Parlament Federacije Bosne i Hercegovine
Ukaz o proglašenju odluke o davanju saglasnosti na Finansijski plan Federalnog zavoda za zapošljavanje za 2024. godinu i procjenu plana za 2025. i 2026. godinu i odluku o izvršavanju Finansijskog plana Federalnog zavoda za zapošljavanje za 2024. godinu
Na osnovu člana IV.B.7. a)(TV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim
UKAZ
O PROGLAŠENJU ODLUKE O DAVANJU SAGLASNOSTI NA FINANSIJSKI PLAN FEDERALNOG ZAVODA ZA ZAPOŠLJAVANJE ZA 2024. GODINU I PROCJENU PLANA ZA 2025. I 2026. GODINU I ODLUKU O IZVRŠAVANJU FINANSIJSKOG PLANA FEDERALNOG ZAVODA ZA ZAPOŠLJAVANJE ZA 2024. GODINU
Proglašava se Odluka o davanju saglasnosti na Finansijski plan Federalnog zavoda za zapošljavanje za 2024. godinu i procjenu plana za 2025. i 2026. godinu i Odluku o izvršavanju Finansijskog plana Federalnog zavoda za zapošljavanje za 2024. godinu, koju je usvojio Parlament Federacije Bosne i Hercegovine na sjednici Predstavničkog doma od 24.01.2024. godine i na sjednici Doma naroda od 25.01.2024. godine.
Broj 01-02-1-49-01/24
26. januara 2024. godine
Sarajevo
Predsjednica
Lidija Bradara, s. r.
Na osnovu člana 152. stav 2. Poslovnika Predstavničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 69/07, 2/08 i 26/20) i na osnovu člana 143. stav 2. Poslovnika o radu Doma naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 27/03, 21/09 i 24/20) i člana 27. stav 7. Zakona o budžetima u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 102/13, 9/14, 13/14, 8/15, 91/15, 102/15, 104/16, 5/18, 11/19, 99/19 i 25a/22), Parlament Federacije Bosne i Hercegovine je, na sjednici Predstavničkog doma, održanoj 24.1.2024. godine i na sjednici Doma naroda, održanoj 25.1.2024. godine, donio
ODLUKU
O DAVANJU SAGLASNOSTI NA FINANSIJSKI PLAN FEDERALNOG ZAVODA ZA ZAPOŠLJAVANJE ZA 2024. GODINU I PROCJENU PLANA ZA 2025. I 2026. GODINU I ODLUKU O IZVRŠAVANJU FINANSIJSKOG PLANA FEDERALNOG ZAVODA ZA ZAPOŠLJAVANJE ZA 2024. GODINU
I
Daje se saglasnost na Finansijski plan Federalnog zavoda za zapošljavanje za 2024. godinu i procjenu plana za 2025. i 2026. godinu broj: 01/1-45-7885/23 OP od 11.10.2023. godine i Odluku o izvršavanju Finansijskog plana Federalnog zavoda za zapošljavanje za 2024. godinu broj: 01/1-45-7890/23 OP od 11.10.2023. godine.
II
Sastavni dio ove odluke čini Finansijski plan Federalnog zavoda za zapošljavanje za 2024. godinu i procjena plana za 2025. i 2026. godinu broj: 01/1-45-7885/23 OP od 11.10.2023.godine i Odluka o izvršavanju Finansijskog plana Federalnog zavoda za zapošljavanje za 2024. godinu broj: 01/1-45-7890/23 OP od 11.10.2023. godine.
III
Ova odluka stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH".
PFBiH, broj 01,02-11-22/24
25. siječnja 2024. godine
Sarajevo
Predsjedavajuća
Predstavničkog doma
Parlamenta Federacije BiH
Mirjana Marinković – Lepić, v. r.
Predsjedavajući
Doma naroda
Parlamenta Federacije BiH
Tomislav Martinović, v. r.
BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE FEDERALNI ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE SARAJEVO
FINANSIJSKI PLAN
FEDERALNOG ZAVODA ZA ZAPOŠLJAVANJE ZA 2024. GODINU I PROCJENA PLANA ZA 2025. I 2026. GODINU
Misija Federalnog zavoda je da provodi utvrđenu politiku i mjere radi povećanja efikasnosti tržišta rada, obezbjeđuje odgovarajuću materijalnu i socijalnu sigurnost nezaposlenim osobama, kreira i realizira programe i mjere aktivne politike zapošljavanja, te informiše sve zainteresirane o stanju u oblasti zapošljavanja.
Vizija Federalnog zavoda je da svojim programima i mjerama aktivne politike zapošljavanja doprinese rastu stope zaposlenosti i da obezbijedi odgovarajuću materijalnu i socijalnu sigurnost nezaposlenim osobama.
- obavlja i druge poslove utvrđene zakonom, statutom i aktima Federalnog zavoda za zapošljavanje i konvencijama i preporukama MOR-a koje se odnose na oblast rada, zapošljavanja i socijalne politike.
- odobrava zapošljavanje stranih državljana i osoba bez državljanstva na prijedlog kantonalne službe za zapošljavanje, u skladu sa Zakonom o zapošljavanju stranaca ("Službene novine Federacije BiH", broj 8/99),
- prati provođenje međunarodnih ugovora i sporazuma iz oblasti rada i zapošljavanja koji se odnose na Federaciju BiH,
- objedinjuje i vodi zbirne evidencije u oblasti rada i zapošljavanja od interesa za Federaciju BiH i predlaže mjere i potrebna sredstva za razvoj i funkcioniranje jedinstvenog informacionog sistema u ovoj oblasti,
- pruža pomoć u realizovanju programa profesionalne orijentacije, obuke i prekvalifikacije za nezaposlene osobe i njihovo ponovno zapošljavanje na odgovarajućim poslovima,
- koordinira, usklađuje i prati rad službi za zapošljavanje na provođenju utvrđene politike i mjera u oblasti zapošljavanja i socijalne sigurnosti nezaposlenih osoba iz nadležnosti Federacije BiH,
- upravlja sredstvima za osiguranje materijalne sigurnosti za vrijeme nezaposlenosti,
- osigurava i prati provođenje utvrđene politike i mjera u oblasti rada i zapošljavanja na teritoriji Federacije BiH i o tome obavještava nadležna tijela Federacije BiH,
- predlaže i prati mjere za unapređenje zapošljavanja i socijalne sigurnosti nezaposlenih osoba,
Federalni zavod za zapošljavanje (u daljem tekstu: Federalni zavod), kao javna ustanova, je osnovan Zakonom o posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih osoba 1 kojim mu je u nadležnost dodijeljeno da:
1. UVOD
- 7.POTENCIJALNI RIZICI ZA REALIZACIJU PLANIRANIH AKTIVNOSTI
6.2 KAPITALNI IZDACI
6.1 TEKUĆI RASHODI - 6.UKUPNI TEKUĆI RASHODI I KAPITALNI IZDACI
5.3 PRENESENA SREDSTVA
5.2 PRIMICI
5.1 PRIHODI - 5.UKUPNA SREDSTVA
- 4.OPŠTA STRUKTURA FINANSIJSKOG PLANA
- 3.ANALIZA TRŽIŠTA RADA
- 2.MAKROEKONOMSKI POKAZATELJI KAO OKVIR ZA IZRADU FINANSIJSKOG PLANA
- 1.UVOD
Sarajevo, oktobar 2023. godine SADRŽAJ
Osnovni izvor finansiranja rada Federalnog zavoda čine namjenski porezni i neporezni prihodi, a primarno doprinosi za osiguranje od nezaposlenosti, zbog čega se, shodno odredbama Zakona o budžetima u Federaciji Bosne i Hercegovine 2, Federalni zavod smatra vanbudžetskim fondom.
Sa ciljem dostizanja prihvatljive stope zaposlenosti, Federalni zavod primarno provodi utvrđene politike i mjere radi povećanja efikasnosti tržišta rada, obezbjeđuje odgovarajuću materijalnu i socijalnu sigurnost nezaposlenim osobama, kreira i koordinira realizovanje programa i mjera aktivne politike zapošljavanja, te informiše sve zainteresovane o stanju u oblasti zapošljavanja.
