Poslovnik Općinskog vijeća Stari grad Sarajevo i - uvodne odredbe
Na osnovu ~lana 29. Zakona o lokalnoj samoupravi ("Slu‘bene novine Kantona Sarajevo", broj 19/97) i ~lana 69. Statuta Op}ine Stari grad Sarajevo ("Slu‘bene novine Kantona Sarajevo", broj 10/98), Op}insko vije}e Stari grad Sarajevo, na sjednici odr‘anoj 12. novembra 1998. godine, donijelo je POSLOVNIK OP]INSKOG VIJE]A STARI GRAD SARAJEVO I - UVODNE ODREDBE ^lan 1. Op}insko vije}e Stari grad Sarajevo (u daljem tekstu: Vije}e) organizuje se i radi na na~in propisan Statutom Op}ine i ovim poslovnikom. Na~in rada Vije}a o pitanju koje nije ure|eno Poslovnikom, Vije}e ure|uje zajedni~kom. ^lan 2. Vije}e radi u sjednicama, a odlu~uje o pitanjima iz svoje nadle‘nosti u skladu sa Statutom Op}ine i ovim poslovnikom. ^lan 3. Vije}e ima pe~at. O upotrebi i ~uvanju pe~ata stara se sekretar Vije}a. II - OSTVARIVANJE PRAVA I DU@NOSTI OP]INSKIH VIJE]NIKA ^lan 4. U ostvarivanju svojih funkcija op}inski vije}nik ima pravo i du‘nost: - da prisustvuje sjednicama Vije}a, i njegovih radnih tijela ~iji je ~lan i da u~estvuje u njihovom radu i odlu~ivanju; - da pokre}e inicijative za razmatranje i rje{avanje odre|enih pitanja i podnosi prijedloge za dono{enje i izmjene akata iz nadle‘nosti Vije}a, - da pokre}e inicijative i daje prijedloge za unapre|enje rada Vije}a i njegovih radnih tijela, SLU@BENE NOVINE KANTONA SARAJEVO Broj 18 - Strana 732 - da pokre}e raspravu o sprovo|enju utvr|ene politike ili o pitanjima koja se odnose na izvr{avanje zakona, drugih propisa i op}ih akata, - da predla‘e raspravu o pitanjima koja se odnose na rad Op}inskog na~elnika, odnosno op}inskih slu‘bi, - da na skupovima na koje je pozvan ili na koje ga uputi Vije}e u~estvuje u obavje{tavanju gra|ana o pitanjima o kojima se odlu~uje u Vije}u. ^lan 5. Op}inski vije}nik koji je sprije~en da prisustvuje sjednici Vije}a ili njegovog radnog tijela, ili u toku rada treba da napusti sjednicu, du‘an je da o tome blagovremeno obavijesti predsjedavaju}eg Vije}a, odnosno predsjednika radnog tijela. ^lan 6. Op}inski vije}nik ima pravo da bude redovno i blagovremeno obavje{ten o svim pitanjima ~ije mu je poznavanje potrebno radi vr{enja funkcije, a naro~ito: - o radu Vije}a i njegovih radnih tijela, op}inskog na~elnika, odnosno op}inskih slu‘bi, organa i organizacija koje obavljaju djelatnost od interesa za Op}inu ili vr{e javna ovla{tenja, - o sprovo|enju politike koju je utvrdilo Vije}e, izvr{avanju propisa i op}ih akata Vije}a, o pitanjima ostvarivanja i za{tite temeljnih ljudskih prava i sloboda, kao i za{titi svih oblika svojine. ^lan 7. Op}inski vije}nik ima pravo da, u okviru djelokruga Vije}a, postavlja vije}ni~ka pitanja u pravilu na po~etku sjednice. Vije}ni~ka pitanja postavljaju se u pismenoj formi, dostavljaju predsjedavaju}em Vije}a i saop{tavaju se Vije}u. Vije}ni~ko pitanje mo‘e se postaviti i usmeno na sjednici u toku rasprave ako je u vezi sa dnevnim redom sjednice. Predsjedavaju}i Vije}a se stara da op}inski vije}nik, odnosno Vije}e dobije odgovor na postavljeno pitanje, najkasnije do naredne sjednice Vije}a. ^lan 8. Na zahtjev op}inskog vije}a, op}inski na~elnik, odnosno op}inske slu‘be u okviru svog djelokruga, du‘ni su da mu pru‘e stru~nu pomo} i daju obavje{tenja i obezbjede sve uslove za vr{enje njegove funkcije. ^lan 9. Op}inski vije}nik je du‘an ~uvati slu‘benu i vojnu tajnu i druge podatke povjerljive prirode koje sazna u vr{enju vije}ni~ke funkcije i za to je odgovoran. ^lan 10. Op}inskom vije}niku se izdaje vije}ni~ka legitimacija u kojoj se navode njegova imunitetska i druga prava. O izdavanju i evidenciji vije}ni~kih legitimacija stara se sekretar Vije}a. III - ORGANIZACIJA I NA^IN RADA VIJE]A 1. Konstituiranje Vije}a ^lan 11. Prva konstituiraju}a sjednica novoizabranog Vije}a, na kojoj se vr{i verifikacija manadata op}inskih vije}nika, odr‘ava se najkasnije 30 dana od dana provedenih izbora. Petak, 20. novembra 1998. ^lan 12. Prvu sjednicu novoizabranog Vije}a saziva predsjedavaju}i odnosno zamjenik predsjedavaju}eg, ranijeg saziva i predsjedava sjednici do izbora predsjedavaju}eg Vije}a. Ukoliko predsjedavaju}i, odnosno zamjenik predsjedavaju}eg ranijeg saziva ne sazovu sjednicu Vije}a u propisanom roku, sjednicu }e sazvati najstariji ~lan novoizabranog Vije}a. ^lan 13. Na prvoj sjednici op}inski vije}nici razmatraju izvje{taj Op}inske izborne komisije o rezultatima izbora i biraju Verifikacionu komisiju. Verifikacionu komisiju, koja ima predsjednika i dva ~lana bira Vije}e na prijedlog predsjedavaju}eg iz reda Op}inskih vije}nika. ^lan 14. Verifikaciona komisija vr{i uvid