesec nakon prve doze, vakcinacija se obavlja davanjem jedne doze od 0,5 ml odgovarajuće vakcine, intramuskularno, u anterolateralni dio bedra.
Treća doza vakcine daje se najmanje šest mjeseci nakon prve doze, vakcinacija se obavlja davanjem jedne doze od 0,5 ml odgovarajuće vakcine, intramuskularno, u anterolateralni dio bedra ili deltoidnu regiju.
Vakcinacija protiv hepatitisa B obuhvata i djecu do petnaeste godina života, koja nisu vakcinisana ili koja nemaju dokaz da su vakcinisana. Vakcinacija će se obavljati davanjem tri doze hepatitis B vakcine (pojedinačna doza 10 mikrograma, odnosno 0,5 ml), po shemi vakcinacije 0, 1, 6 mjesec.
b) Vakcinacija novorođenčadi HBsAg pozitivnih majki
Vakcinisanjem novorođenčadi HBsAg pozitivnih majki, osim aktivne zaštite vakcinom po shemi 0, 1, 2, 12 mjeseci, potrebno je istovremeno s prvom dozom vakcine, ali na različita mjesta, aplicirati odgovarajuću dozu humanog hepatitis B imunoglobulina.
I. IMUNIZACIJA KOMBINIRANOM VAKCINOM I RAZMACI IZMEĐU VAKCINACIJE
Imunizacija kombiniranom vakcinom može se obaviti:
- 1.protiv difterije i tetanusa (DT, dT);
- 2.protiv difterije, tetanusa i pertusisa - cjelostanični i acelularni (DTP);
- 3.protiv difterije, tetanusa, pertusisa i poliomijelitisa (DTP-IPV);
- 4.protiv difterije, tetanusa, pertusisa, poliomijelitisa i bolesti izazvanih hemofilusom influence tip b (DTP-IPV-Hib);
- 5.protiv difterije, tetanusa, pertusisa, poliomijelitisa, bolesti izazvanih hemofilusom influence tip b i hepatitisa B (DTP-IPV-Hib-HepB);
- 6.protiv poliomijelitisa (OPV tip 1 i 3, IPV);
- 7.protiv morbila, rubeole i parotitisa (MRP);
- 8.drugom kombiniranom vakcinom čije su komponente zastupljene u programu imunizacije.
Istovremena imunizacija se može vršiti davanjem:
- -dva ili više inaktiviranih antigena;
- -dva ili više živih antigena;
- -više inaktiviranih i više živih antigena.
Razmaci između davanja pojedinačnih doza istih vakcina moraju biti najmanje 28 dana.
Razmaci između davanja različitih živih vakcina moraju biti najmanje 28 dana.
Razmaci između davanja dvije različite inaktivirane ili jedne inaktivirane i jedne žive vakcine nisu potrebni, odnosno mogu se dati u bilo kojim razmacima prije ili poslije jedan drugog.
Različite vakcine davati (aplicirati) u različite ekstremitete. Vakcine se ne smiju aplicirati intravenozno, ni u glutealnu regiju.
Dijete ne treba primiti vakcine u lijevu ruku najmanje 3 mjeseca nakon primjene BCG vakcine (lijeva ruka se koristi za primjenu BCG vakcine).
J. KONTRAINDIKACIJE ZA PROVOĐENJE IMUNIZACIJE
Obaveznoj imunizaciji protiv zaraznih bolesti ne podliježu osobe kod kojih doktor medicine utvrdi postojanje kontraindikacije.
Kontraindikacije za vakcinisanje protiv određene zarazne bolesti mogu biti opće i posebne.
a) Opće kontraindikacije za sve imunizacije su:
- 1.akutne bolesti;
- 2.febrilna stanja;
- 3.preosjetljivost na sastojke vakcine;
- 4.anafilaktička reakcija na prethodnu vakcinu;
- 5.za žive, atenuirane virusne vakcine, još i:
- -stanje oslabljenog imuniteta (imunodeficijencija stečena, prirođena ili u toku malignih bolesti, terapija antimetabolicima, kortikosteroidima-veće doze, alkilirajućim spojevima ili usljed zračenja);
- -graviditet.
- -
b) Posebne kontraindikacije su:
- 1.Za vakcinaciju protiv tuberkuloze: oštećenje staničnog imuniteta zbog HIV infekcije.
