Aktio

Parlament Federacije Bosne i Hercegovine

Ukaz o proglašenju odluke o davanju saglasnosti na Finansijski plan Federalnog zavoda za zapošljavanje za 2026. godinu i procjenu plana za 2027. i 2028. godinu i odluku o izvršavanju Finansijskog plana Federalnog zavoda za zapošljavanje za 2026. godinu

Na osnovu člana IV.B.7. a)(IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim

UKAZ
O PROGLAŠENJU ODLUKE O DAVANJU SAGLASNOSTI NA FINANSIJSKI PLAN FEDERALNOG ZAVODA ZA ZAPOŠLJAVANJE ZA 2026. GODINU I PROCJENU PLANA ZA 2027. I 2028. GODINU I ODLUKU O IZVRŠAVANJU FINANSIJSKOG PLANA FEDERALNOG ZAVODA ZA ZAPOŠLJAVANJE ZA 2026. GODINU

Proglašava se Odluka o davanju saglasnosti na Finansijski plan Federalnog zavoda za zapošljavanje za 2026. godinu i procjenu plana za 2027. i 2028. godinu i Odluku o izvršavanju Finansijskog plana Federalnog zavoda za zapošljavanje za 2026. godinu, koju je usvojio Parlament Federacije Bosne i Hercegovine na sjednici Predstavničkog doma od 19. i 20.01.2026. godine i na sjednici Doma naroda od 23.01.2026. godine.

Broj 01-02-1-37-01/26
23. januara 2026. godine
Sarajevo

Predsjednica
Lidija Bradara, s. r.

Na osnovu člana 152. stav (2) Poslovnika Predstavničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 69/07, 2/08, 26/20 i 13/24) i na osnovu člana 143. stav (2) Poslovnika o radu Doma naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 27/03, 21/09, 24/20 i 60/24) i člana 27. stav (7) Zakona o budžetima u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 102/13, 9/14, 13/14, 8/15, 91/15, 102/15, 104/16, 5/18, 11/19, 99/19, 25a/22 i 7/25), Parlament Federacije Bosne i Hercegovine je, na sjednici Predstavničkog doma, održanoj 19.i 20.1.2026. godine i na sjednici Doma naroda, održanoj 23.1.2026. godine, donio

ODLUKU
O DAVANJU SAGLASNOSTI NA FINANSIJSKI PLAN FEDERALNOG ZAVODA ZA ZAPOŠLJAVANJE ZA 2026. GODINU I PROCJENU PLANA ZA 2027. I 2028. GODINU I ODLUKU O IZVRŠAVANJU FINANSIJSKOG PLANA FEDERALNOG ZAVODA ZA ZAPOŠLJAVANJE ZA 2026. GODINU

I

Daje se saglasnost na Finansijski plan Federalnog zavoda za zapošljavanje za 2026. godinu i procjenu plana za 2027. i 2028. godinu broj 01/1-45-9330/25 od 13.10.2025. godine i Odluku o izvršavanju Finansijskog plana Federalnog zavoda za zapošljavanje za 2026. godinu, broj 01/1-45-9330-2/25 od 13.10.2025. godine.

II

Sastavni dio ove odluke čini Finansijski plan Federalnog zavoda za zapošljavanje za 2026. godinu i procjena plana za 2027. i 2028. godinu broj 01/1-45- 9330/25 od 13.10.2025. godine i Odluka o izvršavanju Finansijskog plana Federalnog zavoda za zapošljavanje za 2026. godinu, broj 01/1-45-9330-2/25 od 13.10.2025. godine.

III

Ova odluka stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH".

PFBiH, broj 01,02-11-2408/25
23. januara 2026. godine
Sarajevo
Predsjedavajući
Predstavničkog doma
Parlamenta Federacije BiH
Dragan Mioković, s. r.

Predsjedavajući
Doma naroda
Parlamenta Federacije BiH
Tomislav Martinović, s. r.

FINANSIJSKI PLAN
FEDERALNOG ZAVODA ZA ZAPOŠLJAVANJE ZA 2026. GODINU I PROCJENA PLANA ZA 2027. I 2028. GODINU

Sarajevo, oktobar 2025. godine SADRŽAJ

  • 1.
    UVOD
  • 2.
    MAKROEKONOMSKI POKAZATELJI KAO OKVIR ZA IZRADU FINANSIJSKOG PLANA
  • 3.
    ANALIZA TRŽIŠTA RADA
  • 4.
    OPŠTA STRUKTURA FINANSIJSKOG PLANA
  • 5.
    UKUPNA SREDSTVA
    5.1 PRIHODI
    5.2 PRIMICI
    5.3 PRENESENA SREDSTVA
  • 6.
    UKUPNI TEKUĆI RASHODI I KAPITALNI IZDACI
    6.1 TEKUĆI RASHODI
    Plaće, naknade i doprinosi
    Izdaci za materijal i usluge
    Tekući grantovi
    Sredstva za ostvarivanje materijalne i socijalne sigurnosti nezaposlenih osoba i za realizovanje Programa mjera za socijalno zbrinjavanje nezaposlenih osoba koje su u procesu stečaja, likvidacije, restrukturiranja i privatizacije preduzeća ostale ili ostaju bez posla
    Sredstva za Fond za profesionalnu rehabilitaciju, osposobljavanje i zapošljavanje osoba sa invaliditetom
    Programi sufinansiranja zapošljavanja, samozapošljavanja i obuke
    Zajednički projekti s drugim pravnim subjektim
    6.2 KAPITALNI IZDACI
    Ulaganje u građevinski objekat
    Nabavka opreme
    Nabavka stalnih sredstava u obliku prava
    Pozajmljivanje finansijskim institucijama (stanje depozita kod RB FBiH)
  • 7.
    POTENCIJALNI RIZICI ZA REALIZACIJU PLANIRANIH AKTIVNOSTI