Radom Federalnog zavoda upravlja Upravni odbor sastavljen od sedam (7) članova koje imenuje i razrješava Vlada Federacije BiH. Upravni odbor za svoj rad odgovara Vladi Federacije BiH, koja ih imenuje na period od četiri godine. Djelokrug rada Upravnog odbora utvrđen je Statutom Federalnog zavoda, a način njihovog rada regulisan je Poslovnikom o radu koji je utvrdio i donio Upravni odbor.
Direktor Federalnog zavoda, kojeg također imenuje i razrješava Vlada Federacije BiH, organizuje i rukovodi radom Federalnog zavoda i odgovoran je za zakonitost rada. Direktor Federalnog zavoda predstavlja i zastupa Federalni zavod, a za svoj rad odgovara Vladi Federacije BiH i Upravnom odboru.
Federalni zavod ima Savjetodavnu komisiju koja broji sedam članova, i to po dva predstavnika sindikata i poslodavaca, te po jednog predstavnika Federalnog ministarstva rada i socijalne politike, Privredne komore Federacije BiH i Federalnog zavoda. Savjetodavna komisija je nadležna da Upravnom odboru daje mišljenja u vezi sa razmatranjem politike zapošljavanja i socijalnog osiguranja, kao i preporuke u vezi sa programima Federalnog zavoda, zatim da daje preporuke u vezi sa programom rada Federalnog zavoda na koji saglasnost daje Vlada Federacije BiH, te da daje mišljenja na rad Federalnog zavoda i preporuke u vezi sa poboljšanjem rada.
Obaveza izrade finansijskog plana, na način i prema postupku propisanom Zakonom o budžetima u Federaciji BiH, proističe iz člana 51. Zakona o posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih osoba. U skladu sa Zakonom o budžetima u Federaciji BiH, Federalni zavod, kao vanbudžetski fond, ima obavezu vršiti trogodišnje planiranje, tj. sačiniti Finansijski plan za 2024. godinu i procjenu plana za 2025. i 2026. godinu (u daljem tekstu: Finansijski plan).
U skladu sa članom 27. stav 2. Zakona o budžetima u Federaciji BiH, Finansijski plan sa odlukom o izvršavanju, donosi nadležni organ utvrđen zakonom, odnosno aktom vanbudžetskog fonda, na način predviđen tim propisima i pod uslovima određenim ovim zakonom. Kao organ nadležan za donošenje finansijskog plana, članom 8. Statuta Federalnog zavoda 3 određen je Upravni odbor Federalnog zavoda.
Nakon što Upravni odbor Federalnog zavoda usvoji Finansijski plan, isti se, u skladu odredbama Zakona o budžetima u Federaciji BiH dostavlja na daljni postupak davanja saglasnosti Parlamenta Federacije BiH.
Izrazi u ovom dokumentu koji su napisani u jednom gramatičkom rodu odnose se podjednako na muški i ženski rod.
2. MAKROEKONOMSKI POKAZATELJI KAO OKVIR ZA IZRADU FINANSIJSKOG PLANA
Kao stručna podloga za izradu Finansijskog plana korišten je prvenstveno zakonski okvir poslovanja ovog vanbudžetskog fonda, a ujedno su analizirani rizici, aktivnosti i ključni elementi okruženja u kontekstu snaga, slabosti, prilika i prijetnji, kao i bitni vanjski faktori koji utiču na organizaciju, resurse i rezultate. Dodatno su upotrebljavani i ostali raspoloživi i relevantni strateški dokumenti, zakonski i podzakonski akti, analize i projekcije relevantnih izvora, čiji se opći i/ili specifični strateški ciljevi i odredbe odnose na oblast zapošljavanja i djelovanje Federalnog zavoda. S tim u vezi su analizirani i sljedeći makroekonomski parametri, koji mogu direktno ili indirektno uticati na poslovanje Federalnog zavoda u planskom periodu.