u izborne dokumente i podnosi prijedlog za verifikaciju mandata op}inskih vije}nika. O prijedlogu za verifikaciju mandata glasa se u cjelini, ako Verifikaciona Komisija nije osporila ni jedan mandat. U slu~aju da je neki mandat osporen, prvo se glasa u cjelini o svim neosporenim mandatima, a zatim o svakom osporenom mandatu posebno. ^lan 15. Nakon verifikacije mandata op}inski vije}nici daju sve~anu izjavu. Tekst sve~ane izjave glasi: "Sve~ano izjavljujem sa }u povjerenu du‘nost obavljati savjesno, pridr‘avati se Ustava i Zakona Bosne i Hercegovine, Federacije Bosne i Hercegovine i Kantona Sarajevo, odredaba Statuta i drugih propisa Op}ine Stari grad Sarajevo, zalagati se za ljudska prava i slobode, za{titu interesa Bosne i Hercegovine, Federacije Bosne i Hercegovine, Kantona Sarajevo i Op}ine Stari grad Sarajevo, kao i ravnopravnost naroda i gra|ana koji u njima ‘ive". ^lan 16. Verifikacijom mandata i davanjem sve~ane izjave op}inski vije}nici sti~u prava i du‘nosti utvr|ene Ustavom, Zakonom i Statutom Op}ine. ^lan 17. Na prvoj sjednici Vije}a vr{i se izbor Komisije za izbor i imenovanja, predsjedavaju}eg, zamjenika predsjedavaju}eg i sekretara Vije}a. 2. Predsjedavaju}i, zamjenik predsjedavaju}eg i sekretar Vije}a ^lan 18. Predsjedavaju}i Vije}a: - predstavlja Vije}e; - stara se o izvr{avanju utvr|ene politike i zaklju~aka Vije}a; - saziva sjednice Vije}a i rukovodi njihovim radom; - stara se o primjeni odredaba ovog poslovnika; - osigurava uvjete za rad Op}inskog Vije}a, op}inskih vije}nika, radnih tijela Vije}a i klubova vije}nika; - obavje{tava javnost o radu Vije}a; - stara se o ostvarivanju saradnje Vije}a sa Op}inskim vije}ima gradskih Op}ina, zakonodavnim tijelima Kantona Sarajevo, Federacije Bosne i Hercegovine, kao i sa drugim organima i tijelima u skladu sa Poslovnikom; Petak, 20. novembra 1998. SLU@BENE NOVINE KANTONA SARAJEVO - vr{i i druge poslove utvr|ene Statutom i Poslovnikom kao i poslove koje mu odredi Vije}e. ^lan 19. Zamjenik predsjedavaju}eg Vije}a zamjenjuje predsjedavaju}eg u slu~aju njegove odsutnosti, poma‘e u radu predsjedavaju}em i, po njegovom ovla{tenju, obavlja odre|ene poslove iz njegovog djelokruga. ^lan 20. Sekretar Vije}a poma‘e predsjedavaju}em Vije}a u pripremanju sjednicu Vije}a i organizovanju rada radnih tijela Vije}a, a u vezi s tim vr{i naro~ito slijede}e poslove; - osigurava organizacione i druge uvjete za rad Vije}a i njegovih radnih tijela, prati njihov rad i izvr{avanje odluka i zaklju~aka, - stara se o obavljanju, stru~nih i drugih poslova za potrebe Vije}a i njegovih radnih tijela, - prima inicijative i prijedloge upu}ene Vije}u i daje ih na dalju obradu nadle‘nim organima i slu‘bama, - stara se o pravno-tehni~koj obradi akata usvojenih na sjednici Vije}a, blagovremenom objavljivanju propisa i drugih akata koje je donijelo Vije}e i o dostavljanju zaklju~aka i vije}ni~kih pitanja op}inskom na~elniku nadle‘nim organima i organizacijama, - obavlja i druge poslove u skladu sa Statutom Op}ine, ovim poslovnikom i drugim propisima, kao i poslove koje mu povjeri predsjedavaju}i Vije}a. Za svoj rad sekretar je odgovoran Vije}u. - vr{i i druge poslove u skladu sa Poslovnikom. 3. Radna tijela ^lan 21. Za pripremanje i razmatranje prijedloga odluka i drugih akata i za pra}enje i prou~avanje drugih pitanja iz nadle‘nosti Vije}a, obrazuju se stalna i povremena radna tijela. Radna tijela daju mi{ljenja, podnose prijedloge i izvje{tavaju Vije}e o odre|enim pitanjima iz svog djelokruga, a odlu~uju samo o pitanjima koja su im data u nadle‘nost. Stalna i povremena tijela obrazuju se odlukom Vije}a. ^lan 22. Radna tijela imaju predsjednika, zamjenika predsjednika i odre|eni broj ~lanova, {to se utvr|uje prilikom izbora. ^lan 23. Predsjednik radnog tijela predla‘e razmatranje pojedinih pitanja, organizuje rad, saziva sjednice i predsjedava im, potpisuje akta koja donosi radno tijelo, sara|uje sa predsjednicima drugih radnih tijela i vr{i druge poslove u skladu sa ovim poslovnikom i poslovnikom radnog tijela. ^lan 24. Radno tijelo radi u sjednicama. Sjednicu radnog tijela saziva predsjednik radnog tijela po vlastitoj inicijativi, a du‘an je da sazove sjednicu kada to zatra‘i predsjedavaju}i Vije}a, op}inski na~elnik ili najmanje jedna tre}ina ~lanova radnog tijela. Sjednica radnog tijela saziva se u pravilu tri dana prije odr‘avanja sjednice, a izuzetno iz opravdanih razloga mo‘e se sazvati u kra}em roku. ^lan 25. Ako predsjednik radnog tijela ne sazove sjednicu kad je to du‘an u~initi, sjednicu }e sazvati predsjedavaju}i Vije}a. Broj 18 - Strana 733 Radno tijelo mo‘e da radi ako sjednici