Aktio

Kabinet premijera

Kolektivni ugovor za djelatnost kulture u Kantonu Sarajevo

Na osnovu člana 137. i 138. Zakona o radu ("Službene novine Federacije BiH", broj 26/16 i 89/18), Sindikat srednjeg i visokog obrazovanja, odgoja, nauke i kulture Bosne i Hercegovine Kantonalni odbor Kantona Sarajevo (u daljnjem tekstu: Sindikat), kao predstavnik radnika, i Vlada Kantona Sarajevo, kao poslodavac, (u daljnjem tekstu: poslodavac), zaključuju

KOLEKTIVNI UGOVOR
ZA DJELATNOST KULTURE U KANTONU SARAJEVO

I. OPĆE ODREDBE

Strane kolektivnog ugovora

Član 1.

Ugovorne strane su:

  • 1.
    Vlada Kantona Sarajevo, kao poslodavac,
  • 2.
    Sindikat srednjeg i visokog obrazovanja, odgoja, nauke i kulture BiH, Kantonalni odbor Kantona Sarajevo, kao predstavnik radnika.

Član 2.

Na strani poslodavca ovaj Kolektivni ugovor obavezuje Vladu Kantona Sarajevo, upravne odbore i direktore kantonalnih javnih ustanova u kojima se obavlja djelatnost kulture (u daljem tekstu: ustanove kulture).

Član 3.

Ovim kolektivnim ugovorom za djelatnost kulture u Kantonu Sarajevo (u daljnjem tekstu: Kolektivni ugovor) uređuju se prava i obaveze poslodavca i radnika iz rada i po osnovu rada u kantonalnim javnim ustanovama kulture (u daljnjem tekstu: ustanova kulture).

Član 4.

Finansijska sredstva za plaće i naknade i druga primanja radnika u ustanovama kulture, predviđena ovim Kolektivnim ugovorom, planiraju se i osiguravaju u budžetu Kantona Sarajevo, odnosno osnivača.

Član 5.

(1) Ovaj Kolektivni ugovor obavezuje sve strane koje su ga sklopile, te sva druga pravna lica koja naknadno pristupe Kolektivnom ugovoru.

(2) Strane koje su zaključile ovaj Kolektivni ugovor moraju se brinuti za izvršenje i poštivanje odredbi ovog Ugovora.

Ravnopravnost spolova

Član 6.

Odredbe ovog Kolektivnog ugovora odnose se podjednako na lica muškog i ženskog spola, bez obzira na rod imenice upotrijebljen u tekstu Ugovora.

Član 7.

Načela primjene Kolektivnog ugovora:

(1) Ugovorne strane saglasne su zalagati se i rukovoditi:

  • a)
    Načelom primjene u dobroj vjeri,
  • b)
    Načelom promocije socijalnog partnerstva i kolektivnog pregovaranja,
  • c)
    Načelom mirnog rješavanja sporova.

(2) Polazeći od konvencije 87. i 98. Međunarodne organizacije rada, potpisnici su saglasni da će uvažavati općedruštvenu važnost sindikata i sindikalnog rada zbog:

(a) Veće vjerodostojnosti socijalnog partnerstva i kolektivnog pregovaranja;

(b) Većeg stepena društvene stabilnosti, odgovornosti i kompetentnosti socijalnih partnera;

(c) Razvijanja načela uzajamnosti i odgovornosti radnika za unapređenje prava iz radnog odnosa;

(d) Većeg uključivanja svih radnika u odlučivanju o uvjetima svog rada i života;

(e) Jačanje demokratske kulture i svijesti o zajedničkoj odgovornosti za opće dobro.

(3) Radi podsticanja i zaštite slobodnog i nesmetanog sindikalnog organizovanja i djelovanja, potpisnici će se zajednički zauzimati za ostvarivanja povoljnog normativnog okvira u skladu sa međunarodnim standardima i komparativnim iskustvima.

Definicije pojmova korištenih u Kolektivnom ugovoru

Član 8.

Pojmovi korišteni u ovom Kolektivnom ugovoru imaju sljedeće značenje:

  • a)
    "poslodavac", u smislu ovog ugovora je Vlada Kantona Sarajevo i ustanova kulture sa svojim osnivačem;
  • b)
    "Ministarstvo" predstavlja Ministarstvo kulture i sporta Kantona Sarajevo;
  • c)
    "Ministar" predstavlja ministra za kulturu i sport Kantona Sarajevo;
  • d)
    "sindikat" predstavlja sindikalnu organizaciju;
  • e)
    'Sindikat" predstavlja viši nivo organizovanja sindikata;
  • f)
    "radno mjesto" je pozicija utvrđena Pravilnikom o radu i Pravilnikom o organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta na koje se postavlja radnik za vršenje poslova utvrđenih za to radno mjesto;
  • g)
    "platni razred" predstavlja razvrstavanje radnih mjesta utvrđenih Pravilnikom o radu i Pravilnikom o organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta ustanove u određene pozicije radi određivanja iznosa osnovne plaće radnika;
  • h)
    "koeficijent" predstavlja brojčanu vrijednost koja se iskazuje arapskim brojevima za svaku poziciju radnog mjesta koje su razvrstane u platoe razrede i služi za utvrđivanje visine osnovne plaće;
  • i)
    "osnovica za obračun plaće" predstavlja novčani iznos u konvertibilnim markama (u daljnjem tekstu: KM) koji se koristi za određivanje osnovne plaće.

Član 9.

Općim pravnim aktima ustanova kulture ne mogu se utvrditi ni manja ni veća prava radnika od prava koja su utvrđena ovim Kolektivnim ugovorom.

Član 10.

(1) U svim pitanjima iz radnog odnosa koja nisu uređena Zakonom o radu, Zakonima koji regulišu pitanja ustanova kulture kao "Lex specialis" i ovim Kolektivnim ugovorom, primjenjuje se Opći kolektivni ugovor za teritorijui Federacije Bosne i Hercegovine.

