Odluka o usvajanju strategije razvoja
Na osnovu ~lana 29. stav 1. ta~ka 2. Zakona o lokalnoj samoupravi ("Slu`bene novine Kantona Sarajevo", broj 22/00 Pre~i{}eni tekst), i ~lana 70. stav 1. ta~ka 2. Statuta Op}ine Vogo{}a ("Slu`bene novine Kantona Sarajevo", broj 27/14 Pre~i{}eni tekst i 14/15), Op}insko vije}e Vogo{}a, na sjednici odr`anoj 30.03.2017. godine, donijelo je ODLUKU O USVAJANJU STRATEGIJE RAZVOJA POLJOPRIVREDE NA PODRU^JU OP]INE VOGO[]A ZA PERIOD 2017. - 2022. GODINE ^lan 1. Usvaja se Strategija razvoja poljoprivrede na podru~ju Op}ine Vogo{}a za period 2017.- 2022. godinu. ^lan 2. Strategija razvoja poljoprivrede na podru~ju Op}ine Vogo{}a za period 2017.-2022. godinu ~ini sastavni dio ove Odluke. ^lan 3. Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Slu`benim novinama Kantona Sarajevo". Broj 01-02-707/17 Predsjedavaju}i 30. marta 2017. godine Op}inskog vije}a Vogo{}a Vogo{}a Tarik Curi}, s. r. STRATEGIJA RAZVOJA POLJOPRIVREDE NA PODRU^JU OP]INE VOGO[]A ZA PERIOD 2017. - 2022. GODINA 1. UVOD Strategija razvoja poljoprivrede Op}ine Vogo{}a poslu`it }e kao realna podloga u izboru ciljeva i pravaca razvoja, prvenstveno onih djelatnosti u agrarnoj privredi, koji se ne bi mogli posti}i bez kratkoro~ne analize i dostignutog nivoa razvoja. Dugo je prisutno i dominantno shvatanje da je poljoprivreda i proizvodnja hrane u industrijskoj civilizaciji seoska grana privrede, pa joj se planovima razvoja kao takvoj i prilazi. Izbor metoda dugoro~nih privrednih i tehnolo{kih prognoza i drugih ograni~enja, u izradi strategije olak{ana su ~injenicom, da je podru~je Op}ine Vogo{}a izrazito deficitarno u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji, te da su postoje}i prirodni resursi za proizvodnju hrane, iako ograni~eni, veoma nerazvijeni. U izradi strategije kori{teni su jednostavni pokazatelji, kao {to su: profitabilnost, zaposlenost, komparativna prednost podru~ja itd. Da bi se izbjegle nedoumice u izboru metoda projekcije razvoja poljoprivrede, u koje nas stavljaju tri u ovom momentu dominantna aspekta, prije svega poljoprivredni, trgovinski i administrativni, koji se me|usobno ~esto konfrontiraju, kombinuju i rijetko dopunjuju, u ovoj strategiji je kori{tena metoda transformacije naturalne i dezorjentisane poljoprivredne proizvodnje u tr`nu. 2. PRISTUP U IZRADI STRATEGIJE RAZVOJA POLJOPRIVREDE Za izradu strategije odre|en je korektan rok koji je dozvoljavao primjenu svih uobi~ajenih metoda, posebno analiza relevantnih za programiranje proizvodnje i potro{nje hrane u du`em vremenskom periodu 2017. - 2022. godina. Metode kori{tene u izradi odnosile su se na analize podataka iz ^etvrtak, 13. aprila 2017. SLU@BENE NOVINE KANTONA SARAJEVO raspolo`ive dokumentacije koja je bila pristupa~na, prognoza ekonomskog, socijalnog i tehnolo{kog razvoja na osnovu statisti~kih i drugih podataka i sinteze ugra|ene u izboru planskih ciljeva i puteva za njihovo ostvarenje. Strategija svojim automatizmom postojanja ne}e rije{iti veliki dio problema u ovoj oblasti, niti }e je u bilo kom smislu transformisati. Zadatak joj je da uka`e na razvojne mogu}nosti, da elimini{e prepreke u njenoj realizaciji i maksimalno u~estvuje u stvaranju povoljnog ambijenta u njenoj implementaciji. Svaka razvojna oblast mo`e da poslu`i kao baza za izradu idejnih i razvojnih projekata koji bi morali imati direktnu podr{ku svih nivoa vlasti, po~ev od op}ine i tako posredno i neposredno doprinijeli njenoj provedbi. 3. ISTORIJSKI FAKTOR RAZVOJA I OBNOVA 3.1 Stradanja stanovni{tva Uz materijalne {tete rat je pokidao ili uni{tio i organizacijski sistem funkcionisanja poljoprivrede. Svi oblici udru`ivanja poljoprivrednika u zadru`nu organizaciju uga{eni su. Nau~no-istra`iva~ka funkcija je uga{ena. Svim navedenim neda}ama kojima je bila pogo|ena cijelokupna infrastruktura poljoprivrednog sektora mora se jo{ jednom dodati i njegova demografska stagnacija. Program obnove poljoprivrednog sektora u Op}ini Vogo{}a imao je vi{e socijalni nego razvojni karakter. Stanovni{tvo Op}ine Vogo{}a bez obzira na manja materijalna razaranja do`ivjelo je zna~ajna stradanja koja su izra`ena i `rtvama i ranjavanjima i raseljavanju ljudi u postratnom periodu. Ponu|ena strategija mo`e dati samo izvjesnu dozu garancije u razrje{avanju demografskih problema koji su od su{tinskog zna~aja normalnog `ivota i dijela gradskog i seoskog stanovni{tva. 4. POLITIKA PREMA POLJOPRIVREDNOM SEKTORU 4.1 Karakteristike i pravci razvoja Odre|ena ruralna podru~ja i poljoprivredno zemlji{te i na Op}ini Vogo{}a kao i na nekim drugim podru~jima BiH su napu{tena, sto~ni fond i mehanizacija redukovani sa dominantnim zaostajanjem u tehni~ki-tehnolo{kom smislu. Ukupnu politiku prema agrarnoj privredi na Op}ini Vogo{}a nu`no je usmjeravati u pravcu: - neposrednih mjera i aktivnosti u za{titi zemlji{ta i - pripreme za transformaciju postoje}e naturalne poljoprivredne proizvodnje u tr`nu. Cilj ove strategije jeste da se na nivou Op}ine Vogo{}a zacrtaju strate{ki razvojni pravci i defini{u profitabilni modeli robne specijalne i mje{ovite poljoprivredne proizvodnje. U {irem kontekstu Op}ina Vogo{}a ima sve strate{ke razvojne pravce F BiH, pa }e i implementacija zacrtanih razvojnih pravaca u velikoj mjeri ovisiti od jedinstvene agrarne politike. 5. INSTITUCIJE ZA PROVO\ENJE STRATEGIJE 5.1 Zna~aj Op}ine u provo|enju strategije Strategija razvoja poljoprivrede na svim nivoima, prema tome i na nivou op}ine ovisi od: povoljnog kapitala, jedinstvene agrarne politike, obezbije|enog tr`i{ta, organizacije rada i institucija za implementacije strategije. Op}ina Vogo{}a je upravna jedinica samostalna u kreiranju ekonomske politike. Na`alost, sa nivoa Kantona Sarajevo u koji spada Op}ina Vogo{}a nije, bar do sada, prepoznata inicijativa za razvoj poljoprivrede u smislu transformisanja u tr`nu i robnu proizvodnju. Op}ina Vogo{}a svojim Bud`etom planira odre|ena sredstva za stimulaciju poljoprivrednih proizvo|a~a, a sve u svrhu masovnijeg uklju~ivanja gra|ana u razvoj poljoprivrede. 5.2 Udru`enje poljoprivrednika Op}ine Vogo{}a Organiziranje poljoprivrednika u udru`enje je bilo veoma va`no. Osnivanje Udru`enja poljoprivrednika Op}ine Vogo{}a Broj 14 – Strana 167 uveliko je pomoglo okupljanju poljoprivrednih proizvo|a~a, a u svrhu kvalitetnijeg i ve}eg obima proizvodnje i otkupa poljoprivrednih proizvoda. Udru`enje poljoprivrednika svojim radom omogu}uje svojim ~lanovima bolju saradnju sa vi{im nivoima vlasti kao i sa Kantonalnim Udru`enjem poljoprivrednika. Poljoprivredni proizvo|a~i su u mogu}nosti da prezentuju svoje proizvode na Sajmu poljoprivrede koji se svake godine odr`ava na teritoriji Op}ine Vogo{}a u sklopu manifstacije "Vogo{}anski dani", a na{i poljoprivredni proizvo|a~i, tako|er, imaju mogu}nost posjete nekih od me|unarodnih sajmova. Na nivou FBiH formirano je udru`enje poljoprivrednika. Zapravo to udru`enje je asocijacija udru`enja na nivou Kantona i op}ina u Federaciji BiH. Udru`enja poljoprivrednika imaju cilj za jedinstvenim partnerstvom sa dr`avom u cilju za{tite svoga proizvoda, te za{titi drugih svojih interesa. 5.3 Op{ta poljoprivredna zadruga "Vogomilk" Vogo{}a itd. Osnovni preduslov za uspje{no organizovanje ve}ih koli~ina poljoprivrednih proizvoda za tr`i{te jeste efikasan oblik organizacije velikog broja sitnih proizvo|a~a. Sasvim je sigurno da je formiranjem poljoprivredne zadruge na podru~ju Op}ine Vogo{}a mogu} opstanak dugoro~nim planiranjem proizvodnje mlijeka, jagodastog vo}a, povr}a, meda i drugih vrsta poljoprivrednih proizvoda namjenjenih tr`i{tu i prera|iva~kom segmentu, a to je najbolji i najkorisniji na~in organizovanja sitnih poljoprivrednih proizvo|a~a. Iz gore pomenutih razloga 2013. godini registrovana je i Op{ta poljoprivredna zadruga "Vogomilk", koja }e svojim radom omogu}iti bolji plasman i br`i pristup tr`i{tu svih udru`enih poljoprivrednih proizvo|a~a. 6. VIZIJA, CILJEVI I PROVO\ENJE STRATEGIJE U kontekstu sa~injenih prijedloga strategije razvoja poljoprivrede na nivou FBiH odre|eni su globalni ciljevi i pravci razvoja za budu}i srednjoro~ni period. Izra|ena je strategija razvoja Kantona Sarajevo. U strategiji je po{tovan princip da se maksimalno anga`uje prirodni resurs Op}ine, preferiraju}i proizvodnju u tim resursima. Nekonvencijalna proizvodnja nije detaljno analizirana, s obzirom da je to biznis u kojem mo`e svaki gra|anin profesionalno ili u dodatnoj djelatnosti u~estvovati. 6.1. Osnovni cilj strategije - transformisati postoje}eg naturalnog i dezorijentiranog poljoprivrednog proizvo|a~a u robnog. - orjentisati poljoprivrednog proizvo|a~a na specijalisti~ki i mje{oviti model proizvodnje za poznato tr`i{te. U kontekstu ovih ciljeva ponu|eni su modeli, koji osiguravaju profitabilnu proizvodnju i pozicioniraju tr`i{te. Strategija podrazumijeva osnovne zadatke: 1. Strategiju prihvatiti kao generalnu obavezu u implementaciji; 2. Favorizirati proizvodnu orijentaciju koja se oslanja na prirodni resurs (zbog stabilnog radnog mjesta u ruralnim dijelovima Op}ine) i iskazuje zna~ajniji profit ili je proizvodnja izvozno orijentisana; 3. Po{tovati generalna opredjeljenja strategije na nivou FBiH i Kantona. 6.2. Prate}i zadaci Da bi se realizirali zacrtani strate{ki ciljevi, neophodno je: 1. Za{tititi poljoprivredno zemlji{te od njegovog trajnog pretvaranja u gra|evinsko te za{titi ga od devastacije. 2. Usmjeravanje lokalnog razvoja i infrastrukture prema ruralnom podru~ju Op}ine. 3. Jednostavno rje{avanje svih administrativnih pretpostavki (u zakonskim okvirima) za implementaciju strategije. 