Vlada Federacije Bosne i Hercegovine
Odluka o usvajanju Bilansa energetskih potreba Federacije Bosne i Hercegovine za 2019. godinu
Na osnovu člana 19. stav (2) Zakona o Vladi Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 1/94, 8/95, 58/02, 19/03, 2/06 i 8/06), na prijedlog Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije, Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, na 181. sjednici, održanoj 30.05.2019. godine, donosi
ODLUKU
O USVAJANJU BILANSA ENERGETSKIH POTREBA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE ZA 2019. GODINU
I.
Usvaja se Bilans energetskih potreba Federacije Bosne i Hercegovine za 2019. godinu (u daljem tekstu: Bilans), kojeg je pripremilo Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije.
II.
Bilans iz tačke I. ove odluke sastavni je dio ove odluke.
III.
Ova odluka stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH".
V. broj 647/2019
30. maja 2019. godine
Sarajevo
Premijer
Fadil Novalić, s. r.
BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE FEDERALNO MINISTARSTVO ENERGIJE, RUDARSTVA I INDUSTRIJE
BILANS ENERGETSKIH POTREBA FEDERACIJE BiH ZA 2019. GODINU
Mostar, janur 2019. godine
Sadržaj:
- Uvodni dio
- Bilans energetskih potreba Federacije Bosne i Hercegovine za 2019. godinu
- Detaljniji pregled strukture elemenata Bilansa po energentima/energiji, sa opštim i posebnim mjerama za ostvarenje Bilansa za 2019. godinu
Uvod
(objašnjenje koncepta dokumenta)
Cilj ovog dokumenta je da definiše neophodne elemente i pokazatelje Bilansa energetskih potreba Federacije BiH za 2019. godinu (u daljnjem tekstu Bilans), uključujući energetske pokazatelje ostvarenja Bilansa u 2018. godini.
- UGALJ,
- ELEKTRIČNA ENERGIJA,
- DERIVATI NAFTE i
- PRIRODNI GAS.
Osnova za izradu Bilansa su podaci energetskih subjekata: rudnici uglja, JP EP BiH, EP HZ-HB, BH-GAS i uvoznici naftnih derivata, analiza tih podataka i energetskih pokazatelja, te procjena Sektora energije.
Pri struktuiranju energetskih pokazatelja nastojali smo da, i pored niza specifičnosti, svaki od četiri posmatrana segmenta prilagodimo jedinstvenoj matrici podataka čiji glavni parametri jesu:
A - Proizvodnja
B - Razmjena
C - Potrošnja
a dinamički prikaz je dat u mjesečnom intervalu.
U zadnjoj koloni bilansne tabele date su bilansne razlike (Proizvodnja + Razmjena - Potrošnja) iz kojih se vidi da li ukupno snabdijevanje energentima (Proizvodnja + Razmjena) zadovoljava ukupnu Potrošnju.
A. Proizvodnja:
U energetskom bilansu Federacije BiH proizvodnja se prvenstveno odnosi na domaće energetske resurse - ugalj i hidro energiju. Ugalj se najvećim dijelom transformira u električnu energiju i u odnosu na vodne snage u ukupnoj proizvodnji električne energije u FBiH participira u približnom omjeru 2:1 (termoelektrane 59,68%: hidroelektrane 34,25%). Distributivne HE, industrijske TE (dio preuzet u sistem), male HE i solarne elektrane nezavisnih proizvođača učestvovat će u EE bilansu sa 4,10% kao i VE 1,97%.
Ugalj (mrki i lignit) se proizvodi u devet rudnika na teritoriji Federacije BiH koji učestvuju u realizaciji Bilansa (sedam iz Koncerna, RMU "Banovići" d.d. Banovići i RMU "Zlauše-Martin- Majdankići Gornji Kamengrad u vlasništvu "Lager" d.o.o. Posušje) za potrebe proizvodnje električne energije i toplote, industrije i široke potrošnje.