(2) Ako je neko pravo iz radnog odnosa različito utvrđeno ovim Kolektivnim ugovorom, Zakonom o radu, Pravilnikom o radu, ili Ugovorom o radu primjenjuje se za radnika najpovoljinije pravo, osim ako to Zakonom o radu i ovim Kolektivnim ugovorom nije izričito zabranjeno.

II. RADNI ODNOS

Zasnivanje radnog odnosa

Član 11.

(1) U ustanovama kulture radni odnos zasnivaju lica koja ispunjavaju opće uvjete utvrđene zakonom i posebne uvjete predviđene Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u ustanovama.

(2) Radnik iz stava 1. ovog člana ostvaruje prava iz radnog odnosa u skladu sa zakonom, podzakonskim aktima, ovim Kolektivnim ugovorom i općim aktima ustanove kulture.

(3) Kao poseban uvjet za zasnivanje radnog odnosa, pored uvjeta utvrđenih zakonom, ne mogu se utvrđivati godine života, izuzev donje granice propisane zakonom.

Član 12.

Rad radnika u ustanovama kulture zasniva se na zakonu i podzakonskim aktima, Kolektivnom ugovoru, kojima se reguliše rad radnika u ustanovama kulture, i općim aktima ustanove, u čijem donošenju i utvrđivanju učestvuje Sindikat.

Član 13.

Poslodavac kod koje je radnik u radnom odnosu i obavlja određene poslove i zadatke, po tom osnovu poslodavac isplaćuje radniku plaću i izvršava druge obaveze iz radnog odnosa u skladu sa zakonom, ovim Kolektivnim ugovorom i općim aktima ustanove.

Član 14.

(1) Ugovor o radu u ustanovi kulture može zaključiti lice koje ima opću zdravstvenu sposobnost utvrđenu od nadležne zdravstvene ustanove, u skladu sa odredbama zakona koji regulišu ovu oblast.

(2) Radnik u ustanovi kulture koji u toku trajanja ugovora o radu oboli od zarazne ili duševne bolesti ne može obavljati poslove na koje je raspoređen sve dok traju takve okolnosti, odnosno dok radnik ne pribavi uvjerenje odgovarajuće zdravstvene ustanove o zdravstvenoj sposobnosti.

Član 15.

(1) Radnik u ustanovi kulture zaključuje ugovor o radu na osnovu javnog oglasa, koji se objavljuje u jednim dnevnim novinama koje se distribuiraju na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine, na internet stranici Javne ustanove "Služba za zapošljavanje Kantona Sarajevo" Sarajevo i na vlastitoj internet stranici.

(2) Odluku o izboru kandidata po konkursu, odnosno oglasu, na prijedlog komisije za izbor donosi direktor ustanove.

(3) Poslodavac je dužan odluku o prijemu u radni odnos donijeti u roku od tri radna dana od dana prijema Liste uspješnih kandidata, odnosno u roku od 3 dana od dana okončanja postupka po prigovoru.

(4) Kandidatima koji su učestvovali u postupku prijema u radni odnos, dostavlja se pismena obavijest o odluci o prijemu u radni odnos, i uz obavijest se dostavlja Lista uspješnih kandidata sa bodovima.

(5) Na obavijest poslodavca uz koju se dostavlja Lista uspješnih kandidata, zainteresovani kandidat iz stava (4) ovog člana ima pravo prigovora upravnom odboru, u roku od osam dana od dana dostavljanja obavijesti.

(6) Prigovor na obavijesti iz stava (5) ovog člana, zadržava izvršenje odluke o izboru kandidata.

(7) Upravni odbor ustanove dužan je o prigovoru iz stava (5) ovog člana odlučiti u roku od 15 dana.

(8) Odluka drugostepenog organa je konačna i protiv iste nezadovoljni kandidat ima pravo podnošenja tužbe nadležnom sudu u roku od 30 dana od dana dostavljanja ove odluke.

(9) Kada se u ustanovi kulture ukaže potreba za zasnivanjem radnog odnosa sa novim radnikom, a u skladu sa Programom rada za tekuću godinu, Upravni odbor ustanove donosi odluku o raspisivanju konkursa, a direktor zaključuje ugovor o radu sa radnikom u skladu sa Pravilnikom o radu ustanove i Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u ustanovi.

Član 16.

Radnici članovi muzičko-scenskog ansambla u radnom odnosu mogu pripremati i organizovati dramske, muzičke, baletske i druge slične ansamble u cilju povremenog pripremanja javnog izvođenja umjetničkih programa ili se angažirati u radu drugih pozorišta, na filmskim i televizijskim projektima, samo uz pismenu saglasnost matične ustanove kulture.

Član 17.

(1) Radnici članovi muzičko-scenskog ansambla zaključuju ugovor o radu na određeno vrijeme, izuzev članova sa najmanje 8 godina radnog staža sa tim poslodavcem i sa kojim zaključuju ugovor o radu na neodređeno vrijeme.

(2) Radnici članovi muzičko-scenskih ansambla zaposleni na određeno vrijeme, sa kojima se neće zaključiti ugovor o radu, obavještavaju se o tome 6 (šest) mjeseci prije isteka ugovorenog roka.

Član 18.

(1) Pored uvjeta utvrđenih zakonom, lice koje zasniva radni odnos sa poslodavcem mora ispunjavati i posebne uvjete za rad na određenim poslovima utvrđene Pravilnikom o radu i Pravilnikom o organizaciji i sistematizaciji radnih mijesta u ustanovi.

(2) Kandidati za prijem u dramu, operu, hor, orkestar i baletski ansambl polažu audiciju.

(3) Audicija se polaže po posebnom postupku i na način utvrđen posebnim normativnim aktom poslodavca.