prisustvuje ve}ina ~lanova radnog tijela, a odlu~uje ve}inom glasova od ukupnog broja svojih ~lanova. ^lan 26. Sjednici radnog tijela prisustvuje predlaga~ odnosno predstavnik predlaga~a nacrta odnosno prijedloga op}eg akta koje ono razmatra, a predstavnik op}inskog na~elnika u~estvuje u radu i kad op}inski na~elnik nije predlaga~. Ako predlaga~ odnosno predstavnik predlaga~a nije prisutan, a radno tijelo ocijeni da je njegovo prisustvo neophodno, mo‘e se odlo‘iti razmatranje tog pitanja za narednu sjednicu, o ~emu }e se obavjestiti predlaga~. ^lan 27. Radna tijela rade po odredbama ovog poslovnika, a mogu donijeti i svoj poslovnik. Pitanja koja su ure|ana ovim poslovnikom, ne mogu se druga~ije ure|ivati posebnim poslovnicima radnih tijela. 4. Klubovi vije}nika ^lan 28. U Vije}u se mogu obrazovati klubovi vije}nika politi~kih stranaka koje imaju najmanje tri vije}nika u Vije}u, kao oblik njihovog djelovanja u Vije}u, posebno u pripremama sjednica Vije}a, u utvr|ivanju prijedloga dnevnog reda sjednica i rje{avanju sporova u postupku dono{enja akata Vije}a. Klubovi vije}nika imaju predsjednika i zamjenika predsjednika koji koordiniraju rad sa drugim klubovima vije}nika. Zadaci, organizacija, na~in rada i prava i du‘nosti ~lanova utvr|uje se pravilima koja donose klubovi vije}nika. Vije}e osigurava uvjete za rad klubova vije}nika i vr{enja administrativno-tehni~kih i drugih poslova. 5. Program rada Vije}a ^lan 29. Vije}e donosi program rada Vije}a za kalendarsku godinu, po pravilu do po~etka godine. Program rada Vije}a ~ine pitanja iz djelokruga rada Vije}a. ^lan 30. Programom rada se utvr|uju poslovi i zadaci Vije}a, njihov osnovni sadr‘aj i na~in izvr{avanja. U izradi programa rada polazi se od programa op}inskog na~elnika. ^lan 31. U pripremama za izradu programa rada predsjedavaju}i obavlja konsultacije i radne sastanke s predsjednicima radnih tijela i klubova vije}nika, op}inskim na~elnikom, sekretarom vije}a i drugim subjektima za koje ocijeni da je to potrebno. ^lan 32. Na osnovu programa rada op}inskog na~elnika i izvr{enih konsultacija predsjedavaju}i Vije}a utvr|uje prijedlog programa rada Vije}a i podnosi ga Vije}u. 6. Sjednica Vije}a a) Sazivanje sjednice i predlaganje dnevnog reda ^lan 33. Sjednicu Vije}a saziva predsjedavaju}i. Predsjedavaju}i je du‘an sazvati sjednicu Vije}a na zahtjev op}inskog na~elnika ili 1/3 vije}nika. Broj 18 - Strana 734 SLU@BENE NOVINE KANTONA SARAJEVO Predsjedavaju}i }e sjednicu sazvati u roku od 8 dana od dana podno{enja prijedloga za sazivanje sjednice, a ako to ne u~ini sjednicu }e sazvati predlaga~. ^lan 34. Poziv za sjednicu Vije}a upu}uje se vije}nicima pet dana prije odre|enog za odr‘avanje sjednice. Vije}nicima se uz poziv dostavlja prijedlog dnevnog reda, materijal i zapisnik sa prethodne sjednice. Izuzetno, u hitnim slu~ajevima, predsjedavaju}i mo‘e sazvati sjednicu Vije}a u roku kra}em od pet dana, a dnevni red predlo‘iti na samoj sjednici. U slu~aju iz prethodnog stava, predsjedavaju}i mo‘e sazvati sjednicu Vije}a telefonom ili na drugi pogodan na~in. ^lan 35. Dnevni red sjednice Vije}a predla‘e predsjedavaju}i. Predsjedavaju}i unosi u prijedlog dnevnog reda pitanja koja su mu ovla{teni predlaga~i dostavili na razmatranje do dana sazivanja sjednice. ^lan 36. Dnevni red utvr|uje se na po~etku sjednice. Op}inski na~elnik i svaki vije}nik mogu predlo‘iti dopunu predlo‘enog dnevnog reda odre|enim pitanjima koja ne trpe odlaganje, jer bi u protivnom mogla nastupiti nenaknadiva {teta. Ovakav prijedlog i razlozi za hitno postupanje moraju biti obrazlo‘eni. b) Predsjedavanje i u~e{}e u radu ^lan 37. Sjednici Vije}a predsjedava predsjedavaju}i, a ukoliko je predsjedavaju}i sprije~en da vr{i svoju du‘nost, sjednici predsjedava zamjenik predsjedavaju}eg, odnosno vije}nik koga za tu priliku izabere Vije}e javnim glasanjem. ^lan 38. U radu sjednice mogu da u~estvuju i druga lica koja su pozvana radi izno{enja svojih mi{ljenja o odre|enim pitanjima. ^lan 39. Vije}nik, odnosno u~esnik na sjednici Vije}a mo‘e da govori po{to zatra‘i i dobije rije~ od predsjedavaju}eg. Prijave za rije~ mogu da se podnose do zavr{etka pretresa. ^lan 40. Predsjedavaju}i daje rije~ vije}niku odnosno u~esniku po redu kojim su se prijavili. Vije}niku koji ‘eli da govori o povredi Poslovnika ili o povredi utvr|enog dnevnog reda, predsjedavaju}i daje rije~ ~im je ovaj zatra‘i. Govor tog vije}nika ne mo‘e trajati du‘e od 5 minuta. Poslije iznesenog prigovora predsjedavaju}i daje obja{njenje, a ako vije}nik nije zadovoljan obja{njenjem o tome se rje{ava na sjednici bez dalje rasprave. Ako vije}nik