Kantonalna uprava civilne zaštite Kantona Sarajevo
Pravilnik o radnim odnosima državnih službenika i namještenika Kantonalne uprave civilne zaštite Kantona Sarajevo
Na osnovu člana 118. Zakona o radu ("Službene novine Federacije BiH", br. 26/16, 89/18 i 44/22), člana 60. i 66. st. (1) i (2) Zakona o organizaciji organa uprave u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 35/05), čl. 48. i 74. st. (3) i (4) Zakona o državnoj službi u Kantonu Sarajevo ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 31/16 i 45/19), člana 2. Zakona o namještenicima u organima državne službe u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 49/05 i 103/21) i člana 110. stav (1) Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike u organima državne službe Kantona Sarajevo ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 30/22), a uz prethodne konsultacije i pribavljeno Mišljenje sindikata, direktor Kantonalne uprave civilne zaštite Kantona Sarajevo donosi
PRAVILNIK
O RADNIM ODNOSIMA DRŽAVNIH SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA KANTONALNE UPRAVE CIVILNE ZAŠTITE KANTONA SARAJEVO
I. OPĆE ODREDBE
Član 1.Predmet regulisanja
Ovim pravilnikom, u skladu sa zakonom i drugim propisima, bliže se regulišu radni odnosi, radno vrijeme i odsustva državnih službenika i namještenika u Kantonalnoj upravi civilne zaštite Kantona Sarajevo (u daljem tekstu: Uprava).
Član 2.Dostavljanje fotokopije prijava
Uprava je dužna, državnim službenicima i namještenicima, uz pisani dokaz, dostaviti fotokopije prijava na obavezno osiguranje, odmah na početku rada, kao i svake promjene osiguranja koja se tiče državnih službenika i namještenika.
II. RADNI ODNOSI
Član 3.Primjena drugih propisa
Na radne odnose državnih službenika i namještenika u Upravi, koji nisu regulisani ovim pravilnikom, neposredno se primjenjuju zakoni i drugi propisi koji se odnose na državne službenike i namještenike i pravilnik kojim se reguliše unutrašnja organizacija Uprave.
Član 4.Prijem, postavljenje i raspoređivanje
(1) Državni službenici i namještenici postavljaju se i raspoređuju na radna mjesta u Upravi rješenjem na neodređeno vrijeme, u skladu sa zakonima i provedbenim propisima koji se odnose na državne službenike i namještenike.
(2) Radni odnos na određeno vrijeme u Upravi, može se zasnovati pod uslovima i na način propisan zakonima i provedbenim propisima koji se odnose na državne službenike i namještenike.
(3) Lice koje traži zaposlenje, kao i lice koje se zaposli, ne može biti stavljeno u nepovoljniji položaj s obzirom na spol, spolno opredjeljenje, bračno stanje, porodične obaveze, starost, invalidnost, trudnoću, jezik, vjeru, političko i drugo mišljenje, nacionalnu pripadnost, socijalno porijeklo, imovno stanje, rođenje, rasu, boju kože, članstvo ili nečlanstvo u političkim strankama i sindikatima, zdravstveni status ili neko drugo lično svojstvo.
(4) Zabranjena je diskriminacija lica koje traži zaposlenje i državnih službenika i namještenika po svim osnovima diskriminacije propisanim zakonom.
(5) Uprava je dužna ženu za vrijeme trudnoće, odnosno dojenja djeteta, rasporediti na druge poslove ako je to u interesu njenog zdravstvenog stanja, koje je utvrdio ovlašteni ljekar.
(6) Ako nije moguće raspoređivanje žene u smislu stava (5) ovog člana, žena ima pravo na odsustvo sa rada uz naknadu plaće, u skladu sa kolektivnim ugovorom i ovim pravilnikom.
(7) Privremeni raspored iz stava (5) ovog člana ne može imati za posljedicu smanjenje plaće žene.
(8) Žena, iz stava (5) ovog člana, može se premjestiti u drugo mjesto rada, samo uz njen pisani pristanak.
Član 5.Probni rad
(1) Kada se radi o prvom zapošljavanju u Upravi, državni službenici i namještenici prolaze period probnog rada, koji obuhvata vrijeme uvođenja u posao i vrijeme obavljanja dužnosti, u skladu sa zakonima i provedbenim propisima koji se odnose na državne službenike i namještenike.
(2) Državnim službenicima i namještenicima, koji su za vrijeme probnog rada bili odsutni sa rada iz opravdanih razloga (bolest, porodiljsko odsustvo, mobilizacija i sl.), probni rad se produžava za onoliko dana/vremena koliko su bili opravdano odsutni.
(3) Ocjenu rada državnih službenika ili namještenika za vrijeme probnog rada, predlaže rukovodilac organizacione jedinice, odnosno ovlaštena osoba koja prati njegov rad u organu državne službe.