(4) Audiciji pristupa kandidat koji ispunjava sve opće i posebne uvjete.

(5) Ukoliko više kandidata zadovoljava sve kriterije, audiciona komisija predlaže za prijem u radni odnos samo onoliko kandidata koliko je traženo konkursom.

(6) Sastav audicione komisije i način rada regulira se Pravilnikom o radu ustanove kulture.

Ugovor o radu

Član 19.

Radni odnos u ustanovi kulture zasniva se zaključivanjem ugovora o radu između radnika i direktora ustanove sa danom otpočinjanja rada, odnosno stupanja na rad radnika, u skladu sa ugovorom o radu.

Član 20.

Ugovor o radu, pored svih elemenata utvrđenih zakonom, podzakonskim aktima, ovim Kolektivnim ugovorom i općim aktom ustanove kulture, sadrži poslove i zadatke na koje se angažuje radnik: opis poslova i zadataka, broj sati, obaveze koje proističu za radnika iz radnog odnosa u pogledu stručnog usavršavanja, daljnjeg obrazovanja i unapređivanja rada radnika i u skladu sa odgovarajućim propisima.

Probni rad

Član 21.

(1) Poslodavac može ugovoriti probni rad u trajanju od šest mjeseci.

(2) Za vrijeme trajanja probnog rada radnik iz stava 1. ovog člana predstavnik poslodavca- direktor će odrediti stručnu tročlanu komisiju za ocjenu rada radnika u kojoj će obavezno biti uključen i predstavnik sindikata, a koja će vršiti provjeru radnih i stručnih sposobnosti radnika za izvršavanje poslova i zadataka na koje je raspoređen i o tome dostaviti ocjenu, odnosno mišljenje.

Član 22.

Ako predstavnik poslodavca-direktor ustanove kulture i nakon isteka trajanja probnog rada ne donese odluku o prestanku radnog odnosa, smatra se da je radnik zadovoljio na probnom radu, te radni odnos radnika traje u skladu sa zaključenim ugovorom.

Član 23.

Radniku koji na probnom radu ne zadovolji, poslodavac ustanove kulture donijet će odluku o prestanku ugovora o radu sa otkaznim rokom od sedam dana.

Član 24.

Radnik u ustanovi kulture koji je za vrijeme trajanja probnog rada određeni period bio odsutan s rada iz opravdanih razloga utvrđenih zakonom i ovim Kolektivnim ugovorom, probni rad se produžava za taj dio vremena.

Ugovor o radu na određeno vrijeme

Član 25.

Ugovor o radu može se zaključiti na određeno vrijeme za obavljanje vanrednih ili privremenih ili povremenih poslova ili poslova čiji se opseg privremeno povećao, a koji nisu trajnijeg karaktera, kao i radi zamjene na određeni period odsutnog radnika, dok traje potreba obavljanja tih poslova, odnosno do povratka odsutnog radnika, a najduže tri godine.

Član 26.

Ugovor o radu na određeno vrijeme u trajanju do 90 (devedeset) dana zaključuju direktor ustanove kulture i radnik.

Ugovor o privremenim i povremenim poslovima

Član 27.

(1) Za obavljanje privremenih i povremenih poslova može se zaključiti ugovor o obavljanju privremenih i povremenih poslova, pod uvjetom da su isti propisani ovim kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu ustanove, da privremeni i povremeni poslovi ne predstavljaju poslove za koje se zaključuje ugovor o radu na određeno ili neodređeno vrijeme, sa punim ili nepunim radnim vremenom i da ne traju duže od 60 dana u toku kalendarske godine.

(2) Licu koje obavlja privremene i povremene poslove osigurava se odmor u toku rada pod istim uvjetima kao i za radnike u radnom odnosu i druga prava, u skladu sa propisima o penzijskom i invalidskom osiguranju.

Član 28.

(1) Za obavljanje poslova iz člana 28. ovog ugovora zaključuje se ugovor u pisanoj formi.

(2) Ugovor iz stava (1) ovog člana sadrži: vrstu, način, rok izvršenja poslova i iznos naknade za izvršeni posao.

Član 29.

Kao privremeni i povremeni poslovi smatraju se:

  • 1.
    prevod strane stručne i druge literature,
  • 2.
    usluge štampanja i umnožavanje internih novina,
  • 3.
    izrada, planiranje i realizacija projekata javne i kulturne djelatnosti koji su odobreni putem konkursa, od drugih pravnih subjekata, donatora,
  • 4.
    sređivanje arhive i dokumentacije,
  • 5.
    čišćenje snijega,
  • 6.
    utovar i istovar materijala i opreme,
  • 7.
    održavanje stručnih seminara i predavanja,
  • 8.
    rad u komisijama koje imenuje Upravni odbor,
  • 9.
    rad na otklanjanju i okončanju zastoja dijela procesa rada,
  • 10.
    izrada stručnih elaborata i ekspertiza,
  • 11.
    realizacija programa mentora za osposobljavanje rada pripravnika,
  • 12.
    održavanje informatičke opreme (Hardware i Software),
  • 13.
    za obavljanje određenog posla koji je sezonskog karaktera,
  • 14.
    ukoliko dođe do povećanja obima posla koji traje određeno vrijeme i za vrijeme trajanja tih potreba,
  • 15.
    prevoz arhivske i registraturne građe,
  • 16.
    postavljanje i čuvanje izložbi,
  • 17.
    pomoćni poslovi oko smještaja arhivske i registraturne građe,
  • 18.
    poslovi hostesa,
  • 19.
    poslovi čišćenja prostorija i opreme većeg obima,
  • 20.
    poslovi opravke sredstava rada,
  • 21.
    i drugi privremeni i povremeni poslovi predviđeni Pravilnikom o radu ustanove.

Pripravnik

Član 30.