Električna energija se proizvodi iz domaćeg uglja u dvije termoelektrane (Kakanj i Tuzla) a iz hidroresursa u deset hidroelektrana (Rama, Jablanica, Grabovica, Salakovac, Mostar, Čapljina, Jajce 1, Jajce 2, Peć Mlini i Mostarsko blato), nekoliko distributivnih elektrana i solarnih elektrana. Takođe, u termoelektranama se proizvode toplotna energija i tehnološka para. U 2019. godini doodatno je planirana i proizvodnja iz VE Mesihovina.
B. Razmjena
(Uvoz-lzvoz):
U Federaciji Bosne i Hercegovine proizvodnja uglja je osnov za proizvodnju električne energije, a ugalj u ukupnom energetskom potencijalu zauzima većinski udio. Bilansne rezerve A, B i C1 kategorije lignita i mrkog uglja u Federaciji BiH su oko 1,86 milijardi tona što u ovom vremenu čini nezamjenljiv energetski potencijal. Od ukupne godišnje proizvodnje uglja oko 82% preuzima JP Elektroprivreda BiH za potrebe termoelektrana u Tuzli i Kaknju. Oko 16% proizvedenog uglja isporuči se industriji i ostalim potrošačima, a oko 2% izvozi se u susjedne države.
|
RUDNIK |
2018. |
2019. |
Index 4/2% |
|||||
|
Ostvarena proizvodnja |
Prodano u TE |
Plan proizvodnje |
PRODAJA |
|||||
|
TE |
Industrija |
Ostali potrošači |
Izvoz |
|||||
|
1 |
2 |
3 |
4 |
5 |
6 |
7 |
8 |
9 |
|
1. Kakanj |
1.108.567 |
1.104.602 |
1.192.900 |
1.115.000 |
0 |
77.900 |
0 |
107,61 |
|
2. Zenica* |
561.295 |
415.160 |
640.000 |
300.000 |
144.000 |
183.200 |
0 |
114,02 |
|
3. Breza |
675.531 |
625.662 |
585.300 |
500.000 |
2.243 |
83.057 |
0 |
86,64 |
|
4.A.L. Bila |
144.651 |
134.034 |
185.000 |
126.000 |
600 |
59.400 |
0 |
127,89 |
|
5. Gračanica |
290.131 |
122.472 |
255.000 |
60.000 |
180.000 |
15.000 |
0 |
87,89 |
|
6. Kreka |
2.017.369 |
1.835.348 |
2.433.000 |
2.040.000 |
208.000 |
185.000 |
0 |
120,60 |
|
7. Đurđevik* |
473.021 |
453.630 |
571.000 |
515.000 |
66.625 |
19.375 |
0 |
120,71 |
|
8. Banovići |
1.598.523 |
1.111.327 |
1.700.000 |
1.100.000 |
335.000 |
135.000 |
130.000 |
106,35 |
|
9. G Kamengrad |
0 |
0 |
630.980 |
300.000 |
148.580 |
50.400 |
132.000 |
0,00 |
|
Ukupno (t) |
6.869.088 |
5.802.235 |
8.193.180 |
6.056.000 |
1.085.048 |
808.332 |
262.000 |
119,28 |
|
UGALJ (tona) |
Plan 2019. god. |
Ostvareno 2018. god. |
Odnos 19/18 |
|
A. PROIZVODNJA |
8.193.180 |
6.869.088 |
1,19 |
|
- Mrki ugalj |
5.505.180 |
4.561.588 |
1,21 |
|
- Lignit |
2.688.000 |
2.307.500 |
1,16 |
|
B. UVOZ - IZVOZ |
-262.000 |
-101.031 |
2,59 |
|
- Uvoz |
0 |
0 |
|
|
- Izvoz |
262.000 |
101.031 |
2,59 |
|
C. POTROŠNJA |
7.949.380 |
6.758.151 |
1,18 |
|
DIREKTNI POTROŠAČI |
7.141.048 |
6.355.970 |
1,12 |
|
- Termoelektrane |
6.056.000 |
5.802.235 |
1,04 |
|
- Industrija |
1.085.048 |
553.735 |
1,96 |
|
OSTALI POTROŠAČI |
808.332 |