- 2.Za vakcinaciju protiv pertusisa: progresivne bolesti centralnog nervnog sistema (nekontrolirana epilepsija, infantilni spazmi, progresivna encefalopatija), komplikacija na prethodnu dozu vakcine (konvulzije, kolaps, stanje slično šoku u roku od 48 sati od prethodne doze, encefalopatija u roku od 7 dana od prethodne DTP doze).
- 3.Za vakcinaciju novorođenčadi protiv hepatitisa B: vitalna ugroženost novorođenčeta i Apgar < 7.
Osim kontraindikacija navedenih pod tač. a) i b) ovog poglavlja, pri imunizaciji protiv pojedinih zaraznih bolesti mogu biti i druge kontraindikacije propisane od strane proizvođača vakcine.
Kontraindikacije za imunizaciju protiv određene zarazne bolesti određuje doktor medicine koji vrši imunizaciju, odnosno pod čijim se nadzorom ona vrši, pregledom osoba koja podliježu obaveznoj imunizaciji i uvidom u zdravstvenu dokumentaciju prije pristupa imunizaciji, te na osnovu nalaza specijalista i subspecijalista odgovarajuće oblasti medicine (npr. neuropedijatar, klinički imunolog i alergolog, hematoonkolog i dr.)
Kontraindikacije za imunizaciju pojedinih osoba protiv određenih zaraznih bolesti mogu biti privremene i trajne.
Ako postoje privremene kontraindikacije, upisuju se u osnovnu dokumentaciju i odmah se određuje vrijeme i mjesto naknadne vakcinacije.
Utvrđena trajna kontraindikacija se upisuje u osnovnu dokumentaciju, a u slučaju potrebe o tome izdaje potvrda.
K. NAČIN PROVOĐENJA IMUNIZACIJE
Obavezna imunizacija protiv određenih zaraznih bolesti obavlja se kontinuirano.
a) Kontinuirana imunizacija
Kontinuirana imunizacija provodi se cijele godine.
Kontinuirana imunizacija obavezno se provodi u svim područjima općine u skladu sa utvrđenom kalendaru:
- -odmah poslije rođenja protiv hepatitisa B i tuberkuloze (BCG) (unutar 12-24 sata);
- -s navršenim jednim mjesecom života protiv hepatitisa B;
- -s navršena dva mjeseca života protiv difterije, tetanusa, pertusisa, poliomijelitisa i hemofilusa influence tip b;
- -u četvrtom mjesecu života protiv difterije, tetanusa, pertusisa, poliomijelitisa i hemofilusa influence tip b;
- -s navršenih šest mjeseci života protiv difterije, tetanusa, pertusisa, poliomijelitisa, hemofilusa influence tip b i hepatitisa B;
- -s navršenih dvanaest mjeseci života - prva vakcinacija protiv morbila, rubeole i parotitisa;
- -u drugoj godini života - prva revakcinacija protiv difterije, tetanusa, pertusisa, poliomijelitisa i hemofilusa influence tip b;
- -u petoj godini života - prva revakcinacija protiv difterije, tetanusa, pertusisa i poliomijelitisa (vakcinacija prema ranijem programu);
- -u šestoj godini života - druga vakcinacija protiv morbila, rubeole i parotitisa;
- -do završnog razreda osnovne škole - vakcinacija protiv hepatitisa B - samo djeca koja do tada nisu vakcinisana protiv hepatitisa B;
- -u završnom razredu osnovne škole - revakcinacija protiv difterije i tetanusa (dT pro adultis);
- -do završnog razreda srednje škole - revakcinacija protiv difterije i tetanusa - samo za mlade koji su propustili revakcinaciju u završnom razredu osnovne škole.
Kontinuirana imunizacija se provodi sve dok se ne imuniziraju sve osobe koje podliježu obaveznoj imunizaciji, osim osoba kod kojih postoje trajne kontraindikacije.
"Kalendar imunizacije za 2019. godinu" nalazi se u prilogu i čini sastavni dio ove Naredbe (Prilog1.).
L. ČUVANJE VAKCINA I POSTUPAK S OTVORENIM BOČICAMA VAKCINA I POSTUPAK U SLUČAJU PREKIDA "HLADNOG LANCA"
Sve vakcine iz Programa imunizacije moraju se čuvati na temperaturi od +20C do +80C, izuzev oralne polio vakcine (OPV) koja se dugotrajno čuva na temperaturi od -200C do -250C. Ukoliko se OPV vakcina čuva na temperaturi od +20C do +80C mora se potrošiti u roku od šest mjeseci.
Vakcine osjetljive na svjetlo (BCG, MRP) treba zaštititi od izlaganja svjetlu (posebno sunčevom).