(4) Ocjenjivanje probnog rada državnih službenika ili namještenika vrši direktor Uprave.
(5) Ukoliko je ocjena rada državnih službenika ili namještenika zadovoljavajuća, direktor Uprave rješenjem potvrđuje postavljenje državnih službenika, odnosno raspoređivanje namještenika na radno mjesto.
(6) Ukoliko je ocjena rada državnih službenika ili namještenika nezadovoljavajuća, direktor Uprave donosi rješenje o prestanku radnog odnosa u skladu sa zakonom.
Član 6.Pripravnički staž i stručno osposobljavanje za samostalan rad
(1) Uprava će planirati i redovno godišnje primati u radni odnos pripravnike radi obavljanja pripravničkog staža, u skladu sa zakonom i Vladinim programom prijema pripravnika.
(2) Stručni kadrovi mogu se primiti na stručno osposobljavanje radi polaganja pripravničkog, odnosno stručnog ispita i bez zasnivanja radnog odnosa, u skladu sa zakonom.
(3) Ugovor o stručnom osposobljavanju bez zasnivanja radnog odnosa zaključuje se u pisanom obliku, a stručno osposobljavanje može trajati onoliko koliko traje pripravnički staž.
Član 7.Prekobrojnost
Direktor Uprave proglašava državne službenike i namještenike prekobrojnim u skladu sa zakonom, a prema redoslijedu koji se utvrdi Listom prioriteta za rješavanje njihovog radnopravnog statusa, polazeći od kriterija utvrđenih Kolektivnim ugovorom za državne službenike i namještenike u organima državne službe Kantona Sarajevo ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 30/22 - u daljem tekstu: Kolektivni ugovor).
Član 8.Pravo na uvećan staž
(1) Profesionalnim vatrogascima i starješinama vatrogasne jedinice, koji obavljaju operativne poslove vatrogastva u Profesionalnoj vatrogasnoj jedinici na radnim mjestima utvrđenim Odlukom o utvrđivanju radnih mjesta u profesionalnoj vatrogasnoj jedinici na kojima se staž računa u uvećanom trajanju i načinu uplate doprinosa za staž osiguranja u uvećanom trajanju, ("Službene novine Federacije BiH", broj 8/11), staž osiguranja u uvećanom trajanju računa se na način da se 12 mjeseci efektivnog staža računa kao 15 mjeseci staža osiguranja.
(2) Izuzetno, za vrijeme provedeno na bolovanju preko 42 dana ili plaćenom odsustvu po bilo kojem osnovu dužem od 30 dana u toku jedne godine, profesionalnim vatrogascima i starješinama vatrogasne jedinice iz stava (1) ovog člana, ne računa se staž osiguranja u uvećanom trajanju.
III. RADNO VRIJEME
Član 9.Trajanje radnog vremena
(1) Puno radno vrijeme državnih službenika i namještenika Uprave iznosi 40 sati sedmično i raspoređuje se po osam sati na pet radnih dana, od ponedjeljka do petka.
(2) Neradni dani su u pravilu subota, nedjelja i dani državnih praznika.
(3) Redovno dnevno radno vrijeme utvrđuje se u vremenu od 8,00 do 16,30 sati, uz mogućnost početka i završetka radnog vremena u intervalu na način kako je propisano članom 23. stav (1) Uredbe o pravilima kućnog reda i radnom vremenu u kantonalnim organima uprave ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 38/22 – u daljem tekstu: Uredba o pravilima kućnog reda).
(4) Sedmično radno vrijeme raspoređuje se na pet radnih dana, od ponedjeljka do petka za državne službenike i namještenike, osim za državne službenike i namještenike čiji je rad shodno rasporedu organizovan u smjenama ili turnusima.
(5) Rad državnih službenika i namještenika, čiji je rad organizovan u smjenama ili turnusima u Profesionalnoj vatrogasnoj jedinici (u daljem tekstu: PVJ), odvija se neprekidno u četiri smjene 12/24, 12/48, koje se utvrđuju tako da ukupno radno vrijeme u toku godine u prosjeku ne bude duže od 40 sati sedmično, s tim da jedna smjena ne može trajati duže od 12 sati, što se utvrđuje aktom o rasporedu smjena.
(6) Starješina PVJ donosi akt o rasporedu smjena za državne službenike i namještenike iz stava (5) ovog člana, u skladu sa članom 70. stav (1) Zakona o zaštiti od požara i vatrogastvu ("Službene novine Federacije BiH", broj 64/09).
(7) Izuzetno od stava (5) ovog člana, zbog specifičnosti poslova gašenja požara, rad smjene koja je na intervenciji može se produžiti i poslije 12 sati, ako je to neophodno za okončanje započete intervencije na gašenju požara i spašavanju ljudi i materijalnih dobara, o čemu odlučuje starješina vatrogasne jedinice koji rukovodi intervencijom.
