OPĆINA TRNOVO - OPĆINSKO VIJEĆE
Poslovnik o radu Općinskog vijeća Trnovo
Na osnovu člana 13. Zakona o principima lokalne samouprave u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 49/06 i 51/09) i člana 24. Statuta Općine Trnovo ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 12/08), Općinsko vijeće Trnovo, na 13. sjednici, održanoj 13.3.2026. godine, donijelo je
POSLOVNIK
O RADU OPĆINSKOG VIJEĆA TRNOVO
I. OPĆE ODREDBE
Član 1.
Poslovnikom o radu Općinskog vijeća Trnovo (u daljem tekstu: Poslovnik) regulira se:
- -način i postupak konstituisanja i rada Općinskog vijeća Trnovo (u daljem tekstu: Vijeće) i radnih tijela Vijeća (u daljem tekstu: radna tijela),
- -prava i dužnosti općinskih vijećnika (u daljem tekstu: vijećnika) i klubova vijećnika,
- -ostvarivanje javnosti rada, program rada Vijeća, dnevni red i tok sjednice, način rada, odlučivanja, sastav radnih tijela i postupak donošenja propisa i akata Vijeća,
- -rad Vijeća za vrijeme ratnog stanja i neposredne ratne opasnosti,
- -davanje svečane izjave,
- -obavljanje stručnih, administrativnih i drugih poslova za potrebe Vijeća,
- -kao i ostala pitanja od značaja za rad Vijeća, u skladu sa Ustavom, zakonom i Statutom Općine Trnovo (u daljem tekstu: Statut).
Član 2.
Vijeće, kao organ jedinice lokalne samouprave Općine Trnovo (u daljem tekstu: Općina), organizuje i radi u skladu sa Ustavom, zakonom, Statutom i Poslovnikom.
Član 3.
Način rada Vijeća koji nije uređen ovim Poslovnikom uređuje se Zaključkom većine glasova ukupno izabranih općinskih vijećnika.
Zaključak iz stava 1. ovog člana ne može biti u suprotnosti sa odredbama Poslovnika. Odredbe ovog člana primjenjuju se i u radu radnih tijela.
Član 4.
Vijeće ima pečat.
Sadržaj i oblik pečata, njegovu izradu i korištenje utvrđuje Vijeće odlukom, u skladu sa zakonom.
O čuvanju i upotrebi pečata stara se rukovodilac općinske Službe za poslove Općinskog vijeća.
II. ORGANIZACIJA I NAČIN RADA VIJEĆA
a) Konstituisanje Vijeća
Član 5.
Općinsko vijeće se konstituira na prvoj sjednici novog saziva.
Vijeće se saziva prvi put najkasnije 30 dana nakon objavljivanja zvaničnih izbornih rezultata, odnosno od dana kada zaprimi pravosnažnu odluku CIK-a BiH o dodjeli mandata.
Član 6.
Prvu sjednicu Vijeća, u novom sazivu, saziva predsjedavajući Vijeća iz prethodnog saziva Vijeća, a radom sjednice, do izbora predsjedavajućeg rukovodi najstariji novoizabrani član Vijeća.
Ako predsjedavajući Vijeća iz prethodnog saziva ne sazove konstituirajuću sjednicu u roku iz člana 5. Ovog Poslovnika, sjednicu će sazvati zamjenik predsjedavajućeg u ranijem sazivu.
Ukoliko sjednicu u roku iz člana 5. ovog Poslovnika ne sazove lice iz stava 1. i 2. ovog člana, sjednicu će sazvati i voditi, do izbora novog predsjedavajućeg ili zamjenika predsjedavajućeg, najstariji novoizabrani vijećnik.
b) Predsjedavajući i zamjenici predsjedavajućeg
Član 7.
Vijeće ima predsjedavajućeg i dva zamjenika predsjedavajućeg.
Predsjedavajući i zamjenici predsjedavajućeg Vijeća biraju se iz reda vijećnika.
Prije pristupanja postupku izbora predsjedavajućeg i zamjenika predsjedavajućeg Vijeća, Vijeće na prijedlog klubova vijećnika imenuje Komisiju za izbor i imenovanja.
Član 8.
Izbor predsjedavajućeg i zamjenika predsjedavajućeg Vijeća vrši se javnim glasanjem u skladu sa odredbama ovog Poslovnika.
Predsjedavajući i zamjenici predsjedavajućeg Vijeća izabrani su ukoliko dobiju većinu glasova ukupno izabranih vijećnika u Vijeću.
Ako je predloženo više kandidata, a ni jedan od predloženih kandidata ne dobije natpolovičnu većinu glasova, glasanje se ponavlja za dva kandidata koji su dobili najveći broj glasova.
Ukoliko u ponovljenom postupku glasanja ni jedan od kandidata ne dobije natpolovičnu većinu glasova, ponavlja se cijeli izborni postupak sa novim kandidatima.
1. Predsjedavajući Vijeća
Član 9.
Predsjedavajući Vijeća:
- -predstavlja Vijeće,
- -učestvuje u pripremama, saziva i vodi sjednice Vijeća,
- -predsjedava sjednicama Vijeća,
- -prati ostvarivanje propisa Vijeća,
- -potpisuje odluke, propise i druge akte koje donosi Vijeće,
- -stara se o provođenju odredaba Poslovnika,
- -stara se o realizaciji Programa rada Vijeća,
- -stara se o obezbjeđenju uslova za rad vijećnika Vijeća,
- -stara se o ostvarivanju saradnje Vijeća i Općinskog načelnika i drugim općinskim organima i institucijama,
- -stara se o ostvarivanju javnosti rada Vijeća,
- -učestvuje u izradi programa rada i izvještaja Vijeća,
- -stara se o ostvarivanju prava i dužnosti vijećnika u Vijeću,
- -prima svečane izjave izabranih lica i vijećnika,
- -vodi sjednice Vijeća u skladu sa principima demokratskog parlamentarizma i odredaba ovog Poslovnika,
- -vrši i druge poslove predviđene zakonom, Statutom i ovim Poslovnikom.
2. Zamjenici predsjedavajućeg
Član 10.
Zamjenici predsjedavajućeg Vijeća naizmjenično ili po dogovoru zamjenjuju predsjedavajućeg Vijeća kada je on spriječen u obavljanju svojih poslova.
U slučaju spriječenosti oba zamjenika predsjedavajućeg Vijeća, predsjedavajućeg Vijeća zamjenjuje vijećnik kojeg odredi Vijeće.
U izvršavanju svojih ovlaštenja, predsjedavajući Vijeća vrši konsultacije sa zamjenicima predsjedavajućeg.
Predsjedavajući i zamjenici predsjedavajućeg svoju dužnost obavljaju počasno i za to ne primaju plaću.
Član 11.
Rukovodilac općinske Službe za poslove Općinskog vijeća, postavlja se i razrješava dužnosti u skladu sa Zakonom o državnoj službi u Kantonu Sarajevo, kojim je regulisana državna služba u Kantonu Sarajevo.
Član 12.
