Ministarstvo za odgoj i obrazovanje Kantona Sarajevo
Pravilnik o radnim odnosima državnih službenika i namještenika Ministarstva za odgoj i obrazovanje Kantona Sarajevo
Na osnovu člana 56. stav (2) i 66. st. (1) i (2) Zakona o organizaciji organa uprave u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 35/05), čl. 48. i 74. st. (3) i (4) Zakona o državnoj službi u Kantonu Sarajevo ("Službene novine Kantona Sarajevo", br. 31/16 i 45/19), člana 2. Zakona o namještenicima u organima državne službe u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 49/05 i 103/21), člana 118. Zakona o radu ("Službene novine Federacije BiH", br. 26/16, 89/18 i 44/22) i člana 89. i 112. stav (1) Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike u organima državne službe Kantona Sarajevo ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 51/23) uz pribavljeno mišljenje Samostalnog sindikata državnih službenika i namještenika u organima državne službe, sudskoj vlasti i javnim ustanovama u Federaciji Bosne i Hercegovine, ministrica za odgoj i obrazovanje Kantona Sarajevo, donosi
PRAVILNIK
O RADNIM ODNOSIMA DRŽAVNIH SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA MINISTARSTVA ZA ODGOJ I OBRAZOVANJE KANTONA SARAJEVO
I OPĆE ODREDBE
Član 1.Predmet
Ovim pravilnikom u skladu sa zakonom i drugim propisima, bliže se regulišu radni odnosi, radno vrijeme, odmori i odsustva državnih službenika i namještenika u Ministarstvu za odgoj i obrazovanje Kantona Sarajevo (u daljem tekstu: Ministarstvo).
Član 2.Gramatička terminologija
Gramatička terminologija korištenja muškog ili ženskog spola u ovom pravilniku podrazumijeva uključivanje oba spola.
II RADNI ODNOSI, RADNO VRIJEME, ODMORI I ODSUSTVA
Član 3.Primjena drugih propisa
Na radne odnose državnih službenika i namještenika u Ministarstvu, koji nisu regulisani ovim pravilnikom, neposredno se primjenjuju zakoni i drugi propisi koji se odnose na državne službenike i namještenike i pravilnik kojim se reguliše unutrašnja organizacija Ministarstva.
Član 4.Odlučivanje o pravima državnih službenika i namještenika
(1) O pravima državnih službenika i namještenika Ministarstva iz ovog pravilnika odlučuje ministrica za odgoj i obrazovanje Kantona Sarajevo (u daljem tekstu: ministrica).
(2) Rješenja i drugi pojedinačni akti koji se odnose na ostvarivanje prava državnih službenika i namještenika Ministarstva iz ovog pravilnika obavezno se dostavljaju u pismenom obliku s obrazloženjem i poukom o pravnom lijeku u zakonski predviđenim rokovima.
Član 5.Trajanje radnog vremena
(1) Puno radno vrijeme državnih službenika i namještenika Ministarstva traje 40 sati sedmično, raspoređeno u pet radnih dana od ponedjeljka do petka, u trajanju od osam sati dnevno.
(2) Redovno dnevno radno vrijeme utvrđuje se u vremenu od 8:00 do 16:30 sati, uz mogućnost početka i završetka radnog vremena u sljedećim intervalima:
- a)početak od 07:30 do 08:30 sati i
- b)završetak od 16:00 do 17:00 sati.
(3) Neradni dani su subota, nedjelja i dani državnih i drugih praznika.
Član 6.Odmor u toku rada
Odmor u toku radnog vremena koristi se u skladu sa Uredbom o pravilima kućnog reda i radnom vremenu u kantonalnim organima uprave ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 38/22) i traje 30 minuta.
Član 7.Dnevni i sedmični odmor
(1) Državni službenik i namještenik ima pravo na odmor između dva uzastopna radna dana (dnevni odmor) u trajanju od najmanje 12 sati neprekidno.
(2) Državni službenik i namještenik ima pravo na sedmični odmor u trajanju od najmanje 24 sata neprekidno, a ako je potrebno da državni službenik i namještenik radi na dan sedmičnog odmora, mora mu se osigurati korištenje jednog dana u periodu određenom prema dogovoru ministrice i državnog službenika i namještenika, koji ne može biti duži od dvije sedmice.
(3) Od državnog službenika i namještenika se može tražiti da radi na dan svog sedmičnog odmora samo u slučaju više sile ili vanrednog povećanja obima posla.
Član 8.Godišnji odmor
(1) Državni službenik i namještenik u svakoj kalendarskoj godini imaju pravo na plaćeni godišnji odmor.
(2) Ministrica donosi plan korištenja godišnjeg odmora najkasnije do kraja aprila tekuće godine, uz prethodnu konsultaciju sa državnim službenicima i namještenicima ili njihovim predstavnicima u skladu sa zakonom, uzimajući u obzir potrebe posla kao i opravdane razloge državnih službenika i namještenika.