1. UVOD

Zakonom o posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih osoba 1 je, sa ciljem unapređenja tržišta rada i pružanja podrške nezaposlenim osobama, osnovan Federalni zavod za zapošljavanje (u daljem tekstu: Federalni zavod). U ovom kontekstu se pomenuti zakon definiše kao ključni dokument koji pruža detaljan opis osnovnih principa i procedura za rad ove javne ustanove, te definiše pravni okvir, funkcije, nadležnosti i način rada iste. Cilj njegovog donošenja jeste stvaranje efikasnog sistema za posredovanje u zapošljavanju i obezbjeđivanje materijalno-socijalne sigurnosti nezaposlenih osoba, te kao takav predstavlja ključni pravni okvir za rad kako javnih službi za zapošljavanje u Federaciji BiH, tako i Federalnog zavoda.
Primarni fokus Federalnog zavoda je na obezbjeđivanju odgovarajuće materijalne i socijalne sigurnosti za nezaposlene osobe, te pružanju neophodne podrške i zaštite tokom perioda nezaposlenosti. Aktivnosti Federalnog zavoda su usmjerene i na unapređenje tržišta rada i kvalifikacija radne snage, provođenje utvrđene politike i mjera kroz strateški usmjerene inicijative i programe, a sve sa ciljem povećanja efikasnosti tržišta rada, čime se doprinosi njegovoj stabilnosti, funkcionalnosti i dostizanju prihvatljive stope zaposlenosti.
Upravni odbor Federalnog zavoda je određen kao organ upravljanja. Sastavljen je od sedam članova koje imenuje i razrješava Vlada Federacije BiH na period od četiri godine. Za svoj rad, čiji je djelokrug utvrđen Statutom 2 Federalnog zavoda, Upravni odbor odgovara Vladi Federacije BiH, a način rada i odlučivanja regulisan je Poslovnikom o radu koji utvrđuje i donosi Upravni odbor.
Direktor organizuje, rukovodi radom i odgovoran je za zakonitost rada Federalnog zavoda. Predstavlja i zastupa Federalni zavod, a za svoj rad odgovara Vladi Federacije BiH i Upravnom odboru. Imenuje ga i razrješava Vlada Federacije BiH.
Savjetodavna komisija Federalnog zavoda broji sedam članova, i to predstavnike sindikata i poslodavaca, Federalnog ministarstva rada i socijalne politike, Privredne komore Federacije BiH i Federalnog zavoda. Nadležnost Savjetodavne komisije je davanje mišljenja Upravnom odboru u vezi sa razmatranjem politike zapošljavanja i socijalnog osiguranja, kao i preporuka u vezi sa programima Federalnog zavoda i programom rada Federalnog zavoda na koji saglasnost daje Vlada Federacije BiH. U nadležnosti Savjetodavne komisije je i davanje mišljenja na rad Federalnog zavoda i preporuka u vezi sa poboljšanjem rada.
Sa ciljem osiguravanja transparentnog, efikasnog i održivog upravljanja resursima, Federalni zavod razvija trogodišnji finansijski plan, koji predstavlja ključni instrument za planiranje i usmjeravanje finansijskih sredstava, definisanje prioritetnih aktivnosti i postizanje strateških ciljeva. Pri navedenom, obaveza izrade finansijskog plana na način i prema postupku propisanom Zakonom o budžetima u Federaciji BiH, proističe iz člana 51. Zakona o posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih osoba. U vezi sa prethodnim, Federalni zavod, kao vanbudžetski fond, ima obavezu vršiti trogodišnje planiranje, tj. sačiniti Finansijski plan za 2026. godinu i procjenu plana za 2027. i 2028. godinu (u daljem tekstu: Finansijski plan).
Finansijski plan se usklađuje sa strateškim ciljevima definisanim Strategijom jačanja funkcije posredovanja u javnim službama za zapošljavanje u Federaciji BiH, kao ključnim pretpostavkama za postizanje dugoročnih rezultata. Ti rezultati uključuju brzo i tačno ostvarivanje prava koja proističu iz nezaposlenosti, uz prioritetno razdvajanje aktivnih tražilaca posla od onih koji su na evidenciji isključivo zbog ostvarivanja drugih prava i ravnomjernog raspoređivanja resursa u skladu sa institucionalnim mandatom. Očekivani rezultati svakako obuhvataju i efikasnu integraciju nezaposlenih osoba na tržište rada sa prioritetima osiguravanja adekvatnog intenziteta savjetovanja i optimiziranje procedure trijaže, razvoja efikasnih aktivnih mjera zapošljavanja i unapređenje saradnje sa poslodavcima i drugim institucijama. Dodatna su očekivanja i razvijeni kapaciteti zavoda u skladu sa novim metodama rada i izgrađen reputacijski kapital sa prioritetima razvoja kadrovskih kapaciteta, unapređenje sistema upravljanja učincima, razvoj savremene informatičke podrške kao i pozicioniranje javnih službi za zapošljavanje kao stručne i relevantne institucije na tržištu rada.
Radi unapređenja oblasti zapošljavanja Parlament Federacije BiH je, na sjednicama Predstavničkog doma od 26.10.2023. godine i Doma naroda od 27.11.2023. godine, usvojio Strategiju zapošljavanja u Federaciji Bosne i Hercegovine (2023-2030) 3. Predmetna Strategija rezultat je rada Federalnog ministarstva rada i socijalne politike i Međunarodne organizacije rada (MOR), te drugih nadležnih institucija, a istom su definisana četiri strateška cilja i to:
- povećanje lične zapošljivosti i unapređenje usklađenosti vještina sa zahtjevima tržišta rada,
- promovisanje kapaciteta preduzeća u privatnom sektoru za otvaranje formalnih radnih mjesta,
- osiguravanje uključivanja osoba u nepovoljnom položaju na tržište rada kroz efektivnije aktivne politike tržišta rada,
- osnaživanje upravljanja tržištem rada i jačanje kapaciteta za provođenje politike.
Federalni zavod je sa ciljem dostizanja prihvatljive stope zaposlenosti, Finansijskim planom projicirao sredstva za koja se smatra da će biti potrebna za provođenje utvrđene politike i mjera radi povećanja efikasnosti tržišta rada, obezbjeđenje odgovarajuće materijalne i socijalne sigurnosti nezaposlenim osobama, kreiranje i koordiniranje realizacije programa i mjera aktivne politike zapošljavanja, te informisanje svih zainteresovanih o stanju u oblasti zapošljavanja. Aktivnosti projicirane Finansijskim planom će se finansirati iz namjenskih poreznih i neporeznih prihoda, a primarno iz doprinosa za osiguranje od nezaposlenosti, kao osnovnog izvora finansiranja, zbog čega se, shodno odredbama Zakona o budžetima u Federaciji Bosne i Hercegovine 4, Federalni zavod smatra vanbudžetskim fondom.
Finansijski plan sa odlukom o izvršavanju, u skladu sa članom 27. stav 2. Zakona o budžetima u Federaciji BiH, donosi nadležni organ utvrđen zakonom, odnosno aktom vanbudžetskog fonda, na način predviđen tim propisima i pod uslovima određenim ovim zakonom. Kao organ nadležan za donošenje finansijskog plana, članom 8. Statuta Federalnog zavoda 5 određen je Upravni odbor Federalnog zavoda. Nakon što Upravni odbor Federalnog zavoda usvoji Finansijski plan, isti se, u skladu odredbama Zakona o budžetima u Federaciji BiH upućuje na daljni postupak prema kojem Parlament Federacije BiH daje saglasnost.
Izrazi u ovom dokumentu koji su napisani u jednom gramatičkom rodu odnose se podjednako na muški i ženski rod.