Državni službenik iz člana 11. ovog Poslovnika je obavezan da pruža stručnu pomoć predsjedavajućem i zamjenicima predsjedavajućeg Vijeća u pripremanju sjednica Vijeća i organizaciji rada Vijeća, Kolegija Vijeća i radnih tijela Vijeća i u vezi s tim:
- -pomaže predsjedavajućem u pripremama sjednica i organizovanju rada Vijeća i radnih tijela,
- -stara se o ostvarivanju prava i dužnosti vijećnika u Vijeću,
- -sarađuje sa nadležnim organima u pripremi za održavanje sjednica i Kolegija Vijeća,
- -priprema sjednice Kolegija Vijeća,
- -stara se o blagovremenom dostavljanju Vijeću izvještaja, mišljenja i amandmana dostavljenih od nadležnih tijela,
- -preuzima od predsjedavajućeg prijedloge upućene Vijeću i daje ih na dalju obradu odgovarajućim organima,
- -obezbjeđuje radnim tijelima Vijeća stručnu pomoć u vršenju njihovih funkcija i izradi zaključaka, rješenja i drugih akata iz njihove nadležnosti, u skladu sa zakonom propisanim rokovima,
- -stara se o blagovremenom objavljivanju propisa i drugih akata koje je donijelo Vijeće, kao i dostavljanju zaključaka Vijeća nadležnim organima, radi njihovog provođenja,
- -stara se o pravno-tehničkoj obradi akata vezanih za rad Vijeća,
- -učestvuje u izradi programa rada Vijeća i izvještaja o radu Vijeća,
- -učestvuje u pripremi teksta Statuta i Poslovnika Vijeća, u saradnji sa Komisijom za statut i propise,
- -stara se o sastavljanju zapisnika sa sjednice Vijeća,
- -određuje stepen povjerljivosti akata Vijeća i njegovih radnih tijela i stara se o pravilnoj primjeni Zakona o slobodi pristupa informacijama i Zakona o zaštiti ličnih podataka,
- -vrši i druge poslove koje mu povjeri Vijeće, predsjedavajući Vijeća i Općinski načelnik.
U slučaju da je rukovodilac Službe za poslove Općinskog vijeća - pomoćnik Rukovodioca organa državne službe spriječen da prisustvuje sjednici Vijeća i Kolegija Vijeća, mijenja ga državni službenik kojeg odredi rukovodilac organa državne službe, u skladu sa Zakonom o organizaciji organa uprave u Federaciji BiH i Zakonom o državnoj službi Kantona Sarajevo.
Stručne i druge poslove za potrebe Vijeća, radnih tijela i vijećnika Vijeća, vrši općinska Služba za poslove Općinskog vijeća.
III. PRAVA I DUŽNOSTI VIJEĆNIKA
Član 13.
Prava i dužnosti vijećnika stiču se verifikacijom mandata od strane Centralne izborne komisije i potpisivanjem izjave o prihvatanju mandata.
Vijećnik je predstavnik građana u Vijeću, izabran neposrednim i tajnim glasanjem, sa mandatom, pravima i dužnostima utvrđenim u Ustavu, zakonu i Statutu. Prava i dužnosti vijećnika stiču se, shodno zakonu, izdavanjem uvjerenja Izborne komisije Bosne i Hercegovine o dobijenom mandatu i potpisivanjem izjave o prihvatanju mandata.
Član 14.
Vijećnici preuzimaju dužnost, u skladu sa zakonom, davanjem svečane izjave koja glasi:
"SVEČANO IZJAVLJUJEM DA ĆU POVJERENU DUŽNOST OBAVLJATI SAVJESNO I ODGOVORNO, PRIDRŽAVATI SE USTAVA I ZAKONA BOSNE I HERCEGOVINE, FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE, KANTONA SARAJEVO, STATUTA OPĆINE TRNOVO, POSLOVNIKA O RADU OPĆINSKOG VIJEĆA TRNOVO I KODEKSA PONAŠANJA, ZALAGATI SE ZA LJUDSKA PRAVA I SLOBODE, ZA RAVNOPRAVNOST NARODA I GRAĐANA I DA ĆU U SVIM PRILIKAMA ŠTITITI INTERESE OPĆINE, KANTONA, FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE I BOSNE I HERCEGOVINE I RAVNOPRAVNOSTI NARODA I GRAĐANA I DA ĆU U SVIM PRILIKAMA ŠTITITI INTERESE I BORITI SE ZA IZGRADNJU I NAPREDAK OPĆINE TRNOVO".
Nakon davanja svečane izjave, svaki vijećnik potpisuje pismeni tekst izjave iz prethodnog stava i predaje ga predsjedavajućem Vijeća, čime stiče prava i dužnosti vijećnika.
Vijećnik, kojem je naknadno dodjeljen mandat, daje i potpisuje isti tekst svečane izjave pred Općinskim vijećem.
Član 15.
Vijeće se sastoji od 15 vijećnika, koji se biraju u skladu sa Zakonom.
Mandat vijećnika u Vijeću je 4 (četiri) godine, ukoliko se zakonom drugačije ne propiše.
Član 16.
Vijećnik ima pravo i obavezu prisustvovati sjednici Vijeća i sjednicama radnih tijela čiji je član i učestvovati u radu i odlučivanju, pripremi programa rada vijeća, poštovati važeće propise, podnositi prijedloge za donošenje odluka i drugih akata iz nadležnosti Vijeća, postavljati vijećnička pitanja, predlagati raspravu o pitanjima koja se odnose na rad Općinskog načelnika i općinske uprave kao i pokretati druga pitanja iz nadležnosti Vijeća.
Vijećnik je dužan izvršiti zadatke, koje mu, u okviru svoga djelokruga, povjeri Vijeće ili radno tijelo, čiji je član.
U ostvarivanju funkcija, vijećnik može učestvovati u radu radnih tijela Vijeća u kojima nije član, bez prava odlučivanja.
Član 17.
Vijećnik koji je spriječen da prisustvuje sjednici Vijeća ili sjednici radnog tijela ili iz određenih razloga treba u toku rada da napusti sjednicu, dužan je o tome blagovremeno obavijestiti predsjedavajućeg Vijeća, odnosno predsjednika radnog tijela čiji je član i iznijeti razloge zbog kojih odsustvuje najkasnije u roku od dva dana od dana održavanja sjednice.
Član 18.
Vijećnik ima pravo podnositi nacrte i prijedloge akata, te prijedloge amandmana i pokretati inicijative i druga pitanja iz djelokruga rada Vijeća.
Vijećnik ima pravo učestvovati u pripremi i realizaciji programa rada i izvještaja o radu Vijeća, postavljati pitanja iz djelokruga rada Vijeća, radnih tijela Vijeća i Općinskog načelnika, kao i druga pitanja od interesa za građane Općine.
Član 19.
Vijećnici imaju pravo da u okviru djelokruga Vijeća postavljaju vijećnička pitanja općinskom načelniku i rukovodiocima službi za upravu, stručnih i posebnih službi.
Na sjednici općinskog vijeća posljednja tačka dnevnog reda je tačka: Vijećnička pitanja i inicijative.
Vijećnici mogu postavljati vijećnička pitanja institucijama koje vrše javna ovlaštenja koja se odnose na njihov rad.