(3) Na osnovu plana korištenja godišnjeg odmora, ministrica donosi rješenje i uručuje ga državnom službeniku i namješteniku najkasnije sedam dana prije početka korištenja godišnjeg odmora.
(4) Državnom službeniku i namješteniku može se omogućiti da godišnji odmor koristiti u dva dijela, ako on to zahtjeva u skladu sa zakonom.
(5) Ako državni službenik i namještenik godišnji odmor koristi u dva dijela, prvi dio koristi bez prekida u trajanju od najmanje 12 radnih dana u toku kalendarske godine, a drugi dio najkasnije do 30. juna naredne godine.
(6) Državni službenik i namještenik koji ne iskoristi dio godišnjeg odmora u smislu stava (5) ovog člana, nema pravo prenošenja godišnjeg odmora u narednu godinu.
Član 9.Pravo na godišnji odmor
(1) Državni službenik ima pravo na godišnji odmor u trajanju od najmanje 22, a najduže 36 radnih dana u jednoj kalendarskoj godini u sa zakonom i Kolektivnim ugovorom za državne službenike i namještenike u organima državne službe Kantona Sarajevo ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 51/23) (u daljem tekstu: Kolektivni ugovor).
(2) Namještenik ima pravo na godišnji odmor u trajanju od najmanje 20, a najviše 36 radnih dana u jednoj kalendarskoj godinu u skladu sa zakonom i Kolektivnim ugovorom.
Član 10.Uvećanje godišnjeg odmora
Godišnji odmor iz člana 9. ovog pravilnika uvećava se prema slijedećim osnovama i mjerilima:
- a)po osnovu radnog staža:
- 1)za svake tri godine radnog staža jedan dan,
- 1)
- b)po osnovu složenosti poslova:
- 1)državnom službeniku četiri dana,
- 2)namješteniku koji obavlja poslove više i VKV stručne spreme tri dana,
- 3)namješteniku koji obavlja poslove srednje i KV stručne spreme dva dana,
- 4)ostalim namještenicima jedan dan,
- 1)
- c)po osnovu socijalnih i zdravstvenih uvjeta rada:
- 1)roditelju ili staratelju sa djetetom do sedam godina, za svako dijete jedan dan,
- 2)samohranom roditelju ili staratelju sa djetetom do deset godina, za svako dijete dva dana,
- 3)samohranom roditelju, staratelju i licu kojem je dijete rješenjem nadležnog organa povjereno na čuvanje i odgoj sa hendikepiranim djetetom, za svako dijete dva dana,
- 4)osobi sa invaliditetom dva dana,
- 1)
- d)po osnovu rezultata rada:
- 1)za uspješne rezultate rada jedan dan,
- 2)za naročito uspješne rezultate rada dva dana.
- 1)
- e)po osnovu uvjeta rada i prirode posla:
- 1)rad na poslovima sa posebnom prirodom tri dana,
- 2)rad u smjenama dva dana.
- 1)
- f)po osnovu učešća u oružanim snagama:
- 1)učešće u odbrambeno-oslobodilačkom/domovinskom ratu 12-18 mjeseci jedan dan,
- 2)učešće u odbrambeno-oslobodilačkom/domovinskom ratu 18-30 mjeseci dva dana,
- 3)učešće u odbrambeno-oslobodilačkom/domovinskom ratu više od 30 mjeseci tri dana.
- 1)
Član 11.Trajanje godišnjeg odmora
U vrijeme trajanja godišnjeg odmora ne uračunavaju se dani sedmičnog odmora (subota i nedjelja), vrijeme privremene nesposobnosti za rad (bolovanje), vrijeme praznika kao i druga odsustvovanja sa rada koji se državnim službenicima i namještenicima priznaju u staž osiguranja.
Član 12.Sticanje prava na godišnji odmor
(1) Državni službenik i namještenik koji se prvi put zaposli ili koji ima prekid rada između dva radna odnosa duži od 15 dana, stiče pravo na godišnji odmor nakon šest mjeseci neprekidnog rada.
(2) Državni službenik i namještenik koji u kalendarskoj godini u kojoj je zasnovao radni odnos nema navršenih šest mjeseci neprekidnog rada, ima pravo na dva dana odmora za svaki navršeni mjesec rada.
(3) U slučaju prestanka radnog odnosa, Ministarstvo je dužno državnom službeniku i namješteniku koji nije iskoristio cijeli ili dio godišnjeg odmora isplatiti naknadu umjesto korištenja godišnjeg odmora u iznosu koji bi primio da je koristio cijeli, odnosno preostali dio godišnjeg odmora, ako godišnji odmor ili njegov dio nije iskoristio krivicom Ministarstva.
