Aktio

VLADA KANTONA SARAJEVO

ZAKLJUČAK

Na osnovu člana 26. i 28. stav (4) Zakona o Vladi Kantona Sarajevo ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 36/14 - Novi prečišćeni tekst, 37/14 - Ispravka), Vlada Kantona Sarajevo, na 59. sjednici održanoj 20.02.2020. godine, donijela je sljedeći

ZAKLJUČAK

  • 1.
    Usvaja se Akcioni plan zapošljavanja Kantona Sarajevo za period 2020-2023.
  • 2.
    Zadužuju se odgovorne institucije iz Akcionog plana iz tačke 1. ovog zaključka da aktivno učestvuju u implementaciji navedenog dokumenta.
  • 3.
    Zadužuje se Vijeće za reformu tržišta rada i razvoj ljudskih potencijala na području Kantona Sarajevo da prati implementaciju predmetnog Akcionog plana i daje preporuke u vezi sa politikama i programima zapošljavanja koji se implementiraju na području Kantona Sarajevo.
  • 4.
    Ovaj Zaključak stupa na snagu danom donošenja, a objaviti će se u "Službenim novinama Kantona Sarajevo" sa Akcionim planom zapošljavanja Kantona Sarajevo za period 2020-2023, koji je sastavni dio ovog Zaključka.

Broj 02-04-4183-25/20
20. februara 2020. godine
Sarajevo

Premijer
Edin Forto, s. r.

AKCIONI PLAN
ZAPOŠLJAVANJA KANTONA SARAJEVO

Uvodne napomene

Izvor: Federalni zavod za statistiku - demografska statistika (različite godine)
Kao rezultat navedenih kretanja učešće KS u ukupnom stanovništvu u Federaciji Bosne i Hercegovine (FBiH) povećano je sa 18,61 posto u 2013. na 19,10 posto u 2018. godini.
Slični trendovi mogu se primijetiti i kada se radi o broju djece u osnovnim školama u KS u odnosu na FBiH (tabela ispod).
Tabela 2. Djeca u osnovnim školama (KS vs. FBiH)

Školska godina

FBiH

KS

 

Škole

Upisani

Škole

Upisani

2013/2014

1111

198 840

87

34 817

2014/2015

1109

194 867

87

36 093

2015/2016

1105

191 210

90

36 490

2016/2017

1105

189 019

88

35 982

2017/2018

1088

185 605

89

37 077

Izvor: Federalni zavod za statistiku - demografska statistika (različite godine)
Dok se broj djece u osnovnim školama u periodu 2013.-2018. godina u FBiH smanjio za skoro 7 posto, u istom periodu broj djece u osnovnim školama u KS se povećao za gotovo isto toliko.
Dakle, zaključak je da KS, za razliku od ostataka (F)BiH još uvijek bilježi pozitivne demografske trendove, prije svega kao rezultat značajnih imigracijskih tokova iz ostatka (F)BiH.

1.2. Ključni pokazatelji sa tržišta rada u Kantonu Sarajevo

Indikator

2013.

2014.

2015.

2016.

2017.

2018.

Stanovništvo KS

413.034

414.721

416.433

417.498

418.542

419.414

Stanovništvo FBiH

2.219.131

2.215.997

2.210.994

2.206.231

2.201.193

2.196.233

Učešće KS u FBiH

18,61

18,71

18,83

18,92

19,01

19,10

Rođeni

-

4.566

4.619

4.774

4.856

4.530

Umrli

-

4.215

4.469

4.295

4.400

4.437

Prirodni priraštaj

-

351

150

479

456

93

Migracijski saldo

-

1.485

1.093

474

544

797

Tabela 1. Demografska kretanja: KS vs. FBiH
U kontekstu tržišta rada i zapošljavanja Bosna i Hercegovina (BiH) se u posljednjih nekoliko godina suočava sa izazovom ubrzanog smanjenja broja, posebno radnosposobnog, stanovništva. Navedeno je rezultat dva ključna faktora: opadajuće stope nataliteta i sve izraženijih emigracijskih tokova. U tom kontekstu može se slobodno kazati da BiH dijeli negativne demografske karakteristike razvijenih (negativan prirodni priraštaj) i zemalja u razvoju (negativan migracijski saldo). Međutim, kada se radi o KS, ovo nije slučaj (pogledati tabelu ispod). Prirodni priraštaj u KS, iako opadajući, još uvijek je pozitivan. Isto vrijedi i za migracijski saldo. Migracije prema inostranstvu su negativne, ali su one više nego kompenzirane pozitivnim unutrašnjim migracijama.