Vijećnička pitanja se postavljaju usmeno ili se u pisanoj formi dostavljaju predsjedavajućem Vijeća, a on ga prosljeđuje općinskom načelniku ili subjektu kojem je upućeno. Vijećnik koji postavlja pitanje u pisanoj formi u podnesku treba navesti da li traži usmeni odgovor na sjednici Vijeća ili odgovor u pisanoj formi.
Kada vijećnik traži usmeni odgovor, podnesak treba biti kratak i jasan i sa jednim pitanjem, odnosno precizno usmeno izneseno pitanje.
Obrazloženje pitanja daje se tako što vijećnik postavlja pitanja u vremenu od tri minute, nakon čega se daje usmeni odgovor od strane općinskog načelnika ili drugog ovlaštenog lica.
Ukoliko vijećnik nije zadovoljan odgovorom, može postaviti novo pitanje u vremenu od dvije minute, nakon čega se daje novi odgovor.
Nakon drugog odgovora predsjedavajući zaključuje razmatranje tog pitanja.
Iz opravdanih razloga općinski načelnik ili drugo ovlašteno lice mogu zatražiti da se davanje odgovora po određenom pitanju odgodi za narednu sjednicu Vijeća.
Odgovor, u pisanoj formi u pravilu, dostavlja se predsjedavajućem u roku od 15 dana, a taj rok ne može biti duži od 30 dana.
Predsjedavajući dostavlja odgovor vijećniku na prvoj narednoj sjednici Vijeća.
Na sjednici Vijeća se može izdvojiti najduže do 60 minuta za vijećnička pitanja i inicijative. Vijećnik na jednoj sjednici može usmeno postaviti najviše dva vijećnička pitanja i pokrenuti najviše jednu vijećničku inicijativu.
Vijećnik ima pravo zahtjevati da se o njegovoj vijećničkoj inicijativi Vijeće izjasni i glasa kao o zaključku Vijeća.
Ako za realizaciju predloženog zaključka iz stava (13) ovog člana nije potrebno obezbijediti finansijska sredstva o ovakvoj inicijativi Vijeće se odmah izjašnjava.
Ukoliko za realizaciju predloženog zaključka iz stava (13) ovog člana je potrebno obezbijediti finansijska sredstva ili je potrebno određeno vrijeme kako bi se o istom mogao očitovati općinski načelnik, o takvom prijedlogu Vijeće može odložiti svoje izjašnjavanje za narednu sjednicu.
Ukoliko pitanja odnosno inicijative nisu iz nadležnosti općine, odnosno nisu upućene općinskom načelniku, rukovodilac općinske Službe za poslove Općinskog vijeća je dužan iste dostaviti nadležnim organima i institucijama.
Član 20.
Vijećnik ima pravo da bude redovno i blagovremeno informisan o svim pitanjima koja su značajna za ostvarivanje njegovih vijećničkih prava i dužnosti.
Vijećnik ima pravo uvida u sve predmete predstavničkog i izvršnog organa u Općini, koji su potrebni za vršenje vijećničke funkcije.
Vijećnicima se dostavljaju materijali koji će biti na dnevnom redu Vijeća i druge informacije u pisanom obliku u elektronskoj formi.
Članovima radnih tijela Vijeća dostavljaju se materijali iz djelokruga njihovog rada, na isti način kao u prethodnom stavu ovog člana.
Član 21.
U cilju informisanosti, vijećnik ima pravo uvida u informativni i dokumentacioni materijal, koji se izrađuje i prikuplja u Vijeću, njegovim tijelima i Službi za poslove Općinskog vijeća i drugim službama Općinskog načelnika, a u skladu sa Zakonom o slobodi pristupa informacijama i Zakonom o zaštiti ličnih podataka.
Vijećnik ima pravo tražiti stručnu pomoć od općinske Službe za poslove Općinskog vijeća u izvršavanju vijećničke funkcije.
Član 22.
Vijećnici su dužni čuvati službenu ili vojnu tajnu i podatke povjerljive prirode i zato su odgovorni.
Predsjedavajući Vijeća i predsjednici radnih tijela Vijeća, prilikom dostavljanja materijala vijećnicima i članovima radnih tijela, utvrđuju stepen povjerljivosti tih materijala, u skladu sa posebnim propisima, na prijedlog rukovodioca općinske Službe za poslove Općinskog vijeća. Odredbe stava 2. ovog člana odnose se i na materijale koje dostavlja Općinski načelnik.
Povjerljivim podacima smatraju se podaci koje vijećnik sazna na sjednici Vijeća i radnih tijela, u vezi sa pitanjima koja se na toj sjednici razmatraju bez prisustva javnosti, kao i ostale materijale sa oznakom povjerljivosti.
Način rukovanja materijalom koji se smatra državnom tajnom ili je povjerljive prirode, uređuje se posebnim aktom koji donosi Vijeće.
Član 23.
Vijećnik ima pravo na naknadu za rad u Općinskom vijeću.
Članovi stalnih i povremenih radnih tijela Općinskog vijeća i članovi Kolegija Općinskog vijeća imaju pravo na naknadu za rad u radnim tijelima.
Prava i obaveze iz ovog člana, regulisat će se posebnom odlukom Općinskog vijeća.
Član 24.
Vijećnik može podnijeti ostavku na dužnost vijećnika u Vijeću.
Ostavka se podnosi pismeno, predsjedavajućem Vijeća.
O ostavci vijećnika predsjedavajući Vijeća obavještava Vijeće i Centralnu izbornu komisiju BiH.
Vijećniku prestaje mandat u slučajevima utvrđenim Zakonom.
Član 25.
Vijećnik koji bude izabran, imenovan ili preuzme funkciju odnosno poslove čije je vršenje nespojivo sa funkcijom vijećnika, dužan je o toj činjenici obavijestiti predsjedavajućeg Vijeća odmah a najkasnije u roku od 7 (sedam) dana od nastupanja navedenih okolnosti.
Predsjedavajući Vijeća obavještava Vijeće o nastupanju okolnosti iz prethodnog stava, koje donosi akt o prestanku mandata članu Vijeća.
Akt Vijeća dostavlja se Centralnoj izbornoj komisiji BiH.
Član 26.
Vijećnicima se izdaje posebna legitimacija.
U vijećničkoj legitimaciji navodi se: ime i prezime člana Vijeća, JMBG člana Vijeća, fotografija člana Vijeća, potpis predsjedavajućeg Vijeća i pečat Vijeća.
O izdavanju legitimacije i o evidenciji izdatih legitimacija stara se nadležna služba.
IV. KLUBOVI VIJEĆNIKA
Član 27.
U Općinskom vijeću mogu se organizovati klubovi vijećnika političkih stranaka, nezavisnih vijećnika ili samostalnih vijećnika, kao organizacioni oblik njihovog djelovanja u Općinskom vijeću.
Klubovi vijećnika posebno se angažuju u pripremama sjednica Općinskog vijeća, kod utvrđivanja prijedloga dnevnog reda sjednica, u razmatranju određenih pitanja u prethodnom postupku, pri rješavanju sporova u postupku donošenja akata Općinskog vijeća, kao i drugim prilikama koje nalažu međustranačko dogovaranje, u skladu sa ovim Poslovnikom.