Član 13.Prekid godišnjeg odmora
(1) Korištenje godišnjeg odmora može se privremeno prekinuti na zahtjev ministrice u slučaju da je to neophodno radi izvršenja neodložnih složenih poslova.
(2) U slučaju iz stava (1) ovog člana, državni službenici i namještenici imaju pravo na nadoknadu
stvarnih troškova nastalih prekidom korištenja godišnjeg odmora, čija se visina dokazuje sa odgovarajućim dokazima.
(3) Nakon prestanka okolnosti koje su dovele do prekida korištenja godišnjeg odmora državni službenik i namještenik nastavlja korištenje prekinutog godišnjeg odmora, ali može tražiti da mu se omogući da preostali dio godišnjeg odmora koristi u drugom periodu, o čemu ministrica donosi rješenje.
Član 14.Pravo na korištenje jednog dana godišnjeg odmora
Državni službenik i namještenik imaju pravo koristiti jedan dan godišnjeg odmora u vrijeme koje sam odredi, ali je dužan o tome obavijestiti ministricu, najkasnije tri dana prije njegovog korištenja.
Član 15.Porođajno odsustvo
(1) Za vrijeme trudnoće, porođaja i njege djeteta, žena ima pravo na porođajno odsustvo u trajanju od jedne godine neprekidno.
(2) Na osnovu nalaza ovlaštenog ljekara žena može da otpočne porođajno odsustvo 28 dana prije očekivanog datuma porođaja.
(3) Žena može koristiti kraće porođajno odsustvo, ali ne kraće od 42 dana poslije porođaja.
(4) Nakon 42 dana poslije porođaja pravo na porođajno odsustvo može koristiti i državni službenik odnosno namještenik - otac djeteta, ako se roditelji tako sporazumiju.
(5) Državni službenik odnosno namještenik - otac djeteta može koristiti pravo iz stava (1) ovog člana i u slučaju smrti majke, ako majka napusti dijete ili ako iz drugih opravdanih razloga ne može da koristi porođajno odsustvo.
(6) Pravo iz st. (1) i (3) ovog člana može koristiti jedan od usvojilaca djeteta, staratelj ili lice kojem je na osnovu rješenja nadležnog organa dijete povjereno na čuvanje i odgoj.
Član 16.Rad sa polovinom punog radnog vremena nakon isteka porođajnog odsustva
(1) Nakon isteka porođajnog odsustva, žena sa djetetom najmanje do jedne godine života ima pravo da radi polovinu punog radnog vremena, a za blizance, treće i svako slijedeće dijete ima pravo da radi polovinu punog radnog vremena do navršene dvije godine života djeteta, ako propisom kantona nije predviđeno duže trajanje ovog prava.
(2) Pravo iz stava (1) ovog člana može koristiti i državni službenik odnosno namještenik - otac djeteta, ako žena za to vrijeme radi u punom radnom vremenu.
(3) Pravo iz stava (1) ovog člana može koristiti jedan od usvojilaca djeteta, staratelj ili lice kojem je na osnovu rješenja nadležnog organa dijete povjereno na čuvanje i odgoj.
Član 17.Plaćeno odsustvo
(1) Državni službenik i namještenik ima pravo na odsustvo uz naknadu plaće (plaćeno odsustvo) do sedam radnih dana u kalendarskoj godini, u slijedećim slučajevima:
- a)stupanja u brak - pet radnih dana,
- b)porođaja supruge - četiri radna dana,
- c)teže bolesti i smrti člana uže porodice, odnosno domaćinstva - pet radnih dana,
- d)selidbe - tri radna dana,
- e)elementarne nepogode (požar, potres, poplava, klizišta i sl.) - pet radnih dana,
(2) Članom uže porodice, u smislu stava (1) ovog člana, smatraju se: bračni odnosno vanbračni partner, dijete (bračno, vanbračno, usvojeno, pastorče i dijete bez roditelja uzeto na izdržavanje), otac, majka, očuh, maćeha, usvojilac, dedo i nana (po ocu i majci), braća i sestre.
(3) Državni službenik i namještenik ima pravo na dva radna dana plaćenog odsustva za svako dobrovoljno darivanje krvi.
(4) Ukoliko je državni službenik i namještenik u jednoj kalendarskoj godini koristio plaćeno odsustvo po nekom od osnova iz stava (1) ovog člana, ima pravo na plaćeno odsustvo i po nekom drugom osnovu iz stava (1) ovog člana, s tim da ukupno odsustvo po svim osnovima ne može preći sedam radnih dana u kalendarskoj godini.
Član 18.Odsustvo radi zadovoljavanja vjerskih, odnosno tradicijskih potreba
(1) Državni službenik i namještenik ima pravo na plaćeno odsustvo u trajanju od dva dana u jednoj kalendarskoj godini radi zadovoljavanja vjerskih, odnosno tradicijskih potreba, ako zakonom nije drugačije određeno.