(8) U uslovima iz stava (7) ovog člana, starješina vatrogasne jedinice koji rukovodi vatrogasnom intervencijom, može narediti da na posao pozove potreban broj vatrogasaca svoje jedinice koji nisu u zatečenoj smjeni ili su odsutni iz nekog drugog razloga, osim bolovanja, ako ocijeni da je njihovo angažiranje neophodno radi efikasnog okončanja intervencije, a pozvani vatrogasci su se dužni odazvati tom pozivu.
(9) Rad državnih službenika i namještenika, čiji je rad organizovan u smjenama ili turnusima u Kantonalnom operativnom centru civilne zaštite odvija se neprekidno u četiri smjene 12/24, 12/48, obzirom da je članom 151. stav (2) Zakona o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća ("Službene novine Federacije BiH", br. 39/03, 22/06 i 43/10) propisano da kantonalni operativni centar radi neprekidno 24 sata svaki dan.
(10) Šef Kantonalnog operativnog centra civilne zaštite donosi akt o rasporedu smjena za državne službenike i namještenike iz stava (9) ovog člana.
Član 10.Evidencija prisustva na radnom mjestu
(1) Za državne službenike i namještenike Uprave vodi se evidencija o prisustvu za državne službenike i namještenike, koja sadrži dolazak/odlazak/izlazak/povratak na posao, u skladu sa odredbama Uredbe o pravilima kućnog reda.
(2) Izuzetno od stava (1) ovog člana, starješina PVJ, ispostave i drugih sastava jedinice ili njegov zamjenik, vodi knjigu evidencije o radnom vremenu po smjenama za zaposlenike PVJ, čiji je rad organizovan u smjenama ili turnusima, u skladu sa odredbama Pravilnika o sadržaju i načinu vođenja evidencija u vatrogasnim jedinicama ("Službene novine Federacije BIH", broj 55/11).
Član 11.Prekovremeni rad
(1) U slučaju više sile (požar, potres, poplava) i iznenadnog povećanja obima posla, kao i u drugim sličnim slučajevima neophodne potrebe, državni službenici i namještenici su, na zahtjev direktora Uprave, obavezni da rade duže od punog radnog vremena (prekovremeni rad), a najviše do osam sati sedmično.
(2) Nije dozvoljen prekovremeni rad trudnici, majci odnosno usvojitelju djeteta do tri godine života, kao i samohranom roditelju, samohranom usvojitelju i licu kojem je na osnovu rješenja nadležnog organa dijete povjereno na čuvanje i odgoj, do šest godina života djeteta.
(3) Trudnica, majka, odnosno usvojitelj djeteta do tri godine života, kao i samohrani roditelj, samohrani usvojitelj i lice kojem je na osnovu rješenja nadležnog organa dijete povjereno na čuvanje i odgoj, do šest godina života djeteta, može raditi prekovremeno ako da pisanu izjavu o dobrovoljnom pristanku na takav rad.
(4) Na kraju mjeseca u kojem je ostvaren prekovremeni rad, državni službenik i namještenik direktoru Uprave dostavlja pisano obrazloženje, odobreno od strane neposrednog rukovodioca, na osnovu kojeg se donosi rješenje o isplati naknade za ostvarene sate prekovremenog rada, u kojem je precizno naznačena vrsta poslova, broj sati provedenih na takvim poslovima i broj izvršilaca poslova.
Član 12.Preraspodjela radnog vremena
(1) Ako priroda posla to zahtijeva, puno radno vrijeme državnih službenika i namještenika može se preraspodjeliti tako da tokom jednog perioda traje duže, a tokom drugog perioda kraće od punog radnog vremena, s tim da prosječno radno vrijeme u toku trajanja preraspodjele, ne može biti duže od 52 sata sedmično, a za sezonske poslove najduže 60 sati sedmično.
(2) O uvođenju preraspodjele iz stava (1) ovog člana, direktor Uprave je dužan donijeti rješenje koje dostavlja državnom službeniku i namješteniku.
(3) Ako je uvedena preraspodjela radnog vremena, prosječno radno vrijeme tokom kalendarske godine ili drugog perioda određenog kolektivnim ugovorom, ne može biti duže od punog radnog vremena.
(4) Preraspodijeljeno radno vrijeme ne smatra se prekovremenim radom.
(5) Trudnica, majka odnosno usvojitelj djeteta do tri godine života, kao i samohrani roditelj, samohrani usvojitelj i lice kojem je na osnovu rješenja nadležnog organa dijete povjereno na čuvanje i odgoj, do šest godina života djeteta, može raditi u preraspodjeli radnog vremena samo ukoliko pisanom izjavom pristane na takav rad.