Zdravstvene ustanove koje provode program obaveznih imunizacija dužne su voditi evidenciju o prometu vakcine (utrošeno/odbačeno vakcina). Evidencije trebaju sadržavati podatke o broju zaprimljenih, utrošenih i odbačenih doza, prema vrsti vakcine. Također, za svaku vakcinu treba evidentirati broj doza u bočici/ampuli, serijski broj, rok upotrebe, ime proizvođača i broj Nalaza o kontroli kvaliteta Agencije za lijekove i medicinska sredstva Bosne i Hercegovine.
U svim zdravstvenim ustanovama skladište vakcina mora biti pod svakodnevnim nadzorom, a temperature frižidera moraju se redovno kontrolirati i evidentirati dva puta dnevno. Frižideri moraju biti opremljeni uređajima za kontinuirano mjerenje temperature uz ispis i alarmima osjetljivim na promjenu temperature.
Pri slaganju vakcina u frižider treba obratiti pozornost da vakcine ne budu složena uz ploču za hlađenje, posebno ona najosjetljivija na smrzavanje (vakcina protiv hepatitisa B, dT, četverovalentna i petovalentna vakcina). Vakcine se ne smiju držati u vratima frižidera, s obzirom da su temperature u pregradama na vratima u pravilu više od temperature u sredini frižidera. Frižideri trebaju biti namijenjeni isključivo za čuvanje vakcine.
Otvorena bočica bOPV vakcine, može se koristiti i narednih 28 dana, pod uvjetom:
- -da se adekvatno čuva na propisanoj temperaturi;
- -da nije istekao rok upotrebe vakcine;
- -da je ispravan VVM - ako se nalazi na bočici.
Otvorene bočice ostalih vakcina, monodozne ili multidozne, mogu se koristiti u skladu s preporukama proizvođača. Na svakoj otvorenoj multidoznoj bočici vakcine (koja se može koristiti više dana) mora biti napisan datum i sat otvaranja bočice.
Transport vakcine treba se obavljati pod odgovarajućim režimom "hladnog lanca" tj. u vozilu s rashladnim prostorom ili hladnim kutijama na adekvatnoj temperaturi.
Ukoliko se vakcina prevozi u vozilu s rashladnim prostorom, vakcine se pakiraju u transportne kutije s priloženim temperaturnim indikatorima, koji se navode u nalogu. Transportno vozilo s rashladnim transportnim prostorom treba biti opremljeno kalibriranim uređajima za mjerenje i snimanje temperature s mogućnošću ispisa.
Indikatori smrzavanja (Freeze-tag) moraju pratiti vakcine najosjetljivije na smrzavanje (vakcina protiv hepatitisa B, dT, DTaP-IPV i DTaP-IPV-Hib).
Ukoliko se vakcina prevozi u hladnoj kutiji ili ručnom frižideru, potrebno je staviti barem jedan indikator smrzavanja u hladnu kutiju. Indikator smrzavanja se stavlja na vakcine u hladnoj kutiji. Poželjno je fiksirati indikator smrzavanja kako ne bi došlo do pomjeranja tokom transporta. Indikatore smrzavanja ne treba postavljati u direktni kontakt s hladnim ulošcima, koji se stavljaju u hladnu kutiju.
Hladne kutije treba ostaviti u hladnoj komori minimalno četiri sata prije pakovanja vakcine. Ukoliko hladna komora nije dostupna, hladne kutije treba držati minimalno četiri sata prije pakovanja vakcine u prostorijama s klima uređajem, ili drugoj adekvatnoj hladnijoj prostoriji.
Pripremanje hladnih uložaka: planirani broj uložaka stavlja se u hladnu komoru ili frižider na temperaturi od +2°C do +8°C. Minimalno vrijeme za stabilizaciju hladnih uložaka je 12 sati.
Mora postojati pisani plan postupanja s vakcinama pri transportu u slučaju kvara vozila ili nesreće.
Postupak u slučaju "prekida hladnog lanca" u zdravstvenoj ustanovi (usljed kvara opreme, prekida snabdijevanja električnom energijom i dr.) odgovorna osoba dužna je:
- -napraviti zapisnik o incidentu/događaju;
- -evidentirati sve vakcine izložene tom incidentu/događaju (vrsta, količina, serijski broj, rok upotrebe, WM);
- -vakcine označiti i prebaciti u ispravno hladno skladište, ne koristiti dok se ne dobije saglasnost Zavoda za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine;
- -incident/događaj s priloženim zapisnikom prijaviti pripadajućem kantonalnom zavodu za javno zdravstvo, koji će informirati Zavod za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine;
- -vakcina se ne smije baciti, niti koristiti, dok se ne dobije pismena povratna informacija od Zavoda za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine, po kojoj treba postupiti.