1.1. Demografska slika KS

Analizu stanja na tržištu rada u Kantonu Sarajevo započinjemo osvrtom na ključne demografske trendove koji imaju odgovarajuće refleksije na raspoloživost radne snage i zapošljavanje na području KS. Nakon toga su kroz prezentaciju seta indikatora identificirani ključni izazovi na tržištu rada, odnosno kategorije nezaposlenih sa otežanim pristupom tržištu rada u KS. Posebno je analizirana ponuda radne snage na području kantona. Posljednji dio ovog dijela dokumenta elaborira potencijale za rast i novo zapošljavanje na području kantona, kao i ključne izazove sa kojima se KS suočava s tim u vezi.

1. Tržište rada u Kantonu Sarajevo - analiza stanja

Jedan od zaključaka skupa je da se do kraja godine finalizira akcioni plan u dijelu koji se odnosi na izvore sredstava i kvantifikaciju očekivanih rezultata. Sa tim u vezi, najavljena je još jedna runda razgovora sa Ministarstvom privrede KS, Ministarstva za rad, socijalnu politiku, raseljena lica i izbjeglice KS, Ministarstva za obrazovanje, nauku i mlade KS i Službe za zapošljavanje KS. Na ovim sastancima bi se trebale precizirati aktivnosti oko formalizacije akcionog plana, posebno u dijelu koji se odnosi na monitoring i evaluaciju njegove realizacije, a čije ključne odrednice su prezentirane na sastanku vijeća.
Pripremljeni nalazi prezentirani su na drugom sastanku Vijeća za reformu tržišta rada i razvoj ljudskih potencijala KS. Najprije je predstavljena situaciona analiza i ocjena programa podrške novom zapošljavanju u KS. Nakon što su usvojeni ključni zaključci situacione analize, usaglašeni su primarni ciljevi za period 2020.-2023. godina, kao i njihova operacionalizacija kroz ključne prioritete, mjere i aktivnosti. Konačno, prezentiran je i prvi draft akcinog plana zapošljavanja sa definiranim nosiocima aktivnosti, rokovima, očekivanim rezultatima itd. Prijedlozi i sugestije učesnika skupa su inkorporirani u finalnu verziju akcionog plana.
U komunikaciji sa predstavnicima UNDP-a i ministrom rada i socijalne politike održano je više od 20 sastanaka na kojima je predstavljena aktivnost izrade akcionog plana i na kojima su prikupljane ideje i konkretni prijedlozi koji bi se mogli ugraditi u akcioni plan zapošljavanja. Sastanci su pokrili čitav teritorij KS.
Koristeći dostupne statističke podatke vezane za tržište rada, obrazovanje i stanje privrede u KS, pripremljen je prvi draft situacione analize i identificirani su ključni akteri sa kojima će se obaviti razgovori, odnosno, koje bi, obzirom na specifično znanje i iskustvo u oblasti tržišta rada i zapošljavanja, trebalo uključiti u izradu akcionog plana zapošljavanja. Prije svega, misli se na Udruženje poslodavaca KS, udruženja/komore stranih investitora, Privrednu komoru KS, Centar za socijalni rad KS, privatne agencije za posredovanje u zapošljavanju, Turističku zajednicu KS, značajne međunarodne projekte u domenu tržišta rada i zapošljavanja (kao što je Projekat zapošljavanja mladih - YEP, Market Makers), itd. Paralelno sa ovim aktivnostima, a na osnovu prikupljenih godišnjih izvještaja o radu relevantnih institucija, rezultata dostupnih empirijskih istraživanja, obavljenih razgovora sa predstavnicima Službe za zapošljavanje KS i Ministarstva privrede KS4 1, urađena je analiza programa podrške/poticaja zapošljavanju Službe za zapošljavanje KS, kao i analiza programa podrške subjektima male privrede koju realizira Ministarstvo privrede KS.
Aktivnosti na pripremi Akcionog plana realizovane su u periodu septembar - decembar 2019. godine. Najprije su održani inicijalni sastanci sa predstavnicima ministarstava koja participiraju u radu Vijeća za reformu tržišta rada i razvoj ljudskih potencijala u KS (Ministarstvo za rad, socijalnu politiku, rasaljena lica i izbjeglice KS, Ministarstvo privrede KS, Ministarstvo za obrazovanje, nauku i mlade KS) i predstavnicima Javne ustanove Služba za zapošljavanje Kantona Sarajevo. Na ovim sastancima je prezentiran pristup u pripremi dokumenta, osiguran uvid u godišnje izvještaje o radu ovih institucija, interne statističke podatke i sl.