IV. ODMORI I ODSUSTVA
Član 13.Odmor u toku radnog vremena
(1) Državni službenici i namještenici, tokom redovnog dnevnog radnog vremena, imaju pravo na odmor u toku radnog vremena (dnevna pauza) u trajanju od 30 minuta, koji se ne uračunava u radno vrijeme i ne može se koristiti na početku i kraju radnog vremena.
(2) Dnevna pauza od 30 minuta se, u pravilu, koristi u vremenu od 11,00 do 11,30 sati ili od 11,30 do 12,00 sati.
(3) Korištenje dnevne pauze u drugom periodu od propisanog u stavu (2) ovog člana, može utvrditi direktor Uprave, kada to zahtijeva priroda posla i potrebe službe, s tim da dnevna pauza ne može trajati duže od 30 minuta.
(4) Izuzetno od st. (1), (2) i (3), državni službenici i namještenici PVJ i Kantonalnog operativnog centra civilne zaštite, koji rade u turnusima po 12 sati dnevno u toku radnog dana imaju pravo na odmor u toku rada u trajanju od 45 minuta, a koji mogu koristiti u dva dijela od kojih je jedan od 30, a drugi 15 minuta, ukoliko priroda posla to dozvoljava, s tim da se dnevna pauza ne uračunava u radno vrijeme i ne može se koristiti na početku i kraju radnog vremena.
(5) Direktor Uprave je dužan državnim službenicima i namještenicima, na njihov zahtjev, omogućiti dnevnu pauzu u trajanju od jednog sata (60 minuta) za jedan dan u toku radne sedmice, koja se ne uračunava u radno vrijeme.
Član 14.Dnevni odmor
Državni službenici i namještenici imaju pravo na odmor između dva uzastopna radna dana (dnevni odmor) u trajanju od najmanje 12 sati neprekidno.
Član 15.Sedmični odmor
(1) Državni službenici i namještenici imaju pravo na sedmični odmor u trajanju od najmanje 24 sata neprekidno, a ako je potrebno da rade na dan svog sedmičnog odmora mora im se osigurati korištenje jednog dana u periodu određenom prema dogovoru sa direktorom Uprave, koji ne može biti duži od dvije sedmice.
(2) Od državnih službenika i namještenika se može tražiti da radi na dan svog sedmičnog odmora samo u slučaju sile, vanrednog povećanja obima posla, i sl.
Član 16.Sticanje prava na godišnji odmor
(1) Državni službenici i namještenici koji se prvi put zaposle, ili koji imaju prekid rada između dva radna odnosa duži od 15 dana, stiču pravo na godišnji odmor nakon šest mjeseci neprekidnog rada.
(2) Državni službenici i namještenici koji, u kalendarskoj godini u kojoj su zasnovali radni odnos, nemaju navršenih šest mjeseci neprekidnog rada, imaju pravo na dva dana godišnjeg odmora za svaki navršeni mjesec rada.
(3) U slučaju prestanka radnog odnosa, direktor Uprave je dužan državnim službenicima i namještenicima, koji nisu iskoristili cijeli, ili dio godišnjeg odmora, isplatiti naknadu umjesto korištenja godišnjeg odmora, u iznosu koji bi primili da su koristili cijeli, odnosno preostali dio godišnjeg odmora, ako godišnji odmor, ili njegov dio nisu iskoristili krivicom Uprave.
Član 17.Godišnji odmor
(1) Državni službenici i namještenici u svakoj kalendarskoj godini imaju pravo na plaćeni godišnji odmor.
(2) Direktor Uprave donosi plan korištenja godišnjih odmora najkasnije do kraja aprila tekuće godine, uz prethodnu konsultaciju sa državnim službenicima i namještenicima ili njihovim predstavnicima u skladu sa zakonom, uzimajući u obzir potrebe posla kao i opravdane razloge državnih službenika i namještenika.
(3) Na osnovu plana korištenja godišnjeg odmora, direktor Uprave donosi rješenje i uručuje ga državnim službenicima i namještenicima najkasnije sedam dana prije početka korištenja godišnjeg odmora.
(4) Državnim službenicima i namještenicima može se omogućiti da godišnji odmor koriste u dva dijela, ako oni to zahtijevaju, u skladu sa zakonom.
(5) Akodržavni službenici i namještenici godišnji odmor koriste udijelovima,prvi dio koriste bez prekida u trajanju od najmanje 12 radnih dana u toku kalendarske godine, a drugi dio najkasnije do 30.juna naredne godine.
(6) Državni službenici i namještenici koji ne iskoriste dio godišnjeg odmora u smislu stava (5) ovog člana, nemaju pravo prenošenja godišnjeg odmora u narednu godinu.
Član 18.Dužina godišnjeg odmora
(1) Pri utvrđivanju trajanja godišnjeg odmora smatra se da je radno vrijeme raspoređeno na pet radnih dana.