Klub vijećnika mora se sastojati od najmanje tri člana iz reda iste političke opcije, ili iz reda nezavisnih vijećnika ili iz reda samostalnih vijećnika.
Svaki Klub ima predsjednika koji zastupa Klub i rukovodi radom Kluba. Klubovi vijećnika djeluju u skladu sa svojim Poslovnicima o radu, čije odredbe ne smiju biti u suprotnosti sa odredbama ovog Poslovnika.
V. KOLEGIJ VIJEĆA
Član 28.
S ciljem unapređenja efikasnosti i usklađivanja rada Vijeća, uspostavlja se Kolegij vijeća (u dajem tekstu: Kolegij).
Kolegij čini:
- -predsjedavajući Vijeća,
- -zamjenici predsjedavajućeg Vijeća,
- -predsjednici klubova vijećnika u Vijeću i
- -rukovodilac općinske Službe za poslove Općinskog vijeća.
U radu Kolegija učestvuje Općinski načelnik, bez prava odlučivanja.
Član 29.
U cilju usklađivanja rada Vijeća, Kolegij:
- 1.koordinira aktivnosti u pripremi sjednica Vijeća;
- 2.utvrđuje prijedlog dnevnog reda;
- 3.osigurava saradnju Vijeća i općinske uprave;
- 4.utvrđuje prijedlog Programa rada Vijeća i prati njegovu realizaciju, i podnosi Izvještaj o realizaciji Programa rada Vijeća;
- 5.osigurava saradnju klubova vijećnika i radnih tijela Vijeća;
- 6.razmatra inicijative i prijedloge upućene Vijeću;
- 7.vrši i druge poslove bitne za rad Vijeća i poslove određene posebnim propisima Vijeća.
Član 30.
Kolegij radi u sjednicama.
Sjednice Kolegija održavaju se po potrebi, a najmanje jedanput između dva zasjedanja Vijeća, pred sjednicu Vijeća.
Sjednice Kolegija saziva i vodi predsjedavajući Vijeća, a u slučaju njegove spriječenosti, jedan od zamjenika predsjedavajućeg Vijeća.
U slučaju spriječenosti zamjenika predsjedavajućeg Vijeća, sjednicu Kolegija saziva i vodi član Kolegija kojeg odredi Kolegij.
Sjednicama Kolegija po pozivu predsjedavajućeg, ili na zahtjev općinskog načelnika, može prisustvovati općinski načelnik i predstavnici općinskih službi.
Na sjednicama Kolegija vodi se skraćeni zapisnik.
Rukovodilac općinske Službe za poslove Općinskog vijeća, vodi zapisnik na sjednicama Kolegija.
VI. RADNA TIJELA VIJEĆA
Član 31.
Za razmatranje pitanja iz nadležnosti Vijeća, za razmatranje nacrta i prijedloga odluka i drugih općih akata Vijeća i za pripremu i obavljanje drugih poslova za Vijeće obrazuju se stalna i povremena radna tijela.
Stalna radna tijela obrazuju se po odredbama ovog Poslovnika.
Povremena radna tijela obrazuju se posebnom odlukom kojom se određuju djelokrug, ovlaštenja i sastav radnog tijela.
Radna tijela Vijeća daju mišljenja, podnose prijedloge i izvještavaju Vijeće o pitanjima iz svog djelokruga, a odlučuju samo o pitanjima koja su im aktom Vijeća data u neposrednu nadležnost.
Član 32.
Radno tijelo ima predsjednika, zamjenika predsjednika i određen broj članova.
Predsjednik radnog tijela Vijeća organizira rad radnog tijela, predlaže dnevni red i predsjedava njegovim sjednicama i predstavlja radno tijelo.
Radno tijelo radi u sjednicama koje se obilježavaju rednim brojem.
Odredbe ovog Poslovnika koje se odnose na rad Kolegija, analagno se primjenjuju i na rad radnog tijela.
Član 33.
U radno tijelo Vijeća mogu se imenovati i pojedini naučni, stručni ili javni radnici (vanjski članovi).
Radna tijela Vijeća mogu zauzimati stavove o pitanjima iz svog djelokruga ako sjednici prisustvuje većina članova radnog tijela, a usvajanje stavova vrši se većinom glasova prisutnih članova.
Radna tijela Vijeća mogu održavati zajedničke sjednice o pitanjima od zajedničkog interesa.
Član 34.
Sjednici radnog tijela prisustvuje predlagač, odnosno predstavnik predlagača nacrta odnosno prijedloga odluke ili drugog općeg akta koje se razmatra.
Načelnik ili predstavnik općinskog načelnika može učestvovati u radu radnog tijela i kad on nije predlagač.
Ako predlagač ne uputi svog predstavnika na sjednicu radnog tijela, a radno tijelo ocijeni da je prisustvo predlagača neophodno, može odložiti razmatranje tog pitanja i o tome obavijestiti predlagača, koji je dužan obezbijediti prisustvo svog predstavnika na sjednici radnog tijela.
Član 35.
Radna tijela obrazuju se prema stranačkom sastavu Vijeća u najvećoj mogućoj mjeri.
Ukupan broj članova stalnih radnih tijela ne može biti veći od pet, izuzev Komisije za izbor i imenovanja čiji broj zavisi od broja političkih stranaka zastupljenih u Vijeću.
Broj članova radnih tijela i njihov sastav, na prijedlog Komisije za izbor i imenovanje, utvrđuje se odlukom Općinskog vijeća, uz prethodnu konsultaciju sa klubovima vijećnika.
Član 36.
Stalna radna tijela su komisije.
Vijeće ima sljedeće komisije:
- -Komisija za Statut i propise;
- -Komisija za budžet, finansije i ekonomska pitanja;
- -Komisija za zaštitu ljudskih prava, mlade, ravnopravnost spolova, vjerska pitanja, prigovore, predstavke i prijedloge;
- -Komisija za pitanja boraca i njihovih porodica, logoraša i civilnih žrtava rata;
- -Komisija za javna priznanja i obilježavanje historijskih događaja i ličnosti;
- -Komisija za izbor i imenovanja;
- -Komisija za prostorno planiranje, uređenje i ekologiju;
- -Komisija za poslove mjesnih zajednica.
- -Drugostepena stručna komisija.
Član 37.
Komisija za Statut i propise:
- -prati provođenje Statuta i Poslovnika;
- -predlaže donošenje novog Statuta i Poslovnika o radu Općinskog vijeća;
- -razmatra pitanja značajna za ostvarivanje Statuta i daje inicijative i prijedloge za donošenje izmjene i dopune Statuta i Poslovnika;
- -ispituje i dostavlja Vijeću mišljenje o prijedlozima za izmjene i dopune Statuta;
- -provodi javnu raspravu o prijedlozima akata iz svoje nadležnosti, te obavještava Vijeće o rezultatima javne rasprave;
- -razmatra nacrte i prijedloge odluka i drugih općih akata koje donosi Vijeće u pogledu njihove usklađenosti sa zakonom, Statutom i pravnim sistemom kao i u pogledu nomotehničke obrade, te Vijeću podnosi izvještaj sa mišljenjem i prijedlozima i pravno- tehničkim ispravkama očiglednih grešaka u tekstu;
- -utvrđuje prečišćene tekstove odluka i drugih općih akata Vijeća;
- -utvrđuje prijedlog teksta autentičnog tumačenja odluka i drugih općih akata koje donosi Vijeće.