zatra‘i rije~ da bi ispravio navod koji je neta~no izlo‘en i koji je povod nesporazuma ili koji je izazvao potrebu obja{njenja, predsjedavaju}i }e dati rije~ ~im se zavr{i govor koji je izazvao potrebu ispravke. Vije}nik se mora ograni~titi na ispravku, odnosno obja{njenje, a taj govor ne mo‘e trajati du‘e od 3 minute. ^lan 41. Vije}nik odnosno u~esnik u raspravi mo‘e da govori samo o pitanjima o kojima se raspravlja po utvr|enom dnevnom redu, a ako se udalji od dnevnog reda predsjedavaju}i }e ga upozoriti, odnosno oduzeti mu rije~, ako se i poslije upozorenja ne dr‘i dnevnog reda. Petak, 20. novembra 1998. Izlaganje vije}nika i drugih u~esnika mo‘e trajati 10 minuta. ^lan 42. Predsjedavaju}i }e predlo‘iti prekid rada sjednice: - na prijedlog predsjednika kluba vije}nika, - kad ocijeni da je to potrebno radi obavljanja konsultacija s predsjednicima klubova vije}nika, - na prijedlog op}inskog na~elnika. c) Odr‘avanje reda ^lan 43. O redu na sjednici stara se predsjedavaju}i. Za povrede reda na sjednici predsjedavaju}i mo‘e opomenuti vije}nika ili mu oduzeti rije~. Opomena }e se izre}i i vije}niku koji na sjednici svojim pona{anjem ili govorom naru{ava red i odredbe ovog poslovnika. Vije}niku }e se oduzeti rije~ ako svojim pona{anjem na sjednici naru{ava red i odredbe ovog poslovnika, ako je u toku rada sjednice bio opomenut za naru{avanje rada i povrede odredaba ovog poslovnika. ^lan 44. Predsjedavaju}i mo‘e narediti da se iz sale udalji svako lice, koje naru{ava red sjednice, osim vije}nika. Ako predsjedavaju}i ne mo‘e odr‘ati red na sjednici redovnim mjerama, odrediti }e prekid sjednice. d) Tok sjednice ^lan 45. Predsjedavaju}i otvara sjednicu po{to utvrdi da sjednici prisustvuje nadpolovi~na ve}ina od ukupnog broja vije}nika. Ako predsjedavaju}i utvrdi da na po~etku ili u toku sjednice ne postoji kvorum sjednica se odla‘e, odnosno prekida. ^lan 46. Po{to utvrdi da postoji kvorum za rad sjednice, predsjedavaju}i otvara sjednicu i pita vije}nike da li imaju primjedbe na zapisnik s prethodne sjednice. Zapisnik na koji nisu stavljene primjedbe, odnosno zapisnik u kojem su usvojene date primjedbe, usvaja se bez rasprave. ^lan 47. Poslije usvajanja dnevnog reda prelazi se na pretres pojedinih pitanja po utvr|enom dnevnom redu. Na sjednici se vodi pretres o svakom pitanju dnevnog reda, osim ako je ovim poslovikom odre|eno da se odlu~uje bez pretresa. Pretres zaklju~uje predsjedavaju}i kad utvrdi da vi{e nema prijavljenih govornika. ^lan 48. Na sjednici Vije}a niko ne mo‘e govoriti prije nego zatra‘i i dobije rije~ od predsjedavaju}eg. Prijave za rije~ mogu se podnostiti sve do zavr{etka pretresa. Predsjedavaju}i daje rije~ vije}nicima i drugim u~esnicima u raspravi po redu prijavljivanja. e) Odlu~ivanje ^lan 49. Vije}e odlu~uje nadpolovi~nom ve}inom od ukupnog broja vije}nika, osim o pitanjima odre|enim Ustavom, Zakonom i Statutom. Petak, 20. novembra 1998. SLU@BENE NOVINE KANTONA SARAJEVO ^lan 50. Glasanje je javno, ako Ustavom, Zakonom, Statutom ili ovim poslovnikom nije odre|eno druga~ije. Glasanje dizanjem ruke vije}nici vr{e tako {to se na poziv predsjedavaju}eg istovremeno izja{njavaju ko je "za prijedlog", ko je "protiv" prijedloga i da li se ko "uzdr‘ava" od glasanja. Poimeni~no glasanje se vr{i ako predsjedavaju}i utvrdi da je to potrebno da bi se otklonile sumnje u ta~nost rezultata glasanja. Poimeni~no glasanje vr{i se tako {to se svaki prozvani vije}nik izja{njava "za ili protiv" prijedloga ili se uzdr‘ava od glasanja. Kad prozivanje bude zavr{eno, ponovo se prozivaju vije}nici za koje u spisku nije ozna~eno da su glasali. ^lan 51. Po zavr{etku glasanja predsjedavaju}i utvr|uje i objavljuje rezultate glasanja, kao i da li je pitanje o kome su glasali prihva}eno ili odbijeno. f) Posebne odredbe o postupku za izbor, imenovanje i razrje{enje ^lan 52. Vije}e bira i imenuje, odnosno opoziva i razrje{ava odre|ene funkcionere u skladu sa Ustavom, Zakonom, Statutom i ovim poslovnikom. Glasanje o prijedlogu za izbor, odnosno imenovanje i razrje{enje je javno ukoliko Statutom i ovim poslovnikom nije druga~ije utvr|eno. ^lan 53. Izbor predsjedavaju}eg i zamjenika predsjedavaju}eg Vije}a vr{i se na osnovu liste kandidata koju predla‘e Komisija za izbor i imenovanje iz reda vije}nika, nakon konsultacija s politi~kim strankama koje imaju svoje vije}nike u Vije}u. Izbor Op}inskog na~elnika vr{i se na osnovu liste kandidata koju predla‘e Komisije za izbor i imenovanje nakon konsultacija s politi~kim strankama koje imaju svoje vije}nike u Vije}u. Prije izbora kandidati se predstavljaju, a kandidati za op}inskog na~elnika