(2) Državni službenici imaju pravo na godišnji odmor u trajanju od najmanje 22, a najduže 36 radnih dana u jednoj kalendarskoj godini u skladu sa zakonom i Kolektivnim ugovorom.
(3) Namještenici imaju pravo na godišnji odmor u trajanju od najmanje 20, a najduže 36 radnih dana u jednoj kalendarskoj godini u skladu sa zakonom i Kolektivnim ugovorom.
(4) U vrijeme trajanja godišnjeg odmora ne uračunavaju se dani sedmičnog odmora (subota i nedjelja), vrijeme privremene nesposobnosti za rad (bolovanje), vrijeme praznika kao i druga odsustvovanja sa rada koji se državnim službenicima i namještenicima priznaju u staž osiguranja.
Član 19.Uvećanje godišnjeg odmora
Godišnji odmor iz člana 18. ovog pravilnika uvećava se prema slijedećim osnovama i mjerilima:
- a)po osnovu radnog staža za svake tri godine radnog staža - jedan dan.
- b)po osnovu složenosti poslova:
- 1)državnim službenicima - četiri dana,
- 2)namještenicima koji obavljaju poslove više i VKV stručne spreme - tri dana,
- 3)namještenicima koji obavljaju poslove srednje i KV stručne spreme - dva dana,
- 4)ostalim namještenicima - jedan dan.
- 1)
- c)po osnovu uvjeta rada i prirode posla:
- 1)rad na poslovima sa otežanim uvjetima rada - tri dana,
- 2)rad u smjenama - dva dana,
- 3)rad na poslovima sa posebnom prirodom – tri dana.
- 1)
- d)po osnovu socijalnih i zdravstvenih uvjeta rada:
- 1)roditelju ili staratelju sa djetetom do sedam godina za svako dijete - jedan dan,
- 2)samohranom roditelju ili staratelju sa djetetom do deset godina za svako dijete - dva dana,
- 3)samohranom roditelju, staratelju i licu kojem je dijete rješenjem nadležnog organa povjereno na čuvanje i odgoj sa hendikepiranim djetetom za svako dijete - dva dana,
- 4)državnom službeniku ili namješteniku sa invaliditetom - dva dana.
- 1)
- e)po osnovu rezultata rada:
- 1)za uspješne rezultate rada - jedan dan,
- 2)za naročito uspješne rezultate u radu - dva dana.
- 1)
- f)po osnovu učešća u oružanim snagama:
- 1)učešće u odbrambeno-oslobodilačkom/domovinskom ratu 12-18 mjeseci - jedan dan,
- 2)učešće u odbrambeno-oslobodilačkom/domovinskom ratu 18-30 mjeseci - dva dana,
- 3)učešće u odbrambeno-oslobodilačkom/domovinskom ratu više od 30 mjeseci - tri dana.
- 1)
Član 20.Pravo na korištenje jednog dana godišnjeg odmora
Državni službenici i namještenici imaju pravo koristiti jedan dan godišnjeg odmora u vrijeme koje sami odrede, ali su dužni o tome obavijestiti direktora Uprave, najkasnije tri dana prije njegovog korištenja.
Član 21.Prekid godišnjeg odmora
(1) Korištenje godišnjeg odmora može se privremeno prekinuti na zahtjev direktora Uprave u slučaju kada je to neophodno radi izvršenja neodložnih službenih poslova.
(2) U slučaju iz stava (1) ovog člana, državni službenici i namještenici imaju pravo na nadoknadu stvarnih troškova nastalih prekidom korištenja godišnjeg odmora, čija se visinadokazuje odgovarajućim dokazima.
(3) Nakon prestanka okolnosti koje su dovele do prekida korištenja godišnjeg odmora, državni službenici i namještenici nastavljaju korištenje prekinutog godišnjeg odmora, ali mogu tražiti da im se omogući da preostali dio godišnjeg odmora koriste u drugom periodu, o čemu direktor Uprave donosi rješenje.
Član 22.Porođajno odsustvo
(1) Za vrijeme trudnoće, porođaja i njege djeteta, žena ima pravo na porođajno odsustvo u trajanju od jedne godine neprekidno.
(2) Na osnovu nalaza ovlaštenog ljekara žena može da otpočne porođajno odsustvo 28 dana prije očekivanog datuma porođaja.
(3) Žena može koristiti kraće porođajno odsustvo, ali ne kraće od 42 dana poslije porođaja.
(4) Nakon 42 dana poslije porođaja pravo na porođajno odsustvo može koristiti državni službenik, odnosno namještenik - otac djeteta, ako se roditelji tako sporazumiju.