Prijedlozi ove komisije koji su formulirani kao izmjene ili dopune odluke ili drugog općeg akta unose se u njen izvještaj i smatraju se njenim amandmanima na prijedlog akta.
Većina članova Komisije za statut i propise moraju biti pravne struke.
Član 38.
Komisija za budžet, finansije i ekonomska pitanja:
- -razmatra nacrt i prijedlog budžeta općine i odluka iz oblasti finansija;
- -prati provođenje izvršenja budžeta i odluka iz oblasti finansija;
- -razmatra odluke o zaduživanju, reprogramiranju dugova i drugim novčanim obavezama općine;
- -razmatra izvještaj revizije;
- -razmatra izvještaj o poslovanju javnih preduzeća čiji je osnivač općina;
- -razmatra i druga dokumenta iz oblasti finansijskog poslovanja u skladu sa zakonom.
Član 39.
Komisija za zaštitu ljudskih prava, mlade, ravnopravnost spolova, vjerska pitanja, prigovore, predstavke i prijedloge:
- -razmatra pitanja ostvarivanja i zaštite sloboda i prava građana, a posebno pitanja vezana za kršenje sloboda i prava od strane općinskih službi za upravu i institucija koje vrše javna ovlaštenja iz nadležnosti Općine;
- -ukazuje na pojave i probleme u ostvarivanju i zaštiti ljudskih prava i sloboda i predlaže mjere Općinskom vijeću u cilju zaštite ljudskih prava i sloboda;
- -ostvarivanje prava djeteta i ostvarivanje prava mladih;
- -organizovanje mladih i stvaranje uvjeta za njihove afirmisanje u svim oblastima života i rada;
- -prati i izvještava Općinsko vijeće o položaju žena u Općini i o provedbi njihovih zakonom priznatih prava;
- -promoviše jednaka prava i mogućnosti za muškarce i žene;
- -razmatra prijedloge građana, udruženja građana i institucija i organizacija za unapređenje ravnopravnosti spolova i podnosi izvještaj o tome Općinskom vijeću, sa prijedlozima mjera i aktivnosti koje treba preduzeti;
- -razmatra nacrte i prijedloge odluka i drugih propisa koje donosi Općinsko vijeće i daje mišljenje Općinskom vijeću sa aspekta ravnopravnosti spolova;
- -ostvaruje saradnju sa drugim radnim tijelima Općinskog vijeća;
- -afirmiše rad žena u mjesnim zajednicama;
- -ostvaruje saradnju sa Komisijom za ravnopravnost spolova općinske izvršne vlasti, kantonalnim odborom i Gender Centrom FBiH;
- -prati provođenje zakona i drugih propisa koji se odnose na vjerske zajednice i daje Općinskom vijeću i općinskom načelniku mišljenje i prijedloge o pojedinim pitanjima iz odnosa organa vlasti i lokalne samouprave i vjerskih zajednica;
- -ostvaruje saradnju sa institucijama vjerskih zajednica na području općine;
- -razmatra predstavke i pritužbe koje se odnose na prava i dužnosti iz nadležnosti Općine koje građani ili pravna lica upućuju ili neposredno podnose Općinskom vijeću i o tome obavještava podnosioca;
- -ispituje putem nadležnih službi za upravu osnovanost predstavki i pritužbi, predlaže nadležnim službama preduzimanje na zakonu zasnovanih mjera, te o tome obavještava podnosioce predstavki i pritužbi;
- -radi na predstavkama i pritužbama koje se odnose na prava i dužnosti iz nadležnosti Općine za koje je propisima utvrđeno da ih obavljaju institucije sa javnim ovlaštenjima, te o svom stavu obavještava podnosioca predstavke, odnosno pritužbe i predlaže nadležnim institucijama mjere za rješavanje pitanja i problema iznesen ih u predstavkama i pritužbama;
- -razmatra inicijative građana i organizacija za pokretanje odgovornosti nosilaca javnih funkcija i prema potrebi predlaže Općinskom vijeću ili drugim nadležnim organima pokretanje postupka za utvrđivanje njihove odgovornosti;
- -obavještava Općinsko vijeće o zapažanjima u radu iz djelokruga Komisije;
- -vrši i druge poslove određene zakonom, drugim propisima i ovim Poslovnikom.
Član 40.
Komisija za pitanja boraca i njihovih porodica, logoraša i civilnih žrtava rata obuhvata:
- 1.šehidske porodice;
- 2.porodice poginulih boraca;
- 3.ratne vojne invalide;
- 4.demobilisane borce;
- 5.pripadnike oružanih snaga RBiH;
- 6.pripadnike oslobodilačkog rata 1941-1945;
- 7.pripadnike odbrambenog rata 1992-1995;
- 8.logoraše;
- 9.civilne žrtve rata.
Zadaci ove Komisije su da:
- -razmatra pitanja radi zadovoljavanja potreba i ostvarivanja prava naznačenih populacija;
- -prati i analizira stanje u ovoj oblasti:
- -podnosi prijedlog Općinskom vijeću za rješavanje pitanja naprijed navedenih populacija;
- -vrši i druge poslove koji su u njen djelokrug rada stavljeni općim aktima Općinskog vijeća.
Član 41.
Komisija za javna priznanja i obilježavanje historijskih događaja i ličnosti:
- -razmatra sva pitanja u vezi sa odlikovanjima i javnim priznanjima, daje prijedloge nadležnim organima i o svojim prijedlozima obavještava Općinsko vijeće;
- -vodi i koordinira aktivnosti oko obilježavanja značajnih datuma i događaja;
- -razmatra inicijative i utvrđuje prijedlog za dodjeljivanje općinskih priznanja;
- -prilikom utvrđivanja prijedloga za dodjeljivanje općinskih priznanja Komisija će osigurati jednak i ravnopravan tretman svih subjekata bez obzira na njihov spol;
- -utvrđuje prijedloge i daje mišljenja o mjestima na kojima treba obilježiti značajne historijske događaje i ličnosti;
- -daje mišljenja i prijedloge o utvrđivanju imena ulica, trgova, javnih institucija, naselja, mostova i drugih objekata na području općine;
- -stara se o izvršavanju obaveza Bosne i Hercegovine, Federacije Bosne i Hercegovine i Kantona Sarajevo iz međunarodnih ugovora, konvencija o zaštiti i održavanju grobova vojnika stranih država na području općine.
Član 42.
Komisija za izbor i imenovanja razmatra pitanja koja se odnose na:
- -vođenje postupka verifikacije mandata;
- -vođenje kandidacionog postupka;
- -utvrđivanje prijedloga za izbore, imenovanja i razrješenja iz nadležnosti Vijeća;
- -priprema i utvrđuje prijedloge akta o pitanjima finansijskih naknada i drugih prava za vijećnike i članove radnih tijela Vijeća;
- -donosi rješenja iz radnopravnog statusa funkcionera;
- -donosi rješenje o priznavanju i prestanku prava na penzijsko-invalidsko i zdravstveno osiguranje vijećnika;
- -druga pitanja iz ove oblasti.