4. Predvi|ene finansijske stimulacije na nivou Op}ine usmjeravati po prioritetu i strate{kim opredjeljenjima. Broj 14 – Strana 168 SLU@BENE NOVINE KANTONA SARAJEVO 5. Lokalno tr`i{te, (ugostiteljske objekte, tr`nice i druge potro{a~e) usmjeriti na lokalnu proizvodnju (stimulativnim mjerama, kodeksom patriotskih osje}anja itd.) Dakle, ovi ciljevi su vi{eslojan sklad postavljenih zadataka u koji se trebaju uklju~iti i druge, ne samo srodne oblasti, ve} i neprivredne djelatnosti, da u svojim mogu}nostima razvoj poljoprivrede na Op}ini osjete kao osnovni privredni regenerator. 6.3. Stvaranje ambijenta za provo|enje strategije Osnovni ambijent za provedbu ove strategije su: zemlji{te, voda, klima i ljudi. Op}ina Vogo{}a raspola`e sa sigurno izra`enim komparativnim prednostima za razvoj odre|enih strate{kih poljoprivrednih grana. ^injenica je da je u nekim proizvodnjama zemlji{te ograni~avaju}i faktor. Me|utim, izvjesne povr{ine zemlji{ta i na Op}ini Vogo{}a nisu u funkciji, pa ova teza o zemlji{tu, kao ograni~avaju}em faktoru ne stoji. Uzmemo li u razmatranje druge prednost Op}ine, (kvalitet zemlji{ta, klima, mogu}nost navodnjavanja u nekim predjelima Op}ine, indeks svijetlosti itd.) sigurno je da Op}ina ima izra`enu {ansu za razvoj odre|enih poljoprivrednih proizvodnji. Da bi se iskoristile ove prirodne pretpostavke neophodno je: 1. Stimulativnim mjerama od strane FBiH, Kantona i Op}ine u~estvovati u poduhvatima zacrtanih aktivnosti. 2. Razraditi sistem kreditiranja i stimulacije i za one poljoprivredne biznise koji ne aktiviraju prirodne resurse (proizvodnja gljiva) 3. Favorizirati stimulaciju proizvodnje koja je radno intenzivna, profitabilna, eventualno izvozno orijentirana i koja apsorbuje ve}i broj zaposlenih izvr{ilaca. 6.4. Dinamika i kontrola provedbe Za svoju provedbu strategija podrazumijeva {estogodi{nji period 2017.-2022. godine. Bilo bi neophodno formirati op}insko koordinacijsko tijelo za pra}enje i realizaciju strategije. Jedan od osnovnih zadataka ovoga tijela bilo bi pra}enje proizvodnih i finansijskih tokova. 6.5. Finansijska potpora Implementacija strategije pretpostavlja zna~ajne finansijske zadatke, prije svega za uspostavu koordinacionog odbora i u razvojnoj potpori. Finansijsku potporu za provedbu navedenih zadataka neophodno je obezbijediti na nivou Op}ine, Kantona i FBiH. Na nivou FBiH neophodno je programskim ciljevima (konkretnim programima) u~estvovati i konkurisati na podsticajna sredstva za: - transfer tehnologija - podsticaja svih vrsta i nivoa (za mati~na grla, za sjemensku proizvodnju, za priplodni pomladak itd.) Za investiciona ulaganja neophodno je maksimalno koristiti: - Sredstva zavoda za zapo{ljavanje - Sredstva banke pod uslovom da su subvencionisana kamatom od strane Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i {umarstva FBiH i Kantona (regresiranje kamatnih stopa od vi{ih nivoa vlasti). Na nivou Kantona u ovom momentu na`alost, nema mogu}nosti za kori{tenje zna~ajnijih sredstava. Neophodno je insistirati na stru~noj logistici u rje{avanju administrativnih pretpostavki za ostvarivanje navedenih premija i izradi projekata na nivou F BiH. Na nivou Op}ine stimulativne mjere podesiti u pravcu navedenih prioriteta, prije svega prioriteta u stvaranju ambijenta, te za kreditiranje i stimulaciju agrarne privrede. 7. PRIRODNE I ZEMLJI[NE OSNOVE POLJOPRIVREDE U OP]INI 7.1 Prirodne osnove Podru~je Vogo{}e nije jednoli~no, homogeno poljoprivredno podru~je. Naprotiv, veoma je heterogeno i to su razli~itosti u klimi sa svim svojim oblicima, nadmorskoj visini, reljefu terena, ^etvrtak, 13. aprila 2017. sastavu tla i upotrebnoj vrijednosti zemlji{ta i tipovima prisutnih poljoprivrednih zemlji{ta, te se mo`e kazati da se poljoprivreda razvija na podru~ju Op}ine u apsolutnoj heterogenosti. Op}ina Vogo{}a ima svoje specifi~nosti u pogledu prirodnih bogatstava prije svega tla koje direktno uti~e na vegetaciju. Svaka njegova promjena mijenja vegetaciju, a ova mikroklimu, pa su tako sinhronizirane i uvjetovane jedna drugoj. 7.2 Klima Vogo{}a je smje{tena na nadmorskoj visini od 508 m do 1500 m. Nalazi se na 43o i 53' sjeverne geografske {irine i 18o i 20' isto~ne geografske du`ine. Po svojim karakteristikama klima je kontinentalna, a obzirom da se ve}i dio teritorije nalazi na ve}oj nadmorskoj visini ona je i planinska, s o{trim, hladnim zimama, kratkim periodima prolje}a i jeseni i sa vru}im ljetima. Prosje~na nadmorska visina je na na{em podru~ju oko 700 m. Srednja godi{nja temperatura vazduha je 9,4oC, sa najhladnijim januarom i najtoplijim julom. Srednja relativna vla`nost vazduha kre}e se u granicama normale i iznosi 74%. Teritorija Op}ine karakteristi~na je po ~estim i jakim vjetrovima, koji najve}u brzinu obi~no dosti`u u kasnim jesenjim danima. Naj~e{}i pravci puhanja vjetra su: jugo-istok i sjevero-zapad. Podru~je Op}ine, karakteristi~nog geografskog polo`aja, u zimskim danima je prekriveno maglom, pa godi{nje ima do 120 maglovitih dana. Najve}a koli~ina padavina zapa`a se u jesenjim i proljetnim mjesecima. Prosjek godi{njeg taloga je 925 l/m2. U zimskom periodu karakteristi~ni su i visoki snje`ni nanosi i padavine od 20 do 80 cm. Kasni mrazevi u prolje}e i ranu jesen nepovoljno uti~u na zemlji{ne usjeve, a naro~ito na povrtlarske kulture. 7.3. Klasifikacija zemlji{ta Zemlji{te Op}ine Vogo{}a mo`emo podijeliti u dvije osnovne skupine: - zemlji{ta prikladna za kultiviranje; - zemlji{ta neprikladna za kultiviranje. U prvu skupinu spadaju zemlji{ta do ~etvrte kategorije, a u drugu skupinu zemlji{ta od pete do osme kategorije. Kategorija I su tla koja su prikladna za kultivaciju svih usjeva, a erozija je vrlo mala ili je uop}e nema. Ova tla su duboka, op}enito dobro drenirana i lako se obra|uju. Predvi|ena su za intenzivni uzgoj ratarskih, vo}arskih, povrtnih kultura, ljekovitog i aromati~nog bilja. Dakle, tla u ovoj kategoriji u budu}oj projekciji proizvodnje trebaju biti zasijana pod orani~nim kulturama. Kategorija II su tla sa malim reduciraju}im brojem usjeva i zahtijevaju izvjesne mjere za njihovu za{titu. Ova tla mogu biti u blagom nagibu, maloj podlo`nosti eroziji vjetra ili vode, nisu duboka kao zemlji{ta iz kategorije I, mogu biti nepovoljnije strukture. Ova zemlji{ta mogu tako|er poslu`iti za planiranu projekciju i intenzivnu proizvodnju ratarskih i vo}arskih kultura. Kategorija III su zemlji{ta sa zna~ajnijim nedostacima koji ograni~avaju ili zahtijevaju specijalne mjere za{tite. Ovim zemlji{tima je neophodno pobolj{ati fizi~ko hemijska svojstva putem oboga}ivanja organskim materijama, kako bi ista bila pogodna za biljnu proizvodnju. Kategorija IV imaju izra`ene nedostatke koji ograni~avaju izbor kultura. Ova zemlji{ta najvi{e pogoduju uzgoju ljekovitog i aromati~nog bilja i usjevima nekih krmnih kultura. Zahtijevaju specijalan tretman i obradu za o~uvanje od isu{ivanja. Neki usjevi moraju biti posijani i vanredno obra|eni da bi se sa~uvala vlaga u vremenu sa niskim oborinama. Ova su zemlji{ta prisutna u dolinama vodotoka, gdje su uglavnom potrebne hidromelioracije. Kategorija V - VIII Ovo su uglavnom zemlji{ta neprikladna za obradu i uglavnom ih nije mogu}e koristiti kao orani~na tla, prete`no se koriste za livade, pa{njake i {ume. mogu biti ravna i stjenovita. Uglavnom su ve}eg nagiba sa vrlo kratkom ^etvrtak, 13. aprila 2017. SLU@BENE NOVINE KANTONA SARAJEVO vegetacijom, ~esto stjenovita. Neka od zemlji{ta iz ovih kategorija imaju takve reljefne oblike gdje se ne mogu o~ekivati njihove promjene u pravcu kultiviranja, i ne mogu se koristiti ni za usjeve drvenastih kultura, ali se zato mogu koristiti za izgradnju gra|evinskih objekata, infrastrukture itd. 8. PROIZVODNA OGRANI^ENJA 8.1 Kvalitet i nagib zemlji{ta Ukupne zemlji{ne povr{ine Op}ine Vogo{}a iznose 7.167 ha od ~ega poljoprivredno zemlji{te zauzima 2.642 ha, a od ovih povr{ina na pojedine kulture otpada na oranice 830 ha, na vo}njake 633 ha, na livade 969 ha i na pa{njake, 210 ha, {umsko zemlji{te obuhvata 3944 ha. Ostatak od 581 ha otpada na neplodno tlo. Iz navedenih podataka mo`emo zaklju~iti da je sa aspekta povr{ina ovo poljoprivredno ekstenzivna op}ina. S obzirom da je zastupljenost poljoprivrednih kultura najve}a u vegetaciji livada i pa{njaka, mogu} je intenzivniji razvoj sto~arske proizvodnje. Ograni~avaju}i faktori u biljnoj proizvodnji su upravo nedostatak ve}ih povr{ina zemlji{ta kategorije I i II. Struktura poljoprivrednog zemlji{ta je nepovoljna, parcele su male, posebno one pod vo}njacima sa intenzivnom proizvodnjom, nepovoljne starosne i sortne strukture. Postoji jo{ {irok spektar ograni~avaju}ih ~inilaca koje }e trebati otklanjati na putu rasta proizvodnje i dizanja profitabilnosti poljoprivrednih gazdinstava. Ograni~avaju}i faktori koje treba otklanjati i kojima treba posvetiti ve}u pa`nju su slijede}i: - te`iti {to ve}oj proizvodnji za sopstvene potrebe u deficitu hrane Op}ine, a posebno te`iti profitabilnoj biljnoj proizvodnji; - dosljedno i stru~no koristiti mineralna gnojiva i sredstva za za{titu bilja; - transfer tehnologije provoditi u biljnoj proizvodnji pod stru~nim nadzorom popravljati proizvodne mogu}nosti prirodnih livada i pa{njaka; - uspostaviti infrastrukturu za uzgoj stoke; - znanja u reprodukciji; - kori{tenje plemenite pasmine stoke. Neprovo|enje navedenih mjera predstavlja izvjesne ograni~avaju}e faktore u biljnoj i animalnoj proizvodnji. 9. RAZVOJ POLJOPRIVREDNE PROIZVODNJE 9.1 Bilans proizvodnih povr{ina Uz sada{nji trend stagniranja, odnosno opadanja sjetvenih povr{ina, a i zbog ograni~enja zemlji{nih povr{ina I i II kategorije nu`no je iznalaziti takve agrotehni~ke mjere i tehnologije koje }e pove}ati prinos po jedinici povr{ine. Promjene koje predvi|amo odnose se u sjetvenoj strukturi i rejonizaciji odre|enih zemlji{nih povr{ina. Pretpostavljamo da se do perioda 2022. godine ne}e de{avati neke zna~ajnije promjene (gubici) u ukupnom obimu poljoprivrednih povr{ina, ali se isto tako i ne pretpostavlja njihovo zna~ajnije proizvodno anga`ovanje u odnosu na sada{nje kori{tenje. 