Prema projekcijama Direkcije za ekonomsko planiranje, BiH će u 2023. godini ostvariti umjereni realni ekonomski rast od 2 %, dok se za naredne tri godine očekuje nešto veći ekonomski rast po realnim stopama od 2,7 % u 2024.godini, 3 % u 2025. godini i 3,3 % u 2026.godini. Bruto domaći proizvod u Federaciji BiH za prvo tromjesečje 2023. godine, prema prvoj procjeni, realno je veći za 0,9% u odnosu na isto tromjesečje 2022. godine.
Obzirom na opredjeljenje da se u narednom periodu postigne ograničavanje javne potrošnje putem fiskalne konsolidacije uz smanjenje javnih rashoda i povećanje javnih prihoda, te preusmjeravanje sredstava na investicionu potrošnju, to bi moglo promjeniti strukturu rasta budućeg BDP – a. U tom slučaju bi investicije uz unapređenje poslovnog ambijenta mogle ostvariti značajan rast, a samim tim i veći doprinos očekivanom rastu BDP – a. Pri navedenom se očekuje da će javne investicije, a primarno izgradnja putne infrastrukture i energetski projekti, igrati značajniju ulogu u podsticanju ekonomskog rasta i znatno povećati svoj udio u strukturi BDP – a.
Prema podacima Centralne banke Bosne i Hercegovine objavljenim 15.08.2023. godine priliv direktnih stranih investicija u Bosnu i Hercegovinu je za 2022. godinu iznosio 1,44 milijarde KM, što je do sada najviši zabilježeni iznos. Najznačajnije države investitori u 2022. godini su bile: Švicarska, Austrija, Velika Britanija, Slovenija, Njemačka, Srbija, Turska, Italija, Saudijska Arabija i Poljska Ovi rekordni tokovi direktnih investicija su posljedica visokih reinvestiranih zarada postojećih nefinansijskih i finansijskih preduzeća sa stranim investicijama. Posmatrano po djelatnostima, najviše investicija je realizovano u oblasti proizvodnje i snabdijevanja električnom energijom, zatim u oblasti finansijskih uslužnih djelatnosti, te u oblasti proizvodnje baznih metala. Prema prvim preliminarnim podacima direktna strana ulaganja u Bosni i Hercegovini u prvom kvartalu 2023. godine iznose 426,6 miliona KM od kojih 52% ili 222,5 miliona KM čine procijenjene reinvestirane zarade. Također, direktna strana ulaganja u Bosni i Hercegovini u prvom kvartalu 2023. godine, prema preliminarnim podacima, veća su za 80% u odnosu na prvi kvartal 2022. godine.
Prema podacima Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine, ukupna desezonirana industrijska proizvodnja u Bosni i Hercegovini je u augustu 2023. godine zabilježila rast od 0,3 % u odnosu na isti mjesec prethodne godine. Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku , ukupna desezonirana industrijska proizvodnja u Federaciji BiH u junu 2023. godine u odnosu na maj 2023. godine, manja je za 6,6%, a u odnosu na juni 2022. godine, industrijska proizvodnja, kalendarski prilagođena, manja je za 7,7%.
Navedeno će se postići poštivajući sastavne komponente finansijskog upravljanja i kontrole, to jeste komponente: kontrolno okruženje, upravljanje rizicima, kontrolne aktivnosti, informacije i komunikacija, te praćenje i procjena sistema.
3. ANALIZA TRŽIŠTA RADA
U prvoj polovini 2023. godine u Federaciji BiH, iako u slabijem intenzitetu, nastavljen je rast broja zaposlenih i smanjenje broja nezaposlenih osoba.
Broj zaposlenih u Federaciji BiH je u junu 2023. godine (543.369), prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, veći u odnosu na prosjek 2022. godine (535.665) za 7.704 osoba, tj. 1,4%.