Član 43.
Komisija za prostorno planiranje, uređenje i ekologiju razmatra pitanja koja se odnose na:
- -uređenje prostora i zaštitu čovjekove okoline;
- -donošenje prostornih, urbanističkih i provedbenih planova uključujući zoniranje;
- -donošenje programa stambene, poslovne i druge izgradnje;
- -korištenje, upravljanje i raspolaganje građevinskim zemljištem;
- -djelatnosti i objekte komunalne infrastrukture;
- -upravljanje prirodnim resursima;
- -druga pitanja iz ove oblasti.
Član 44.
Komisija za poslove mjesnih zajednica razmatra pitanja koja se odnose na:
- -postupak osnivanja mjesnih zajednica i promjene područja mjesnih zajednica, te izbor organa mjesnih zajednica;
- -podsticanje međusobne saradnje mjesnih zajednica, povezivanje i udruživanje sredstava mjesnih zajednica za rješavanje pitanja od zajedničkog interesa;
- -planove i programe finansiranja potreba mjesnih zajednica;
- -praćenje stanja u mjesnim zajednicama i razmatranje pitanja od značaja za razvoj mjesnih zajednica;
- -druga pitanja iz ove oblasti.
Član 45.
Drugostepena stručna komisija:
- -u drugom stepenu rješava po žalbi protiv prvostepenih rješenja općinskog načelnika donesenih na osnovu Statuta i propisa Općinskog vijeća;
- -vrši i druge poslove određene zakonom, Statutom i drugim aktima Općinskog vijeća.
Članovi Drugostepene stručne komisije moraju biti osobe koje posjeduju visoku školsku spremu od kojih najmanje dva iz pravne struke.
Član 46.
Obavljanje stručnih, administrativnih i tehničkih poslova za potrebe Općinskog vijeća vrši općinska Služba za poslove Općinskog vijeća.
VII. PROGRAM RADA VIJEĆA
Član 47.
Vijeće općine donosi Program rada, po pravilu za kalendarsku godinu.
Izuzetno, Vijeće može donijeti Program rada i za kraći vremenski period (kvartalni, polugodišnji).
Programom rada se utvrđuju poslovi i zadaci Vijeća, njihov kratak sadržaj i način izvršavanja, sa nosiocima poslova i rokovima za razmatranje pojedinih pitanja.
Član 48.
Pripreme za izradu Programa rada provode predsjedavajući Općinskog vijeća i rukovodilac općinske Službe za poslove Općinskog vijeća.
U pripremama za izradu Programa rada Vijeća pribavljaju se prijedlozi, sugestije i mišljenja o pitanjima iz nadležnosti Vijeća od članova Vijeća, klubova vijećnika, općinskog načelnika, službi za upravu i posebnih službi, javnih preduzeća, kao i od drugih subjekata za koje ocijene da mogu dati svoj doprinos.
Prijedlog Programa rada Vijeća utvrđuje Kolegij Vijeća, a usvaja ga Vijeće.
Kolegij Vijeća podnosi godišnji izvještaj o realizaciji Programa rada Vijeća.
VIII. SJEDNICA VIJEĆA
Član 49.
Vijeće radi u sjednicama koje su otvorene za javnost.
Prisustvo javnosti mora biti prethodno pismeno najavljeno predsjedavajućem Općinskog vijeća.
Predsjedavajući Općinskog vijeća je ovlašten odbiti zahtjev za prisustvo iz prethodnog stava ukoliko opravdano procijeni da bi prisustvo trećih lica dovelo do narušavanja sigurnosti i reda na sjednici.
Vijeće održava redovne, tematske, svečane i vanredne sjednice Vijeća.
Član 50.
Redovne sjednice održavaju se najmanje jednom mjesečno, a po potrebi i češće radi raspravljanja i odlučivanja iz nadležnosti Vijeća.
Tematska sjednica održava se po potrebi.
Svečana sjednica održava se u povodu dana općine, a može i u čast nekog drugog događaja ili ličnosti.
Vanredna sjednica se održava izuzetno u slučajevima opasnosti pojavnu sigurnost i sigurnost građana, elementarnih nepogoda, epidemija i u sličnim vanrednim okolnostima.
Sjednica iz prethodnog stava može se sazvati mimo roka utvrđenog ovim poslovnikom, a njen dnevni red može se predložiti na samoj sjednici u skladu sa okolnostima koje nalažu sazivanje vanredne sjednice.
1. Sazivanje sjednice i predlaganje dnevnog reda
Član 51.
Predsjedavajući Vijeća saziva sjednicu samoinicijativno, na prijedlog općinskog načelnika ili najmanje 8 vijećnika, u roku od 15 (petnaest) dana od dostavljanja prijedloga.
U slučaju odsustva, privremene ili trajne spriječenosti predsjedavajućeg, ili u slučaju njegovog odbijanja sazivanja sjednice, sjednicu može sazvati jedan od zamjenika predsjedavajućeg ili vijećnici iz stava 1. ovog člana, koji i predlažu dnevni red sjednice.
Član 52.
Poziv za sjednicu Vijeća upućuje se u pravilu 7 dana prije dana određenog za održavanje sjednice.
Izuzetno, u hitnim slučajevima predsjedavajući Vijeća može sazvati sjednicu u kraćem roku, a dnevni red predložiti na samoj sjednici.
Članovima Vijeća se s pozivom dostavlja prijedlog dnevnog reda, odgovarajući materijali i zapisnik sa prethodne sjednice.
Materijali se mogu dostavljati elektronskim putem ili objavom na web stranici Općine, o čemu moraju biti obaviješteni članovi Vijeća.
Izuzetno od odredaba stavova 1-3. ovog člana, u hitnim i opravdanim slučajevima, Predsjedavajući Općinskog vijeća u dogovoru sa Općinskim načelnikom i Kolegijem Općinskog vijeća, može odlučiti da se sjednica sazove i održi elektronskim ili telefonskim putem, s tim da se glasanje vrši putem telefona (SMS porukom, Viber i sl.) ili elektronskom poštom. Rezultate glasanja utvrđuje Predsjedavajući Općinskog vijeća.
U slučajevima održavanja sjednice na način propisan u stavu 5. ovog člana, poziv za sjednicu sa prijedlogom dnevnog reda i materijalima se, pored obavještavanja putem telefona (poziv, SMS poruka, Viber i sl.), dostavljaju putem faxa i elektronskom poštom, ukoliko je to moguće.
Odredbe prethodnih stavova ovog člana na odgovarajući način se mogu primijeniti na sazivanje, rad i odlučivanje Kolegija i radnih tijela Vijeća.
Član 53.
Dnevni red sjednice predlaže predsjedavajući Vijeća uz prethodni dogovor sa Kolegijem Općinskog vijeća.
Predsjedavajući unosi u prijedlog dnevnog reda pitanja koja su Vijeću na razmatranje dostavljena do dana sazivanja sjednice.
Dnevni red se utvrđuje i usvaja na početku sjednice.
Prijedlog dnevnog reda sjednice može se mijenjati.