(2) Državni službenik i namještenik ima pravo na neplaćeno odsustvo sa rada u trajanju od dva dana u jednoj kalendarskoj godini radi zadovoljavanja vjerskih, odnosno tradicijskih potreba, ako zakonom nije drugačije određeno.
Član 19.Plaćeno odsustvo za pripremanje i polaganje stručnog ispita
Državni službenik i namještenik imaju pravo na plaćeno odsustvo sa rada u trajanju od pet radnih dana za pripremanje i polaganje stručnog ispita ili drugog ispita koji predstavlja uslov za obavljanje poslova radnog mjesta na koje je državni službenik ili namještenik raspoređen, kao i za potrebe sindikalnog rada.
Član 20.Neplaćeno odsustvo do 30 dana
Državnom službeniku i namješteniku se može odobriti neplaćeno odsustvo sa rada do 30 dana u slijedećim slučajevima:
- a)za pripremanje i polaganje ispita 15 dana,
- b)za sudjelovanje u stručnim seminarima 5 dana,
- c)za gradnju i popravku kuće ili stana 10 dana,
- d)za njegu člana porodice 30 dana,
- e)za sudjelovanje na kulturnim, sportskim susretima i drugim sličnim slučajevima 5 dana,
- f)za sindikalne aktivnosti u trajanju od jedan radni dan u mjesecu.
Član 21.Neplaćeno odsustvo duže od 30 dana
Iznimno, državnom službeniku se može odobriti neplaćeno odsustvo sa rada duže od 30 dana u slijedećim slučajevima:
- a)boravak u inostranstvu radi spajanja porodice ukoliko bračni drug državnog službenika boravi u inostranstvu po osnovu odluke nadležne institucije u Bosni i Hercegovini ili nadležnog organa u Federaciji Bosne i Hercegovine i po ovom osnovu odsustvo ne može trajati duže od četiri godine,
- b)školovanje koje nije obuhvaćeno organizovanim oblicima obuke koju provode organi i institucije u Federaciji Bosne i Hercegovine, odnosno u Bosni i Hercegovini, a koje doprinosi ukupnom usavršavanju državnog službenika i po ovom osnovu odsustvo ne može trajati duže od dvije godine.
III POSTUPAK OSTVARIVANJA PRAVA, POSLOVI S POSEBNOM PRIRODOM I KOLEKTIVNO OSIGURANJE
Član 22.Način ostvarivanja prava
(1) Plaćeno, odnosno neplaćeno odsustvo po ovom pravilniku ostvaruje se na pisani zahtjev državnog službenika i namještenika.
(2) Zahtjev treba da sadrži:
- a)razlog zbog kojeg se traži korištenje odsustva,
- b)vrijeme korištenja odsustva.
(3) O korištenju plaćenog odsustva, odnosno neplaćenog odsustva iz ovog člana odlučuje ministrica posebnim rješenjem na osnovu pisanog zahtjeva državnog službenika i namještenika koji mora biti podnesen, putem pisarnice Kantona Sarajevo, u pravilu najkasnije tri radna dana prije korištenja navedenog prava.
(4) Državni službenik i namještenik ostvaruje pravo na plaćeno, odnosno neplaćeno odsustvo nakon uručenja rješenja o čemu upoznaje neposredno nadređenog.
Član 23.Poslovi s posebnom prirodom
(1) Poslovi s posebnom prirodom su poslovi planiranja, razvoja i održavanja Informacionogsistemaupravljanja u obrazovanju (EMIS) i administriranje centralnih baza podataka koje obavljaju državni službenici.
(2) Radna mjesta u Ministarstvu s posebnom prirodom poslova su:
- a)Šef Odjeljenja za informatizaciju;
- b)Stručni savjetnik za informatizaciju obrazovanja;
- c)Viši Stručni saradnik za informatizaciju obrazovanja i
- d)Stručni saradnik za informatizaciju obrazovanja.
Član 24.Kolektivno osiguranje
(1) Ministrica je dužna osigurati nužne uslove za zdravlje i sigurnost državnih službenika i namještenika na radu.
(2) Ministrica je dužna ugovoriti kolektivno osiguranje državnih službenika, odnosno namještenika u skladu sa zakonom.
IV PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Član 25.Prestanak važenja ranijeg propisa
Danom stupanja na snagu ovog pravilnika, prestaje da važi Pravilnik o radnim odnosima i državnih službenika i namještenika Ministarstva za odgoj i obrazovanje Kantona Sarajevo ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 36/21).
Član 26.Stupanje na snagu
Ovaj pravilnik stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Kantona Sarajevo".
Broj 11-34-23571/24
19. aprila 2024. godine
Sarajevo
Ministrica
Naida Hota - Muminović, s. r.