Izvoz je prema podacima Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine, za prvih osam mjeseci 2023. godine iznosio 11 milijardi 227 miliona KM, što je za 5,6% manje nego u istom periodu prethodne godine, dok je uvoz iznosio 18 milijardi 283 miliona KM, što je za 1,3% manje nego u istom periodu prethodne godine. Pokrivenost uvoza izvozom je iznosila 61.4%, dok je vanjskotrgovinski robni deficit iznosio 7 milijardi 56 miliona KM.
Temeljni dokument koji opredjeljuje Finansijski plan predstavljaju Smjernice ekonomske i fiskalne politike za period od 2024. do 2026. godine koje je usvojila Vlada Federacije BiH na sjednici održanoj 01.06.2023. godine.
Cilj ovog dokumenta je uputiti sve nivoe vlasti u Federaciji BiH na kretanja makroekonomskih pokazatelja, kako na globalnom i evropskom nivou, tako i na kretanja u BiH i Federaciji BiH koja će uticati na ostvarenje definisanih ciljeva.
Prema Smjernicama se za Federaciju BiH u narednom trogodišnjem periodu projicira realni ekonomski rast od 3%, 3,3% i 3,5%, odnosno prosječna stopa realnog rasta za referentni period se procjenjuje na 3,3 %.
Prateći očekivani ekonomski rast u Bosni i Hercegovini od prosječnih 3% na godišnjem nivou u periodu 2024.-2026. godine, pretpostavlja se da će prosječna stopa rasta naplate ukupnih javnih prihoda u Federaciji BiH u navedenom srednjoročnom periodu iznositi prosječno 6,9%, odnosno 6,9% za 2024. godinu, 6,7% za 2025. godinu i 7,2% za 2026. godinu.
U kontekstu unapređenja stanja na tržištu rada u Federaciji BiH, bitno je naglasiti da je Strategijom razvoja Federacije BiH 2021-2027. godina, kao ključnim razvojnim dokumentom koji između ostalih tretira i pitanja od značaja za oblast rada i zapošljavanja, utvrđen i strateški cilj "Prosperitetan i inkluzivan društveni razvoj". U okviru ovog strateškog cilja definisan je prioritet smanjenja neaktivnosti i nezaposlenosti, a koji obuhvata odgovarajuće mjere i to:
• razvoj i provođenje učinkovite aktivacijske i aktivne politike zapošljavanja,
• stvaranje uslova za dostupnost radne snage na tržištu rada i
• jačanje funkcije posredovanja javnih službi za zapošljavanje.
Slijedom usvojenih ciljeva i prioriteta predmetne Strategije, Federalni zavod će u narednom trogodišnjem periodu, nakon osiguravanja potrebnih sredstava za materijalnu i socijalnu sigurnost nezaposlenih osoba, svoje djelovanje fokusirati na poticanje potražnje za radnom snagom i poboljšanje ponude radne snage. Ovdje se prvenstveno misli na jačanje vještina i kompetencija nezaposlenih osoba i njihovog pristupa zapošljavanju, te općenito na unapređenje aktivnosti javnih službi za zapošljavanje u Federaciji BiH.
Broj nezaposlenih osoba na evidencijama službi za zapošljavanje u Federaciji BiH je u junu 2023. godine (274.820) smanjen za 15.092 osobe ili 5,2% u odnosu na prosjek broja nezaposlenih iz 2022. godine (289.912). U prvih šest mjeseci 2023. godine, s evidencije službi za zapošljavanje u Federaciji BiH zbog zaposlenja su brisane 38.404 osobe, dok su se u istom periodu na evidenciju službi za zapošljavanje u Federaciji BiH zbog prekida radnog odnosa prijavile 36.413 osobe. Ne smije se zanemariti činjenica da je na evidencijama javnih službi za zapošljavanje u Federaciji BiH prisutan veliki broj osoba bez kvalifikacija (29% od ukupnog broja nezaposlenih osoba) kojima su šanse za kvalitetnu integraciju na tržište rada bez institucionalne podrške veoma male, kao i osoba koje su duže od osam (8) godina bez posla (36,6%). Također, u strukturi nezaposlenih, nezaposleni dobi od 50 i više godina čine 37%, žene čine 59%, a mladi 24% od ukupnog broja nezaposlenih u Federaciji BiH. Također, u junu 2023. godine, na evidencijama službi za zapošljavanje u Federaciji BiH je bilo 10.414 korisnika novčane naknade, što je u odnosu na prosjek iz 2022. godine (10.490) smanjenje za 0,7%.