2. MAKROEKONOMSKI POKAZATELJI KAO OKVIR ZA IZRADU FINANSIJSKOG PLANA

Polazne odrednice za izradu Finansijskog plana Federalnog zavoda su, u skladu sa odredbama Zakona o budžetima u Federaciji BiH ("Službene novine Federacije BiH", br. : 102/13, 9/14, 13/14, 8/15, 91/15, 102/15, 104/16, 5/18, 11/19, 99/19, 25a/22 i 7/25), sadržane u Smjernicama ekonomske i fiskalne politike za period od 2026. do 2028. godine. Pomenute Smjernice je usvojila Vlada Federacije BiH na sjednici održanoj 25. juna 2025. godine i time je definisan obavezujući okvir za finansijsko planiranje. Primarna svrha ovog dokumenta je pružiti detaljnu i sveobuhvatnu informaciju svim nivoima vlasti unutar Federacije BiH o projekcijama i kretanjima ključnih makroekonomskih pokazatelja, pri čemu analiza obuhvata trendove na globalnom i evropskom nivou, a sve radi sagledavanja šireg ekonomskog konteksta na nivou BiH i Federacije BiH, te direktne procjene domaćih ekonomskih uslova. Razumijevanje relevantnih makroekonomskih kretanja od ključne je važnosti, jer se ista direktno reflektuju na efikasno ostvarivanje svih definisanih strateških i operativnih ciljeva postavljenih pred institucije Federacije BiH, a samim time i Federalni zavod.
- Prilikom izrade Finansijskog plana, koji služi kao stručna i analitička podloga za izvršavanje programsko-planskih aktivnosti Federalnog zavoda u referentnom periodu, primijenjen je detaljan metodološki pristup koji primarno podrazumijeva analizu zakonodavnog okvira poslovanja ovog vanbudžetskog fonda. Provedena je sveobuhvatna analiza internog i eksternog okruženja (SWOT i eksterna analiza), uključujući detaljnu procjenu izvora, aktivnosti i ključnih elemenata okruženja u kontekstu snaga, slabosti, pilika i prijetnji, te identifikaciju i procjenu vitalnih vanjskih faktora koji neposredno utiču na organizaciju fonda, raspoložive resurse i očekivane rezultate poslovanja. Dodatno su korišteni svi raspoloživi i relevantni strateški dokumenti, zakonski i podzakonski akti, te detaljne analize i projekcije relevantnih finansijskih i nefinansijskih izvora.
- Implikacija svih analiziranih faktora primarno je fokusirana na specifične strateške ciljeve i odredbe koje se odnose na oblast politike zapošljavanja. U kontekstu analize, detaljno su elaborirani makroekonomski parametri čije promjene mogu imati značajan, direktan ili indirektan efekat na poslovanje Federalnog zavoda tokom cijelog planskog perioda. Projekcije ključnih indikatora za naredni srednjoročni period sačinjene su na osnovu podataka i projekcija koje su bile dostupne u trenutku izrade ovog dokumenta. Dodatno, referiranje na međunarodne i domaće relevantne izvore osigurava visok stepen pouzdanosti, uključujući projekcije Direkcije za ekonomsko planiranje pri Vijeću ministara Bosne i Hercegovine, projekcije relevantnih međunarodnih finansijskih institucija, kao što su Međunarodni monetarni fond, Svjetska banka i Evropska komisija.
Analizom je utvrđeno da je globalni rast BDP-a pokazao jačanje krajem 2024. godine. Međutim, geopolitička neizvjesnost i neizvjesnost proizašla iz trgovinskih politika Sjedinjenih Američkih Država, nepovoljno će se reflektovati na privredni rast eurozone, usporavajući pritom očekivani oporavak. Očekuje se da će mogući dodatni globalni cjenovni pritisci proizaći iz protumjera koje će trgovinski partneri SAD-a usvojiti kao odgovor na uvedene carine. Negativni efekti globalnih trgovinskih politika posebno će se odraziti na izvoz i ulaganja eurozone. Očekuje se da će novonastala neizvjesnost, zajedno s kontinuiranim problemima konkurentnosti, rezultirati znatnim smanjenjem udjela eurozone na izvoznom tržištu. Uprkos ovim nepovoljnim faktorima, prepoznaju se i povoljne pretpostavke za jačanje rasta realnog BDP-a eurozone, uključujući rast realnih plata. Rast realnih plata i zaposlenosti trebao bi osnažiti oporavak, čiji je glavni pokretač potrošnja. Domaću potražnju trebalo bi potaknuti i ublažavanje uslova finansiranja u skladu sa tržišnim očekivanjima o budućem kretanju kamatnih stopa, pri čemu se očekuje da će godišnji prosječni rast realnog BDP-a iznositi 0,9 % u 2025., te da će se isti povećati i iznositi 1,2% u 2026. i 1,3% u 2027. godini. Stopa rasta globalnog realnog BDP - a (bez eurozone) u 2024. godini iznosila je 3,4%, a prema posljednjoj projekciji Evropske Centralne banke ista se neće mijenjati u 2025. godini, dok će se u 2026. i 2027. godini smanjiti na 3,2%. Posmatrajući eurozonu, zaključuje se da se u 2025. godini predviđa neznatno smanjenje inflacije za 0,1%, koja je u 2024. godini iznosila 2,4%. Predviđa se da će inflacija cijena hrane rasti do sredine 2025. godine, uglavnom potaknuta snažnim povećanjem cijena prehrambenih sirovina u posljednje vrijeme, te da će se potom smanjivati. Očekuje se da će se cijene nafte i plina smanjivati u skladu s terminskim cijenama, ali stope inflacije cijena energije vjerojatno će u periodu 2025. - 2027. godine ostati pozitivne. U 2026. godini projicirano je daljnje smanjenje ukupne inflacije u eurozoni na 1,9% i zadržavanje na nivou inflacijskog cilja Evropske Centralne banke od 2% u 2027. godini.
U periodu 2026. - 2028. godina, važnu determinantu ekonomskih kretanja u Bosni i Hercegovini predstavljat će ekonomska dinamika u vanjskom okruženju, sa posebnim akcentom na stanje i trendove u zemljama EU. Bitan faktor za ostvarenje ekonomskog rasta u toku navedenog perioda, pored eksternih implikacija, bit će institucionalni kapacitet zemlje u kontekstu uspješnog provođenja strukturnih reformi, dok će ključni oslonac i generator ovog ekonomskog rasta predstavljati domaća tražnja, ostvarena kroz intenziviranje potrošnje i investicija.