(5) Državni službenik, odnosno namještenik – otac djeteta može koristiti pravo iz stava (1) ovog člana i u slučaju smrti majke, ako majka napusti dijete ili ako iz drugih opravdanih razloga ne može da koristi porođajno odsustvo.
(6) Pravo iz st. (1) i (3) ovog člana može koristiti jedan od usvojilaca djeteta, staratelj ili lice kojem je na osnovu rješenja nadležnog organa dijete povjereno na čuvanje i odgoj.
Član 23.Rad sa polovinom punog radnog vremena nakon isteka porođajnog odsustva
(1) Nakon isteka porođajnog odsustva, žena sa djetetom najmanje do jedne godine života ima pravo da radi polovinu punog radnog vremena, a za blizance, treće i svako slijedeće dijete ima pravo da radi polovinu punog radnog vremena do navršene dvije godine života djeteta.
(2) Pravo iz stava (1) ovog člana može koristiti i državni službenik, odnosno namještenik - otac djeteta, ako žena za to vrijeme radi u punom radnom vremenu.
(3) Pravo iz stava (1) ovog člana može koristiti jedan od usvojilaca djeteta, staratelj ili lice kojem je na osnovu rješenja nadležnog organa dijete povjereno na čuvanje i odgoj.
Član 24.Rad sa polovinom punog radnog vremena do tri godine života djeteta
(1) Nakon isteka godine dana života djeteta, jedan od roditelja ima pravo da radi polovinu punog radnog vremena do tri godine života djeteta, ako je djetetu, prema nalazu nadležne zdravstvene ustanove, potrebna pojačana briga i njega.
(2) Pravo iz stava (1) ovog člana može koristiti jedan od usvojilaca djeteta, staratelj ili lice kojem je na osnovu rješenja nadležnog organa dijete povjereno na čuvanje i odgoj.
Član 25.Pravo žene na odsustvo radi dojenja
(1) Žena koja doji dijete, a koja nakon korištenja porođajnog odsustva radi puno radno vrijeme, ima pravo da odsustvuje s posla dva puta dnevno u trajanju od po sat vremena radi dojenja, do navršene jedne godine života djeteta.
(2) Vrijeme odsustva iz stava (1) ovog člana računa se u puno radno vrijeme.
Član 26.Pravo na porođajno odsustvo u slučaju gubitka djeteta
Ako žena rodi mrtvo dijete ili ako dijete umre prije isteka porođajnog odsustva, ima pravo da produži porođajno odsustvo za onoliko vremena koliko je, prema nalazu ovlaštenog ljekara, potrebno da se oporavi od porođaja i psihičkog stanja prouzrokovanog gubitkom djeteta, a najmanje 45 dana od porođaja odnosno od smrti djeteta, za koje vrijeme joj pripadaju sva prava po osnovu porođajnog odsustva.
Član 27.Prava roditelja djeteta sa težim smetnjama u razvoju
(1) Jedan od roditelja djeteta sa težim smetnjama u razvoju (teže hendikepiranog djeteta) ima pravo da radi polovinu punog radnog vremena, u slučaju da se radi o samohranom roditelju ili da su oba roditelja zaposlena, pod uvjetom da dijete nije smješteno u ustanovu socijalno - zdravstvenog zbrinjavanja, na osnovu nalaza nadležne zdravstvene ustanove.
(2) Roditelju koji koristi pravo iz stava (1) ovog člana, ne može se narediti da radi noću, prekovremeno i ne može mu se promijeniti mjesto rada, ako za to nije dao svoj pisani pristanak.
(3) Pravo iz stava (1) ovog člana može koristiti jedan od usvojilaca djeteta, staratelj ili lice kojem je na osnovu rješenja nadležnog organa dijete povjereno na čuvanje i odgoj.
Član 28.Plaćeno odsustvo
(1) Državni službenici i namještenici imaju pravo na odsustvo uz naknadu plaće (plaćeno odsustvo) do sedam radnih dana u jednoj kalendarskoj godini:
- a)za stupanje u brak – sedam dana,
- b)za porođaj supruge – četiri dana,
- c)za težu bolest ili smrt člana uže obitelji, odnosno domaćinstva – pet dana,
- d)za selidbu – tri dana.
(2) Ukoliko su državni službenici i namještenici u jednoj kalendarskoj godini koristili plaćeno odsustvo po nekom od osnova iz stava (1) ovog člana, imaju pravo na plaćeno odsustvo i po nekom drugom osnovu iz stava (1) ovog člana, s tim da ukupno odsustvo po svim osnovima ne može preći sedam radnih dana.
(3) Članom uže obitelji u smislu stava (1) ovog člana smatraju se: bračni, odnosno vanbračni partner, dijete (bračno, vanbračno, usvojeno, pastorče i dijete bez roditelja uzeto na izdržavanje), otac, majka, očuh, maćeha, usvojilac, dedo i nana (po ocu i majci), braća i sestre.