podnose program. Liste kandidata mogu sadr‘avati i samo jednog kandidata. ^lan 54. Glasanje provodi Komisija, koja se sastoji od predsjednika i dva ~lana iz reda vije}nika. Kandidati za funkcionere koji se biraju odnosno funkcioneri koji se opozivaju ili razrje{avaju ne mogu biti ~lanovi komisije. ^lan 55. Za predsjedavaju}eg i zamjenika predsjedavaju}eg Vije}a i op}inskog na~elnika izabran je kandidat koji je dobio nadpolovi~nu ve}inu glasova od ukupnog broja vije}nika u Vije}u. Ako ni jedan kandidat nije dobio propisanu ve}inu, glasanje se ponavlja za dva kandidata sa najve}im brojem glasova. Ako su dva ili vi{e kandidata dobili isti broj glasova, a broj glasova svakog od njih je ve}i od broja glasova koje su pojedina~no dobili ostali kandidati, glasanje se ponavlja za te kandidate. Ukoliko, u ponovljenom glasanju, nijedan od kandidata ne dobije propisanu ve}inu glasanje se ponavlja za kandidata koji je u drugom krugu glasanja dobio najve}i broj glasova. Ukoliko kandidat u tre}em krugu glasanja ne dobije propisanu ve}inu ponavlja se izborni postupak. ^lan 56. Po zavr{enom glasanju komisija uz pomo} sekretara Vije}a utvr|uje i objavljuje rezultate glasanja. Nakon izvr{enog izbora Broj 18 - Strana 735 op}inski na~elnik daje sve~anu izjavu u tekstu utvr|enim ovim poslovnikom. ^lan 57. Prijedlog za izbor odnosno imenovanje sekretara Vije}a, predsjednika i ~lanova radnih tijela, kao i nosilac ostalih funkcija koje bira odnosno imenuje Vije}e, podnosi Komisija za izbor i imenovanje. Prijedlog iz prethodnog stava podnosi se na osnovu liste na kojoj broj kandidata odgovara broju koji se bira odnosno imenuje. IV - AKTI VIJE]A 1. Vrste akata ^lan 58. Vije}e donosi statut, poslovnik, odluke, pravilnike, naredbe, uputstva, rje{enja, zaklju~ke, rezolucije i preporuke. Stalna radna tijela Vije}a donose zaklju~ke, a mogu donositi rje{enja i naredbe kada su za to posebno ovla{teni. ^lan 59. Odluka se donosi kao akt vr{enja prava i du‘nosti Vije}a, i kao akt utvr|ivanja unutra{nje organizacije i odnosa u Vije}u. Odluka mora sadr‘avati pravni osnov na kojem se zasniva. ^lan 60. Pravilnikom se razra|uju pojedine odredbe zakona ili drugog propisa radi osiguranja odgovaraju}e primjene tih zakona i propisa. ^lan 61. Naredbom se po ovla{}enju iz zakona i drugih propisa, radi izvr{avanja njihovih pojedinih odredaba, nare|uje ili zabranjuje odre|eno postupanje u odre|enoj situaciji koja ima {ire ili op}e zna~enje. ^lan 62. Rje{enjem se rje{ava pojedini konkretan slu~aj. ^lan 63. Zaklju~kom Vije}e zauzima stavove i izra‘ava mi{ljenje o pitanjima o kojima se raspravljalo, daje saglasnost ili potvr|uje pojedine akte kada je to propisom odre|eno i ure|uje unutra{nje odnose u Vije}u ako oni nisu ure|eni ovim poslovnikom ili drugim aktom Vije}a. ^lan 64. Rezolucijom, Vije}e ukazuje na stanje, probleme i potrebe, utvr|uje politiku koju treba sprovoditi u Op}ini, odre|uju}i istovremeno na~in i mjere za sprovo|enje politike. ^lan 65. Preporukom se izra‘ava stav Vije}a o pojedinim pitanjima i ukazuje potreba odre|enog pona{anja. 2. Predlaganje i dono{enje akata Vije}a ^lan 66. Odre|en broj gra|ana utvr|en Statutom mo‘e inicirati dono{enje akata iz nadle‘nosti Vije}a. Vije}e }e razmotriti gra|ansku inicijativu na prvoj narednoj sjednici, a najkasnije u roku od mjesec dana. Ukoliko prihvati inicijativu, Vije}e odre|uje nosioca i rok izrade prijedloga akata. ^lan 67. Prijedlog akata mo‘e podnijeti svaki vije}nik, klub vije}nika, radno tijelo Vije}a i op}inski na~elnik. SLU@BENE NOVINE KANTONA SARAJEVO Broj 18 - Strana 736 ^lan 68. Prijedlog akata podnosi se u obliku u kojem se donosi. Prijedlog mora biti obrazlo‘en. Obrazlo‘enje sadr‘i pravni osnov, razloge za dono{enje, osnovni sadr‘aj i na~in utvr|ivanja najva‘nijih pitanja. Ukoliko dono{enja akata zahtjeva dodatno anga‘iranje sredstava, u obrazlo‘enju treba navesti izvore tih sredstava. ^lan 69. Svaki vije}nik mo‘e predlo‘iti dono{enje akata te samo istaknuti razloge zbog koji se akt treba donijeti i svrhu koja se time ‘eli posti}i. Ukoliko prihvati prijedlog za dono{enje akata, Vije}e odre|uje nosioca i rok izrade prijedloga akata. ^lan 70. Uz prijedlog akta Vije}u se dostavlja mi{ljenje op}inskog na~elnika te nadle‘nog radnog tijela ukoliko oni nisu predlaga~. Ukoliko se Vije}u podnose prijedlog akta, a op}inski na~elnik smatra da se prije rasprave na Vije}u trebaju obaviti {ira ispitivanja ili konsultiranja sa zainteresiranim organima, du‘an je o tome obavijestiti Vije}e. ^lan 71. Po zavr{enom pretresu o prijedlogu akta Vije}e mo‘e prijedlog akata usvojiti, ili vratiti predlaga~u na dopunu. Ukoliko