Lice koje prvi put zasniva radni odnos prima se u radni odnos u ustanovi kulture u svojstvu pripravnika na određeno vrijeme, obavezan je da položi stručni ispit u skladu sa zakonom, u roku ne dužem od godinu dana.

Član 31.

Radni odnos sa radnikom-pripravnikom zasniva se zaključivanjem ugovora o radu na određeno vrijeme, i to:

  • a)
    na šest mjeseci za poslove za koje se traži srednja i viša stručna sprema,
  • b)
    na period najmanje jedne godine za poslove visoke stručne spreme.

Plaće za pripravnike

Član 32.

(1) Radniku-pripravniku u ustanovi kulture za vrijeme trajanja pripravničkog staža pripada osnovna plaća platnog razreda odgovarajućeg stepena za grupu poslova na koje je primljen u radni odnos na određeno vrijeme umanjena za 20%.

(2) Početna osnovna plaća iz stava (1) ovog člana predstavlja samo iznos plaće bez dijela plaće po osnovu penzijskog staža.

(3) Pripravnik mora imati mentora te dobiti plan i program obučavanja.

(4) Ministar će donijeti propis koji regulira obavezu, trajanje, način provođenja pripravničkog staža i polaganje stručnog ispita, pripravnik polaže stručni ispit u skladu sa propisima.

Stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa

Član 33.

(1) Lice, nakon završenog školovanja, može se iznimno primiti na stručno usavršavanje u skladu sa zakonom, uz prethodno odobrenje ministra.

(2) Ugovor o volonterskom radu se zaključuje u pisanom obliku.

(3) Volonterski rad može trajati najduže godinu dana, koliko i pripravnički staž, ako to zakonom nije drugačije regulirano.

Visina naknade za vrijeme stručnog osposobljavanja

Član 34.

(1) Licu na stručnom osposobljavanju-volonteru u ustanovama kulture za vrijeme trajanja volonterskog staža pripada naknada 35% osnovne plaća platnog razreda odgovarajućeg stepena za grupu poslova na koje je primljen za volontiranje na određeno vrijeme.

(2) Početna osnovna plaća iz stava (1) ovog člana predstavlja samo iznos plaće bez dijela plaće po osnovu penzijskog staža.

(3) Za vrijeme obavljanja volonterskog rada, volonteru pripada pravo na ishranu u toku radnog vremena (topli obrok) i pravo na prijevoz na posao i sa posla, pod jednakim uvjetima kao i ostalim radnicima.

(4) Lice na stručnom osposobljavanju (volonterski rad) ima pravo na zdravstveno osiguranje kako je to utvrđeno propisima za nezaposlena lica, a pravo po osnovu osiguranja za slučaj povrede na radu i profesionalnog oboljenja osigurava poslodavac u skladu sa propisima o penzijskom i invalidskom osiguranju.

(5) Izuzetno, kandidat koji želi da volontira može se dogovoriti sa direktorom ustanove u kojoj volontira da se pismenom izjavom odriče prava na naknade koje su utvrđene u ovom članu.

III. ZAŠTITA NA RADU

Član 35.

(1) Ustanova kulture je dužna osigurati takve uvjete i mjere lične i kolektivne zaštite kojima se štiti psihofizičko zdravlje, te lična i kolektivna sigurnost svih radnika, u skladu sa zakonom i važećim propisima o zaštiti na radu.

(2) Radnici imaju pravo i obavezu da koriste sve mjere zaštite predviđene zakonom i Kolektivnim ugovorom i Pravilnikom o radu ustanove.

Sigurnost i zdravlje na radu

Član 36.

(1) Prilikom stupanja radnika na rad poslodavac je dužan omogućiti radniku da se upozna sa propisima u vezi sa radnim odnosima, propisima u vezi sa sigurnošću i zdravljem na radu, te ga je dužan upoznati sa organizacijom rada.

(2) Ustanova kulture je dužna da donese Pravilnik koji regulira navedenu materiju.

Član 37.

Posebnim kategorijama radnika poslodavac je dužan osigurati odgovarajuću zaštitnu opremu propisanu zakonom, podzakonskim aktima i normativnim aktom ustanove kulture.

Sistematski pregled

Član 38.

(1) Ministarstvo i poslodavac dužni su da osiguraju sistematski pregled radnika.

(2) Ministar će donijeti pravilnik o sadržaju sistematskog pregleda.

IV. ZAŠTITA OD DISKRIMINACIJE I ZAŠTITA DOSTOJANSTVA RADNIKA

Član 39.

(1) Radnik ima pravo na poštovanje osobe i zaštitu dostojanstva za vrijeme i u vezi sa obavljanjem poslova svog radnog mjesta.

(2) Osobnost i zaštita dostojanstva radnika podrazumijeva zaštitu od uznemiravanja ili spolnog uznemiravanja poslodavca, nadređenih, saradnika i osoba s kojima radnik redovno dolazi u doticaj u obavljanju svojih poslova.

(3) U ostvarivanju ovog prava, strane ovog Ugovora obavezuju se promovirati odnose u duhu tolerancije, razumijevanja i uvažavanja dostojanstva radnika, te svako neželjeno ponašanje i postupke kojima se takvi odnosi narušavaju opisati, prepoznati, spriječiti i sankcionirati.

Član 40.

(1) Zabranjeno je uznemiravanje i spolno uznemiravanje radnika.

(2) Uznemiravanje je svako ponašanje koje ima za cilj ili stvarno predstavlja povredu dostojanstva radnika, a koje prouzrokuje strah ili neprijateljsko, ponižavajuće ili uvredljivo okruženje radnika.

(3) Uznemiravanjem iz stava 1. ovog člana smatra se i diskriminirajuće ponašanje kojim se radnik direktno ili indirektno stavlja u nepovoljniji položaj od drugog radnika na temelju rase, boje kože, spola, spolnog opredjeljenja, bračnog stanja, porodičnih obaveza, dobi, jezika, vjere, političkog ili drugog uvjerenja, nacionalnog ili socijalnog porijekla, imovnog stanja, rođenja, društvenog položaja, članstva ili nečlanstva u političkoj stranci, članstva ili nečlanstva u sindikatu te tjelesnih ili duševnih poteškoća.