Član 29.
(Odsustvo radi zadovoljavanja vjerskih, odnosno
tradicijskih potreba)
(1) Državni službenici i namještenici imaju pravo na plaćeno odsustvo sa rada u trajanju od dva dana u jednoj kalendarskoj godini radi zadovoljavanja njihovih vjerskih, odnosno tradicijskih potreba, ako zakonom nije drugačije određeno.
(2) Državni službenici i namještenici imaju pravo na neplaćeno odsustvo sa rada u trajanju od dva dana u jednoj kalendarskoj godini radi zadovoljavanja njihovih vjerskih, odnosno tradicijskih potreba, ako zakonom nije drugačije određeno.
Član 30.Druga plaćena odsustva
(1) Državni službenici i namještenici imaju pravo na plaćeno odsustvo sa rada u trajanju od pet radnih dana u jednoj kalendarskoj godini za pripremanje i polaganje stručnog ispita ili drugog ispita koji predstavlja uslov za obavljanje poslova radnog mjesta na koje su državni službenici i namještenici raspoređeni kao i za potrebe sindikalnog rada.
(2) Državni službenici i namještenici imaju pravo na dva dana plaćenog odsustva za svako dobrovoljno darivanje krvi.
(3) Državni službenici i namještenici, koji su predsjednici ili članovi Sindikata, imaju pravo na plaćeno odsustvo za vrijeme trajanja pregovora oko zaključivanja kolektivnog ugovora, odnosno i u drugim slučajevima, ukoliko se odazovu na poziv za sastanak resornog ministarstva ili Vlade Kantona Sarajevo, ukoliko se sastanak održava u radno vrijeme.
(4) Državni službenici i namještenici, koji se upućuju na školovanje, stručno osposobljavanje ili usavršavanje, isključivo za potrebe Uprave, imaju pravo na plaćeno odsustvo u trajanju do jedne godine.
(5) Sa državnim službenicima i namještenicima iz stava (4) ovog člana zaključuje se poseban ugovor, kojim se regulišu međusobna prava i obaveze u pogledu školovanja, a posebno obaveza da ostanu na radu u Upravi najmanje dvostruko vremena koje su proveli na školovanju, stručnom osposobljavanju ili usavršavanju, a u slučaju da tu obavezu ne ispune, dužni su da vrate troškove koje je snosila Uprava.
Član 31.Neplaćeno odsustvo do 30 dana
(1) Državnim službenicima i namještenicima se može odobriti neplaćeno odsustvo sa rada do 30 dana u sljedećim slučajevima:
- a)za pripremanje i polaganje ispita – 30 dana,
- b)za sudjelovanje u stručnim seminarima – 20 dana,
- c)za sindikalne aktivnosti - jedan radni dan u mjesecu,
- d)za gradnju i popravku kuće ili stana – 20 dana,
- e)za njegu člana obitelji – 30 dana,
- f)za sudjelovanje na kulturnim, sportskim susretima i drugim sličnim slučajevima – 20 dana.
(2) Za vrijeme korištenja neplaćenog odsustva državnih službenika i namještenika iz stava (1) ovog člana prava i obaveze iz radnog odnosa miruju.
Član 32.Neplaćeno odsustvo duže od 30 dana
Iznimno, državnim službenicima se može odobriti neplaćeno odsustvo sa rada duže od 30 dana u sljedećim slučajevima:
- a)boravak u inostranstvu radi spajanja porodice ukoliko bračni drug državnih službenika boravi u inostranstvu po osnovu odluke nadležne institucije u Bosni i Hercegovini ili nadležnog organa u Federaciji Bosne i Hercegovine i po ovom osnovu odsustvo ne može trajati duže od četiri godine,
- b)školovanje koje nije obuhvaćeno organizovanim oblicima obuke koju provode organi i institucije u Federaciji Bosne i Hercegovine, odnosno u Bosni i Hercegovini, a koje doprinosi ukupnom usavršavanju državnih službenika i po ovom osnovu odsustvo ne može trajati duže od dvije godine.
Član 33.Stručno usavršavanje i osposobljavanje
(1) Državni službenici i namještenici su obavezni da neprestano rade na svom stručnom usavršavanju i osposobljavanju.
(2) Državni službenici imaju pravo i obavezu da učestvuju na organizovanim savjetovanjima, seminarima i drugim oblicima obrazovnih aktivnosti.
(3) O učestvovanju državnih službenika i namještenika na savjetovanjima, seminarima i drugim oblicima stručnog usavršavanja i osposobljavanja odlučuje direktor Uprave, vodeći računa o podjednakom učestvovanju svih državnih službenika i namještenika.