Vije}e odbije prijedlog akta, o tome }e se obavijestiti podnosilac prijedloga odnosno nosilac gra|anske inicijative. Predlaga~ mo‘e povu}i prijedlog akta prije zaklju~enja rasprave. ^lan 72. Ako je dono{enje pojedinog akta hitno i ako bi ne dono{enje takvog akta u odre|enom roku moglo imati {tetne posljedice, prijedlog akta se mo‘e podnijeti Vije}u bez prethodne rasprave u nadle‘nom radnom tijelu. Dono{enje akata po hitnom postupku mogu predlo‘iti najmanje jedna tre}ina vije}nika, klub vije}nika, nadle‘no radno tijelo i op}inski na~elnik. Prijedlog akata podnosi se tako|er u obliku u kojem se donosi, a obrazlo‘enje prijedloga posebne sadr‘i razloge za hitno postupanje. Vije}e prvo raspravlja i glasa o opravdanosti razloga za hitni postupak, a potom raspravlja i odlu~uje o samom aktu. Prije rasprave o dono{enju akata po hitnom postupku potrebno je pribaviti mi{ljenje op}inskog na~elnika, ukoliko on nije predlaga~. 3. Amandmani ^lan 73. Prijedlog za izmjenu i dopunu prijedloga op}eg akta podnosi se pismeno u obliku amandmana. Amandman mogu podnijeti: svaki vije}nik, klubovi vije}nika, radno tijelo Vije}a i op}inski na~elnik. Amandman na prijedlog akta podnosi se najkasnije 3 dana prije dana odre|enog za odr‘avanje sjednice Vije}a. Amandman mora biti podnesen pismeno i mora biti obrazlo‘en. U slu~aju prijedloga op}eg akta po hitnom postupku amandman se podnosi na samoj sjednici. Predsjedavaju}i dostavlja amandmane predlaga~u akata kao i op}inskom na~elniku ako on nije predlaga~, koji svoje mi{ljenje o amandmanima dostavljaju Vije}u najkasnije do po~etka sjednice. Predlaga~ mo‘e podnositi amandman na svoj prijedlog sve do zaklju~enja pretresa o prijedlogu. Petak, 20. novembra 1998. ^lan 74. Povodom amandmana na prijedlog akta podnesenog u toku rasprave Vije}e mo‘e odlu~iti da se pretres prekine dok op}inski na~elnik, podnosilac prijedlog akta ili odgovaraju}e radno tijelo ne razmotre amandmane. Vije}e }e odgoditi pretres o prijedlogu akta na koji je podnesen amandman u toku pretresa ako bi usvajanje amandmana zahtijevalo anga‘ovanje finansijskih sredstava, odnosno ako podnosilac prijedloga akta, op}inski na~elnik ili nadle‘no radno tijelo Vije}a zatra‘i da se odlu~ivanje o amandmanu odgodi, kako bi amandman razmotrili i o njemu se izjasnili. 4. Potpisivanje i objavljivanje akata ^lan 75. Akte koje donosi Vije}e potpisuje predsjedavaju}i sjednice Vije}a. Akte koje donosi radno tijelo Vije}a potpisuje predsjednik tog tijela, odnosno predsjedavaju}i sjednicom radnog tijela. ^lan 76. Potpisuje se izvornik akta u tekstu kakav je usvojen i ~uva se u skladu sa odredbama propisa o kancelarijskom poslovanju i drugim propisima kojim se regulira ~uvanje slu‘benih dokumenata. ^lan 77. Odluke i drugi op}i akti Vije}a objavljuju se u "Slu‘benim novinama Kantona Sarajevo". 5. Postupak za davanje autenti~nog tuma~enja ^lan 78. Autenti~no tuma~enje je op}i akt kojim se utvr|uje istinitost, vjerodostojnost, izvornost i pravilan smisao nedovoljno jasne odredbe op}eg akta. Autenti~no tuma~enje se primjenjuje i va‘i od dana primjene odredbe op}eg akta za koju se daje autenti~no tuma~enje. ^lan 79. Autenti~no tuma~enje daje Vije}e. Svaki vije}nik, radno tijelo i op}inski na~elnik imaju pravo Vije}u predlo‘iti davanje autenti~nog tuma~enja op}eg akta. ^lan 80. Obrazlo‘en prijedlog autenti~nog tuma~enja dostavlja se predsjedavaju}em Vije}a. Predsjedavaju}i upu}uje prijedlog za davanje autenti~nog tuma~enja nadle‘nom radnom tijelu. ^lan 81. Nadle‘no radno tijelo utvr|uje prijedlog teksta autenti~nog tuma~enja i podnosi ga Vije}u. 6. Pre~i{}eni tekst ^lan 82. Pre~i{}eni tekst op}eg akta sadr‘i samo integralni tekst akta ~iji se pre~i{}eni tekst utvr|uje. U pre~i{}enom tekstu akta ne mogu se utvr|ivati nove norme materijalnog sadr‘aja. ^lan 83. Pre~i{}eni tekst akta se primjenjuje od dana kada je objavljen u "Slu‘benim novinama Kantona Sarajevo", a va‘nost njegovih odredaba utvr|ena je u aktima koji su obuhva}eni pre~i{}enim tekstom. SLU@BENE NOVINE KANTONA SARAJEVO Petak, 20. novembra 1998. Kada se nakon objavljivanja pre~i{}enog teksta akta predlo‘i njegova izmjena ili dopuna, ove izmjene ili dopune predla‘u se na odnosne odredbe u pre~i{}enom tekstu. ^lan 84. Pre~i{}eni tekst op}eg akta utvr|uje nadle‘no radno tijelo na osnovu zaklju~ka Vije}a. 7. Zapisnik ^lan 85. O radu na sjednici Vije}a vodi se zapisnik. Zapisnik sadr‘i osnovne podatke o radu na sjednici, a naro~ito o iznesenim prijedlozima, donesenim zaklju~cima i sadr‘aj vije}ni~kih pitanja. U zapisnik se unosi rezultat glasanja o pojedinim pitanjima. Vije}nik koji je na sjednici