9.2 Bilans kori{tenja energije Pored sun~evog toplotnog zra~enja, koje utje~e na floru i du`inu vegetacije podru~ja, u energetski bilans ulaze svi izvori energije koji se mogu koristiti u kontinuiranoj proizvodnji hrane, kao {to su elektri~na energija, te~na i ~vrsta goriva i drugi izvori toplotne energije. Podaci o temperaturi zraka na Op}ini Vogo{}a razli~iti su u pojedinim podru~jima i ovise o nadmorskoj visini ~ija je razlika izra`ena. 9.3 Vo}arska proizvodnja U predratnom periodu na {irem prostoru Op}ine Vogo{}a vo}arska proizvodnja imala je svoje mjesto me|u ostalim poljoprivrednim proizvodnjama. Ozbiljnija proizvodnja se odvijala u ni`im i pristupa~nijim zemlji{tima gdje je mogu}e Broj 14 – Strana 169 primijeniti mehanizaciju u cilju sprovo|enja savremene agrotehnike i za{tite zasada od bolesti i {teto~ina. Naselje Blagovac, Gornja i Donja Jo{anica, Kobilja Glava, Hotonj i Gora interesantni su za vo}arsku proizvodnju. U periodu do rata proizvodnja je bila uglavnom ekstenzivna, sa niskim stepenom primjene mehanizacije, niskim ulaganjima u agrotehniku i za{titu od bolesti. Jedan dio proizvedenih koli~ina vo}a plasiran je na tr`i{te Vogo{}e i Sarajeva u svje`em stanju, uglavnom prodajom u individualnoj re`iji i putem pijaca. Ve}i dio sirovine {ljive, jabuke, kru{ke, dunje, vi{nje i oraha koristio se za preradu u alkohol, pekmez, bestilj, d`em, slatko, sok i sir}e i kao takav je realizovan, dok se manji dio zadr`avao za vlastite potrebe porodice. Od vo}nih vrsta, {ljiva je zauzimala najve}e povr{ine i imala najve}u proizvodnju. Sorta Po`ega~a je bila najra{irenija, oko 70 %, ali u posljednje vrijeme stabla sve vi{e obolijevaju od virusa "[arke" koji prijeti da je potisne sa ovih prostora. Zna~ajno mjesto iza {ljive ima jabuka, koja je vrlo ra{irena i ra|a redovno na prostoru Op}ine Vogo{}a. Pored ovih vrsta, u ukupnoj vo}arskoj proizvodnji velik broj stabala otpada na kru{ku i tre{nju, gdje se na terenu, pored kulturnih (modernih) sorti, mo`e na}i jedan broj dobrog autohtonog sortimenta koji u eri ekolo{ke proizvodnje bez ili sa smanjenom upotrebom hemije ima budu}nost i dobar plasman, kako na doma}em tako i na stranom tr`i{tu. Ostale vo}ne vrste, kao {to su vi{nja, dunja, orah, jagoda i malina imaju zna~aj, ali im je rasprostranjenost manja, a time i skromnije u~e{}e u proizvodnji. Razvojne mogu}nosti Na prostoru Op}ine Vogo{}a u poslijeratnom periodu prisutne su tendencije obnove vo}arske proizvodnje, ali je ona nedovoljna i spora, jer stanovni{tvo vi{e ula`e u obnovu stambenog fonda i prostora za stoku. Prostore u ni`im dijelovima Op}ine treba razvijati u smislu srednje intenzivnih vo}nih vrsta (jagoda, malina, jabuka, kru{ka, tre{nja, vi{nja) gdje }e biti primjena visoke tehnologije sa podizanjem plastenika i upotrebom sistema za navodnjavanje. Tamo gdje je {ljiva imala dominantnu ulogu kako po broju stabala tako i po proizvodnji potrebno je uraditi detaljno snimanje zasada, prije svega u smislu zara`enosti na {arku. Ako analiza poka`e da je zara`enost ispod 30 % onda se protiv {arke treba boriti uklanjanjem zara`enih stabala i kontrolom uno{enja sadnog materijala kako bi se proces {irenja usporio. Tamo gdje je zaraza {arkom ve}a od 30 % treba kr~iti kompletne zasade i saditi druge sorte: ^a~anska rodna, ^a~anska najbolja, ^a~anska ljepotica, Bilska rana i Stenley. Kod drugih vo}nih vrsta jabuke, kru{ke, tre{nje i {ljive (mla|i zasadi) treba pribje}i sprovo|enju mjera sanacije, {to uklju~uje sistem primjene dugoro~nih mjera: rezidbe, obrade, |ubrenja i za{tite od bolesti i {teto~ina. Na manjim povr{inama gdje je kvalitet zemlji{ta visok, gdje postoji mogu}nost obrade i navodnjavanja treba i}i na podizanje savremenih gustih zasada jabuke i kru{ke. Kod tre{nje koja je na prostoru Op}ine Vogo{}a po broju stabala i proizvodnji zna~ajnija kultura treba i}i na laganu izmjenu sortimenta i po~eti saditi sorte: Stela, Sju, Van, Bing, Burlati i druge, kako bi se utjecalo na kvalitetniju ponudu na tr`i{tu. Posebnu pa`nju treba posvetiti uzgoju jagodastog vo}a (jagoda, malina, kupina), jer je isti u ostalim dijelovima BiH u stalnoj ekspanziji. Svjetsko tr`i{te pokazuje interes, naro~ito za zamrznuto vo}e i prera|evine. Velika nezaposlenost uzrokovana prestankom rada industrijskih i drugih kapaciteta kao i ratnim dejstvima natjerala je velik dio stanovni{tva da svoju egzistenciju tra`i u poljoprivrednoj proizvodnji, iako se time prije nisu bavili. Proizvodnjom jagodastog vo}a na vlastitom imanju mogu}e je zaposliti cijelu porodicu i stvoriti solidan materijalni efekat. Uslovi za masovnu proizvodnju maline, jagode i kupine su: postojanje dobrog zemlji{ta, radne snage, organizovanog otkupa, stru~ne slu`be, blizine preradnog kapaciteta i siguran plasman na Broj 14 – Strana 170 SLU@BENE NOVINE KANTONA SARAJEVO doma}em i evropskom tr`i{tu. Firme "Klas" i "Interkamp" pogodni su partneri za ove poslove, jer samo siguran otkup, kreditiranje proizvodnje i stru~na pomo} mogu i na ovim prostorima pokrenuti ovu profitabilnu proizvodnju. Iako su zemlji{ni kapaciteti za ozbiljniju vo}arsku proizvodnju u Op}ini Vogo{}a skromni, ipak se sa primjenom nekoliko mjera mo`e dosta posti}i i u grani poljoprivredne proizvodnje u narednom periodu. 9.4 Uzgoj povr}a - Zna~aj povr}a Povrtlarstvo omogu}uje intenzivno kori{tenje zemlji{ta i sistema za navodnjavanje putem smjenjivanja dvije do tri vrste u toku godine, na istoj povr{ini ili zatvorenom prostoru. Specifi~nosti velikog broja povrtnih kultura omogu}uje i proizvodnju hrane i u nepovoljnim zemlji{nim i klimatskim uslovima, koriste}i razli~ite na~ine i sisteme proizvodnje, kao {to su za{ti}eni prostori i sl. Njivska proizvodnja povr}a mo`e da ima veliki dohodak. Ostaci povr}a predstavljaju jeftinu i kvalitetnu sto~nu hranu visoke energetske i ukupne biolo{ke vrijednosti. Od velike va`nosti je povezanost povrtne i sto~arske proizvodnje. Intenzivno povrtlarstvo vezano je za kori{tenje stajnjaka kao organskog |ubriva i kao bioenergetskog materijala za zagrijavanje za{ti}enog prostora, a biljni ostaci povr}a zna~ajni su za |ubrenje i kao izvor mineralnih materija. Bogatstvo hranjivih i za{titnih materija ~ini povr}e zna~ajnim u ishrani ljudi. Povr}e u ishrani osigurava oko 12% energetske vrijednosti ~ovjekovog dnevnog obroka. Ni`a energetska vrijednost uvjetovana je manjim sadr`ajem suhe tvari materije (3,5-30%), odnosno manjim sadr`ajem masti, bjelan~evina i ugljenih hidrata u odnosu na hranu `ivotinjskog porijekla ili zrnastih kultura. - Na~in proizvodnje povr}a Razvoj u proizvodnji povr}a na Op}ini Vogo{}a uvjetovan je biolo{kim karakteristikama vrste, agroekolo{kim i ekonomskim ~iniocima. Sve ove osobine omogu}uju gajenje pojedinih vrsta i uz agroekolo{ke uslove odre|uju na~in proizvodnje. Ekonomski ~inioci uvjetuju nivo ulaganja i odre|uju intenzitet proizvodnje. Proizvodnja povr}a na Op}ini Vogo{}a ima sve karakteristike proizvodnje u svijetu, a to po zastupljenosti proizvodnje na otvorenom prostoru, u ba{ti i njivi, i u za{ti}enom prostoru. A. Rana proljetna proizvodnja povr}a na Op}ini se zasniva u martu (salata, luk, {pinat, mrkva, per{un, gra{ak) direktnom sjetvom u ba{ti i na njivi. Povr}e iz rane proizvodnje namijejeno je za svje`u potro{nju. B. Srednje rana, odnosno srednje kasna (ljetna) proizvodnja povr}a je rasprostranjenija na Op}ini. Povr}e je naj~e{}e namijenjeno u potro{nji u svje`em stanju. Osnovu, ~ini proizvodnja rasada u za{ti~enom prostoru (plastenici) i sadnja na otvorenom polju. C. Kasna (jesenja) proizvodnja povr}a malo je zastupljena na Op}ini. Namijenjena je za doma}instvo, a dijelom i tr`ne kapacitete. Povr}e se naj~e{}e proizvodi direktno iz sjemena ili iz kasnog rasada, i to u uslovima navodjavanja, bez ili sa primjenom mehanizacije. To povr}e je ~esto druga kultura na istom zemlji{tu (kupus, krastavac, grah mahunarke), {to omogu}uje intenzivno kori{}enje zemlji{ta i rentabilniju proizvodnju. Ba{tenska proizvodnja povr}a na Op}ini je uglavnom zastupljena na malim povr{inama, na rubnim mjesnim zajednicama, a gaje se vrste povr}a namijenjene za potro{nju u vlastitom doma}instvu ili za lokalno tr`i{te. Ba{tenska proizvodnja je zna~ajna radi zahtijeva za pove}anjem broja radne snage (grah mahunar, gra{ak, krastavac i sl.). Ovo je intenzivni na~in proizvodnje povr}a sa smjenom 2-3 vrste u toku godine, uz uzgoj sorti prikladnih za ru~no branje. Dobrom organizacijom ono postaje i zna~ajna robna proizvodnja. ^etvrtak, 13. aprila 2017. 9.5. Proizvodnja povr}a u za{ti}enom prostoru (plasteni~ka proizvodnja) Ovo je najintenzivniji oblik proizvodnje povr}a. Uzgoj u kontrolisanim uslovima odvija se u vrijeme kada klima ne omogu}uje uzgoj povr}a na otvorenom polju. Kod nas je to proizvodnja u toku ranog prolje}a u toku jeseni i zime. Proizvodnju u za{ti}enom prostoru karakterizira ve}a investiciona ulaganja u objekte, opremu i ve}i broj kvalificirane radne snage. Pri ekonomi~nom izboru kulture za zagrijavanje, vremenski dobro planiranoj proizvodnji i uz dobru organizaciju, proizvodnja je rentabilna. Zna~aj proizvodnje u za{ti}enom prostoru je kontinuirano snabdjevanje tr`i{ta svje`im povr}em u toku godine, {to doprinosi pravilnoj ishrani stanovni{tva. Proizvodnju u za{ti}enom prostoru nu`no je usmjeriti u dva strate{ka pravca: 1. Niskim za{ti}enim prostorom: lijehama, niskim tunelima koji u osnovi slu`e za proizvodnju rasada, ali se mogu uspje{no koristiti i za proizvodnju povr}a i u periodu prolje}a i jeseni. 