U vezi s naprijed navedenim, od izuzetne važnosti je poduzeti potrebne reformske aktivnosti na izdvajanju administriranja i finansiranja zdravstvenog osiguranja nezaposlenih osoba iz javnih službi za zapošljavanje i regulisanju ovog pitanja na način kako je to urađeno u drugim državama. Uspostavljanje odgovarajućeg pravnog okvira po ovom pitanju regulisalo bi evidencije u službama za zapošljavanje u kojima bi bili isključivo podaci o stvarnim aktivnim tražiocima posla. Na taj način bi se postepeno, ali u kratkom roku iz evidencija službi za zapošljavanje izbrisale osobe koje nisu aktivni tražioci posla, već prijavu na evidenciju službi za zapošljavanje koriste za regulisanje zdravstvenog osiguranja i različite oblike socijalne pomoći ili olakšice, a što stvara nerealnu sliku o radnoj snazi u Federaciji BiH, ali bez da bi izgubili pravo na zdravstveno osiguranje ili socijalnu pomoć.
Zaključuje se da, nakon stabilizacije ekonomskih prilika, u odnosu na prethodni period potražnja za radnom snagom ima trend rasta, ali sa smanjenim intenzitetom. Međutim, dio oglašenih slobodnih radnih mjesta se otežano popunjava, zbog nedostatka određnih profila zanimanja, odnosno zbog nepodudarnosti ponude i potražnje na tržištu rada s aspekta zanimanja i stručnih kompetencija.
Ovakvo stanje ukazuje na strukturnu nezaposlenost uzrokovanu brojnim faktorima, a što implicira potrebu sistemskog pristupa jačanju i unapređenju srednjeg stručnog i visokog obrazovanja, poboljšanju kvaliteta praktične nastave, kao i organizovanju obuke radne snage za konkretne poslove. Neusklađenost obrazovne politike, posebno u srednjem stručnom obrazovanju sa potrebama tržišta rada uzrokuje potrebu za sufinansiranjem brze pripreme za rad, obuke, stručnog osposobljavanja i usavršavanja nezaposlenih osoba na radnom mjestu radi sticanja neophodnih znanja i vještina. Kontinuiranim usklađivanjem obrazovnog procesa naročito praktičnog dijela nastave sa potrebama poslodavaca ovakva situacija bi se prevenirala i postigao bi se vidan napredak.
Dodatni izazov svakako predstavljaju izražene negativne demografske promjene, ubrzano starenje stanovništva, negativan prirodni priraštaj, evidentna emigracija radne snage, kontinuirano smanjenje broja učenika i studenata, uticaj negativnih globalnih ekonomskih kretanja, inflacija, brze tehnološke promjene, "rad na crno", visok udio nekvalifikovanih osoba u radnoj snazi i značajan udio neaktivnih u radno sposobnom stanovništvu i brojni drugi faktori.
Ukupnim sredstvima se finansiraju predefinisani zakonski prioriteti raspoređeni na tekuće rashode i kapitalne izdatke, pri čemu se raspodjela sredstava usklađuje sa Strategijom razvoja Federacije BiH 2021-2027. godina, Strategijom jačanja funkcije posredovanja u javnim službama za zapošljavanje u Federaciji BiH, Doktrinom rada javnih službi za zapošljavanje u Federaciji BiH, Trogodišnjim planom rada Federalnog zavoda za zapošljavanje za period 2024.-2026. godina, Programom/planom rada za predmetnu godinu i ostalim relevantnim dokumentima.
