Aktio

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine

Odluka o usvajanju Bilansa energetskih potreba Federacije Bosne i Hercegovine za 2019. godinu

Na osnovu člana 19. stav (2) Zakona o Vladi Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 1/94, 8/95, 58/02, 19/03, 2/06 i 8/06), na prijedlog Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije, Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, na 181. sjednici, održanoj 30.05.2019. godine, donosi

ODLUKU
O USVAJANJU BILANSA ENERGETSKIH POTREBA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE ZA 2019. GODINU

I.

Usvaja se Bilans energetskih potreba Federacije Bosne i Hercegovine za 2019. godinu (u daljem tekstu: Bilans), kojeg je pripremilo Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije.

II.

Bilans iz tačke I. ove odluke sastavni je dio ove odluke.

III.

Ova odluka stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH".

V. broj 647/2019
30. maja 2019. godine
Sarajevo

Premijer
Fadil Novalić, s. r.

BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE FEDERALNO MINISTARSTVO ENERGIJE, RUDARSTVA I INDUSTRIJE

BILANS ENERGETSKIH POTREBA FEDERACIJE BiH ZA 2019. GODINU

Mostar, janur 2019. godine
Sadržaj:
- Uvodni dio
- Bilans energetskih potreba Federacije Bosne i Hercegovine za 2019. godinu
- Detaljniji pregled strukture elemenata Bilansa po energentima/energiji, sa opštim i posebnim mjerama za ostvarenje Bilansa za 2019. godinu
Uvod
(objašnjenje koncepta dokumenta)
Cilj ovog dokumenta je da definiše neophodne elemente i pokazatelje Bilansa energetskih potreba Federacije BiH za 2019. godinu (u daljnjem tekstu Bilans), uključujući energetske pokazatelje ostvarenja Bilansa u 2018. godini.
- UGALJ,
- ELEKTRIČNA ENERGIJA,
- DERIVATI NAFTE i
- PRIRODNI GAS.
Osnova za izradu Bilansa su podaci energetskih subjekata: rudnici uglja, JP EP BiH, EP HZ-HB, BH-GAS i uvoznici naftnih derivata, analiza tih podataka i energetskih pokazatelja, te procjena Sektora energije.
Pri struktuiranju energetskih pokazatelja nastojali smo da, i pored niza specifičnosti, svaki od četiri posmatrana segmenta prilagodimo jedinstvenoj matrici podataka čiji glavni parametri jesu:
A - Proizvodnja
B - Razmjena
C - Potrošnja
a dinamički prikaz je dat u mjesečnom intervalu.
U zadnjoj koloni bilansne tabele date su bilansne razlike (Proizvodnja + Razmjena - Potrošnja) iz kojih se vidi da li ukupno snabdijevanje energentima (Proizvodnja + Razmjena) zadovoljava ukupnu Potrošnju.

A. Proizvodnja:

U energetskom bilansu Federacije BiH proizvodnja se prvenstveno odnosi na domaće energetske resurse - ugalj i hidro energiju. Ugalj se najvećim dijelom transformira u električnu energiju i u odnosu na vodne snage u ukupnoj proizvodnji električne energije u FBiH participira u približnom omjeru 2:1 (termoelektrane 59,68%: hidroelektrane 34,25%). Distributivne HE, industrijske TE (dio preuzet u sistem), male HE i solarne elektrane nezavisnih proizvođača učestvovat će u EE bilansu sa 4,10% kao i VE 1,97%.
Ugalj (mrki i lignit) se proizvodi u devet rudnika na teritoriji Federacije BiH koji učestvuju u realizaciji Bilansa (sedam iz Koncerna, RMU "Banovići" d.d. Banovići i RMU "Zlauše-Martin- Majdankići Gornji Kamengrad u vlasništvu "Lager" d.o.o. Posušje) za potrebe proizvodnje električne energije i toplote, industrije i široke potrošnje.
Električna energija se proizvodi iz domaćeg uglja u dvije termoelektrane (Kakanj i Tuzla) a iz hidroresursa u deset hidroelektrana (Rama, Jablanica, Grabovica, Salakovac, Mostar, Čapljina, Jajce 1, Jajce 2, Peć Mlini i Mostarsko blato), nekoliko distributivnih elektrana i solarnih elektrana. Takođe, u termoelektranama se proizvode toplotna energija i tehnološka para. U 2019. godini doodatno je planirana i proizvodnja iz VE Mesihovina.

B. Razmjena

(Uvoz-lzvoz):

U Federaciji Bosne i Hercegovine proizvodnja uglja je osnov za proizvodnju električne energije, a ugalj u ukupnom energetskom potencijalu zauzima većinski udio. Bilansne rezerve A, B i C1 kategorije lignita i mrkog uglja u Federaciji BiH su oko 1,86 milijardi tona što u ovom vremenu čini nezamjenljiv energetski potencijal. Od ukupne godišnje proizvodnje uglja oko 82% preuzima JP Elektroprivreda BiH za potrebe termoelektrana u Tuzli i Kaknju. Oko 16% proizvedenog uglja isporuči se industriji i ostalim potrošačima, a oko 2% izvozi se u susjedne države.

RUDNIK

2018.

2019.

Index

4/2%

Ostvarena proizvodnja

Prodano u TE

Plan proizvodnje

PRODAJA

TE

Industrija

Ostali potrošači

Izvoz

1

2

3

4

5

6

7

8

9

1. Kakanj

1.108.567

1.104.602

1.192.900

1.115.000

0

77.900

0

107,61

2. Zenica*

561.295

415.160

640.000

300.000

144.000

183.200

0

114,02

3. Breza

675.531

625.662

585.300

500.000

2.243

83.057

0

86,64

4.A.L. Bila

144.651

134.034

185.000

126.000

600

59.400

0

127,89

5. Gračanica

290.131

122.472

255.000

60.000

180.000

15.000

0

87,89

6. Kreka

2.017.369

1.835.348

2.433.000

2.040.000

208.000

185.000

0

120,60

7. Đurđevik*

473.021

453.630

571.000

515.000

66.625

19.375

0

120,71

8. Banovići

1.598.523

1.111.327

1.700.000

1.100.000

335.000

135.000

130.000

106,35

9. G Kamengrad

0

0

630.980

300.000

148.580

50.400

132.000

0,00

Ukupno (t)

6.869.088

5.802.235

8.193.180

6.056.000

1.085.048

808.332

262.000

119,28

UGALJ (tona)

Plan 2019. god.

Ostvareno 2018. god.

Odnos 19/18

A. PROIZVODNJA

8.193.180

6.869.088

1,19

- Mrki ugalj

5.505.180

4.561.588

1,21

- Lignit

2.688.000

2.307.500

1,16

B. UVOZ - IZVOZ

-262.000

-101.031

2,59

- Uvoz

0

0

 

- Izvoz

262.000

101.031

2,59

C. POTROŠNJA

7.949.380

6.758.151

1,18

DIREKTNI POTROŠAČI

7.141.048

6.355.970

1,12

- Termoelektrane

6.056.000

5.802.235

1,04

- Industrija

1.085.048

553.735

1,96

OSTALI POTROŠAČI

808.332