2. Visoko za{ti}enom prostoru: u plastenicima, gdje se povr}e naj~e{}e proizvodi i u cjelovitom ciklusu od sjetve, odnosno sadnje do berbe. U kontrolisanim uslovima uzgoja u za{ti}enom prostoru ostvaruju se visoki prinosi kvalitetnog povr}a. Proizvodnja povr}a u za{ti}enom prostoru na podru~ju Op}ine Vogo{}a je do unazad par godina bila nepoznanica, tek prije ne{to vi{e od desetak godina izgra|eni su prvi plastenici na ovom podru~ju. Op}ina Vogo{}a raspola`e veoma kvalitetnim lokalitetima za proizvodnju u plastenicima, to se prvenstveno odnosi na podru~ja Hotonja, Gore, Kobilje Glave, Gornje i Donje Jo{anice, Uglje{i}a i drugih naselja. Sva ova podru~ja karakteri{e usitnjen posjed od 200 do 1000 m2 obradive povr{ine po parceli. Ovako male povr{ine su nepovoljne za neku ve}u proizvodnju na otvorenom polju, ali su veoma pogodne za podizanje plastenika u kojima bi se proizvodilo povr}e, rasadi cvije}a ili jagode. Proizvodnja u plastenicima na podru~ju Vogo{}e bi se bitno razlikovala od ve}ine drugih plastenika na drugim terenima u BiH. Zbog hladnije klime na ovom podru~ju, proizvodnja bi se zasnivala na crnoj foliji u plasteniku. Pokrivanje zemlje crnom folijom osigurava zemlji{tu pogodniji toplinski i vodni re`im, zadr`ava bolju strukturu i plodnost tla, te uti~e na mikrobiolo{ke procese u tlu, zbog toga se pospje{uje cvijetanje i dozrijevanje plodova. Gnojivo se u pokrivenom dijelu bolje iskori{tava, smanjuje se ispiranje hranjiva, naro~ito azota, a topljivost fosfornih i kalijevih |ubriva je bolja. Pored navedenih prednosti va`no je znati da je proizvodnja na ovaj na~in znatno jednostavnija i jeftinija, nema ~upanja korova, plodovi su ~isti, bolje dozrijevaju. Za proizvodnju na foliji veoma su pogodne slijede}e kulture (paradajz, paprika, krastavac, salata, jagoda, kao i vi{e vrsta cvije}a.) Proizvodnju u zasti}enim prostorima (plastenicima) karakteri{u slijede}i parametri: - mogu}nost proizvodnje tokom cijele godine, - vansezonsko prispje}e proizvoda, - znatno lak{i plasman proizvoda, - 2-3 puta ve}i prinos po jedinici povr{ine, - visoka cijena proizvoda, - bolja iskori{tenost radne snage tokom godine, - smanjen uticaj spoljnih faktora, - znatno bolji kvalitet plodova. Dodatni razlozi koji opravdavaju organizovanje proizvodnje u za{ti}enom prostoru na podru~ju Op}ine Vogo{}a jesu neposredna blizina tr`ista, dosta veliki broj ugostiteljskih objekata koji su veliki potro{a~i ovih proizvoda tokom cijele godine. Proizvodnja u plastenicima zahtjeva dosta visok nivo znanja iz ove oblasti, te je neophodno paralelno sa izgradnjom plastenika vr{iti edukaciju novih proizvo|a~a kako bi {to br`e i kvalitetnije ovladali ovom problematikom. U narednom periodu na podru~ju Vogo{}e trebalo bi podi}i jo{ jedan ve}i broj plastenika povr{ine od 100-300 m2. Do 2022. godine ova ^etvrtak, 13. aprila 2017. SLU@BENE NOVINE KANTONA SARAJEVO proizvodnja bi trebala da se pro{iri na 3,0 ha, {to bi bila zna~ajna proizvodnja za ovo podru~je. U odnosu na proizvodnju povr}a, cvije}e daje daleko ve}i prihod ali zahtijeva daleko ve}e znanje u ovoj oblasti. Op}ina Vogo{}a na njenim rubnim prostorima ima uslove za prelazak na ekolo{ku poljoprivredu. U okviru ekolo{ke poljoprivrede obavezno je po{tivanje svih preduslova za optimalnu i ekonomi~nu proizvodnju, kao {to su izbor mjesta i na~ina uzgoja u odgovaraju}im agroekolo{kim uslovima, udaljenost od zaga|iva~a i intenzivnih saobra}ajnica, stalna kontrola plodnosti zemlji{ta, kontaminacije zemlji{ta, vode i vazduha, bilans vode i energije, ravnote`a biljne i sto~arske proizvodnje, kori{tenje organskih |ubriva i primjena integralne i biolo{ke za{tite bilja, te i stalna kontrola gotovih proizvoda. Razvoj ekolo{ke proizvodnje povr}a obuhvata: 1. Revatilizaciju sada{njih na~ina uzgoja povr}a, 2. Integralnu proizvodnju, 3. Uzgoj na principima biolo{ke proizvodnje, koja }e razvojem bio-tehnologije prerasti u nove biotehnolo{ke metode uzgoja {to osigurava kvalitet, zdravstvenu ispravnost i za{titu `ivotne sredine. Revitalizacija sada{njih tehnologija uzgoja odnosi se na ponovno uvo|enje osnovnih agrotehni~kih mjera, kao {to su organska |ubriva, kontrola plodnosti zemlji{ta i |ubrenje na toj bazi, izbor manje toksi~nih pesticida i primjena odgovaraju}ih tehnika i oru|a. To je u su{tini kontrolisana konvencionalna proizvodnja. U integralnoj proizvodnji sve metode uzgoja su optimalne i me|usobno prilago|ene, u ~emu posebno mjesto imaju rezultati biotehnologija (nova sorta, organska, mikrobiolo{ka, i mineralna |ubriva, biolo{ka sredstva za za{titu bilja). Za svaki tip proizvodnje pravi se odgovaraju}a tehnologija uz po{tovanje op{tih smjernica proizvodnje. U okviru toga zna~ajno mjesto imaju organska |ubriva, uzgoj biljaka fitocidnih svojstava, pa i primjena integralne i biolo{ke za{tite protiv parazita, {teto~ina i korova. Biolo{ka (organska) proizvodnja podrazumijeva primjenu organskih |ubriva (uz neka mineralna) i biolo{ka sredstva za za{titu (uz neka hemijska), kao i primjenu svih agrotehni~kih mjera sa izra`enim ekolo{kim predznakom. Prelaz na biolo{ku proizvodnju je postepen i ovisi od stepena kontaminacije agroekosistema. Programom proizvodnje povr}a na Op}ini Vogo{}a predvi|a se uposliti novih 50 radnika. Ova uposlenost temelji se na pove}anju povr{ina pod povr}em do 2022. godine, a odnosi se na zemlji{te koje je neobra|eno i zapu{teno. Upotrebom i primjenom tehnolo{kih dostignu}a u proizvodnji povr}a kao i izborom sorti najprikladnijih za ovo podru~je, do}i }e do pove}anja prinosa po hektaru. Ovo omogu}uje i ve}u uposlenost radnika na berbi-skidanju povr}a sa parcele, klasiranju, pakovanju za tr`i{te. 9.6 P~elarstvo Op}ina Vogo{}a sa izvanrednim prirodnim uslovima, povoljnom klimom, bogatstvom medonosnog potencijala pru`a idealne uslove da se u narednom periodu organizira profitabilna proizvodnja meda i ostalih p~elinjih prozvoda i uklju~i ve}i broj nezaposlenih u ovu proizvodnju. Treba ista}i da se p~elarstvom veoma uspje{no mogu baviti i invalidna lica. Uklju~ivanje ratnih vojnih invalida u p~elarsku proizvodnju zahtijeva odgovaraju}u stru~nu obuku za savremeno p~elarenje, obzirom da je dobra obu~enost osnovni preduslov za proizvodnju od 20-30 kg meda po jednom p~elinjem dru{tvu. Zna~ajne povr{ine livada i pa{njaka obrasli {umskim rastinjem, obilje vo}nih vrsta, trava predstavlja kvalitetan resurs medonosnog bilja koji omogu}ava znatno ve}i broj proizvodnih ko{nica u odnosu na postoje}e stanje. Dugogodi{njim pra}enjem na podru~ju Op}ine Vogo{}a u jednom odre|enom vremenskom periodu utvr|eno je da je bilo godina sa nadprosje~nim prinosom i godina kada je prinos meda prosje~an. Broj 14 – Strana 171 Proizvodni modeli Proizvodni modeli su koncipirani na bazi izuzetno povoljnih agroekolo{kih uslova cjelokupnog podru~ja Op}ine Vogo{}a koje ima sve preduslove za proizvodnju ekolo{ki ~istog meda i interesa proizvo|a~a koji bi se opredijelili za bavljenje p~elarstvom kao osnovnom djelatno{}u i proizvo|a~a sa kombinovanom proizvodnjom p~elarstvo - vo}e i povr}e. 9.7. Sto~arska proizvodnja Zna~aj sto~arstva Sto~arstvo ima vi{estruki zna~aj za ukupnu ekonomiju. Taj zna~aj proizilazi iz sljede}eg: 1. Sto~arstvo oplemenjuje biljne proizvode niske hranidbene vrijednosti u visokovrijednoj ljudskoj hrani. 2. Dobro razvijena sto~arska proizvodnja ~ini 60-70 % ukupne primarne poljoprivredne proizvodnje. 3. Sto~arstvo zapo{ljava kontinuirano u toku cijele godine, radnu snagu sa poljoprivrednog gazdinstvom i tako znatno pove}ava ukupni dohodak gazdinstva. 4. Sto~arska proizvodnja, a u specifi~nim uslovima Op}ine Vogo{}a (reljef, nagibi, struktura zemlji{ta itd.) na najve}em dijelu Op}ine, prakti~no je jedini na~in kori{tenja zemlji{ta kao poljoprivrednih resursa. 5. U skladu sa prethodnim, sto~arstvo je osnovni uslov za demografsku pokrivenost prostora koji ostaje demografski pust bez ove proizvodnje. Jasno je da je za Op}inu Vogo{}a od vitalnog zna~aja zaustaviti daljnju degradaciju sto~arske proizvodnje, te u~initi sve za preobra`enje negativnog trenda u ovoj oblasti u pravcu razvoja. Tr`i{te za sto~arske proizvode Ovo je bitan razvojni ~inilac za sto~arsku proizvodnju. Iako postoje veliki deficiti svih zna~ajnih poljoprivrednih i sto~arskih proizvoda, zbog lo{eg carinskog re`ima, sto~arima je ote`ano plasirati neke va`nije proizvode, kao {to je mlijeko i njegove prera|evine. Danas se u trgovinama prodaje vi{e od 50 % mlijeka i prera|evina iz uvoza. Otkup mlijeka u F BiH godinama je stagnirao, a primjetan je pozitivan trend zahvaljuju}i pove}anju premije za mlijeko. Do sada, na podru~ju Vogo{}e, je bio lo{e organziran otkup mlijeka, ali je u prethodnim godinama po~elo sa organizovanijim otkupom putem PZ "Agrar", odnosno O.P.Z. "Vogomilk" i sarajevske mljekare "Milkos", {to je u velikoj mjeri doprinijelo ve}em i boljem razvoju govedarstva u Op}ini. Ov~arska proizvodnja je u ne{to povoljnijem polo`aju, kad je rije~ o plasmanu, u odnosu na govedarstvo. Ov~arski proizvodi, naime, zbog svog kvaliteta nemaju stranu konkurenciju. Tr`i{te za janjad i ov~ije proizvode postoji i plasman nije ve}i ograni~avaju}i faktor. Peradarska proizvodnja u BiH se brzo obnavljala poslije rata zahvaljuju}i biolo{kim karakteristikama peradi (brza reprodukacija, podjela rada na pojedine faze, mogu}nost "industrijalizacije", proizvodnje u urbaniziranom ambijentu, za razliku od ov~arstva). Treba ista}i i relativno dobru carinsku za{titu za ovu proizvodnju. Plasman za brojlere je osiguran putem specijaliziranih klaonica za perad, sa kojima potencijalni investitor treba da stupi u kontakt. Prirodni resursi za razvoj sto~arstva Op}ine Vogo{}a U prirodne resurse ubrajamo zemlji{te i klimu. Op}ina Vogo{}a posjeduje slijede}e zemlji{ne povr{ine za sto~arstvo: Red. br. 1. 2. 3. 4. Kategorija kori{tenja zemlji{ta Oranice i ba{}e Vo}njaci Vinogradi Livade Povr{ina ha 830 638 969 SLU@BENE NOVINE KANTONA SARAJEVO Broj 14 – Strana 172 5. 6. 