5.3 PRENESENA SREDSTVA
Prenesena sredstva su sredstava za koja se u momentu izrade Finansijskog plana procjenjuje da će, nakon izmirivanja dospjelih kratkoročnih obaveza prema zaposlenicima i dobavljačima, biti na raspolaganju Federalnom zavodu na početku planske godine. Ovaj iznos se utvrđuje kao rezultat razlike između stanja sredstava na dan 01.07. tekuće godine, procjene iznosa prihoda i primitaka koji će se ostvariti u periodu od 01.07. do 31.12. te godine i analize pozicija rashoda i izdataka sa projekcijom njihovog mogućeg izvršenja za isti period. Dodatno se vrši procjena ukupnih sredstava, rashoda i izdataka za period 01.01.-31.12. tekuće godine, koja prethodi godini za koju se vrši planiranje. Komparacija na ovaj način dva dobivena podatka, rezultira podatkom o planiranim prenesenim sredstvima.
Za 2024. godinu su planirana ukupna sredstva u iznosu 182.549.495 KM, a ista su uz poštivanje principa budžetske ravnoteže jednaka planiranom iznosu ukupnih tekućih rashoda i kapitalnih izdataka. Za 2025. i 2026. godinu je planirano 136.523.223 KM, odnosno 125.248.946 KM ukupnih sredstava, koja također, po principu budžetske ravnoteže, odgovaraju ukupnim planskim vrijednostima na pozicijama tekućih rashoda i kapitalnih izdataka za referentne godine.
Adekvatan odgovor na pomenute izazove tržišta rada moguće je osigurati multidisciplinarnim stručnim pristupom, efikasnim korištenjem raspoloživih resursa i mjera, te pravovremenim sinergijskim djelovanjem relevantnih sudionika koji mogu doprinijeti poboljšanju ekonomskog stanja. Unapređenje porezne politike, provođenje reforme pravnog okvira koji utiče na tržište rada, te utvrđivanje strateških dokumenata u oblasti zapošljavanja na državnom nivou koje osigurava znatna finansijska sredstva iz međunarodnih fondova, znatno bi doprinijeli poboljšanju društvenih prilika i tržišta rada.
Uz očuvanje stabilnosti budžeta i socijalnih fondova, adekvatnim podsticajnim mjerama koje podrazumijevaju unapređenje usluga javnih službi za zapošljavanje, sistemsku poreznu reformu, olakšavanje poslovanja, privlačenje investicija i razvoj preduzetništva, realno je očekivati da se može dostići ukupno poboljšanje stanja na tržištu rada
Aktivnosti Federalnog zavoda na realizaciji programskih zadataka i ciljeva, između ostalog temeljenih i na analizi stanja i kretanja na tržištu rada, ostvarivat će se u saradnji sa kantonalnim službama za zapošljavanje i drugim partnerima na zakonitom, nediskriminirajućem, stručnom, socijalno i rodno osjetljivom i efektivnom provođenju politike zapošljavanja. Federalni zavod će u narednom periodu, u skladu sa zahtjevima Vlade Federacije BiH i Federalnog ministarstva rada i socijalne politike, a u sklopu zakonskih nadležnosti davati doprinos u postupku izmjene postojećih zakonskih/podzakonskih propisa i izrade strateških dokumenata koji se odnose na tržište rada.
4. OPŠTA STRUKTURA FINANSIJSKOG PLANA
Prilikom izrade Finansijskog plana u obzir su uzeti parametri i njihova kretanja projicirana strateškim i drugim dokumentima koji se odnose na poslovanje Federalnog zavoda. Finansijski plan je sačinjen pod pretpostavkom pozitivnih makroekonomskih pokazatelja, odnosno bržeg ekonomskog rasta, kojim Federalni zavod osigurava likvidnost i stabilnost u isplati finansijskih obaveza koje dospijevaju u planskom periodu. Prateći tekuće trendove naplate i makroekonomske prognoze na tržištu rada, u narednom periodu se očekuje stabilan i značajan rast naplate prihoda od doprinosa za osiguranje od nezaposlenosti.
Planiranje rashoda i izdataka je, prema strateškom okviru, usklađeno sa makroekonomskim projekcijama, pri čemu je posebna pažnja posvećena procijenjenom kretanju prosječne plaće, te cijena roba i usluga.