(4) Spolno uznemiravanje je svako verbalno, neverbalno ili fizičko ponašanje spolne naravi koje ima za cilj ili stvarno predstavlja povredu dostojanstva radnika, a koje prouzrokuje strah ili neprijateljsko, ponižavajuće ili uvredljivo okruženje.

(5) Ponašanje kojim se narušava dostojanstvo osobe radnika smatra se namjerno ili nehatno ponašanje koje uključuje: ogovaranje, širenje glasina ili kleveta o drugome, uvrede, prijetnje, psovke, omalovažavanje, namjerno uskraćivanje informacija potrebnih za rad i sl.

(6) Nasilje na osnovu spola je bilo koje djelo koje nanosi fizičku, psihičku, seksualnu ili ekonomsku štetu ili patnju, kao i prijetnje takvim djelima koje ozbiljno sputavaju lica u njihovim pravima i slobodama na principu ravnopravnosti spolova na radu ili u vezi sa radom.

(7) Mobing predstavlja specifičnu formu nefizičkog uznemiravanja na radnom mjestu koje podrazumijeva ponavljanje radnji kojima jedno ili više lica psihički zlostavlja i ponižava drugo lice, a čija je svrha ili posljedica ugrožavanje njegovog ugleda, časti, dostojanstva, integriteta, degradacija radnih uvjeta ili profesionalnog statusa.

Obaveze poslodavca u zaštiti dostojanstva radnika

Član 41.

(1) Poslodavac koji zapošljava najmanje 20 radnika dužan je, uz saglasnost vijeća zaposlenika ili sindikalnog predsjednika-povjerenika, imenovati osobu ovlaštenu od poslodavca za primanje i rješavanje pritužbi vezanih za zaštitu dostojanstva (u daljnjem tekstu: ovlaštena osoba).

(2) U svrhu stvaranja klime tolerancije, razumijevanja i uvažavanja dostojanstva osobe radnika, poslodavac će voditi posebnu brigu o informiranju zaposlenih o zaštiti dostojanstva te o edukaciji ovlaštenih osoba.

Postupak zaštite dostojanstva

Član 42.

(1) Postupak zaštite dostojanstva radnika pokreće se podnošenjem pisane pritužbe poslodavcu ili ovlaštenoj osobi u roku od 15 dana od dana saznanja za diskriminaciju i mobing.

(2) U slučaju neželjenog ponašanja iz člana 41. ovog Ugovora, radnik se može obratiti poslodavcu ili ovlaštenoj osobi.

(3) Poslodavac je dužan o svakoj pritužbi o povredi dostojanstva radnika obavijestiti ovlaštenu osobu.

(4) Ovlaštena osoba je dužna primati i rješavati pritužbe koje su u vezi sa zaštitom dostojanstva radnika.

(5) Izuzetno od stava 3. ovog člana, poslodavac će primati i rješavati pritužbe u vezi sa zaštitom dostojanstva radnika ako:

  • a)
    je ovlaštena osoba odsutna,
  • b)
    se radi o pritužbi same ovlaštene osobe,
  • c)
    radnik određen za rješavanje pritužbi, pritužbu ne riješi u propisanom roku, ili ako to ovlaštena osoba izričito zatraži od poslodavca.

(6) Ovlaštena osoba je dužna, zavisno o prirodi i težini povrede, odmah, a najkasnije u roku od (15) petnaest dana od dostave pritužbe, istu ispitati, o čemu se sastavlja zapisnik kojeg potpisuju radnik i ovlaštena osoba. Ukoliko poslodavac ili ovlaštena osoba, u roku od 15 dana od dana podnošenja zahtjeva za zaštitu, ne udovolji tom zahtjevu, radnik može u daljnjem roku od 30 dana podnijeti tužbu nadležnom sudu.

(7) U provođenju postupka, ovlaštena osoba mora poduzeti sve potrebne mjere primjerene pojedinom slučaju, radi sprečavanja nastavka uznemiravanja ili spolnog uznemiravanja ako utvrdi da ono postoji.

Mjere u postupku zaštite dostojanstva

Član 43.

(1) Ako ovlaštena osoba utvrdi da postoji neželjeno ponašanje iz člana 41. ovog Ugovora, poslodavcu, ovisno o svakom pojedinom slučaju, predlaže poduzimanje mjera kao što su:

  • a)
    zatražiti pismenu izjavu lica koje je osumnjičeno za uznemiravanje na okolnosti slučaja.
  • b)
    usmeno upozorenje radniku za kojeg je utvrđeno daje izvršio uznemiravanje.
  • c)
    pisano upozorenje radniku za kojeg je utvrđeno da je izvršio uznemiravanje.
  • d)
    promjene u organizaciji rada kako bi se izbjegla zajednička fizička prisutnost radnika koji je uznemiravan i radnika za kojeg je utvrđeno da je izvršio uznemiravanje.
  • e)
    mjere u skladu sa podzakonskim aktima i Pravilnikom o radu ustanove.

(2) Ako poslodavac ne provede predložene mjere za sprečavanje uznemiravanja ili spolnog uznemiravanja ili ako su mjere koje je preduzeo očito neprimjerene, radnik ima pravo prekinuti rad dok mu se ne osigura zaštita, pod uvjetom da je u daljnjem roku od (30) trideset dana zatražio zaštitu pred nadležnim sudom.

Osiguranje od posljedica nesretnog slučaja ili smrti

Član 44.