(4) Uprava će, u okviru svojih mogućnosti i potreba državne službe, državne službenike i namještenike uputiti na stručno usavršavanje, školovanje ili specijalizaciju, kao i na prisustvo organizovanim seminarima, savjetovanjima, kursevima i drugim vidovima stručnog usavršavanja i obuke potrebne za rad na radnom mjestu.
(5) U slučaju upućivanja na stručna usavršavanja i osposobljavanja, te druge oblike organizovanih savjetovanja, kurseva i dr., Uprava će osigurati potrebne uvjete, te izvršiti plaćanje troškova u visini cijene koja se utvrdi za određene oblike, odnosno programe edukacije i plaćeno odsustvo sa rada.
(6) Obavezno stručno usavršavanje i osposobljavanje državnih službenika u Upravi, koje organizuje Agencija za državnu službu Federacije Bosne i Hercegovine, provodit će se na način propisan Uredbom o obaveznom stručnom usavršavanju i osposobljavanju državnih službenika u organima državne službe u Kantonu Sarajevo ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 14/17).
Član 34.Dopunska djelatnost
(1) Državni službenici Uprave mogu obavljati dopunsku djelatnost za koju se plaća naknada u slučajevima koji se odnose na pružanje raznih stručnih usluga iz oblasti ekonomskih, tehničko-tehnoloških i pravnih poslova, kao što je izrada programa, projektovanje, računovodstveni, finansijski i pravni poslovi, edukacija i obrazovanje, rad u raznim stručnim komisijama ili radnim grupama, rad u upravnim i nadzornim odborima javnih ustanova, skupštinama kantonalnih, gradskih i općinskih javnih preduzeća i drugih pravnih lica čiji je osnivač Kanton, Grad, odnosno općine i vršenje drugih sličnih intelektualnih poslova.
(2) Poslovi iz stava (1) ovog člana mogu se obavljati samo uz prethodno pribavljenu pisanu saglasnost direktora Uprave, koja se izdaje na pisani zahtjev državnog službenika i o istom se donosi rješenje.
(3) Saglasnost iz stava (2) ovog člana može se dati samo pod uslovom ako dopunska djelatnost ne remeti obavljanje službenih poslova iz nadležnosti Uprave za koje je zadužen državni službenik.
V. ZAŠTITA ZDRAVLJA I SIGURNOSTI NA RADU
Član 35.Osiguranje uslova za zdravlje i sigurnost
Direktor Uprave je dužan osigurati nužne uslove za zdravlje i sigurnost državnih službenika i namještenika na radu, što će se detaljnije regulisati Pravilnikom o zaštiti i sigurnosti na radu u Kantonalnoj upravi civilne zaštite Kantona Sarajevo.
Član 36.Osiguranje od posljedica nesretnog slučaja i smrti
(1) Državni službenici i namještenici imaju pravo na kolektivno osiguranje za slučajeve povrede na radu i od posljedica nesretnog slučaja sa uključenim rizikom od prirodne smrti, za vrijeme trajanja radnog odnosa u Upravi, u skladu sa zakonom.
(2) Državni službenici i namještenici, koji obavljaju poslove sa povećanim rizikom, utvrđene internim aktom o zaštiti na radu, radi obezbjeđenja naknade štete, posebno se osiguravaju od rizika nesreće i povrede na radu, u skladu sa zakonom.
(3) Visina osiguranja po ovoj osnovi određuje se prema polici osiguranja od posljedica nesretnog slučaja, odnosno polici osiguranja od prirodne smrti.
(4) Ugovor o kolektivnom osiguranju za državne službenike i namještenike zaključuje direktor Uprave sa odgovarajućom osiguravajućom kućom, nakon provedenog postupka javne nabavke.
Član 37.Poslovi sa otežanim/posebnim uslovima rada
Poslovima sa otežanim/posebnim uslovima rada u Upravi smatraju se svi poslovi koji su kao takvi utvrđeni Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji Kantonalne uprave civilne zaštite Kantona Sarajevo i Pravilnikom o zaštiti i sigurnosti na radu u Kantonalnoj upravi civilne zaštite Kantona Sarajevo.
VI. PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Član 38.Prestanak važenja ranijeg propisa
Stupanjem na snagu ovog pravilnika prestaje da važi Pravilnik o radnim odnosima državnih službenika i namještenika Kantonalne uprave civilne zaštite Kantona Sarajevo, broj 03-34-350/19 od 09.09.2019. godine i Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o radnim odnosima državnih službenika i namještenika Kantonalne uprave civilne zaštite Kantona Sarajevo, broj 03-04-415/20 od 17.03.2020. godine.
Član 39.Stupanje na snagu
Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja na oglasnoj tabli Uprave i objavit će se na web stranici Uprave, a naknadno i u "Službenim novinama Kantona Sarajevo.
Broj 03-30-239.7/23
05. maja 2023. godine
Sarajevo
Direktor
Dženan Brkanić, s. r.