izdvojio mi{ljenje mo‘e tra‘iti da se bitni dijelovi njegove izjave unesu u zapisnik. O sastavljanju zapisnika i ~uvanju njegovog izvornika stara se sekretar Vije}a. ^lan 86. Svaki vije}nik, kao i svaki u~esnik sjednice Vije}a, ima pravo da stavi primjedbe na zapisnik. O osnovanosti primjedbe odlu~uje se bez rasprave. Ako se primjedbe usvoje u zapisnik }e se izvr{iti odgovaraju}e izmjene. Zapisnik potpisuju predsjedavaju}i i sekretar Vije}a. V- JAVNOST RADA Broj 18 - Strana 737 ODLUKU O NADZI\IVANJU I PRETVARANJU ZAJEDNI^KIH PROSTORIJA U STANOVE ^lan 1. Ovom odlukom ure|uju se uslovi, na~in i postupak nadzi|ivanja i pretvaranja zajedni~kih prostorija u stanove u zgradama na kojima je Op}ina Stari grad Sarajevo (u daljem tekstu: Op}ina) nosilac prava raspolaganja na polovini ili vi{e stanova, odnosno objekta. ^lan 2. Nadzi|ivanjem se smatra izgradnja jednog ili vi{e stanova tako da sa postoje}om zgradom ~ine gra|evinsku cjelinu. Pretvaranjem zajedni~kih prostorija u stanove smatra se pretvaranje potkrovlja, terasa i sli~nih zajedni~kih prostorija u zgradi u jedan ili vi{e stanova, odnosno njihovo pripajanje postoje}im stanovima. ^lan 3. Pravo na nadzi|ivanje i pretvaranje zajedni~kih prostorija u stanove (u daljem tekstu: pravo na nadzi|ivanje), Op}ina sti~e putem prvenstvenog prava u zgradama gdje je nosilac prava raspolaganja na polovini ili vi{e stanova, odnosno objekta. ^lan 4. Pravo na nadzi|ivanje Op}ina mo‘e prenijeti ugovorom na pravno ili fizi~ko lice koje je podnijelo zahtjev za nadzi|ivanje. Pravno ili fizi~ko lice na koje je Op}ina prenijela pravo na nadzi|ivanje ne mo‘e to pravo otu|iti i opteretiti. ^lan 5. ^lan 87. Rad Vije}a i njegovih radnih tijela je javan. Gra|anima se obezbje|uje slobodan pristup sjednicama Vije}a. ^lan 88. Javnost se mo‘e isklju~iti samo u slu~ajevima predvi|enim op}im aktom u skladu sa Ustavom i Zakonom. Ostvarivanje na~ela javnosti ne mo‘e biti u suprotnosti sa interesima bezbjednosti i odbrane. VI - PRELAZNE I ZAVR[NE ODREDBE ^lan 89. Danom stupanja na snagu ovog poslovnika prestaje da va‘i Privremeni poslovnik Op}inskog vije}a Stari grad Sarajevo ("Slu‘bene novine Kantona Sarajevo", broj 22/97). ^lan 90. Ovaj poslovnik stupa na snagu danom objavljivanja u "Slu‘benim novinama Kantona Sarajevo". Broj 06/1-07-X-4/98 Predsjedavaju}i Op}inskog vije}a 12. novembra 1998. godine Stari grad Sarajevo Sarajevo Fehim [kalji}, s. r. Na osnovu odredaba Zakona o nadzi|ivanju i pretvaranju zajedni~kih prostorija u stanove u zgradama u dru{tvenoj svojini ("Slu‘beni list SRBiH", broj 32/87) i ~lana 25. Statuta Op}ine Stari grad Sarajevo ("Slu‘bene novine Kantona Sarajevo", broj 10/98), Op}insko vije}e Stari grad Sarajevo, na sjednici odr‘anoj 12. novembra 1998. godine, donijelo je Na osnovu ugovora o prenosu prava na nadzi|ivanje nadle‘ni op}inski organ donosi rje{enje o pravu na nadzi|ivanje. Rje{enje o pravu na nadzi|ivanje, pored ostalog, sadr‘i: 1. naziv investitora koji je stekao pravo na nadzi|ivanje; 2. oznaku zgrade (ulica i broj, oznaka katastarske parcele, bli‘a oznaka prostorija i sl.); 3. prestanak prava kori{tenja zajedni~kih prostorija odnosno dijelova zajedni~kih prostorija nosiocima prava kori{tenja; 4. rok za podno{enje zahtjeva za izdavanje urbanisti~ke saglasnosti, odobrenja za gra|enje i rok zavr{etka radova; 5. obavezu korisnicima zgrade da omogu}e investitoru pristup prostorijama i ure|ajima u zgradi; 6. obaveze investitora u odnosu na nosioca prava raspolaganja, nosioce prava svojine i nosioce stanarskog prava; 7. iznos naknade za ustanovljenje prava na nadzi|ivanje (rente); i 8. odredbu o upisu u katastar nekretnina, odnosno u zemlji{noj knjizi prava raspolaganja investitora. ^lan 6. Investitor koji je stekao pravo na nadzi|ivanje du‘an je platiti naknadu za ustanovljenje tog prava (rentu) i naknadu za ure|enje gradskog gra|evinskog zemlji{ta. Investitoru koji je stekao pravo na nadzi|ivanje ne mo‘e se izdati odobrenje za gra|enje, niti se mo‘e izvr{iti uknji‘ba prava na nadzi|ivanje u katastru nekretnina odnosno u zemlji{noj knjizi, dok ne podnese dokaz da je platio naknade iz stava 1. ovog ~lana. SLU@BENE NOVINE KANTONA SARAJEVO Broj 18 - Strana 738 ^lan 7. Urbanisti~ku saglasnost i odobrenje za gra|enje izdaje nadle‘ni op}inski organ, na na~in po postupku i u rokovima utvr|enim Zakonom. ^lan 8. Ukoliko investitor u rokovima utvr|enim zakonom ne podnese zahtjev za izdavanje urbanisti~ke saglasnosti, odnosno odobrenje za gra|enje, prestaje mu pravo na nadzi|ivanje. ^lan 9. Nadzi|ivanje se ima izvr{iti najkasnije u roku od godinu dana od dana kona~nosti rje{enja o