7. Pa{njaci [umsko zemlji{te Neplodno zemlji{te 210 3935 585 (Podaci uzeti iz katastra nekretnina Op}ine Vogo{}a) Karakteristike pa{njaka. Rije~ je uglavnom o degradiranim pa{njacima na velikim nagibima, sa plitkim slojem plodnog zemlji{ta. Zbog toga, a i zbog ~esto su{nog ljetnog perioda, prinosi ovih pa{njaka su vrlo niski (prera~unato u sijeno). Mogu}nost boljeg kori{tenja livada i pa{njaka Da bi se pove}ao proizvodni potencijal livada i pa{njaka potrebno je primijeniti poznate agromeliracione, odnosno agrotehni~ke mjere u gazdovanju sa njima. Ove mjere mogu}e je implementirati na gazdinstvima pojedinih sto~ara koji budu ozbiljnije zainteresirani za intenziviranje sto~arske proizvodnje. To su u prvom redu odnosi na budu}e vlasnike stoke sa 3 i vi{e krava te ve}ih stada ovaca. Ovdje }emo ukratko navesti neke od pomenutih mjera: Livade - razbacivanje vje{ta~kog |ubriva rano na prolje}e (tj. prije po~etka vegetacije), - prehranjivanje vje{ta~kim |ubrivom nakon prvog otkosa, - drljanje (prije vegetacije), - rana ko{nja (u momentu klasanja trava, odnosno po~etka cvjetanja djeteline), ~ime se daje {ansa drugom otkosu, te dobije sijeno boljeg kvaliteta. Pa{njaci: - uni{tavanje korova, - napasanje itd. Navedenim mjerama prinosi sa livada mogu se udvostru~iti uz promjenu botani~kog sastava u korist kvalitetnijih biljaka. Strate{ka opredjeljenja u sto~arstvu - neophodne mjere I. Ciljevi 1. Maximalno iskori{tavanje prirodnih resursa (zemlji{ta) i ljudskih potencijala 2. Stvaranje robnih proizvo|a~a u sto~arstvu, 3. Tehni~ko-tehnolo{ka transformacija sto~arstva kako bi postala konkurentna na tr`i{tu, 4. Zapo{ljavanje dijela seoske populacije i usporavanje transfera stanovni{tva sa selu. II. Pretpostavke razvoja 1. Bolji agroekonomski ambijent (poticaji, za{tita), 2. Dostupan kapital, 3. Zainteresirani farmeri, 4. Osiguran plasman proizvoda. O ovim ~iniocima razvoja bilo je rije~i u prethodnim poglavljima. Za sada se ne mogu o~ekivati bitnije promjene u agroekonomskom ambijentu. Te promjene mogu se o~ekivati u domenu potsticaja. Kad je rije~ o dostupnom kapitalu i dalje se o~ekuje usmjeravanje op}inskih sredstava za ove namjene. Tako|er se o~ekuje i pove}anje otkupa mlijeka. Plasman u ov~arstvu nije ve}i problem. Sli~na je situacija i sa peradarstvom. Prema podacima nadle`ne Slu`be Op}ine, postoji zainteresiranost za ovu granu. III. Strate{ka opredjeljenja Iz analize razvojnih ~inilaca za sto~arstvo Op}ine Vogo{}a name}u se slijede}a strate{ka opredjeljenja: - uzgoj krupne stoke - ov~arska proizvodnja, - proizvodnja mlijeka. ^etvrtak, 13. aprila 2017. Ove tri proizvodnje aktiviraju prirodne resurse i mogu radno anga`ovati ve}i broj nezaposlenog stanovni{tva i dati mu mogu}nost da obezbjedi sredstva za egzistenciju. Definisanje strate{kih opredjeljenja podrazumijeva aktivan odnos Op}ine prema tim proizvodnjama i to kroz finansijske (stimulativne) i druge mjere koje su u njenom domenu. Druge sto~arske proizvodnje (peradarstvo) su od sekundarnog zna~aja. One }e imati razvijenu {ansu u mjeri u kojoj to dozvoljavaju uslovi na tr`i{tu, a kad je rije~ o peradarstvu (podrazumijeva se krupna robna proizvodnja), i od spremnosti potencijalnih poduzetnika da investiraju u ovu granu i prihvate rizike tr`i{ta. Iz krmnog bilansa vidljivo je da krmna baza omogu}uje dr`anje znatno ve}eg broja stoke u odnosu na sada{nje stanje. Plasman janjadi je tako|er orijentisan na podru~je Vogo{}e i Sarajeva. Ostaje problem kreditiranja u objekte i stoku. Realan razvojni cilj u ovoj grani je pove}anje broja grla krupne stoke, a s tim u vezi i pove}anje koli~ine isporu~enog kravljeg mlijeka, kao i porast broja rasplodnih ovaca kao i uve}an broj gazdinstava koja dr`e stoku. Razvojni ciljevi u proizvodnji mlijeka Na podru~ju Op}ine Vogo{}a evidentirano je 2076 goveda, od ~ega 1403 krava i steonih junica. Ve}inom se radi o gazdinstvima sa jednom do tri krave. Naturalni karakter proizvodnje uzrokuje i njenu ekstenzivnost u proizvodno-tehnolo{kom smislu, {to zna~i da je organizirani otkup mlijeka uslov njezine pasminske i tehnolo{ke transformacije. Tehni~ko-tehnolo{ka transformacija u uslovima Op}ine Vogo{}a podrazumijeva: a) Koncentraciju proizvodnje na farmama od 3-5 i vi{e krava, b) Izmjena - konsolidacija pasminskog sastava goveda u skladu sa zemlji{nim i klimatskim karakteristikama terena, c) Intenziviranje proizvodnje sto~ne hrane (meliorizacija livada, vje{ta~ke livade itd.) i pobolj{anje njenog kvaliteta kroz izmjene u rokovima ko{nje i na~in spremanja, d) Obezbje|enje potrebne opreme za rad na farmama (spremanje sijena, strojna mu`a stoke na farmama sa 4 i vi{e krava, zajedni~ka mehanizacija za obradu zemlje), e) Kvalitetna oplodnja krava u skladu sa uzgojnim programom u cilju realizacije uzgojnih ciljeva, f) Instaliranje nekoliko manjih laktofrizera (od 200-300 l). Realan razvojni cilj do 2022. godine (tj. za kraj petogodi{njeg perioda) je osposobljavanje 20-30 farmi za robnu proizvodnju mlijeka, sa 30-80 krava. Tr`ni vi{ak mlijeka na ovim farmama iznosi}e po kravi 2000 l/god, odnosno (mlijeko za telad i za potrebu doma}instva nije ura~unato). Ovome treba dodati jo{ mlijeko koje se mo`e oktupiti od vlasnika koji dr`e 1-2 krave kakvih ima jo{ nekoliko stotina. Ova koli~ina mo`e se procijeniti na oko 150.000 l/god. Realna procjena je da }e dnevno mo}i otkupljivati oko 1.500 l mlijeka. Intenzivnija proizvodnja mlijeka mo`e se planirati i realizirati u svim dijelovima Op}ine, tj. tamo gdje postoje uslovi za intenzivniju proizvodnju krme, dobri putevi i relativno urbanizirani i prihvatljivi uslovi za `ivot. S obzirom da na Op}ini nema uslova za ve}e specijalizirane mlije~ne farme, koje bi mogle obezbijediti dohodak na farmama, ova proizvodnja bi}e samo jedan od segmenata u proizvodnji na gazdinstvu. Ukoliko je to glavna proizvodnja, kao dopunska jo{ mo`e biti proizvodnja povr}a (farma ima potreban stajnjak) ili vo}a itd. Ov~arstvo Ov~arstvo se na teritoriji na{e Op}ine razvija br`e od drugih grana sto~arstva. Razlog je br`e pove}anje broja grla u stadu jer se godi{nje dobije ve}i broj jagnjadi koja se ~uvaju za uzgoj i priplod. Mu`a ovaca i proizvodnja mlije~nih prera|evina pretpostavlja anga`man ~itave porodice ili upo{ljavanje ve}eg broja ljudi koji bi se anga`ovali za rad u ov~arniku. Danas se obi~no kombinira dr`anje ovaca i muznih krava, te se proces ^etvrtak, 13. aprila 2017. SLU@BENE NOVINE KANTONA SARAJEVO proizvodnje mlijeka (i prera|evina) vr{i prakti~no preko cijele godine. Tamo gdje vlasnici ovaca nisu spremni za mu`u ovaca, potrebno je intenzivirati proizvodnju jagnjadi i razbiti tzv. sezonsku reprodukciju da bi se dobila 3 jagnjenja u 2 godine po ovci. Ovo se posti`e intenzivnijom ishranom ovaca nakon zalu~enja jagnjadi i to nekim koncentratnim krmivom (`ito), {to izaziva pojavu ponovne reprodukcije. Na ovaj na~in izbjegava se visoka sezonska ponuda jagnjadi, te se osigurava ravnomjernija ponuda u toku cijele godine, {to se podudara sa potrebama tr`i{ta. Ovakvu praksu primjenjuju ov~ari na Bjela{nici, tempiraju}i tako janjenje i iskori{tavaju}i bolje biolo{ki kapacitet ovaca. Peradarstvo Ovo je grana koja nema direktnu vezu sa prirodnim resursima Op}ine Vogo{}a. Peradarstvo (ono "industrijsko" tj. na ve}im proizvodnim jedinicama) ovisi isklju~ivo o nabavci hrane biolo{ke supstance sa strane. Ona zato ne mo`e biti strate{ko opredjeljenje Op}ine. Treba ga prepustiti poduzetnicima koji ulaze u ovaj biznis na bazi vlastite procjene. Op}ina mo`e pomo}i ovim poduzetnicima na taj na~in {to }e im omogu}iti dobijanje gra|evinske dozvole. U peradarstvu treba sa jo{ jednom ve}om peradarskom farmom osigurati proizvodnju jaja za Op}inu Vogo{}a i grad Sarajevo. 10. EDUKACIJA, CILJEVI I NA^IN PROVO\ENJA Osnovni ciljevi edukacije u provo|enju strategije razvoja poljoprivrede u Op}ini Vogo{}a trebaju biti: - Razvijanje svijesti gra|ana o zna~aju poljoprivrede i mogu}nostima njenog razvoja u Op}ini Vogo{}a; - Osposobljavanje {to ve}eg broja stanovnika, a naro~ito mladih budu}ih poljoprivrednih proizvo|a~a, za bavljenje poljoprivrednom proizvodnjom kroz sticanje znanja, vje{tina i navika; - Razbijanje ustaljenih stereotipa da je poljoprivreda i proizvodnja hrane isklju~ivo seoska grana privrede i mjenjanje ovakvog pristupa kroz razvijanje interesa gradskog stanovni{ta za bavljenje ovom granom privrede i ulaganja u nju; - Razvijanje svijesti o prednostima kooperativnog udru`ivanja poljoprivrednih proizvo|a~a u poljoprivredne zadruge na nivou Op}ine Vogo{}a, Kantona Sarajevo i Federacije BiH - Sticanje znanja o ekolo{koj poljoprivredi odnosno proizvodnji hrane Na~ini provo|enja edukacije - Kroz odgojno-obrazovne ustanove 1. Uklju~ivanje mladih kroz programe vannastavnih aktivnosti u rad sekcija (povrtlarske, cvje}arske i sl.) 2. Podizanje manjih oglednih parcela u okviru {kolskih prostora u cilju sticanja elementarnih znanja u~enika o poljoprivrednoj proizvodnji - Kroz sredstva javnog informisanja (RTV, {tampa, internet) 1. Emitovanje edukativnih emisija na lokalnoj televiziji 2. Afirmisanje naprednih poljoprivrednih proizvo|a~a putem sredstava informisanja u cilju promovisanja savremenih dostignu}a u poljoprivrednoj proizvodnji - Organizovanje predavanja, seminara, studijskih putovanja, sajmova, izrada informativnog biltena i sli~no u saradnji sa nadle`nom op}inskom slu`bom, fakultetom, institutom i drugim relevantnim institucijama. 