Planski period će zasigurno obilježiti inflacija čiji je najsnažniji pokretač i dalje energija, zbog čega će daljnje kretanje cijena najviše zavisiti o razvoju situacije vezane za rat u Ukrajini, te od sposobnosti EU da realizuje svoje planove vezane za prelazak na upotrebu obnovljivih izvora energije (energija vjetra, solarna energija, hidroenergija, energija oceana, geotermalna energija, biomasa i biogoriva).
Finansijski plan je, u skladu sa članom 6. Zakona o budžetima u Federaciji BiH, uravnotežen, tako da ukupni prihodi i primici pokrivaju ukupne rashode i izdatke, a isti su iskazani po bruto načelu.
U skladu sa pomenutom metodologijom, prenesena sredstva za 2024. godinu su utvrđena u iznosu 104.500.000 KM. Prenesenim sredstvima je osigurano finansiranje nastavka realizacije mjera aktivne politike zapošljavanja i projekata ugovorenih u prethodnim godinama, odnosno izmirivanje obaveza koje dospijevaju u 2024. godini. Procijenjeno je da će za finansiranje obaveza po ranije zaključenim ugovorima o sufinansiranju zapošljavanja, samozapošljavanju i pripremi za rad, te sporazumima o učešću u zajedničkim projekatima sa drugim institucijama u 2024. godini biti potrebno osigurati 58.847.671 KM, a preostala sredstva će se prema dospijeću koristiti za izmirivanje obaveza u skladu sa prioritetima.
Projekcija prenesenih sredstava je za 2025. i 2026. godinu utvrđena u iznosima 50.214.632 KM, odnosno 30.014.412 KM.
Pojedinačne pozicije Finansijskog plana odražavaju procijenjene vrijednosti, a raspoređene su prema strukturi iskazanoj u Tabeli 1 kako slijedi:
|
Red. br. |
Ecc. kod |
OPIS |
Finansijski plan za 2024. godinu |
Procjena Finansijskog plana za 2025. godinu |
Procjena Finansijskog plana za 2026. godinu |
Index (5/4)x100 |
Index (6/5)*100 |
|
1 |
2 |
3 |
4 |
5 |
6 |
7 |
8 |
|
1. |
710000 |
Doprinosi za osiguranje od nezaposlenosti (30%) |
77.431.910 |
85.693.591 |
94.844.534 |
111 |
111 |
|
2. |
720000 |
Neporezni prihodi |
240.000 |
235.000 |
230.000 |
98 |
98 |
|
od toga |
2.1. |
Prihodi rezervisani za uvećanje depozita kod Razvojne banke Federacije BiH |
30.000 |
25.000 |
20.000 |
83 |
80 |
|
2.2. |
Prihodi od kamata, radnih dozvola, povrata neiskorištenih grantova iz ranijih godina i ostali prihodi |
210.000 |
210.000 |
210.000 |
100 |
100 |
|
|
3. |
730000 |
Oprihodovanje grantova za zapošljavanje Roma |
207.585 |
210.000 |
0 |
101 |
0 |
|
4. |
810000 |
Priliv otplata glavnice kredita za podsticaj zapošljavanja rezervisan za uvećanje depozita kod Razvojne banke Federacije BiH |
170.000 |
170.000 |
160.000 |
100 |
94 |
|
5. |
Prenesena sredstva iz prethodne godine umanjena za kratkoročne obaveze iz prethodne godine |
104.500.000 |
50.214.632 |
30.014.412 |
48 |
60 |
|
|
A. |
UKUPNA SREDSTVA (1+2+3+4+5) =A1.+A2. |
182.549.495 |
136.523.223 |
125.248.946 |
75 |
92 |
|
|
A.1. |
Raspoloživa sredstva (1+2.2+3+5) |
182.349.495 |
136.328.223 |
125.068.946 |
75 |
92 |
|
|
A.2. |
Prihodi i primici rezervisani za uvećanje depozita kod RB FBiH (2.1.+4) |
200.000 |
195.000 |
180.000 |
98 |
92 |
|
|
I |
Tekući rashodi (A+B+C) |