II. OBAVEZE NADLEŽNIH ZDRAVSTENIH USTANOVA I TIJELA UPRAVE U POGLEDU PROVOĐENJA PROGRAMA IMUNIZACIJE
Ako u bilo kojem kantonu ili općini u Federaciji Bosne i Hercegovine broj imuniziranih osoba koje podliježu Programu obaveznih imunizacija ne dostigne obuhvat od 95% za MRP, odnosno 90% za ostala vakcine, zdravstvene ustanove koje provode Program obaveznih imunizacija dužne su obavljati dopunsku imunizaciju, sve dok se ne dostigne propisani obuhvat (postotak).
Zdravstvena ustanova koja provodi redovni Program imunizacije će, uz stručnu pomoć nadležnog kantonalnog zavoda za javno zdravstvo, donijeti godišnji plan imunizacije s podacima o broju obaveznika, vremenu i mjestu izvođenja imunizacije i sastavu tima koji provodi imunizaciju, najkasnije 30 dana prije početka provođenja Programa imunizacije.
Plan imunizacije treba biti dostavljen nadležnom kantonalnom zavodu za javno zdravstvo radi ovjere. Tek nakon ovjere plana imunizacije može započeti provođenje Programa imunizacije. Nadležno općinsko tijelo uprave za oblast zdravstva, dužno je dostaviti spiskove za novorođenu djecu, obaveznike za imunizaciju, kao i podatke o doseljenoj, odseljenoj i umrloj djeci i mladeži, dobi do navršenih 18 godina života, zdravstvenoj ustanovi radi uspostavljanja kartoteke.
Zdravstvene ustanove obavezne su odrediti mjesto i vrijeme obavljanja imunizacije i blagovremeno o tome informirati osobe/roditelje/staratelje.
Zdravstvene ustanove obavezne su odrediti mjesto i vrijeme obavljanja imunizacije djece školske dobi i blagovremeno, na početku školske godine, o tome informirati osnovne i srednje škole.
Zdravstvena ustanova-vakcinacijski centar obavezan je pismenim putem obavijestiti školu o polaznicima određenih razreda koji podliježu imunizaciji, o mjestu i vremenu obavljanja imunizacije, o planiranoj imunizaciji učenika, te na odgovarajući način (roditeljski sastanak) upoznati njihove roditelje.
Imunizacija učenika pojedinih razreda obavlja se, u pravilu, za vrijeme trajanja nastave u prostorijama zdravstvene ustanove ili prikladnim prostorijama škole.
Škole su obavezne na osnovu primljene obavijesti dovesti na imunizaciju sve učenike koji podliježu imunizaciji od određenih zaraznih bolesti.
Doktor medicine koji provodi imunizaciju i prilikom imunizacije utvrdi postojanje popratne pojave, u svakom pojedinačnom slučaju, obavezan je odmah, a najkasnije u roku 24 sata izvijestiti nadležni kantonalni zavod za javno zdravstvo, Zavod za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine i Agenciju za lijekove i medicinska sredstva Bosne i Hercegovine, na obrascu "Prijava neželjene reakcije nakon vakcinacije", a u slučaju težih popratnih pojava ili iznenadne smrti i telefonom. Ozbiljne neželjene pojave nakon imunizacije moraju se istražiti odmah, a najkasnije 48 sati po prijavi, u skladu sa Pravilnikom o načinu provedbe obavezne imunizacije, imunoprofilakse i hemoprofilakse protiv zaraznih bolesti te o osobama koje se podvrgavaju toj obavezi.
Zdravstvene ustanove koje koriste vakcine obavezne su rukovati vakcinama pod odgovarajućim režimom "hladnog lanca" u skladu sa sigurnosnim standardima u zdravstvenoj ustanovi.
Za rad na imunizaciji s vakcinama koje se daju parenteralno, zdravstvene ustanove koje provode imunizaciju, moraju imati pripremljene ampule adrenalina, kortizonskog preparata s brzim djelovanjem, kalcija za intravenoznu primjenu i antihistaminskih preparata.
Za rad na imunizaciji s vakcinama koje se daju parenteralno, zdravstvene ustanove koje provode imunizaciju obavezne su za svaku osobu koja pristupi imunizaciji osigurati jednu špricu i jednu iglu za jednokratnu upotrebu.