(1) Poslodavac je obavezan da sve radnike osigura kod osiguravajuće ustanove od posljedica povrede na radu, pri odlasku na posao i s posla, za slučaj smrti usljed nesreće na radu, invalidnosti, kao i uključenje rizika od prirodne smrti za vrijeme trajanja radnog odnosa, kao i u slobodnom vremenu tokom 24 sata i sl.

(2) Visina osiguranja po ovoj osnovi određuje se prema polici osiguranja od posljedica nesretnog slučaja odnosno polici osiguranja od prirodne smrti.

(3) Ugovor o osiguranju sa odgovarajućom osiguravajućom kućom zaključuje ministar na osnovu javnog poziva za sve radnike u ustanovama kulture u skladu sa Kolektivnim ugovorom.

(4) Ako Ministar ne zaključi ugovor o osiguranju, tu obavezu ima direktor ustanove kulture.

V. RADNO VRIJEME

Član 45.

(1) Puno radno vrijeme radnika u ustanovama kulture traje 40 sati sedmično, u petodnevnoj radnoj sedmici, od ponedjeljka do petka, osim za rad u nepunom radnom vremenu u kojem slučaju će sedmično radno vrijeme biti raspoređeno na manje od pet radnih dana, osim ukoliko radnik na to ne pristane.

(2) Zbog posebnih uvjeta organizacije rada pojedine ustanove kulture, sedmično radno vrijeme može se rasporediti i na drugačiji način, obavezno uvažavajući odredbe o petodnevnoj radnoj sedmici i sedmičnom odmoru. Raspored radnog vremena u ustanovi kulture utvrditi na osnovu zakona, Kolektivnog ugovora i Pravilnika o radu ustanove.

Član 46.

(1) U okviru 40-satne radne sedmice raspored radnog vremena radnika i korištenje dnevnog i sedmičnog odmora, utvrđuje se općim aktima ustanove kulture donesenim u skladu s ovim Kolektivnim ugovorom.

(2) Ustanova kulture je obavezna da opće akte koji reguliraju ovo pitanje donese uz učešće, odnosno uz mišljenje predstavnika sindikata.

Član 47.

Raspored radnog vremena radnika u ustanovama muzičko-scenske, pozorišne i muzejske djelatnosti utvrđuje se prema zahtjevima i potrebama radnog mjesta i poslova koje radnik obavlja.

U skladu sa prethodnim stavom, određenje raspored radnog vremena:

(1) za umjetničko osoblje obaveze su određene mjesečnim repertoarom, a raspored radnog vremena utvrđenje sedmičnim rasporedom rada ustanove kulture,

(2) za tehničko i scensko osoblje raspored radnih sati i dana određuje se prema aktivnostima na sceni i zahtjevima ustanove, a radno vrijeme ovih radnika odstupat će od utvrđenog radnog vremena u vrijeme pojačanih aktivnosti na sceni, tako da u jednom periodu može trajati duže, a u drugom periodu kraće od utvrđenog radnog vremena,

(3) za administrativno osoblje određen je rad u petodnevnoj radnoj sedmici,

(4) radnici na osiguranju objekta rade u smjenama,

(5) spremačice obavljaju rad u smjenama.

Član 48.

(1) U okviru 40-satne radne sedmice u radno vrijeme u ustanovama kulture računa se i vrijeme koje radnik provode učestvujući u radu stručnih organa koji se obrazuju u skladu sa općim aktima ustanove.

(2) Radno vrijeme radnika koji imaju status umjetnika utvrđen ugovorom o radu čini efektivno radno vrijeme i vrijeme za ličnu pripremu.

(3) Efektivno radno vrijeme čini vrijeme zajedničke pripreme na probama, vrijeme predstave, koncerta i programa.

(4) Efektivno radno vrijeme kod muzičko-scenskih umjetnika i drugih radnika čine poslovi u toku jednog dana (proba, koncert, predstava, snimanja, izložbe i sl.).

(5) Trajanje poslova i radnih zadataka uređuju se općim aktom ustanove kulture.

(6) Pod obavezom realizacije radnih zadataka podrazumijevaju se sljedeće aktivnosti: proba, generalna proba, koncert, predstava, snimanje i službeni put zbog predstave duži od četiri sata.

(7) Između prijepodnevne i popodnevne aktivnosti (probe ili predstave) mora postojati pauza, a vrijeme trajanja pauze uređuje se općim aktom ustanove kulture.

(8) Poslije večernje predstave, muzičko-scenski umjetnici i drugi radnici koji su učestvovali u realizaciji tih predstava imaju pravo na najmanje 12 sati odmora.

(9) Ukupan broj aktivnosti u toku jednog mjeseca utvrđuje se općim aktom ustanove kulture.

(10) Vrijeme za ličnu pripremu utvrđuje se općim aktom ustanove kulture.

(11) Radno vrijeme programskih i tehničkih radnika obuhvata i čekanje na rad. Čekanje na rad je vrijeme koje radnik provede u sjedištu ustanove ili određenoj radnoj jedinici, čekajući na eventualno raspoređivanje na radni zadatak.

Član 49.

(1) Direktor ustanove kulture, nakon usvajanja godišnjeg programa rada od strane upravnog odbora, dužan je da ga objavi na oglasnoj ploči ustanove kulture u roku od sedam dana.

(2) Direktor, ili druga ovlaštena osoba, za muzičko-scensku djelatnost donosi godišnji raspored rada za probe, predstave, koncerte, snimanja i gostovanja, koji je dužan da objavi i naposredno da obavijesti umjetnike i druge radnike u ustanovi kulture najkasnije mjesec dana prije početka perioda za koji se primjenjuje.

(3) Direktor, ili druga ovlaštena osoba iz stava 2. ovog člana, dužan je da objavi mjesečni raspored za probe, predstave, koncerte, snimanja i gostovanja najkasnije 10 dana prije početka mjeseca na koji se odnosi.