11. U^ESNICI I MJERE STRATEGIJE Strategija je izra|ena u namjeri da postane dokument srednjoro~nog razvoja poljoprivrede u Op}ini Vogo{}a. Ona je Broj 14 – Strana 173 izra|ena kao globalna strate{ka orijentacija. U svim konkretno navedenim proizvodnim granama definisani su razvojni ciljevi iz kojih se mogu pojedina~no elaborirati pojedini projekti. Bilans proizvodnje hrane u ovom momentu pokazuje veliki nedostatak osnovnih `ivotnih namirnica. Ovaj negativni bilans u nekim proizvodima se ne}e nadoknaditi u planskoj realizaciji ove strategije. Me|utim, u mnogim osnovnim primarnim proizvodima ovaj deficit }e se zna~ajno nadoknaditi. ULOGA UDRU@ENJA POLJOPRIVREDNIKA Udru`enje poljoprivrednika ima savjetodavnu i edukativnu ulogu i predstavlja prvu sponu malog poljoprivrednog proizvo|a~a sa svim relevantnim institucijama i organizacijama u okru`enju. Cilj i uloga Udru`enja poljoprivrednika jeste da unaprijedi poljoprivrednu proizvodnju, edukuje proizvo|a~e, pokusa rije{iti problem plasmana, kao i da utice na agrarnu politiku kako na op}inskom tako i na ve}im nivoima vlasti. Udru`enje poljoprivrednika Vogo{}a dalo je veliki doprinos kada je u pitanju razvoj poljoprivrede na podru~ju Op}ine Vogo{}a. Kontinuiranom saradnjom, razmjenom informacija i radom Udru`enja, postigla se bolja koordinacija izme|u samih poljoprivrednih proizvo|a~a i nadle`ne op}inske Slu`be. Rad sekcija u okviru Udru`enja pribli`io je Op}ini problematiku, odnosno stanje u skoro svim segmentima poljoprivredne proizvodnje, tako da se istim moglo pristupiti sa mnogo vi{e pa`nje. Naro~it doprinos ovo Udru`enje daje pri realizaciji mnogobrojnih projekta koji su najbolji i najefikasniji na~in da se pomogne poljoprivrednim proizvo|a~ima. 12. PRIJEDLOG MJERA I AKTIVNOSTI ZA REALIZACIJU PROJEKATA Nosilac aktivnosti 1. Prezentacija i poja{njene projekta Nadle`na Slu`ba putem lokalnih sredstava informiu Op}ini Vogo{}a sanja: lokalna TV, radio i informaRTV Vogo{}a tivni bilten ROK: kontinuirano tokom godine Nadle`na Slu`ba 2. Detaljno upoznavanje poljoprivred- u Op}ini Vogo{}a, nika o strate{kim pravcima, investi- Udru`enje poljocionim ulaganjima, proizvodnim privrednika Vogo{}a tro{kovima i profitu ROK: kontinuirano tokom godine 3. Pisana stru~na uputstva ili manje Poljoprivredni bro{ure o tehnologiji proizvodnje u fakultet i navedenim segmentima Poljoprivredni ROK: jednom godi{nje institut 4. Materijalno osposobljavanje OPZ Kanton Sarajevo i "Vogomilk" i Veterinarske stanice Op}ina Vogo{}a Vogo{}a ROK: kontinuirano tokom godine 5. Ugovaranje proizvodnje sa Op}ina Vogo{}a i poljoprivrednicima Udru`enje poljoprivrednika ROK: kontinuirano tokom godine 6. Izrada proizvodne {eme sa Poljoprivredni agrotehni~kim mjerama institut Sarajevo ROK: jednom godi{nje 7. Izrada izvedbenih investicionih Op}inska slu`ba projekata po segmentima Poljoprivredni institut ROK: jednom godi{nje po segmentima 8. Obezbje|enje povoljnih kreditnih Slu`ba op}ine, Poljosredstava (sredstva Zavoda za privredni institut zapo{ljavanje itd.) JU Zavod za zapo{ljavanje KS ROK: kontinuirano tokom godine Broj 14 – Strana 174 SLU@BENE NOVINE KANTONA SARAJEVO 9. Uspostavljanje isturenog punkta OPZ "Vogomilk" za prikupljanje mlijeka ROK: kontinuirano tokom godine 10. Organiziranje stru~ne obuke Op}inska slu`ba ROK: kontinuirano tokom godine Poljoprivredni institut 13. ZAKLJU^AK Porast potra`nje hrane u poslijeratnom periodu nije bilo pra}eno odgovaraju}im aktivnostima u poljoprivredi koje su isklju~ivo bile uvjetovane sa nivoa F BiH i BiH u cjelini. Aktivnosti sa op}inskog nivoa bile su izra`ene i sigurno su dominirale kao jedan od starte{kih razvojnih segmenata Op}ine. Svoje zahtjeve pozicionirane u ovoj strategiji u cilju proizvodne orjetacije, prostora i sredstava, proizvodnja hrane defini{e u vidu zaklju~aka koji treba da se uzmu u obzir u svim prioritetima, a posebno u dugoro~nom programu razvoja Op}ine Vogo{}a. Zaklju~ci se odnose na ciljeve, pravce, sredstva i organizaciju koje je ponudila ova strategija. Ciljevi Izbor proizvodnji koje na podru~ju Op}ine Vogo{}a pokazuju komparativnu prednost u odnosu na proizvode iz drugih podru~ja. Koliko je mogu}e po{tovati projiciranu orijentaciju i umanjiti nedostatak osnovnih `ivotnih namirnica za lokalne potrebe. Prioriteti ulaganja odnose se na robnu specijalisti~ku i mje{ovitu proizvodnju u pravcu beskamatnog kreditiranja i subvencija, a posebno na o~uvanju zemlji{ta i manjim dijelom pozicioniranog navodnjavanja. Pravci Izvr{iti transformaciju naturalne i dezorjentisane poljoprivredne proizvodnje (proizvo|a~a) u robnu specijalisti~ku i mje{ovitu proizvodnju za poznato tr`i{te. Dalji pravci razvoja odnose se na razvoj sto~arstva prvenstveno krupne stoke i proizvodnje mlijeka zbog postojanja otkupne stanice mlijeka u sastavu OPZ "Vogomilk", kao i prodaja mlijeka Sarajevskoj mljekari "Milkos" i drugim otkupnim stanicama, zatim uzgoj sitne stoke (ovce), proizvodnja povr}a u plastenicima i na otvorenom prostoru, vo}arstvo i p~elarstvo. Potrebno je kontinuirano raditi na pove}anju broja organizovanih edukacija iz svih oblasti poljoprvrede, inovacija i samoorganizovanja, kreiranju sistema za prenos znanja i inovacija uz obezbje|ivanje adekvatnog finansiranja primjenjenih istra`ivanja u poljoprivrednoj proizvodnji i ruralnom razvoju. Sredstva Osnovni faktori i programirane proizvodnje hrane zemlji{te, voda, energija, finansijska sredstva ovom Strategijom su ozna~eni i bilansirani. Zemlji{te je pozicionirano u vidu agrozona, sredstva po prioritetima odre|ivat }e op}inske strukture u saradnji sa poljoprivrednim institucijama. Ostalo Niska produktivnost i visoki tro{kovi proizvodnje mogu biti savladani samo na principu robne proizvodnje uz primjenu savremenih tehnologija, podizanja nivoa znanja proizvo|a~a i kvalitetnijim upravljanjem. Poljoprivrednu proizvodnju treba temeljiti na komercijalnoj proizvodnji orijentiranoj odabranom tr`i{tu. Ulaskom BiH u WTO (svjetska trgovinska organizacija), te primjenom posebnih instrumenata spoljno - trgovinskog re`ima EU, sve mjere zasnovane na protekcionalizmu doma}e proizvodnje se elimini{u. Primarni poljoprivredni proizvod i njegovu prera|evinu sa podru~ja Op}ine Vogo{}a certificirati, a cjelokupnu Op}inu proglasiti ekolo{kim podru~jem. PRILOZI: 1. Organizacije ure|enja poljoprivrednih zemlji{ta 2. Modeli profitabilne proizvodnje ^etvrtak, 13. aprila 2017. 1. Organizacija ure|enja poljoprivrednih zemlji{ta ZEMLJI[TA Hidromeliorizacija (regulisanje vodnog re`ima u zemlji{tu) U prostoru: 1. Fundamentalni zahvati vodoorivrednog. u pravilu vi{enamjenskog karaktera, kojim se u dolinskim prostorima ostvaruju uslovi startnog za hidromelioracije tla. Treba ih regionalno rje{avati. To mogu biti: akumulacija regulacija vodotoka nasipi, obodni kanali, crpne stanice osnovna kanalska mre`a, odvodnja (dio), osnovna mre`a za navodnjavanje (dovod vode) Ulaganja u ovu kategoriju bi trebalo u cjelini obezbijediti iz sredstava dr`ave. 2. Detaljisti~ki zahvati na poljoprivrednom zemlji{tu, koji se, uz uslov postojanja fundamentalnih objekata mogu parcijalno rje{avati. neposrednih To mogu biti: kreditiranja. detaljna mre`a za odvodnju zemlji{tu" drena`nom ili otvorenim kanalima, nakon detaljna mre`a za navodnjavanje, oprema za ki{enje i dr. za{tita tla od erozije na nagibima, onaj Ulaganja u ovu kategoriju bi trebalo obezbijediti dijelom iz sredstava dr`ave, a dijelom iz sredstava neposrednih korisnika, uz povoljnije uslove kreditiranja. Ostale mjere urede Na zemlji{tu: Zavisno od tipa, posjedovnih odnosa, stepena razvoja poljoprivredne proizvodnje, na~ina kori{}enja i stanja zemlji{ta, to mogu biti: - kr~enje, - ~i{}enje - ravnanje - tabliranje - komasacija - arondacija - organizacija teritorije, - vjetrobrani (pojasevi) U zemlji{tu: - kalcizacija, - fertilizacija - meliorativno (invensticiono) |ubrenje - humizacija, - produbljivanje oranice (meliorativno oranje), - rekultivacija Ulaganja u ovu kategoriju trebalo bi obezbje|ivati iz sredstava korisnika uz povoljnije uslove Efekti ulaganja pod stavkom "u (agromelioracije) evidentni su tek du`eg vremenskog perioda. Tro{kove rekultivacije treba da snosi koji je o{tetio poljoprivredno zemlji{te. U toku su aktivnosti na revitalizaciji, obnovi i razvoju u skoro svim sektorima privrednih i neprivrednih djelatnosti i na svim nivoima organizacije dr`ave i dru{tva na podru~ju Bosne i Hercegovine. Te se aktivnosti odvijaju i u sektoru hrane op}enito, a posebno u poljoprivredi, kao izuzetno va`nog sektora. Osnovna proizvodna i organizaciona jedinica u poljoprivredi na podru~ju Op}ine Vogo{}a jeste privatno poljoprivredno imanje (gazdinstvo, gospodarstvo). Mnoga od tih imanja iza{la su iz rata sa poru{enim ili spaljenim stambenim zgradama i ^etvrtak, 13. aprila 2017. SLU@BENE NOVINE KANTONA SARAJEVO poljoprivrednim objektima, bez stoke i poljoprivredne opreme. Jednom rije~ju, njihovo se tada{nje stanje mo`e ozna~iti kao nulto. Malo je ili nedovoljno podataka i informacija o rezultatima dosada{njih aktivnosti na revitalizaciji i obnovi tih imanja. Me|utim, ne mo`emo se oteti utisku da se dosta toga odvija stihijski. Imanja su prepu{tena sama sebi, jer dodjelom jedne ili dvije krave ili desetak ovaca problem privatnih poljoprivrednih imanja nije rije{en, jer to nije dovoljno ni za puko pre`ivljavanje. Nasuprot stihiji, `elimo ukazati na pravi redoslijed pojedinih aktivnosti, koje se trebaju odvijati u 4 faze koje slijede jedna drugu. Te se faze ogledaju u: PLANIRANJU® PRIPREMI® REALIZACIJI®KONTROLI Ni jedna od tih faza ne mo`e se preskakati, ali se pojedine faze mogu ubrzati, ovisno od lokalnih i konkretnih prilika i okolnosti i raspolo`ivih finansijskih sredstava. Kada se radi o poljoprivredi treba posebno ista}i da je razvoj poljoprivrede dugotrajan i spor proces. U vezi procesa revitalizacije, obnove i razvoja poljoprivrede, potrebno je ista}i da i revitalizacija i obnova moraju biti u funkciji razvoja i moraju i}i zajedno. Bila bi neoprostiva gre{ka i proma{aj ako se pojedina privatna poljoprivredna imanja, koja su u svakom pogledu zastarjela i prevazi|ena, revitaliziraju i obnavljaju na taj na~in da se samo dovedu u prvobitno stanje. Ako bi se ljudski rad i finansijska sredstva ulo`ili u staru, u me|uvremenu prevazi|enu tehnologiju, opremu i proizvodnu