III. EVIDENCIJE I IZVJEŠTAVANJE O OBAVLJENOJ IMUNIZACIJI
Zdravstvene ustanove koje provode program obavezne imunizacije, dužne su voditi evidenciju o izvršenoj imunizaciji za svaku osobu koja podliježe toj imunizaciji.
Svi podaci o izvršenoj imunizaciji unose se u osnovnu dokumentaciju obaveznika vakcinacije - "Karton vakcinacije" koji se nalazi u kartoteci vakcinacijskog punkta kojem gravitira taj obaveznik vakcinacije. Isti podaci unose se u "Iskaznicu vakcinacije" koja predstavlja ličnu dokumentaciju i koju vakcinisana osoba zadržava kod sebe, ili u zdravstvenu knjižicu osiguranika. U iskaznicu vakcinacije ili zdravstvenu knjižicu potrebno je upisati i datum kada je planirana sljedeća vakcinacija.
Zdravstvena ustanova koja obavlja imunizaciju dužna je napraviti godišnji plan imunizacije i dostaviti ga nadležnom kantonalnom zavodu za javno zdravstvo, a ovaj Zavodu za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine najkasnije do 1. februara za tekuću godinu.
Zdravstvene ustanove koje provode Program imunizacije obavezne su dostaviti mjesečni izvještaj o izvršenoj imunizaciji i potrošnji vakcina na propisanom obrascu nadležnom kantonalnom zavodu za javno zdravstvo i to najkasnije do 10. u mjesecu za prethodni mjesec, a godišnji izvještaj najkasnije do 1. februara za proteklu kalendarsku godinu.
Nadležni kantonalni zavod za javno zdravstvo sastavlja zbirni mjesečni izvještaj o provedenoj imunizaciji i potrošnji vakcina na svom području, i dostavlja ga Zavodu za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine, i to najkasnije do 20-og u mjesecu, za prethodni mjesec, a godišnji izvještaj dostavlja najkasnije do 15. marta za proteklu kalendarsku godinu.
Provjera vakcinacijskog statusa obavezno se obavlja:
- 1.prilikom upisa u sve vrste predškolskih ustanova;
- 2.prilikom upisa u sve vrste škola, od osnovnih do visokih;
- 3.prije izvođenja imunizacije po epidemiološkim indikacijama;
- 4.prilikom prijema djece i mladih na bolničko liječenje;
- 5.prilikom prijema u radni odnos;
- 6.prilikom svake posjete liječniku (novorođenčadi, male djece, predškolske i školske djece i mladih);
- 7.prilikom prijema djece u đačke i studentske domove;
- 8.prilikom prijema osoba u kolektivne smještaje.
Provjera se sastoji u pružanju dokaza o vakcinaciji odgovornoj osobi, podnošenjem odgovarajuće dokumentacije o svim prethodnim imunizacijama.
Ukoliko se na osnovu utvrđenog statusa o prethodnim imunizacijama utvrdi da imunizacija nije kompletna, doktor medicine je dužan o tome obavijestiti osobu/roditelja/staratelja i u skladu sa Programom obaviti dodatnu vakcinaciju i/ili revakcinaciju.
Ukoliko osoba/roditelj ili staratelj odbije dodatnu vakcinaciju/revakcinaciju djeteta, doktor medicine izdaje potvrdu o nekompletnom vakcinacijskom statusu, a zdravstvena ustanova obavještava nadležnog sanitarnog/zdravstvenog inspektora.
IV. ZAVRŠNA ODREDBA
Ova Naredba stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH".
Broj 03-37-2063-1/19
15. april 2019. godine
Sarajevo
Ministar
Doc. dr. Vjekoslav Mandić, s. r.
Prilog 1.