Prijedlog za promjenu dnevnog reda mora se obrazložiti.
Prijedlog za promjenu dnevnog reda mogu podnijeti predsjedavajući Vijeća, općinski načelnik i klubovi vijećnika.
Član 54.
O prijedlozima za izmjene dnevnog reda glasa se po redoslijedu kako su predloženi, a nakon toga u dnevnom redu.
Ovlašteni predlagač može prije usvajanja dnevnog reda skinuti materijal sa dnevnog reda o čemu se ne glasa.
Ovlašteni predlagač može i na samoj sjednici, predložiti da se određeno pitanje uvrsti u dnevni red sjednice, ali su dužni da obrazlože hitnost takvog prijedloga.
O prijedlogu odlučuje Općinsko vijeće bez rasprave.
U slučaju usvajanja prijedloga iz stava 3. ovog člana, prijedlog akta se razmatra kao posljednja tačka dnevnog reda, a prije tačke vijećnička pitanja i inicijative, što konstatuje predsjedavajući Vijeća bez glasanja.
U slučaju neusvajanja dnevnog reda, sjednica se neće održati što konstatuje predsjedavajući Vijeća.
2. Kvorum
Član 55.
Kvorum svih sjednica Vijeća čini natpolovična većina ukupnog broja izabranih vijećnika u Vijeću.
Na temelju utvrđene evidencije o prisutnosti vijećnika predsjedavajući konstatuje da postoji kvorum i o tome obavještava Vijeće.
U slučaju da se ne postigne kvorum u roku do 30 minuta od zakazanog termina početka sjednice, sjednica se neće održati.
Ako se za vrijeme sjednice utvrdi da nema kvoruma, predsjedavajući prekida sjednicu i odlaže njen nastavak.
3. Sudjelovanje u raspravi i održavanje reda na sjednicama
Član 56.
Sjednicom vijeća predsjedava predsjedavajući Vijeća.
Ako je predsjedavajući spriječen, sjednicom predsjedava zamjenik predsjedavajućeg, odnosno vijećnik koga odredi Vijeće.
Član 57.
Svi vijećnici imaju pravo i dužnost da učestvuju u radu i odlučivanju Vijeća.
Na sjednici Vijeća mogu sudjelovati, ali bez prava odlučivanja, članovi radnih tijela Vijeća, općinski načelnik, zastupnici u zakonodavnim tijelima BiH, Federacije BiH i Kantona, predstavnici općinskih službi za upravu, javnih preduzeća i ustanova, a ostala lica po pozivu predsjedavajućeg Vijeća.
Član 58.
Vijećnik, odnosno učesnik na sjednici Vijeća može da govori pošto zatraži i dobije riječ od predsjedavajućeg.
Prijave za riječ mogu da se podnose do završetka rasprave.
Član 59.
Predsjedavajući daje riječ vijećnicima po redu kojim su se prijavili.
Ako vijećnik želi da govori o povredi Poslovnika ili o povredi utvrđenog dnevnog reda, predsjedavajući mu daje riječ čim je ovaj zatraži. Govor tog vijećnika ne može trajati duže od 5 (pet) minuta. Poslije iznesenog prigovora predsjedavajući daje objašnjenje.
Član 60.
Vijećnik, odnosno učesnik u raspravi može da govori samo o pitanju o kome se raspravlja po utvrđenom dnevnom redu, u trajanju do 3 (tri) minute, a ako se udalji od dnevnog reda, predsjedavajući će ga upozoriti da se drži dnevnog reda, odnosno oduzeti mu riječ ako se i poslije upozorenja ne drži dnevnog reda ili ako rasprava traje duže od predviđenog vremena.
Član 61.
Vijećnici, odnosno učesnici u raspravi, mogu u pravilu govoriti samo jedanput o istom pitanju, izuzev predsjednika Klubova koji mogu govoriti dva puta.
Ako vijećnik zatraži riječ da bi ispravio navod koji je netačno izložen i koji je povod nesporazumima ili koji je izazvao potrebu objašnjenja, predsjedavajući će dati riječ čim se završi govor onoga koji je izazvao potrebu ispravke, odnosno objašnjenja. Vijećnik se u tom slučaju mora ograničiti na ispravku, odnosno objašnjenje, a taj govor ne može trajati duže od 3 (tri) minute.
Član 62.
Predsjedavajući može prekinuti rad na sjednici na prijedlog predstavnika kluba vijećnika kada ocijeni da je to potrebno radi obavljanja konsultacije u klubu.
O prekidu sjednice do 15 (petnaest) minuta odlučuje predsjedavajući Vijeća, a duže od 15 (petnaest) minuta odobrava se većinom glasova prisutnih vijećnika.
Član 63.
Red na sjednici obezbjeđuje predsjedavajući.
U toku sjednice vijećnici mogu napuštati sjednicu samo zbog neodložnih, ličnih potreba. Svako napuštanje i vraćanje na sjednicu Vijeća konstatira se u zapisniku sa sjednice Vijeća.
Za povredu reda na sjednici predsjedavajući može opomenuti vijećnika ili mu oduzeti riječ.
Opomena će se izreći onom vijećniku ili drugom učesniku u raspravi koji na sjednici ponašanjem ili govorom narušava red i odredbe ovog Poslovnika.
Član 64.
Predsjedavajući može narediti da se iz sale sa sjednice udalji svaki slušalac, građanin koji prati rad na sjednici ako narušava red.
Član 65.
Lica koja se za vrijeme sjednice nalaze u sali po službenom poslu, dužna su u pogledu održavanja reda izvršavati naloge predsjedavajućeg.
Ako predsjedavajući Vijeća ocijeni da ne može održati red na sjednici, odlučit će o prekidu sjednice i o nastavku rada kada se za to steknu uvjeti.
4. Tok sjednice
Član 66.
Prije prelaska na utvrđivanje dnevnog reda predsjedavajući Vijeća utvrđuje kvorum i daje kratka saopćenja u vezi sa radom sjednice i obavještenja o drugim prethodnim pitanjima.
Član 67.
Poslije utvrđivanja dnevnog reda prelazi se na raspravu o pojedinim predmetima, prema prihvaćenom dnevnom redu.
Član 68.
Usvajanje Zapisnika sa prethodne sjednice Vijeća je obavezno prva tačka sjednice.
Član 69.
Na sjednici se o svakom predmetu na dnevnom redu raspravlja prije nego što se o njemu odlučuje, osim ako je Poslovnikom određeno da se odlučuje bez rasprave.
Član 70.
Pretres počinje izlaganjem predstavnika predlagača ukoliko je to potrebno, a zatim predsjednika komisija Vijeća, odnosno razmatranjem njihovog izvještaja.
U toku pretresa raspravlja se o prijedlogu u načelu i mogu se iznositi mišljenja, tražiti objašnjenja i pokretati sva pitanja u vezi sa predmetom rasprave.
Član 71.
Predsjedavajući Vijeća zaključuje raspravu kada utvrdi da nema više prijavljenih govornika.
5. Odlučivanje
Član 72.
Za donošenje odluke potrebno je prisustvo većine članova Vijeća.