Prema rashodovnom pristupu Bosna i Hercegovina je, po prvim procjenama Agencije za statistiku BiH, u 2024. godini ostvarila realni BDP-a u visini od 52,2 mlrd. KM, što predstavlja realni rast od 2,5%. Rast globalnih geopolitičkih tenzija značajno je pridonio smanjenju potražnje na tržištima naših glavnih trgovinskih partnera, a što je u konačnici impliciralo pad ukupnog obima industrijske proizvodnje u 2024. godini. Prema izvještaju Svjetske banke procijenjena vrijednost realnog rasta BDP-a u BiH u 2024. godini iznosi 2,6%, a projekcije za tekuću i narednu godinu iznose 2,7% i 3,1% respektivno, što korespondira sa ostalim izvorima podataka. Prema projekcijama Direkcije za ekonomsko planiranje BiH, može se očekivati ekonomski rast sa prosječnom stopom rasta za period od 2026.- 2028. godine u vrijednosti od približno 3,1% na godišnjem nivou. Projektovani prosječni godišnji rast od 3,1% u periodu 2026. - 2028. godine bit će primarno vođen rastom domaće tražnje, odnosno povećanjem potrošnje i investicija.
Prema prvim službenim podacima Centralne banke BiH, direktna strana ulaganja u Bosni i Hercegovini u 2024. godini iznosila su 1,76 milijardi i manja su u odnosu na prethodnu godinu za 14,6%. 6 Najviše ulaganja je realizovano u oblasti finansijskih uslužnih djelatnosti, u oblasti trgovine na malo, te u oblasti trgovine na veliko. Prema podacima Vanjskotrgovinske komore 7, Bosna i Hercegovina je, u periodu januar- juni 2025. godine, ostvarila ukupan obim razmjene od 23,6 milijardi KM, što je više za 4,8%, u odnosu na isti period 2024. godine. Od ukupnog obima, vrijednost izvoza iznosi 8,7 milijardi KM i povećana je za 5,4 %, dok je uvoz u Bosnu i Hercegovinu iznosio 14,9 mrd. KM i veći je za 4,5% u odnosu na isti period 2024. godine. EU ostaje najznačajniji trgovinski partner BiH, sa preko 66% ukupnog izvoza i gotovo 68% ukupnog uvoza.
S obzirom na efekte vanjskog okruženja, za ekonomske tokove u Federaciji BiH, od izuzetne je važnosti odrednica vezana za dešavanja na globalnom trgovinskom planu i potencijalno uvođenje novih carina. Ovi faktori imaju značajnu ulogu u projiciranju ekonomskog rasta i definisanju srednjoročnih ciljeva. Iako Sjedinjene Američke Države ne spadaju u krug najznačajnijih poslovnih partnera Bosne i Hercegovine, pa tako i Federacije BiH, potencijalne posljedice uvođenja carina i trgovinskog spora između SAD-a i Europske unije direktno će se odraziti na našu zemlju. Bosna i Hercegovina, a samim tim i Federacija BiH, oslanja se na tržište Europske unije, zbog čega svaka promjena u trgovinskoj politici može imati nepovoljan učinak na domaću industriju, nivo zaposlenosti i investicijske aktivnosti.
Bitan faktor ekonomskog rasta u Federaciji BiH u periodu od 2026. do 2028. godine predstavljat će jačanje institucionalnog kapaciteta i provođenje strukturnih reformi. U tom periodu se očekuje unapređenje implementacije mjera fokusiranih na poboljšanje poslovnog ambijenta, što stvara preduslove za povećanje investicijske aktivnosti. Ovo uključuje kontinuirano poticanje otvaranja novih kapaciteta, povećanje broja zaposlenih i jačanje konkurentske pozicije domaćih proizvođača na domaćem i inostranom tržištu. Zbog toga je prioritetno pravovremeno i u punom kapacitetu pristupiti procesu zelene tranzicije.
Kako na nivou Bosne i Hercegovine tako i na nivou Federacije BiH, ozbiljnu prijetnju konkurentnosti industrijske proizvodnje može predstavljati potencijalno kašnjenje u provođenju zelene tranzicije. S tim u vezi, a pod uslovom materijalizacije eksternih i internih pretpostavki, za Federaciju BiH je, posmatrajući 2025. godinu, procijenjena stopa realnog rasta BDP-a od 3%, a za naredni trogodišnji period je projicirana prosječna stopa realnog rasta BDP-a od 3,2%.
Prema prvoj procjeni Federalnog zavoda za statistiku, bruto domaći proizvod u Federaciji BiH je za drugo tromjesečje 2025. godine, realno veći za 2,2% u odnosu na isto tromjesečje 2024. godine. Realni rast ekonomske aktivnosti za prethodnu godinu od 2,8%, posmatrajući pokazatelje za Federaciju BiH, može se ocijeniti skromnim, a isti je uzrokovan slabom inopotražnjom kao i učinkom poplava u drugom dijelu godine. Potrebno je u obzir uzeti i podatak da je u periodu januar - decembar 2024. godine, ukupan izvoz iz Federacije BiH iznosio 10,7 mlrd. KM, što predstavlja pad od 3,8% u odnosu na isti period prethodne godine. Pri tome je u istom periodu ukupan uvoz iznosio 20,2 mlrd. KM, što predstavlja rast od 2,3% u odnosu na isti period prethodne godine. Globalne ekonomske tenzije kao i usporavanje ekonomske aktivnosti u EU uticali su na pad potražnje glavnih trgovinskih partnera, što se odrazilo na pad obima ukupne industrijske proizvodnje za 3,9%. Pad industrijske proizvodnje i pad zaposlenosti u tom sektoru upućuju na smanjenje konkurentnosti industrije Federacije BiH. Prosječne potrošačke cijene bilježe kontinuirano usporavanje nakon snažnog inflatornog šoka u 2022. godini. U 2023. godini u Federaciji BiH je registrovana inflacija od 5,1%, što je niže za 9,8% u odnosu na prethodnu godinu, dok je u 2024. godini inflacija potrošačkih cijena iznosila 1,4%. Inflacija potrošačkih cijena u 2025. godini bilježi znatan rast i u periodu januar-februar u odnosu na isti period prethodne godine, ukupna inflacija je iznosila 3,3%.
U skladu sa usvojenim strateškim ciljevima i prioritetima, Federalni zavod će u naredne tri godine svoje aktivnosti usmjeriti na tržište rada. Nakon što osigura neophodna sredstva za materijalnu i socijalnu sigurnost nezaposlenih osoba, Federalni zavod će se fokusirati na dva ključna cilja. Pri tome je prvi cilj podsticanje potražnje za radnom snagom, a drugi cilj poboljšanje ponude radne snage, to jeste osposobljavanje nezaposlenih za potrebe tržišta rada. Navedeno podrazumijeva jačanje vještina i kompetencija nezaposlenih osoba kako bi im se poboljšao pristup zapošljavanju, kao i opće unapređenje aktivnosti javnih službi za zapošljavanje u Federaciji BiH. Federalni zavod će i dalje provoditi aktivne politike i mjere koje imaju za cilj očuvanje postojećeg nivoa zaposlenosti kao i otvaranje novih radnih mjesta, te sprečavanje migracije radne snage i prilagođavanje domaćeg tržišta europskom tržištu rada.
Navedeni ciljevi će se realizovati uz puno uvažavanje sastavnih komponenti finansijskog upravljanja i kontrole, to jeste kontrolnog okruženja, upravljanja rizicima, kontrolnih aktivnosti, informacija i komunikacije, te praćenja i procjene sistema.