KALENDAR IMUNIZACIJE ZA 2019. GODINU
|
Dob |
Vrsta vakcine |
Napomena |
|
Po rođenju |
Hep B prva doza + BCG |
Hep B odmah po rođenju, najbolje u roku od 12-24 sata |
|
1 mjesec |
Hep B druga doza |
|
|
2 mjeseca |
DTaP-IPV-Hib prva doza |
|
|
4 mjeseca |
DTaP-IPV-Hib druga doza |
|
|
6 mjeseci |
DTaP-IPV-Hib treća doza +Hep B treća doza |
|
|
12 mjeseci |
MRP prva doza |
|
|
2. godina |
DTaP-IPV-Hib |
Prva revakcinacija |
|
5. godina |
DTaP-IPV |
Prva revakcinacija za djecu vakcinisanu prema ranijem programu |
|
6. godina |
MRP druga doza |
|
|
Do završnog razreda osnovne škole |
Hep B (po shemi 0,1, 6 mjesec) |
Samo za djecu koja su propustila vakcinaciju protiv hepatitisa B |
|
Završni razred osnovne škole (osmogodišnje i devetogodišnje OŠ) |
dT |
Svi učenici u završnom razredu OŠ bez obzira na dob
|
|
Završni razred srednje škole (trogodišnje i četverogodišnje SŠ) |
dT |
Vakcinišu se samo mladi koji su propustili revakcinaciju dT vakcinom u završnom razredu OŠ |
Tumač skraćenica:
- -BCG - Bacille Calmette-Guérin-vakcina protiv tuberkuloze
- -HepB - vakcina protiv hepatitisa B
- -DTaP-IPV - kombinirana vakcina protiv difterije, tetanusa, pertusisa (acelularno), poliomijelitisa (inaktivno)
- -DTaP-IPV-Hib - kombinirana vakcina protiv difterije, tetanusa, pertusisa (acelularno), poliomijelitisa (inaktivna) i hemofilusa influence tip b
- -IPV - inaktivna vakcina protiv poliomijelitisa
- -MRP - vakcina protiv morbila, rubeole i parotitisa
- -dT (pro adultis) - vakcina protiv difterije i tetanusa za djecu stariju od 7 godina
Prilog 2.
SMJERNICE ZA POSTEKSPOZICIJSKO VAKCINACIJU PROTIV TETANUSA
Potreba za aktivnom i pasivnom imunizacijom, ovisi o stanju rane i pacijentovog prijašnjeg imunizacijskog statusa (Tabela 1.).
Ako je poznato da odrasla ozlijeđena osoba nije nikada ranije primila tri doze vakcine ili se ne zna da li je ikada ranije primila vakcinu protiv tetanusa, potrebno je primjeniti postekspozicijsku vakcinaciju po shemi 0-1-6 do 12 mjeseci.
Za pacijente mlađe od sedam godina preporučuje se vakcina koje sadrži tetanus komponentu - DT, DTaP vakcina (difterija/tetanus za djecu ili difterija/tetanus/pertusis), a za pacijente dobi od sedam i više godina preporučuje se dT vakcina (difterija/tetanus vakcina za odrasle).
Osobe s većom kontaminiranom ranom, trebaju primiti i odgovarajuću dozu humanog antitetanusnog imunoglobulina - 250 i.j. humanog antitetanusnog imunoglobulina (HTIG) intramuskularno na drugo mjesto (suprotna ruka od one gdje je primljena vakcina ili u gluteus) ili 500 i.j. kod dubokih, kontaminiranih, tetanogenih rana.
Osobu koja je primila tri ili više doza vakcina protiv tetanusa, ako je proteklo više od deset godina od zadnje doze vakcine protiv tetanusa, potrebno je nakon ozljeđivanja revakcinisati jednom dozom vakcine protiv tetanusa.
Osobu koja je primila tri ili više doza vakcine protiv tetanusa, kod većih kontaminiranih rana ako je proteklo pet do deset godina od zadnje doze vakcine protiv tetanusa, potrebno je revakcinisati jednom dozom vakcine protiv tetanusa.
Tabela 1. Postekspozicijska profilaksa tetanusa
|
Podaci o ranijoj vakcinaciji protiv tetanusa (vakcine koje sadrže tetanus komponentu) |
Čista, manja rana |
Sve druge rane* |
||
|
Tetanus |
HTIG |
Tetanus |
HTIG |
|
|
Manje od 3 doze ili je nepoznato |
DA |
NE |
DA |
DA |
|
3 ili više doza |
NE** |
NE |
NE*** |
NE**** |
*Kao što su rane kontaminirane blatom, fecesom, zemljom, pljuvačkom, ubodne rane, razderotine, prostrijelne rane, nagnječenja, opekotine i smrzotine i sl.
**DA, ako je prošlo više od deset godina od zadnje doze vakcine koje sadrži tetanus toksoid
***DA, ako je prošlo više od pet godina od zadnje doze vakcine koje sadrži tetanus toksoid
****DA, u slučaju visokog rizika, teška kontaminacija sa materijalom koji najvjerovatnije sadrži spore tetanusa i/ili opsežne devitalizacije tkiva.