(4) U skladu sa obavezama utvrđenim ugovorom o radu te godišnjim planom i programom rada radniku se izdaje pojedinačni akt (rješenje o 40-satnom nedjeljnom zaduženju) najkasnije 15 dana po usvajanju godišnjeg programa rada.

Član 50.

(1) Na osnovu godišnjeg programa, a u skladu sa općim aktom ustanove kulture raspored radnog vremena utvrđuje direktor ustanove.

(2) Direktor utvrđuje nedjeljni raspored radnog vremena.

(3) Direktor, u skladu sa zakonom, Kolektivnim ugovorom i općim aktom ustanove može vršiti preraspodjelu radnog vremena posebnim rješenjem, i to:

a. Kada to zahtijeva priroda posla radi osiguranja potrebnog obima i kvaliteta usluga,

b. U cilju bolje organizacije rada i racionalnijeg korištenja sredstava rada,

c. Zbog racionalnog korištenja radnog vremena u cilju izvršavanja određenih poslova u utvrđenim rokovima.

Prekovremeni rad

Član 51.

(1) U slučaju iznenadnog povećanja obima poslova ili kada se do određenog roka moraju izvršiti neki poslovi, a koje nije moguće izvršiti u redovnom radnom vremenu, radnik je dužan na zahtjev direktora ustanove kulture raditi duže od punog radnog vremena, u skladu sa zakonom i Kolektivnim ugovorom.

(2) Prekovremeni rad za radnike u ustanovi kulture ne može trajati više od 8 sati sedmično iznad punog radnog vremena.

(3) Prekovremeni rad uvodi se u sljedećim slučajevima:

  • a)
    iznenadno povećanja obima poslova,
  • b)
    zamjene iznenadno odsutnog radnika,
  • c)
    zamjene radnika koji se nalazi na službenom putu,
  • d)
    zamjena radnika koji koriste plaćeno odsustvo,
  • e)
    nedostatka radnika određenog profila do, u toku i nakon provođenja konkursne procedure,
  • f)
    neophodnosti da se obavi u određenom roku posao koji nije planiran,
  • g)
    završetak neodložnih uredničkih, tehničkih i sličnih poslova,
  • h)
    otklanjanja kvarova na sredstvima za rad,
  • i)
    u slučaju više sile (požar, potres, poplava).

(4) Direktor ustanove kulture dužan je radniku koji realizuje prekovremeni rad izdati iješenje kojim se utvrđuje vrijeme trajanja prekovremenog rada, te način isplate uvećanja plaće za prekovremeni rad.

(5) Prekovremeni rad za radnike rješava se u skladu sa zakonom, općim aktima ustanove i ovim Kolektivnim ugovorom.

(6) Osnov za izračunavanje sata prekovremenog rada predstavlja proizvod koeficijenta platnog razreda radnika i osnovice za obračun plaće podijeljen sa prosječnim brojem sati mjesečno. Dobijena vrijednost prekovremenog sata uvećava se prema odredbama ovog Kolektivnog ugovora.

(7) Uvećanje plaće za prekovremeni rad isplaćuje se mjesečno uz isplatu plaće za prethodni mjesec.

(8) Ako prekovremeni rad radnika traje duže od tri sedmice neprekidno ili više od 10 sedmica u toku kalendarske godine, o prekovremenom radu poslodavac obavještava nadležnu inspekciju rada.

(9) Umjesto uvećavanja osnovne plaće na osnovu prekovremenog rada, radnik može koristiti slobodne dane, tako da za jedan sat prekovremenog rada ima pravo na jedan i po sat slobodno.

VI. PLAĆE I NAKNADE RADNIKA

Načela za utvrđivanje visine plaće

Član 52.

Pri određivanju iznosa plaća i naknada za radnike u ustanovama kulture Kantona Sarajevo poštivat će se sljedeće načelo:

  • a)
    ista plaća za isto radno mjesto: prema ovom načelu zaposleni u ustanovama kulture, koji obavljaju poslove istog radnog mjesta, odnosno iste ili slične poslove imaju pravo na istu osnovnu plaću po vrsti i stepenu stručne spreme, složenosti i odgovornosti radnog mjesta.

Budžetsko osiguranje sredstava za plaće i naknade

Član 53.

Finansijska sredstva za plaće i naknade i druga primanja radnika u ustanovama kulture, predviđena ovim Kolektivnim ugovorom, planiraju se i osiguravaju u budžetu Kantona Sarajevo, odnosno osnivača.

Određivanje plaće prema radnom mjestu

Član 54.

Radnik u ustanovi kulture ima pravo na plaću koja odgovara radnom mjestu na koje je izabran.

Elementi za utvrđivanje osnovne plaće

Član 55.

(1) Osnovna plaća je najniži iznos koji se radniku mora isplatiti za rad na poslovima pripadajućeg platnog razreda za puno radno vrijeme i normalne uvjete i rezultate rada.

(2) Osnovna plaća za puno radno vrijeme, normalne uvjete rada i rezultate rada radnika čini vrijednost koeficijenta složenosti poslova platnog razreda u koji je postavljen radnik, umnožen sa utvrđenom osnovicom za plaću.

(3) Pored osnovne plaće, radnicima pripadaju i dodaci na plaću (naknade i druga primanja) u skladu sa zakonom i Kolektivnim ugovorom.

(4) Ukoliko radnik radi sa nepunim radnim vremenom, u skladu sa posebnim zakonom ili drugim propisima, osnovna plaća odredit će mu se srazmjemo vremenu provedenom na radu.

(5) Koeficijenti složenosti poslova radnika u ustanovama kulture utvrđuju se ovim Kolektivnim ugovorom.

(6) Koeficijenti odgovarajućeg platnog razreda su sastavni dio ovog Kolektivnog ugovora i ne mogu biti manji u odnosu na radnike u državnoj upravi iste stručne spreme i složenosti poslova.

(7) Koeficijente, kao polazni osnov za obračun plaće, dogovaraju Sindikat i Vlada Kantona Sarajevo.