3. ANALIZA TRŽIŠTA RADA

Prema Anketi o radnoj snazi u II kvartalu 2025. godine u odnosu na isti kvartal 2024. godine došlo je do povećanja broja zaposlenih za 1,0% i smanjenja broja nezaposlenih za 4,6%. Osnovne karakteristike tržišta rada su uglavnom ostale iste u odnosu na prethodne godine, a odnose se na visoku dugoročnu nezaposlenost, te nisku aktivnost radno sposobnog stanovništva.
U momentu izrade ovog dokumenta posljednji objavljeni podatak jeste broj zaposlenih osoba za sedmi mjesec 2025. godine i isti iznosi ukupno 544.379, od kojih su 242.716 žene. Broj zaposlenih je za 0,6% manji u odnosu na prosjek prethodne godine. Istovremeno, broj nezaposlenih osoba za sedmi mjesec 2025. godine iznosi 258.035, od čega su 156.761 žene. Broj nezaposlenih je za 0,86% manji u odnosu na prosjek prethodne godine. U prvih šest mjeseci 2025. godine, s evidencije službi za zapošljavanje u Federaciji BiH je zbog zaposlenja odjavljena 37.851 osoba, dok su u istom periodu na evidenciju službi za zapošljavanje u Federaciji BiH zbog prekida radnog odnosa prijavljene 40.742 osobe. Također, prema evidencijama službi za zapošljavanje u Federaciji BiH, u junu 2025. godine zabilježeno je 12.457 korisnika novčane naknade, što predstavlja povećanje od 6,9% u odnosu na prosjek prethodne godine.
Prema Smjernicama ekonomske i fiskalne politike za period od 2026. do 2028. godine, prosječna neto plaća u februaru 2025. godine je iznosila 1.525 KM i nominalno je viša za 16%, a realno 12,2% u odnosu na isti period prethodne godine. U momentu izrade ovog dokumenta posljedni objavljeni podatak o prosječnoj mjesečnoj neto plaći jeste plaća za sedmi mjesec koja iznosi 1.628 KM, odnosno 2.540 KM bruto.
Analiza strukture nezaposlenih ukazuje na to da značajan udio, približno 30% od ukupnog broja nezaposlenih, čine osobe bez kvalifikacija, čije su mogućnosti za kvalitetnu integraciju na tržište rada bez institucionalne podrške izuzetno ograničene. Pored navedenog, prisutan je i veliki broj osoba koje su na evidenciji javnih službi za zapošljavanje u Federaciji BiH duže od 8 godina bez posla i koji kao takvi čine udio od 37% u ukupnom broju nezaposlenih osoba. Nezaposlenih osoba dobi od 50 i više godina je 39% što dodatno usložnjava situaciju. Žene čine 61%, a mladi 21% od ukupnog broja nezaposlenih u Federaciji BiH. Demografska analiza pokazuje da su žene i mladi posebno pogođeni nezaposlenošću. Ove statistike naglašavaju potrebu za ciljanim programima podrške za ove demografske grupe.
Veliki izazov u narednom periodu za privredni sektor, javne službe za zapošljavanje, ali i za cijelu Bosnu i Hercegovinu, pa samim tim i Federaciju BiH, predstavljat će izražene negativne demografske promjene, ubrzano starenje stanovništva, negativan prirodni priraštaj, evidentna emigracija radne snage svih profila, kontinuirano smanjenje broja učenika i studenata, učinak negativnih globalnih ekonomskih kretanja, inflacija, smanjena procjena rasta bruto društvenog proizvoda, globalna energetska kriza, posljedice ratnih dešavanja u svijetu, brze tehnološke promjene, kriza u rudarskom sektoru, "rad na crno", visok udio nekvalifikovanih osoba u radnoj snazi i značajan udio neaktivnih u radno sposobnom stanovništvu, te brojni drugi faktori.
Također, nedovoljna usklađenost obrazovne politike, posebno u srednjem stručnom obrazovanju i potreba na tržištu rada, uzrokuje potrebu za sufinansiranjem brze pripreme za rad, obuke, stručno osposobljavanje i usavršavanje nezaposlenih osoba na radnom mjestu radi sticanja neophodnih znanja i vještina. Problem migracije kvalifikovane radne snage, uključujući kako zaposlene tako i nezaposlene, u države članice Europske unije stvara značajan nedostatak radnika u određenim sektorima na domaćem tržištu. Kao rezultat toga, poslodavci se suočavaju sa sve većim izazovima, što dovodi do porasta potražnje za stranom radnom snagom.
U cilju ublažavanja ovog problema, neophodno je pristupiti liberalizaciji zakonodavstva koje reguliše zapošljavanje stranih državljana. Takve mjere omogućile bi brže i efikasnije zapošljavanje radnika iz inostranstva, čime bi se kompenzirao nedostatak domaće kvalifikovane radne snage, koji je velikim dijelom uzrokovan upravo migracijama. Ovaj pristup ima za cilj osigurati održivost i konkurentnost tržišta rada, istovremeno pružajući poslodavcima neophodnu podršku za nesmetano poslovanje.
U cilju poboljšanja društvenih prilika i stanja na tržištu rada neophodne su daljnje porezne, demografske i obrazovne reforme, kao i utvrđivanje strateških dokumenata u oblasti zapošljavanja na državnom nivou koje utiču na tržište rada. Također, neophodno je osigurati učinkovito provođenje aktivnih mjera zapošljavanja, te jačati saradnju između Vlade Federacije BiH, ali i kantonalnih vlada, poslodavaca i obrazovnih institucija.
U predstojećem periodu očekuje se snažna borba za stabilizaciju ekonomskih prilika, te će i planirane aktivnosti, tj. realizacija postavljenih ciljeva zavisiti od razvoja situacije uzrokovane globalnim ekonomskim, socijalnim, energetskim prilikama i stanjem u međunarodnim odnosima, te od zahtjeva međunarodnih standarda, ali i lokalnim prilikama. Ukupno poboljšanje stanja na tržištu rada moguće je očekivati samo uz olakšavanje poslovanja, privlačenje investicija i razvoj preduzetništva, adekvatne politike zapošljavanja, unapređenje usluga javnih službi za zapošljavanje, ali i stručno obrazovanje.
Federalni zavod će u narednom periodu, u skladu sa zahtjevima Vlade Federacije BiH i Federalnog ministarstva rada i socijalne politike, a u sklopu zakonskih nadležnosti, davati doprinos u postupku izmjene postojećih zakonskih/podzakonskih propisa i provođenja strateških dokumenata koji se odnose na tržište rada.