strukturu uop}e, revitalizaciju i obnovu ne bi trebali ni zapo~injati. Na toj osnovi nema kvalitetnog razvoja, bolje re~eno nema nikakvog razvoja, a razvoj predstavlja glavnu `ivotnu snagu u svakoj zdravoj privredi i u svakom dru{tvu koje te`i naprijed. Nesposobnost za razvoj vodi u stagnaciju, a stagnacija u nazadovanje, a nazadovanje u propast, ekonomsku i svaku drugu. Osnovni i strate{ki cilj agrarne politike je stvaranje imu}nog poljoprivrednika u bogatoj i prosperitetnoj Bosni i Hercegovini, {to je atribut mnogih privredno razvijenih zemalja. To podrazumijeva dovoljno veliko privatno poljoprivredno imanje, daleko ve}e nego sada, jak sto~ni fond, dobru tehni~ku opremljenost, obrazovanog poljoprivrednika, postizanje visokih i stabilnih prinosa u biljnoj proizvodnji, kao i visoke proizvodnje po grlu stoke u sto~arskoj proizvodnji, visoku produktivnost rada i odgovaraju}i sistem organizacije poljoprivrede. Naravno, dostizanje tog strate{kog cilja ne}e biti ni brzo, ni lahko, ni jednostavno, ni jeftino. Osim toga, vogo{}anska, pa i bosansko-hercegova~ka poljoprivreda mora uva`avati dostignu}a i savremene tendencije u razvoju poljoprivrede u razvijenim zemljama. U vezi sa navedenim, smatramo da se bar dio privatnih poljoprivrednih imanja, onih koji imaju najbolje uslove za organizaciju savremene poljoprivredne proizvodnje, treba da uklju~e u projekat organiziranog preusmjeravanja vo|enja procesa revitalizacije, obnove i razvoja tih imanja. Osnovni strate{ki cilj svakog privatnog poljoprivrednog imanja koje se uklju~uje u projekat preusmjeravanja jeste {to br`e, {to efikasnije i {to racionalnije postati proizvodna i organizaciona jedinica osposobljena za: - proizvodnju onih roba koje tr`i{te tra`i (ne prodaje se ono {to se proizvodi, ve} se proizvodi ono {to mo`e da se proda), - postizanje odgovaraju}eg dohotka koji omogu}ava prostu i pro{irenu reprodukciju, - solidan `ivotni standard porodice (poljoprivrednog gazdinstva). Na temelju tog osnovnog, strate{kog cilja, izvedeni su i operativni, takti~ki ciljevi, koji se mogu sa`eti u slijede}em: Broj 14 – Strana 175 finansijski cilj: ® ostvarivanje odgovaraju}eg profita i postizanje primjerene profitne stope na ulo`eni kapital, kao jedinog mjerila uspje{nosti poslovanja; - tr`i{ni cilj: ® biti na tr`i{tu poljoprivrednih proizvoda iz svog proizvodnog programa prepoznatljiv, dakle respektabilna firma; - proizvodni cilj: ® proizvodnja onih roba koje se mogu prodati na tr`i{tu po prihvatljivim cijenama i u kojima imanje ima odgovaraju}e komparativne prednosti; - ljudski cilj: ® puno zaposlenje ~lanova porodice. Za svako tako odabrano poljoprivredno imanje na podru~ju Op}ine Vogo{}a neophodno je sa~initi slijede}e: - sagledavanje startne pozicije svakog takvog privatnog poljoprivrednog imanja (proizvodni uslovi za poljoprivrednu proizvodnju, radna snaga, poljoprivredno zemlji{te, objekti, oprema, sto~ni fond, u`a i {ira lokacija i dr.); - istra`ivanje i obrada tr`i{ta, mogu}nosti plasmana, cijene; - izbor i odre|ivanje proizvodnog programa, obima proizvodnje i pravaca plasmana, treba dati odgovor na 3 pitanja: {ta proizvoditi?, koliko proizvoditi?, za koga proizvoditi?. - izrada polazne osnove projekta revitalizacije, obnove i razvoja imanja radi sagledavanja osnovnih tr`i{nih, tehnolo{ko-tehni~kih, ekonomsko-finansijskih, investicionih, organizacionih i informati~kih aspekata, sve u cilju dono{enja odgovaraju}e investicione odluke: {ta i kako dalje? - izrada pisma o namjerama kojemu se prila`e polazna osnova radi upoznavanja potencijalnih kreditora i/ili donatora; - poslovi projektovanja na nivou idejnih rje{enja odnosno idejnih projekata: tehnologije proizvodnje (uklju~ivo i poljoprivrednu opremu i sto~arstvo), gra|evina odnosno ekonomskog dvori{ta u cjelini, vo}njaka i dr.; - izrada investicionog programa - projekta prema propisanoj metodologiji; - aktivnosti na obezbije|enju finansijskih sredstava (doma}i i strani izvori) za ulaganja u trajna i obrtna sredstva; - realizacija investicionog projekta (gra|enje, nabavka stoke, i opreme, podizanje vo}njaka i dr.); - nadzor nad izvo|enjem radova; - pu{tanje u probni pogon i dokazivanje garantiranih parametara; - obuka poljoprivrednika za rad i prakti~an transfer tehnologija i znanja. Radi se, dakle, o primjeni savremenog in`enjering sistema. Koriste}i tekovine savremenih tehnolo{ko-tehni~kih i ekonomskih dostignu}a i nau~ne principe racionalne podjele rada i organizacije radnih procesa, in`injering kao sistem koji objedinjuje sve faze, tj. planiranje, pripremu, realizaciju i provjeru o~ekivanih rezultata ulaganja. Takav suvremeni sistem nudi Federalni zavod za poljoprivredu u Sarajevu. Taj na{ prijedlog kao sistem rada u primjeni nudi zna~ajne prednosti: materijalne, finansijske, organizacione i kadrovske prirode. Primjena inj`injering sistema predstavlja krajnji domet uspostave nauke i prakse. Prema tome, sada je prilika i vrijeme, ali i mogu}nost i realna {ansa, da se bar manji broj privatnih poljoprivrednih imanja podigne na jedan vi{i nivo, saglasno savremenim dostignu}ima u tom pogledu u razvijenijim zemljama. Kao zaklju~ak mo`e se ista}i i slijede}e: cilj je temeljito sagledavanje sada{njeg stanja i startne pozicije, radikalna promjena postoje}eg proizvodnog programa, obim i sistem proizvodnje i poslovanja radi postizanja zna~ajnijeg unapre|enja u najva`nijim segmentima poslovanja, kao {to su: tr`na proizvodnja, kori{tenje kapaciteta, uklapanje u savremene tr`i{ne tokove i tehnolo{ko-tehni~ki proces. - Broj 14 – Strana 176 SLU@BENE NOVINE KANTONA SARAJEVO ^etvrtak, 13. aprila 2017. ^etvrtak, 13. aprila 2017. SLU@BENE NOVINE KANTONA SARAJEVO Broj 14 – Strana 177 Broj 14 – Strana 178 SLU@BENE NOVINE KANTONA SARAJEVO ^etvrtak, 13. aprila 2017. ^etvrtak, 13. aprila 2017. SLU@BENE NOVINE KANTONA SARAJEVO Broj 14 – Strana 179 Broj 14 – Strana 180 SLU@BENE NOVINE KANTONA SARAJEVO ^etvrtak, 13. aprila 2017. ^etvrtak, 13. aprila 2017. SLU@BENE NOVINE KANTONA SARAJEVO Broj 14 – Strana 181 Broj 14 – Strana 182 SLU@BENE NOVINE KANTONA SARAJEVO ^etvrtak, 13. aprila 2017. ^etvrtak, 13. aprila 2017. SLU@BENE NOVINE KANTONA SARAJEVO Broj 14 – Strana 183 Broj 14 – Strana 184 SLU@BENE NOVINE KANTONA SARAJEVO ^etvrtak, 13. aprila 2017. ^etvrtak, 13. aprila 2017. SLU@BENE NOVINE KANTONA SARAJEVO Broj 14 – Strana 185 Broj 14 – Strana 186 SLU@BENE NOVINE KANTONA SARAJEVO ^etvrtak, 13. aprila 2017. ^etvrtak, 13. aprila 2017. SLU@BENE NOVINE KANTONA SARAJEVO Broj 14 – Strana 187 Broj 14 – Strana 188 SLU@BENE NOVINE KANTONA SARAJEVO ^etvrtak, 13. aprila 2017. ^etvrtak, 13. aprila 2017. SLU@BENE NOVINE KANTONA SARAJEVO Broj 14 – Strana 189 Broj 14 – Strana 190 SLU@BENE NOVINE KANTONA SARAJEVO ^etvrtak, 13. aprila 2017. ^etvrtak, 13. aprila 2017. SLU@BENE NOVINE KANTONA SARAJEVO Broj 14 – Strana 191 Broj 14 – Strana 192 SLU@BENE NOVINE KANTONA SARAJEVO ^etvrtak, 13. aprila 2017. ^etvrtak, 13. aprila 2017. SLU@BENE NOVINE KANTONA SARAJEVO Na osnovu ~lana 8. stav 1. ta~ka 4. Zakona o javnim preduze}ima u Federaciji BiH ("Slu`bene novine Federacije BiH", broj 8/05, 81/08, 22/09 i 109/12), ~lana 23. stav 1. ta~ka 7. Statuta JP RTV VOGO[]A d.o.o. Vogo{~a, broj 06-1-133/15 od 23.03.2015. godine i ~lana 70. stav 1. ta~ka 16. Statuta Op}ine Vogo{}a ("Slu`bene novine Kantona Sarajevo", broj: 27/14 Pre~i{}eni tekst i 14/15), na prijedlog Nadzornog odbora JP RTV VOGO[]A, Op}insko vije}e Vogo{}a, na sjednici odr`anoj 30.03.2017. godine, donijelo je RJE[ENJE O IMENOVANJU ODBORA ZA REVIZIJU JP RTV VOGO[]A D.O.O. ^lan 1. U Odbor za reviziju JP RTV VOGO[]A d.o.o. imenuju se: 1. Esmeralda Hala} Devi} - predsjednik; 2. Edina Spahi} - ~lan; 3. Amir Mustafi} - ~lan. ^lan 2. Odbor za reviziju imenuje se na period od 4 godine. ^lan 3. Rje{enje stupa na snagu danom dono{enja, a objavit }e se u "Slu`benim novinama Kantona Sarajevo". Broj 01-05-710/17 Predsjedavaju}i 30. marta 2017. godine Op}inskog vije}a Vogo{}a Vogo{}a Tarik Curi}, s. r. Na osnovu ~lana 45. stav 1. Zakona o pravobranila{tvu ("Slu`bene novine Kantona Sarajevo", broj 33/08 - Novi pre~i{}eni tekst, 7/12 i 44/16), ~lana 13. Odluke o pravobranila{tvu Op}ine Vogo{}a ("Slu`bene novine Kantona Sarajevo", broj 27/02 i 19/07) i ~lana 70. stav 1. ta~ka 16. Statuta Op}ine Vogo{}a ("Slu`bene novine Kantona Sarajevo", broj 27/14 - Pre~i{}eni tekst i 14/15), Op}insko vije}e Vogo{}a, na sjednici odr`anoj 30.03.2017. godine, donijelo je RJE[ENJE O RAZRJE[ENJU OP]INSKOG PRAVOBRANIOCA I ZUKO SULEJMAN, Op}inski pravobranilac razrje{ava se du`nosti, zbog ispunjenja uslova za odlazak u penziju. II Op}inskom pravobraniocu prestaje vr{enje funkcije stupanjem na snagu ovog Rje{enja. III Rje{enje stupa na snagu danom dono{enja, a naknadno }e se objaviti u "Slu`benim novinama Kantona Sarajevo". Broj 01-05-711/17 Predsjedavaju}i 30. marta 2017. godine Op}inskog vije}a Vogo{}a Vogo{}a Tarik Curi}, s. r. Na osnovu ~lana 45. stav 1. Zakona o pravobranila{tvu ("Slu`bene novine Kantona Sarajevo", broj 33/08 - Novi pre~i{}eni tekst, 7/12 i 44/16), ~lana 13. Odluke o pravobranila{tvu Op}ine Vogo{}a ("Slu`bene novine Kantona Sarajevo", br. 27/02 i 19/07) i ~lana 70. stav 1. ta~ka 16. Statuta Op}ine Vogo{}a ("Slu`bene novine Kantona Sarajevo", broj 27/14 - Pre~i{}eni tekst i 14/15), Op}insko vije}e Vogo{}a, na sjednici odr`anoj 30.03.2017. godine donijelo je RJE[ENJE O IMENOVANJU OP]INSKOG PRAVOBRANIOCA I KURTALI] KEMAL, dipl. pravnik, imenuje za se za Pravobranioca Op}ine Vogo{}a II Pravobranilac se imenuje na period od 4 (~etiri) godine i mo`e biti ponovo imenovan. Broj 14 – Strana 193 III Rje{enje stupa na snagu danom dono{enja, a naknadno }e se objaviti u "Slu`benim novinama Kantona Sarajevo". Broj 01-05-712/17 Predsjedavaju}i 30. marta 2017. godine Op}inskog vije}a Vogo{}a