Ako predsjedavajući Vijeća smatra da sjednici ne prisustvuje dovoljan broj članova Vijeća naredit će prozivanje.
Prozivanje će se izvršiti za svaku sumnju o postojanju kvoruma.
U slučaju da se prozivanjem utvrdi da nema kvoruma, predsjedavajući postupa na način utvrđen u članu 55 ovog Poslovnika.
Član 73.
Na sjednici Vijeća odlučuje se većinom glasova ukupnog broja članova Vijeća, ako zakonom, Statutom Općine ili ovim Poslovnikom nije drugačije određeno.
Po završenom glasanju, predsjedavajući utvrđuje i objavljuje rezultate glasanja.
Član 74.
Glasanje je javno, osim ako je Statutom ili ovim Poslovnikom drugačije određeno.
Glasanje se vrši dizanjem ruke odnosno kartona sa brojem, elektronski ili poimenično.
Glasanje dizanjem ruke, odnosno kartona sa brojem, vijećnici vrše tako što se na poziv predsjedavajućeg Vijeća izjašnjavaju koje "ZA" prijedlog, koje "PROTIV" prijedloga i da li se ko "UZDRŽAVA" od glasanja.
Poimenično glasanje vrši se kad predsjedavajući Vijeća ocijeni da je to potrebno da bi se otklonile sumnje u tačnost rezultata glasanja ili kad sumnju u tačnost rezultata glasanja iskaže najmanje tri vijećnika ili Klub vijećnika.
Poimenično glasanje vrši se tako što se svaki vijećnik izjašnjava "ZA" ili "PROTIV", ili se "UZDRŽAVA" od glasanja.
Kad prozivanje bude završeno, ponovo se prozivaju vijećnici za koje u spisku nije označeno da su glasali.
Prozivanje vrši rukovodilac općinske Službe za poslove Općinskog vijeća.
6. Zapisnici
Član 75.
O radu na sjednici Vijeća vodi se zapisnik.
Zapisnik sadrži osnovne podatke o radu na sjednici, a naročito o iznesenim prijedlozima i o donesenim odlukama i zaključcima.
U zapisnik se unosi i rezultat glasanja o pojedinim pitanjima.
Vijećnik, koji je na sjednici izdvojio mišljenje, može da traži da se bitni dijelovi njegove izjave unesu u zapisnik.
O vođenju zapisnika brine se rukovodilac općinske Službe za poslove Općinskog vijeća.
Član 76.
Svaki član Vijeća ima pravo da na narednoj sjednici stavi primjedbe na zapisnik ne duže od 5 (pet) minuta.
O osnovanosti primjedaba na zapisnik odlučuje se na sjednici, bez rasprave.
Ako se primjedbe usvoje, u zapisniku će se izvršiti odgovarajuće izmjene.
Zapisnik na koji nisu stavljene primjedbe, odnosno o kome su prema usvojenim primjedbama izvršene izmjene, smatra se usvojenim.
Član 77.
Zapisnik potpisuju predsjedavajući, rukovodilac općinske Službe za poslove Općinskog vijeća i zapisničar.
O čuvanju izvornika zapisnika sa sjednica Vijeća stara se nadležna služba.
Svi tonski zapisi i zapisnici čuvaju se trajno u arhivi Vijeća, a dostupni su na uvid javnosti.
Član 78.
Sjednica Vijeća se tonski snima.
Vijećnik može na sjednici zatražiti da se njegovo izlaganje unese u zapisnik bez izostavljanja izraženih misli i izkaza.
O ostvarivanju prava iz prethodnog stava stara se rukovodilac općinske Službe za poslove Općinskog vijeća.
IX. POSTUPAK ZA IZBOR, IMENOVANJA I RAZRJEŠENJA
1. Kandidacioni postupak
Član 79.
Kandidate za izborne funkcije predlaže Komisija za izbor i imenovanje uz konsultaciju sa predstavnicima političkih stranaka koje imaju svoje predstavnike u Vijeću.
Član 80.
Komisija za izbor i imenovanja prvo konstatuje da li postoji međustranački sporazum o određenim kandidatima onih stranaka koje srazmjerno broju mjesta u Vijeću obezbjeđuju natpolovičnu većinu.
Pod sporazumom se podrazumijevaju saglasne izjave ovlaštenih stranačkih predstavnika podnesene pismeno ili date usmeno na sjednici Komisije.
Kandidate utvrđene na osnovu međustranačkog sporazuma Komisija predlaže Vijeću.
Član 81.
Ako nema međustranačkog sporazuma iz prethodnog člana, Komisija utvrđuje prijedlog kandidata uvažavajući zastupljenost političkih stranaka u Vijeću.
2. Izborni postupak
Član 82.
Vijeće vrši izbor predsjedavajućeg i zamjenika predsjedavajućeg Vijeća javnim glasanjem.
3. Imenovanja i razrješenja
Član 83.
O prijedlogu za imenovanje glasa se za svakog kandidata posebno.
Izuzetno od prethodnog stava kod izbora radnih tijela Vijeća, osim kada se imenovanje vrši radi izmjena i dopuna sastava tih tijela, glasa se za listu u cjelini.
Ukoliko se sa liste ospori imenovanje pojedinog kandidata, za tog kandidata se glasa odvojeno.
Član 84.
Odredbe ovog Poslovnika koje se odnose na izbor, odnosno imenovanje, shodno se primjenjuju i na postupak razrješenja,
4. Smjenjivanje, opoziv i ostavka
Član 85.
Funkcioner kojeg bira ili imenuje Vijeće može biti smijenjen sa dužnosti ako ne vrši tu dužnost u skladu sa Ustavom i zakonom i u okviru datih ovlaštenja.
Član 86.
Funkcioner kojeg bira ili imenuje Vijeće može biti opozvan sa dužnosti u skladu sa zakonom ako je ne obavlja savjesno, odgovorno ili dovoljno uspješno.
Član 87.
Kada funkcioner podnese ostavku, predsjedavajući Vijeća ili lice ovlašteno da ga zamjenjuje obavještava Komisiju za izbor i imenovanje radi davanja mišljenja o ostavci.
Predsjedavajući Vijeća ili lice ovlašteno da ga zamjenjuje ostavku funkcionera dostavlja vijećnicima zajedno sa pribavljenim mišljenjem iz prethodnog stava.
Vijeće će donijet će odluku o razrješenju funkcionera kojeg je izabrala, odnosno imenovala.
X. PROPISI I AKTI VIJEĆA
1. Vrste akata
Član 88.
U ostvarivanju svojih prava i dužnosti Vijeće donosi odluke, planove, programe, budžet i godišnji izvještaj o izvršenju budžeta, rezolucije, preporuke, smjernice, zaključke, rješenja i naredbe.
Stalna i povremena radna tijela Vijeća, donose rješenja i zaključke.
Član 89.
Odluka se donosi kao opći akt ostvarivanja prava i dužnosti Vijeća, kao akt izvršenja zakona i kao akt utvrđivanja unutrašnje organizacije i reguliranja odnosa u Općini.
Član 90.
Akti kojima se uređuje unutrašnja organizacija, rad i odnosi u Vijeću donose se u obliku odluke, poslovnika ili pravilnika.