4. OPŠTA STRUKTURA FINANSIJSKOG PLANA

Zakon o budžetima u Federaciji BiH je, za nivo Federacije BiH, odredio 2026. godinu kao fiskalnu godinu od koje je u primjeni programski format budžeta. S tim vezi, Federalni zavod ima obavezu implementacije programskog budžetiranja kao inoviranog oblika budžetskog pristupa koji se jasno kreće prema učinku. Ova vrsta budžeta, odnosno finansijskog plana, usmjerava fokus na izlazne rezultate i dosljedniju, održivu povezanost sa javnim politikama. Da bi se to ostvarilo, operativna struktura finansijskog plana se mora razvijati prema onoj koja je usmjerena na izlazne rezultate i ne slijedi pravila dosadašnjeg linijskog formata. Novi format finansijskog plana se i dalje, jednim dijelom, ali ne primarno, oslanja na planske podatke i podatke o izvršenju pojedinačnih pozicija za prethodni period, ali njegova struktura mora omogućiti postavljanje ciljeva.
Svrha programskog budžetiranja, to jeste izrade finansijskog plana u programskom formatu, jeste ispunjavanje dva glavna cilja. Prvi cilj je da se poboljša određivanje prioriteta planiranih rashoda, odnosno da se pomoge u raspodjeli ograničenih javnih sredstava na one programe od kojih će građani imati najviše koristi. Drugi cilj je poboljšanje efikasnost i efektivnost pružanja usluga. Kroz ispunjavanje pomenutih ciljeva finansijski plan u programskom formatu postaje i efikasno sredstvo koje pomaže građanima da razumiju razloge na osnovu kojih su donesene određene politike. Programsko budžetiranje omogućava procjenu koristi i efikasnost programa u odnosu na njihove troškove. Za razliku od tradicionalnog, linijskog formata, koji klasifikuje rashode prema ekonomskoj klasifikaciji, novi format finansijskog plana klasifikuje rashode po vrstama obavljenih usluga i realizovanih ciljeva. Time se jača veza između dodijeljenih javnih sredstava i rezultata, odnosno ishoda. Kroz izvještavanje o učinku se dodatno utiče i na buduće odluke o raspodjeli finansijskih sredstava i podržavaju tri ključna cilja u upravljanju javnim rashodima.
Za Federalni zavod uvođenje programskog formata finansijskog plana u perspektivi utiče na alokacijsku efikasnost sredstava, to jeste omogućava provjeravanje i prema potrebi izmjenu sistema potrošnje, a sve uzimajući u obzir socijalne potrebe i prioritete tržišta rada. Dodatno se podstiče i ekonomično obavljanje usluga ostvarivanjem principa vrijednost za novac. Ipak, glavna prednost programskog budžetiranja jeste planiranje finansijskih sredstava na način koji jasno odražava programsko-planske prioritete Federalnog zavoda i raspodjeljuje sredstva transparentnije zajedno sa nivoom usluga predviđenih za takve aktivnosti. Razvojem programskog budžetiranja pomaže se i da se poboljša donošenje odluka zbog većeg kvaliteta i upotrebljivosti pruženih informacija o tome koliko dobro javne usluge zadovoljavaju potrebe njenih građana. U određenom smislu programsko budžetiranje možemo posmatrati kao mehanizam davanja odgovora na osnovna pitanja budžetiranja, a koja podrazumijevaju ciljeve koje želimo postići, usluge koje planiramo pružiti i očekivane ishode. Planiranje se vrši grupisanjem srodnih usluga i aktivnosti koje su usmjerene ka ostvarivanju jednog strateškog cilja u okviru programa.
Svaki program treba imati odrediv cilj koji se želi postići, strategije koje se primjenjuju kako bi se moglo uticati na ostvarenje cilja, izlaze koji se ispostavljaju kako bi se sprovele te strategije i ulaze koji se koriste u proizvodnji izlaznih rezultata. U vezi sa svim navedenim, referirajući se na Strategiju razvoja Federacije BiH 2021.-2027., koju je usvojio Parlament FBiH na sjednici Predstavničkog doma od 27.04.2021. godine i na sjednici Doma naroda od 12.04.2022. godine, a koja je objavljena u "Službenim novinama FBiH", broj: 40/22, tokom postupka finansijskog planiranja, Federalni zavod je u okviru propisanih glavnih programa definisao ukupno tri vlastita programa:
- Program FZZ1- Opšte i administrativno poslovanje;
- Program FZZ2- Materijalno-socijalna sigurnost;
- Program FZZ3- Efikasna integracija nezaposlenih osoba na tržište rada u FBiH.
Prvi program "Opšte i administrativno poslovanje" pripada glavnom programu administrativni poslovi i doprinosi ostvarivanju strateškog cilja 4. Transparentan, efikasan i odgovoran javni sektor iz pomenute Strategije razvoja Federacije BiH. Strateški cilj kod ovog programa jeste administrativna i tehnička podrška realizaciji aktivnosti u oblasti zapošljavanja, te praćenje kretanja na tržištu rada. Pri tome programski cilj i ključne djelatnosti ovog programa podrazumijevaju pravovremeno usvajanje programsko-planskih i izvještajnih dokumenata, zakonito provođenje postupaka javnih nabavki, stručno usavršavanje i osposobljavanje ljudskih potencijala, blagovremeno i adekvatno informisanje javnosti o radu, kao i adekvatnu informatičku i tehničku podršku administrativnom poslovanju.
Pravno uporište za realizaciju pomenutih mjera legislativno je prioritetno utemeljeno na Uredbi sa zakonskom snagom o javnim ustanovama, Zakonu o radu FBiH, Zakonu o posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih osoba, Zakonu o javnim nabavkama, Zakonu o budžetima u FBiH, Zakonu o zaštiti ličnih podataka, Zakonu o porezu na dohodak, Zakonu o doprinosima FBiH, Uredbi o kancelarijskom poslovanju, Zakonu o finansijskom upravljanju i kontroli u javnom sektoru u FBiH, te Zakonu o računovodstvu i reviziji u FBiH.
Ključne prioritetne aktivnosti koje se namjeravaju provoditi u okviru ovog programa su pripremanje i usvajanje programsko-planskih dokumenata, izrada i provođenje usvojenog plana javnih nabavki, izrada i provođenje programa edukacije radnika, blagovremeno objavljivanje informacija o radu, koordiniranje rada kantonalnih službi za zapošljavanje, upotreba informacionih sistema i tehničkih alata za adekvatnu podršku i unapređenje poslovnih procesa, te adekvatna podrška Upravnom odboru i Savjetodavnoj komisiji. Tom prilikom se kao ključni izazovi, to jeste prepreke za ostvarivanje programskog cilja definišu nedonošenje i/ili neblagovremeno usvajanje programsko-planskih i izvještajnih dokumenata, neblagovremena i neadekvatna realizacija postupaka javnih nabavki, neprohodnost i nepostojanje informacija o adekvatnim edukacijama, neadekvatno i neblagovremeno korištenje kanala komuniciranja, te zastoj i/ili nefunkcionalnost u radu informatičkih i tehničkih alata.