Vogo{}a Tarik Curi}, s. r. Na osnovu ~lana 70. stav 1. ta~ka 5. Statuta Op}ine Vogo{}a ("Slu`bene novine Kantona Sarajevo", broj 27/14 - Pre~i{}eni tekst i 14/15) i ~lana 43. Poslovnika Op}inskog vije}a Vogo{}a ("Slu`bene novine Kantona Sarajevo", broj 27/14 - Pre~i{}eni tekst, 18/15, 45/15 i 10/16), Op}insko vije}e Vogo{}a, na sjednici odr`anoj 30.03.2017. godine, donijelo je RJE[ENJE O RAZRJE[ENJU ^LANA ETI^KOG VIJE]A ^ASTI I DRAMALIJA D@ENANA, razrje{ava se du`nosti ~lana Eti~kog vije}a ~asti. II Ovo Rje{enje objavit }e se u "Slu`benim novinama Kantona Sarajevo". Broj 01-05-713/17 Predsjedavaju}i 30. marta 2017. godine Op}inskog vije}a Vogo{}a Vogo{}a Tarik Curi}, s. r. Na osnovu ~lana 70. stav 1. ta~ka 5. Statuta Op}ine Vogo{}a ("Slu`bene novine Kantona Sarajevo", broj 27/14 - Pre~i{}eni tekst i 14/15) i ~lana 43. Poslovnika Op}inskog vije}a Vogo{}a ("Slu`bene novine Kantona Sarajevo", broj 27/14 - Pre~i{}eni tekst, 18/15, 45/15 i 10/16), Op}insko vije}e Vogo{}a, na sjednici odr`anoj 30.03.2017. godine, donijelo je RJE[ENJE O IMENOVANJU ^LANA ETI^KOG VIJE]A ^ASTI I GUHDIJA EMINA, imenuje se za ~lana Eti~kog vije}a ~asti. II Ovo Rje{enje objavit }e se u "Slu`benim novinama Kantona Sarajevo". Broj 01-05-714/17 Predsjedavaju}i 30. marta 2017. godine Op}inskog vije}a Vogo{}a Vogo{}a Tarik Curi}, s. r. SLU@BENE OBJAVE UDRU@ENJA Ministarstvo pravde i uprave Kantona Sarajevo, rje{avaju}i po zahtjevu Udru`enja Dru{tvo studenata biologije na osnovu ~lana 33. stav 2. Zakona o udru`enjima i fondacijama ("Slu`bene novine Federacije BiH", broj 45/02), donosi RJE[ENJE Prestaje sa radom Udru`enje Dru{tvo studenata biologije, sa sjedi{tem u Sarajevu, ulica Zmaja od Bosne broj 33-35, upisano u registar koji se vodi kod Ministarstva pravde i uprave Kantona Sarajevo, rje{enjem broj 03-05-05-12652/10 od 10.11.2010. godine, pod registarskim brojem 1445 knjiga III registra udru`enja. Broj 03-03-05-2362/17 28. februara 2017. godine Ministar Sarajevo Mario Nenadi}, s. r. (O-275/17) Broj 14 – Strana 194 SLU@BENE NOVINE KANTONA SARAJEVO ^etvrtak, 13. aprila 2017. SADR@AJ KANTON SARAJEVO Vlada Kantona Sarajevo 1. Uredba o obaveznom stru~nom usavr{avanju i osposobljavanju dr`avnih slu`benika u organima dr`avne slu`be u Kantonu Sarajevo 2. Uredba o visini koeficijenta za obra~un prosje~ne neto pla}e ostvarene u Kantonu Sarajevo u 2016. godini 3. Odluka broj 02-05-12401-9/17 4. Odluka o izmjeni Odluke o dr`anju stoke na podru~ju Kantona Sarajevo 5. Odluka o davanju saglasnosti za razrje{enje predsjednika [kolskog odbora Javne ustanove Srednja elektrotehni~ka {kola Sarajevo 6. Odluka o davanju saglasnosti za imenovanje vr{ioca du`nosti predsjednika [kolskog odbora Javne ustanove Srednja elektrotehni~ka {kola Sarajevo 7. Rje{enje o razrje{enju du`nosti predsjednika [kolskog odbora Javne ustanove Osnovna {kola "Hasan Kiki}" Sarajevo 8. Rje{nje o imenovanju vr{ioca du`nosti predsjednika [kolskog odbora Javne ustanove Osnovna {kola "Hasan Kiki}" Sarajevo 9. Rje{enje o razrje{enju du`nosti predsjednika [kolskog odbora Javne ustanove Centar za odgoj, obrazovanje i rehabilitaciju "Vladimir Nadzor" 10. Rje{enje o imenovanju vr{ioca du`nosti predsjednika [kolskog odbora Javne ustanove Centar za odgoj, obrazovanje i rehabilitaciju "Vladimir Nadzor" 11. Zaklju~ak o unosu donacija u Bud`et Kantona Sarajevo za 2017. godinu 12. Zaklju~ak o unosu transfera u Bud`et Kantona Sarajevo za 2017. godinu 13. Zaklju~ak o unosu donacija u Bud`et Kantona Sarajevo za 2017. godinu 14. Zaklju~ak o unosu transfera u Bud`et Kantona Sarajevo za 2017. godinu 15. Zaklju~ak o unosu donacija u Bud`et Kantona Sarajevo za 2017. godinu 16. Zaklju~ak o unosu transfera u Bud`et Kantona Sarajevo za 2017. godinu Ministarstvo zdravstva 1. Pravilnik o postupku po javnom pozivu za dodjelu nov~anih sredstava neprofitnim organizacijama i udru`enjima iz oblasti zdravstva Ministarstvo unutra{njih poslova 1. Pravilnik o redovnom izvje{tavanju ministra o poduzetim aktivnostima Uprave policije i o doga|ajima i rezultatima poduzetih aktivnosti koje imaju zna~aj za sigurnost gra|ana i interese Kantona Sarajevo 1 2 2 2 3 3 3 3 4 4 4 5 5 5 6 6 6 OP]INA HAD@I]I Op}insko vije}e 1. Izvje{taj o izvr{enju Bud`eta Op}ine Had`i}i za period 01.01. do 31.12.2016. godine 2. Odluka o usvajanju finansijskih izvje{taja - zavr{nog ra~una Bud`eta Op}ine Had`i}i za 2016. godinu 3. Odluka o ograni~enju i zabrani obavljanja odre|enih poslovnih djelatnosti na podru~ju Op}ine Had`i}i 4. Odluka o raspisivanju izbora za ~lanove Savjeta mjesnih zajednica na podru~ju Op}ine Had`i}i OP]INA ILIJA[ Op}insko vije}e 1. Izvje{taj o izvr{enju Bud`eta op}ine Ilija{ za period 01.01.2016 - 31.12.2016. godine 2. Odluka o davanju mi{ljenja i saglasnosti Kantonu Sarajevo na Prijedlog Zakona o izmjeni Zakona o komunalnim djelatnostima 3. Odluka o davanju mi{ljenja i saglasnosti Kantonu Sarajevo na Prijedlog Zakona o izmjeni Zakona o komunalnoj ~isto}i 4. Odluka o utvr|ivanju novog gra|evinskog zemlji{ta i plana parcelacije za izgradnju turisti~ko-rekreacionog kompleksa "Pioneers system" d.o.o. Sarajevo u mjestu Ljubina 5. Odluka o utvr|ivanju novog gra|evinskog zemlji{ta i plana parcelacije za izgradnju apartmanskog naselja "Alyaseen" Dragoradi 6. Odluka o usvajanju Regulacionog plana "Karaula" 7. Odluka o provo|enju Regulacionog plana "Karaula" 8. Odluka o usvajanju Regulacionog plana "Apartmansko naselje Haluge" - Ilija{ 9. Odluka o provo|enju Regulacionog plana "Apartmansko naselje Haluge" - Ilija{ 10. Odluka o davanju saglasnosti za zaklju~ivanje i potpisivanje Aneksa Ugovora o prodaji 11. Poslovnik o radu Eti~ke komisije OP]INA NOVI GRAD SARAJEVO Op}insko vije}e 1. Izvje{taj o izvr{enju Bud`eta i Godi{nji obra~un Op}ine Novi Grad Sarajevo za 2016. godinu 2. Odluka o subvencioniranju kamate stambenih kredita mladima sa podru~ja op}ine Novi Grad Sarajevo 3. Odluka o nov~anoj pomo}i porodiljama koje nisu u radnom odnosu 8 9 24 49 50 52 68 68 68 70 71 72 73 75 77 78 82 119 119 ^etvrtak, 13. aprila 2017. SLU@BENE NOVINE KANTONA SARAJEVO 4. Odluka o utvr|ivanju visine naknade za gradsko gra|evinsko, ostalo gra|evinsko i poljoprivredno 2 zemlji{te za 2017. godinu po 1 m 5. Odluka o usvajanju Elaborata lokacija prodajnih stolova na podru~ju Op}ine Novi Grad Sarajevo 6. Odluka o usvajanju Elaborata lokacija za postavljanje rashladnih ure|aja na podru~ju Op}ine Novi Grad Sarajevo 7. Odluka o podsticajima u poljoprivrednoj proizvodnji 8. Odluka o utvr|ivanju javnog interesa za nepotpunu eksproprijaciju zemlji{ta u svrhu izgradnje ispusta-prelivnog cjevovoda DN 110 mm iz rezervoara "Brije{}e" 9. Program gospodarenja poljoprivrednim zemlji{tem u vlasni{tvu dr`ave na podru~ju Op}ine Novi Grad Sarajevo 10. Odluka o razrje{enju du`nosti ~lana Komisije za statut Op}inskog vije}a Novi Grad Sarajevo 11. Odluka o imenovanju ~lana Komisije za statut Op}inskog vije}a Novi Grad Sarajevo 12. Rje{enje o verifikaciji imena ~lanova Komisije za finansiranje Projekata nevladinih i neprofitnih organizacija koje okupljaju bora~ku populaciju 119 120 120 121 123 124 125 125 126 Broj 14 – Strana 195 OP]INA VOGO[]A Op}insko vije}e 1. Izvje{taj o ostvarenim prihodima i izvr{enim rashodima Bud`eta Op}ine Vogo{}a za 2016. godinu 2. Odluka o usvajanju finansijskog izvje{taja - zavr{nog ra~una Bud`eta Op}ine Vogo{}a za 2016. godinu 3. Izmjene i dopune Bud`eta Op}ine Vogo{}a za 2017. godinu 4. Odluka o utvr|ivanju prosje~ne kona~ne gra|evinske 2 cijene po 1 m korisne povr{ine u stambenoj izgradnji na podru~ju Op}ine Vogo{}a u 2016. godini, i visini naknade za pogodnost - rente, na podru~ju Op}ine Vogo{}a za 2017. godinu 5. Odluka o usvajanju Strategije razvoja poljoprivrede na podru~ju Op}ine Vogo{}a za period 2017.- 2022. godinu 6. Rje{enje o imenovanju Odbora za reviziju JP RTV Vogo{}a d.o.o. 7. Rje{enje o razrje{enju Op}inskog pravobranioca 8. Rje{enje o imenovanju Op}inskog pravobranioca 9. Rje{enje o razrje{enju ~lana Eti~kog vije}a ~asti 10. Rje{enje o imenovanju ~lana Eti~kog vije}a ~asti 126 146 146 166 166 193 193 193 193 193 Broj 14 – Strana 196 SLU@BENE NOVINE KANTONA SARAJEVO ^etvrtak, 13. aprila 2017. ^etvrtak, 13. aprila 2017. SLU@BENE NOVINE KANTONA SARAJEVO Broj 14 – Strana 197 Broj 14 – Strana 198 SLU@BENE NOVINE KANTONA SARAJEVO ^etvrtak, 13. aprila 2017. ^etvrtak, 13. aprila 2017. SLU@BENE NOVINE KANTONA SARAJEVO Broj 14 – Strana 199 Broj 14 – Strana 200 SLU@BENE NOVINE KANTONA SARAJEVO ^etvrtak, 13. aprila 2017. "Slu`bene novine Kantona Sarajevo" - Izdaje Kanton Sarajevo - Redakcija i administracija: JP Novinsko-izdava~ka organizacija Slu`beni list BiH Sarajevo, ulica D`emala Bijedi}a 39/III - Po{tanski fah 3 - Direktor i odgovorni urednik: Dragan Prusina - Telefoni: Centrala: 722-030 - Direktor: 722-061 - Pretplata: 722-054, faks: 722-071 - Oglasni odjel: 722-049, 722-050, faks: 722-074 - Slu`ba za pravne i op{te poslove: 722-051 - Ra~unovodstvo: 722-044, 722-046 - Komercijala: 722-042 - Pretplata se utvr|uje polugodi{nje, a uplata se vr{i UNAPRIJED u korist ra~una: UNICREDIT BANK DD 338 320 22000052 11 - VAKUFSKA BANKA d.d. Sarajevo 160 200 00005746 51 - HYPO-ALPE-ADRIA-BANK A.D. Banja Luka filijala Br~ko 552-000-00000017-12 - RAIFFEISEN BANK d.d. BiH Sarajevo 161-000- 00071700-57 - [tampa: Unioninvestplastika d.d. Sarajevo - Za {tampariju: Jasmin Muminovi} - Reklamacije za neprimljene brojeve primaju se 20 dana od izlaska lista. Upis u sudski registar kod Kantonalnog suda u Sarajevu, broj UF/I 2168/97 od 10. 07. 1997. godine. - Identifikacijski broj 4200226120002. - Porezni broj 01071019. - PDV broj 200226120002. Pretplata za I polugodi{te 2017. za "Slu`bene novine Kantona Sarajevo" iznosi 80,00 KM. Web izdanje: http: //www.sluzbenilist.ba - godi{nja pretplata 200,00 KM po korisniku.