odobrenju za gra|enje. Ako se nadzi|ivanje iz opravdanih razloga ne zavr{i u roku iz prethodnog stava, investitoru se mo‘e produ‘iti rok zavr{etka radova najdu‘e za {est mjeseci. Investitoru kome nije odobreno produ‘enje roka iz prethodnog stava ili koji ni u produ‘enom roku ne zavr{i radove, prestaje pravo na nadzi|ivanje. ^lan 10. Gubitak prava na nadzi|ivanje iz razloga predvi|enih u prethodnom ~lanu, utvr|uje rje{enjem nadle‘ni op}inski organ. Na osnovu rje{enja iz prethodnog stava bri{e se u katastru nekretnina, odnosno u zemlji{noj knjizi, upisano pravo na nadzi|ivanje. ^lan 11. Investitor koji je dobio rje{enje o odobrenju za gra|enje ima prava i obaveze utvr|ene Zakonom i ugovorom o prenosu prava na nadzi|ivanje. ^lan 12. Na~elnik Op}ine odlu~uje o prenosu prava na nadzi|ivanje u saradnji sa Komisijom, kao i odabir izme|u vi{e kandidata koji su podnijeli zahtjev za nadzi|ivanje za isti prostor, rukovode}i se slijede}im kriterijima: 1. porodice {ehida i poginulih boraca; 2. lica koja su prije rata ‘ivjela na podru~ju op}ine, a koja su tokom agresije ostala bez stana, a nemaju druge mogu}nosti za rje{avanje stambenog prostora; 3. lica koja spadaju u kategoriju tzv. "deficitarnih" kadrova, neophodnih za br‘i i kvalitetniji razvoj op}ine i {ire; 4. anga‘ovanost u vrijeme agresije u BiH (Armija BiH, MUP-a, radna obaveza itd.); 5. radni anga‘man po oblastima: nauka, kultura, obrazovanje, sport, informisanje, zdravstvo, javni i politi~ki ‘ivot, vjerske ustanove i druge javne institucije i ustanove; 6. radni anga‘man u organima Op}ine. Na~elnik Op}ine prethodno }e pribaviti stru~no mi{ljenje o mogu}nosti izvo|enja radova nadzi|ivanja. Komisiju iz stava 1. ovog ~lana imenuje na~elnik Op}ine, a u njen sastav ulaze pomo}nici na~elnika Op}ine za oblast urbanizma, imovinsko-pravnih i stambenih poslova. ^lan 13. Ugovore o prenosu prava na nadzi|ivanje, sa~ini}e Pravobranila{tvo Op}ine na osnovu ~injenica i podataka prezentiranih od nadle‘nih op}inskih slu‘bi. Petak, 20. novembra 1998. ^lan 14. Ova odluka stupa na snagu danom objavljivanja na oglasnoj plo~i Op}ine, a naknadno }e biti objavljena u :Slu‘benim novinama Kantona Sarajevo". Broj 06/1-07-X-5/98 Predsjedavaju}i Op}inskog vije}a 12. novembra 1998. godine Stari grad Sarajevo Sarajevo Fehim [kalji}, s. r. Na osnovu ~lana 8. ta~ka 1. Zakona o izboru odbornika i poslanika u skup{tine dru{tveno-politi~kih zajednica ("Slu‘beni list RBiH", br. 21/90, 28/90, 12/92, 22/93, 13/94, 9/95, 37/95 i 6/96) i ~lana 25. Statuta Op}ine Stari grad Sarajevo ("Slu‘bene novine Kantona Sarajevo", broj 10/98), Op}insko vije}e Stari grad Sarajevo, na sjednici odr‘anoj 12. novembra 1998. godine, donijelo je RJE[ENJE O PRESTANKU MANDATA VIJE]NIKA U OP]INSKOM VIJE]U STARI GRAD SARAJEVO 1. Utvr|uje se da je prestao mandat MUSTAFI MUJEZINOVI]U, vije}niku u Op}inskom vije}u Stari grad Sarajevo, na li~ni zahtjev. 2. Ovo rje{enje objaviti u "Slu‘benim novinama Kantona Sarajevo". Broj 06/1-07-X-1-a/98 Predsjedavaju}i Op}inskog vije}a Stari grad Sarajevo 12. novembra 1998. godine Fehim [kalji}, s. r. Sarajevo Na osnovu ~lana 99. Zakona o izboru odbornika i poslanika u skup{tine dru{tveno politi~kih zajednica ("Slu‘beni list RBiH", br. 21/90 i 28/90 i "Slu‘beni list RBiH", br. 12/92, 22/93, 13/94, 9/95, 37/95 i 6/96) i ~lana 25. Statuta Op}ine Stari grad Sarajevo ("Slu‘bene novine Kantona Sarajevo", broj 10/98), Op}insko vije}e Stari grad Sarajevo, na sjednici odr‘anoj 12. novembra 1998. godine, donijelo je RJE[ENJE O VERIFIKACIJI MANDATA OP]INSKOG VIJE]NIKA 1. Verifikuje se mandat op}inskog vije}nika u Op}inskom vije}u Stari grad Sarajevo, OSMANOVI] IBRAHIMU kandidatu sa liste Koalicije za cjelovitu i demokratsku Bosnu i Hercegovinu. 2. Ovo rje{enje objaviti u "Slu‘benim novinama Kantona Sarajevo". Broj 06/1-07-X-1/98 Predsjedavaju}i Op}inskog vije}a 12. novembra 1998. godine Stari grad Sarajevo Sarajevo Fehim [kalji}, s. r. Na osnovu ~lana 25. Statuta Op}ine Novi grad Sarajevo ("Slu‘bene novine Kantona Sarajevo", broj 10/98), Op}insko vije}e Stari grad Sarajevo, na sjednici odr‘anoj 12. novembra 1998. godine, donijelo je RJE[ENJE O IZBORU DELEGATA U GRADSKO VIJE]E SARAJEVO 1. FIKRET JA[AREVI], ~lan Op}inskog vije}a Stari grad Sarajevo kandidat KCD BiH, bira se za delegata u Gradsko vije}e Sarajevo. 2. Ovo rje{enje objaviti u "Slu‘benim novinama Kantona Sarajevo". Broj 06/1-07-X-2/98 Predsjedavaju}i Op}inskog vije}a 12. novembra 1998. godine Stari grad Sarajevo Sarajevo Fehim [kalji}, s. r. Petak, 20. novembra 1998. SLU@BENE NOVINE KANTONA SARAJEVO Broj 18 - Strana 739 OP]INA TRNOVO Op}insko vije}e