Pored činjenice da su za program određeni rukovodioci programa, za isti su definisani kako izlazni tako i krajnji rezultati. Kao izlazni rezultati su određeni blagovremeno izrađeni programsko- planski i obračunsko izvještajni dokumenti, blagovremeno izrađen i usvojen plan javnih nabavki, te broj zaključenih ugovora javnih nabavki u odnosu na plan javnih nabavki. Dodatno je kao izlazni rezultat definisano blagovremeno objavljivanje informacija o radu, što podrazumijeva usvajanje Strategije komuniciranja i praćenje broja objavljenih saopštenja i održanih press konferencija.
Postizanje ciljeva ovog programa namjerava se postići koordiniranjem rada kantonalnih službi za zapošljavanje koje će se mjeriti brojem održanih kolegija javnih službi za zapošljavanje, brojem potpisanih sporazuma/ugovora sa kantonalnim službama, ocjenom blagovremenosti pripreme sjednica Upravnog odbora i Savjetodavne komisije, te brojem održanih sjednica. Ovakvim postupanjem kao krajnji rezultat se očekuje zakonito proveden plan javnih nabavki sa ciljem osiguranja nabavke proizvoda/roba i usluga neophodnih za funkcionisanje Federalnog zavoda što će se mjeriti procentom zaključenih ugovora u odnosu na plan, sadržajem revizorskih nalaza, kao i procentom utvrđenih nepravilnosti u odnosu na broj izuzetih uzoraka. Očekuje se usvajanje stategije komuniciranja i objava najmanje deset vijesti, kao i unapređena saradnja sa službama za zapošljavanje mjerena procentom izvršenih aktivnosti u odnosu na aktivnosti dogovorene i usvojene na sastancima kolegija direktora. Kao dodatni krajnji rezultati definisani su procenat predloženih i usvojenih dokumenata na sjednicama Upravnog odbora, broj datih mišljenja/smjernica Savjetodavne komisije, te ocjena uspješnosti funkcionisanja informacionih sistema i tehničkih alata.
Drugi program "Materijalno- socijalna sigurnost nezaposlenih osoba" pripada glavnom programu "Socijalna zaštita". Ovaj program doprinosi ostvarivanju strateškog cilja 2. "Prosperitetan i inkluzivan društveni razvoj" i to prioriteta 2.4. "Smanjivati neaktivnost i nezaposlenost, naročito dugoročnu", odnosno konkretno mjeri "Jačati funkciju posredovanja javnih službi zapošljavanja (izmještanje zdravstvenog osiguranja i broj korisnika zdravstvenog osiguranja) iz Strategije razvoja Federacije BiH. Strateški cilj kod ovog programa jeste osigurati blagovremeno ostvarivanje materijalne i socijalne sigurnosti nezaposlenih osoba. Pri tome programski cilj i ključne djelatnosti ovog programa podrazumijevaju osiguravanje nedostajućih sredstava, rješavanje o pravima po osnovu nezaposlenosti u drugostepenom postupku i razmjenu podataka u skladu sa međunarodnim ugovorima i sporazumima o socijalnom osiguranju.
Pravno uporište za realizaciju pomenutih mjera legislativno je prioritetno utemeljeno na Zakonu o posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih osoba, Programu mjera za socijalno zbrinjavanje radnika koji su u procesu stečaja, likvidacije, restrukturiranja i privatizacije preduzeća ostali ili ostaju bez posla, međunarodnim ugovorima, odnosno sporazumima o socijalnom osiguranju, Odluci o modelu kriterija za utvrđivanje nedostajućih sredstava za ostvarivanje materijalne i socijalne sigurnosti nezaposlenih osoba i pokrivanje administrativnih troškova službi za zapošljavanje, Zakonu o upravnim sporovima FBiH, Zakonu o upravnom postupku FBiH, te Smjernicama o minimalnim standardima dodjele budžetskih sredstava putem transfera i subvencija u FBiH.
Ključne prioritetne aktivnosti koje se namjeravaju provoditi u okviru ovog programa su planiranje, obračun i isplata nedostajućih sredstava, obrada predmeta u rješavanju o pravima po osnovu nezaposlenosti u drugostepenom postupku, prikupljanje podataka o periodima osiguranja u FBiH i inostranstvu, kao i o ostvarenoj novčanoj naknadi u skladu sa međunarodnim ugovorima i sporazumima o socijalnom osiguranju. Tom prilikom se kao ključni izazovi, to jeste prepreke za ostvarivanje programskog cilja, definišu neblagovremen/netačan obračun i isplata po zahtjevima kantonalnih službi za nedostajućim sredstvima, neblagovremeno obrađeni predmeti u rješavanju o pravima po osnovu nezaposlenosti, te neblagovremeno prikupljeni podaci o periodima osiguranja. Pored činjenice da su za program određeni rukovodioci programa, za isti su definisani kako izlazni tako i krajnji rezultati. Kao izlazni rezultat je određeno kvantificiranje odobrenih isplata nedostajućih sredstava službama za zapošljavanje od strane resornog ministarstva u odnosu na broj podnesenih zahtjeva, te kvantificiranje u roku donesenih, te Agenciji za rad i zapošljavanje BiH dostavljenih drugostepenih rješenja i uvjerenja o stažu osiguranja i korištenju novčane naknade.
Ciljevi ovog programa namjeravaju se postići efikasnim i efektivnim planiranjem, obračunom i isplatom nedostajućih sredstava, obradom predmeta u rješavanju o pravima po osnovu nezaposlenosti u drugostepenom postupku, te prikupljanjem podataka o periodima osiguranja u FBiH i inostranstvu, kao i podataka o ostvarenoj novčanoj naknadi u skladu sa međunarodnim ugovorima i sporazumima o socijalnom osiguranju. Ovakvim postupanjem kao krajnji rezultat se očekuje osigurana materijalna i socijalna sigurnost nezaposlenim osobama koje ostvaruju prava u skladu sa Zakonom, te se namjerava kvantificirati procenat riješenih drugostepenih zahtjeva, kao i procenat u roku urađenih i Agenciji za rad i zapošljavanje BiH dostavljenih uvjerenja o stažu osiguranja i korištenju novčane naknade.
Treći program "Efikasna integracija nezaposlenih osoba na tržište rada u FBiH" pripada glavnom programu "Tržište rada" i doprinosi ostvarivanju strateškog cilja 2. "Prosperitetan i inkluzivan društveni razvoj", i to prioriteta 2.4.Smanjivati neaktivnost i nezaposlenost, naročito dugoročnu, odnosno konkrenije mjera 2.4.1. Razvijati i provoditi efikasnu aktivacijsku i aktivnu politiku zapošljavanja, 2.4.2. Stvarati uslove za dostupnost radne snage na tržištu rada, 2.4.3. Jačati funkciju posredovanja javnih službi zapošljavanja, kao i prioriteta 2.5 Smanjiti siromaštvo i socijalnu isključenost, odnosno konkretnije mjera 2.5.4. Poboljšati poziciju ranjivih grupa na tržištu rada, a sve kao mjera iz pomenute Strategije razvoja Federacije BiH.