(8) Osnovica za plaće utvrđuje se sporazumno između Sindikata i Vlade Kantona Sarajevo. Dogovorena osnovica za obračun plaća ne može biti manja u odnosu na druge budžetske korisnike.

(9) Osnovica za obračun plaće dogovara se prije usvajanja Nacrta budžeta Kantona Sarajevo na Vladi Kantona Sarajevo.

(10) Ukoliko se ne postigne dogovor oko utvrđivanja osnovice za obračun plaće za naredni period, na snazi ostaje dogovorena utvrđena osnovica iz prethodnog perioda. Ovako utvrđena osnovica primjenjuje se za naredni period ili do postizanja novog sporazuma.

(11) Plaće radnicima u ustanovama kulture, utvrđene na način iz stavova 2, 5. i 8. ovog člana, ne mogu biti manje od plaća službenika organa uprave iste stručne spreme i složenosti poslova.

Najniža plaća

Član 56.

(1) Najniža plaća radnika za najmanju složenosti poslova ne može biti manja od 70% prosječne neto plaće isplaćene po radniku u Federaciji Bosne i Hercegovine u protekla tri mjeseca prema posljednjem objavljenom podatku Federalnog zavoda za statistiku.

(2) U slučaju da množenjem utvrđene osnovice i pripadajućeg koeficijenta najniža plaća iznosi manje od 70% prosječne plaće, radniku će se isplatiti plaća u navedenom postotku.

(3) U slučaju da množenjem utvrđene osnovice i pripadajućeg koeficijenta najniža plaća radnika za najmanju složenost poslova iznosi više od 70% prosječne neto plaće isplaćene po radniku u Federaciji Bosne i Hercegovine u protekla tri mjeseca prema posljednjem objavljenom podatku Federalnog zavoda za statistiku, radniku će se isplatiti osnovna plaća, koju čini vrijednost koeficijenta umnožen s utvrđenom osnovicom za plaću i uvećana u skladu sa članom 58. ovog Kolektivnog ugovora.

(4) Naknada plaća i naknade koje nemaju karakter ličnih primanja utvrđenih ovim Kolektivnim ugovorom ne mogu biti manje od utvrđenih za radnike u organima uprave.

(5) Naknade iz stava 4. ovog člana ovog Kolektivnog ugovora utvrđuju predstavnici Sindikata i Vlade Kantona Sarajevo.

Član 57.

Radnicima u ustanovama kulture osnovna plaća uvećava se za svaku godinu penzijskog staža za 0,6%, s tim da ukupno povećanje ne može biti veće od 20%.

Član 58.

Složenost poslova određenog radnog mjesta utvrđuje se platnim razredom za koji se u skladu sa čl. 55, 56. i 57. ovog Kolektivnog ugovora, posebno utvrđuje koeficijent složenosti.

Vrijednost koeficijenta složenosti posla platnog razreda (u daljnjem tekstu: koeficijent) određuje se na osnovu stručne spreme, radne sposobnosti, vještine, uvjeta rada i rezultata rada izraženih kroz radni učinak.

R.b

Platni razred

POSLOVI

KOEFICIJENTI

 

1.

I

Prvak opere

Prvak baleta

Prvak drame

Šef dirigent

7,70

 

2.

II

Direktor Narodnog pozorišta Sarajevo

7,30

 

3.

III

Direktori Javnih ustanova

6,00

 

4

IV

Umjetnički direktor

Direktor tehnike

Koncertni majstor

Koreograf baleta

Redatelj I

Dirigent I

5,90

 

5.

V

Solista opere I

Solista baleta I

Solista orkestra

Glumac I

Balet majstor

5,70

 

6.

VI

Pomoćnik direktora Javne ustanove Narodno pozorište Sarajevo

5,50

 

7.

VII

Direktor marketinga i propagande

Izvršni direktor

Član orkestra I

Solista opere II

Solista baleta II

Glumac II

Dirigent II

5,30

 

8.

VIII

Šef hora

Korepetitor opere I

Član orkestra II

Pedagog baleta

Scenograf

Kostimograf

Dramaturg

Vajar-Lutkar-Slikar-Patiner

5,20

 

9.

IX

Solista opere III

Solista baleta III

Glumac III

Redatelj II

5,00

 

10.

X

Član hora opere - epizodista

Baletni epizodista

Korepetitor opere II

Korepetitor pianista baleta

Rukovodilac tehnike

Rukovodilac organizacione jedinice

Rukovodilac sektora

Rukovodilac ekonomsko-pravne službe Rukovodilac odsjeka

Rukovodilac samostalne službe

4,80

 

11.

XI

Stručni savjetnik u Javnim ustanovama kulture Muzejski savjetnik

Arhivski savjetnik

Bibliotečki savjetnik

Voditelj službe

Slikar-Patiner-Vajar

Član orkestra III

4,60

12.

XII

Član hora opere - vođa dionice

Korepetitor uvježbavao baleta

Inspicijent opere - asistent reditelja

Viši stručni saradnik u javnim ustanovama kulture

Viši stručni saradnik za informatičko-dokumentacionu građu iši stručni saradnik za propagandu iši stručni saradnik za finansije iši stručni saradnik za ekonomsko-računovodstvene poslove iši stručni saradnik za pravne poslove Viši stručni saradnik-viši kustos iši stručni saradnik u Javnoj ustanovi Zavod za zaštitu kulturnog i prirodnog nasljeđa

Viši stručni saradnik za kontakte sa javnošću Glavni producent

Dizajner svjetla

Dizajner tona

Viši dokumentarista

Viši kustos

Viši muzejski arhitekt

Viši muzejski pedagog

Viši muzejski konzervator/restaurator

Viši arhivist

Viši notni arhivist/arhivar

Viši bibliotekar

Bibliotekar - voditelj odjeljenje

Bibliotekar u obradi