Strateški cilj kod ovog programa jeste povećati ličnu zapošljivost i unaprijediti usklađenost vještina sa zahtjevima tržišta rada. Pri tome programski cilj i ključne djelatnosti ovog programa podrazumijevaju realizaciju mjera aktivne politike zapošljavanja, izvršavanje obaveza prema Fondu za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba sa invaliditetom, blagovremeno izdavanje odobrenja za radne dozvole stranim državljanima, te monitoring i evaluaciju programa aktivne politike zapošljavanja. Pravno uporište za realizaciju pomenutih mjera legislativno je prioritetno utemeljeno na Zakonu o posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih osoba, Zakonu o zapošljavanju stranaca, Zakonu o strancima, Zakonu o profesionalnoj rehabilitaciji, osposobljavanju, i zapošljavanju osoba sa invaliditetom, Zakonu o budžetima u FBiH, Zakonu o zaštiti ličnih podataka, Pravilniku o evidencijama u oblasti zapošljavanja, Strategiji zapošljavanja u FBiH (2023-2030), Strategiji jačanja funkcije posredovanja u javnim službama zapošljavanja, EU propisima. Smjernicama o minimalnim standardima dodjele budžetskih sredstava putem transfera i subvencija u FBiH.
Ključne prioritetne aktivnosti koje se namjeravaju provoditi u okviru ovog programa su usvajanje i provođenje učinkovitih mjera aktivne politike zapošljavanja uz uključivanje nezaposlenih osoba u nepovoljnom položaju na tržište rada, priprema i objava javnih poziva za učešće u programima aktivnih politika zapošljavanja, provođenje zaključivanja ugovora, isplata i realizacija mjera, planiranje, obračun i isplata obaveza prema Fondu za profesionalnu rehabilitaciju, osposobljavanje i zapošljavanje osoba sa invaliditetom, obrada predmeta u postupku davanja odobrenja za izdavanje radnih dozvola i unos podataka u odgovarajuću bazu podataka, izrada informacije o monitoringu o evaluaciji programa aktivne politike zapošljavanja, te izrada izvještaja o analizi tržišta rada. Tom prilikom se ključni izazovi, to jeste prepreke za ostvarivanje programskog cilja odnose na djelomičnu realizaciju mjera aktivne politike zapošljavanja, neizvršenje finansijskog plana radi kašnjenja u objavi javnog poziva za učešće u programima aktivne politike zapošljavanja, zaključivanju ugovora, te pravdanju i isplati ugovorenih obaveza. Dodatni izazov će svakako predstavljati mogućnost korištenja uplaćenih sredstava Fondu suprotno odredbama ugovora, te nedostatak potrebnih podataka i resursa za monitoring i evaluaciju mjera aktivne politike zapošljavanja.
Pored činjenice da su za program određeni rukovodioci programa, za isti su definisani kako izlazni tako i krajnji rezultati. Kao izlazni rezultati su određeni kvantitativni i kvalitativni pokazatelji o broju nezaposlenih osoba obuhvaćenih mjerama aktivne politike zapošljavanja, kao i pokazatelji o broju korisnika obuhvaćenih programima obuke i osposobljavanja. Dodano je kao izlazni rezultat definisan broj odobrenih aplikacija za zajedničke projekte, broj podnesenih aplikacija pripremljenih u cilju privlačenja sredstava iz međunarodnih fondova (EU, IPA i td.) i smanjenje broja nezaposlenih iz ranjivih grupa. Kao važni izlazni rezultati definisana su isplaćena sredstva Fondu, blagovremena obrada predmeta u postupku davanja odobrenja za izdavanje radnih dozvola i unos podataka u odgovarajuću bazu u zakonom propisanim rokovima, proveden monitoring i evaluacija programa aktivne politike zapošljavanja, te izrađen izvještaj o analizi tržišta rada. Kao krajnji rezultati očekuju se povećana stopa zaposlenosti, smanjena stopa nezaposlenosti, kvantifikovan procenat obrađenih predmeta za izdavanje radnih dozvola, te urađene najmanje dvije informacije o monitoringu.
Federalni zavod osigurava likvidnost i stabilnost u isplati finansijskih obaveza koje dospijevaju u planskom periodu uvažavajući aktuelne trendove naplate doprinosa za osiguranje od nezaposlenosti i makroekonomske prognoze na tržištu rada. Finansijski plan je sačinjen pod pretpostavkom pozitivnih makroekonomskih pokazatelja, odnosno ekonomskog rasta uz uvažavanje vrijednosti pojedinačnih parametara i njihovog kretanja projiciranog strateškim i drugim dokumentima koji se odnose na poslovanje.
Finansijski plan je, u skladu sa članom 6. Zakona o budžetima u Federaciji BiH, uravnotežen, tako da ukupni prihodi i primici pokrivaju ukupne rashode i izdatke, a isti su iskazani po bruto načelu. Ukupnim sredstvima utvrđenim Finansijskim planom se finansiraju predefinisani zakonski prioriteti raspoređeni na tekuće rashode i kapitalne izdatke, pri čemu se raspodjela sredstava usklađuje sa Strategijom razvoja Federacije BiH 2021.-2027. godina, Strategijom zapošljavanja u Federaciji Bosne i Hercegovine 2023.-2030. godina, Strategijom jačanja funkcije posredovanja u javnim službama za zapošljavanje u Federaciji BiH, Doktrinom rada javnih službi za zapošljavanje u Federaciji BiH, trogodišnjim i godišnjim programom, odnosno planom rada Federalnog zavoda i ostalim relevantnim dokumentima.
Za 2026. godinu su planirana ukupna sredstva u iznosu 211.740.780 KM, a ista su uz poštivanje principa budžetske ravnoteže jednaka planiranom iznosu ukupnih tekućih rashoda i kapitalnih izdataka. Za 2027. i 2028. godinu je planirano 173.470.022 KM, odnosno 153.766.843 KM ukupnih sredstava, koja također, po principu budžetske ravnoteže, odgovaraju ukupnim planskim vrijednostima na pozicijama tekućih rashoda i kapitalnih izdataka za referentne godine.
Pojedinačne pozicije Finansijskog plana odražavaju procijenjene vrijednosti, i iste su raspoređene prema strukturi iskazanoj u Tabeli 1 kako slijedi:
Tabela 1

Red. br.

Ecc. kod

OPIS

Finansijski plan za 2026. godinu

Program FZZ1

Program FZZ2

Program FZZ3

Procjena Finansijskog plana za 2027. godinu

Procjena Finansijskog plana za 2028. godinu

Indeks (8/4)*100

Indeks (9/8)*100

1

2

3

4

5

6

7

8

9

10

11

1.

710000

Doprinosi za osiguranje od nezaposlenosti (30%)

93.091.600

0

0

0

98.622.050

104.689.500

106

106

2.

720000

Neporezni prihodi

282.000

0

0

0

320.000

345.000

113

108

od toga