Akcioni plan zapošljavanja (u daljnjem tekstu: APZ) za KS za period 2020.-2023. predstavlja konsolidirani pregled ciljeva i prioriteta politike zapošljavanja koji se trebaju postići provedbom aktivnih programa i mjera na tržištu rada, kao i aktivnosti poduzetih u okviru drugih sektorskih politika i aktuelnih procesa reformi u oblastima unapređenja poslovnog ambijenta i podrške privredi, obrazovanja, politike podrške mladima, socijalne politike, koji su relevantni i imaju utjecaj na politiku zapošljavanja.
- Testiranje i podjela primjera dobre prakse i "know-how" o tome što daje rezultate, a šta ne.
- Jasno definiranje potreba i ciljeva partnerstava, mehanizama koordinacije, praćenja realizacije te ocjene učinaka i izvještavanja;
- Preciziranje uloge i odgovornosti svih aktera na tržištu rada (ministarstva, službe, obrazovne institucije, poslovni sektor, itd.) vezano za osiguranje potrebnih resursa, poboljšanje poslovnog okruženja, razvoj socijalne zaštite, itd.;
- Promocija inovacija, pilotiranje novih mjera usklađenih sa specifičnim zahtjevima pojedinih ciljanih grupa;
- Bolja podrška za određene ciljne grupe (mladi, žene, osobe sa otežanim pristupom tržištu rada);
- Veća efikasnost u planiranju i korištenju raspoloživih resursa;
- Bolje prilagođavanje politika specifičnim okolnostima, potrebama i prilikama u KS;
- Poboljšanje vertikalne i horizontalne komunikacije između kreatora politika;
- Objedinjavanje ključnih aktera i područja politike (obrazovanje, tržište rada, privreda) kako bi se holistički procijenile prepreke u zapošljavanju i otvaranju novih radnih mjesta, generirale nove ideje i postigao konsenzus o primarnim ciljevima i rješenjima za uspostavljanje mehanizama za provedbu akcionog plana;
Izrada Akcionog plana zapošljavanja trebala bi da osigura sljedeće dodane vrijednosti:
Primarni cilj formiranja vijeća je osigurati platformu kroz koju će sve ključne zainteresovane strane zajednički diskutovati i definisati prioritetne mjere i aktivnosti vezano za reformu tržišta rada u KS, tj. da se kroz bolje usklađivanje obrazovanja sa zahtjevima tržišta rada, jačanje funkcije posredovanja i povećanje učinkovitosti aktivnih politika tržišta rada, jačanje privatnog sektora i privlačenje novih investicija smanji nezaposlenosti (poveća zaposlenost) na produčju KS. Na konstituirajućoj sjednici vijeća, kao jedna od ključnih aktivnosti za 2019. godinu utvrđena je izrada Akcionog plana zapošljavanja za područje KS.
U 2019. godini vlasti Kantona Sarajevo 2 su formirale Vijeće za reformu tržišta rada i razvoj ljudskih potencijala za područje kantona 3. Vijeće okuplja ključne aktere na tržištu rada u Kantonu Sarajevo. U rad vijeća uključena su relevantna kantonalna ministarstva 4, kantonalna služba za zapošljavanje, kantonalna privredna komora, regionalna razvojna agencija, itd. Vijećem predsjedava premijer Kantona Sarajevo.
Nakon krize iz 2009. godine i perioda ekonomske stagnacije 2010.-2014. godina, BiH bilježi nešto bolje ekonomske rezultate u posljednje četiri godine (2015.-2018.). Stope rasta realnog BDP-a oko tri posto godišnje reflektirale su se u smanjenju nezaposlenosti 5 za gotovo 10 procentnih poena, tj. sa 28,4 posto u 2014. na 18,4% u 2018. godini (Slika 1 ispod).
Slika 1. str. 6
Iako je u istom periodu zabilježen i rast stope zaposlenosti 6, on je bio dosta niži, sa 30,2 na 34,3 posto (slika 2). Razlika se u principu objašnjava izraženim emigracijskim tokovima u zemlje EU, posebno radnosposobnog stanovništva.
SLIKA 2. str. 7
Kretanja na tržištu rada u KS u skladu su sa istim na nivou (F) BiH. Obzirom da nalazi iz ankete o radnoj snazi nisu raspoloživi na kantonalnom nivou, do navedenih zaključaka dolazimo analizom raspoloživih administrativnih podataka o kretanju broja zaposlenih, nezaposlenih i stopi nezaposlenosti u KS (slika 3).
SLIKA 3. str. 7
Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, broj zaposlenih u KS na kraju 2018. iznosio je 147.848 i za gotovo 20.000 je veći u odnosu na kraj 2014. godine. Treba primijetiti da se dio porasta registrovane zaposlenosti vezuje za izmjenu načina evidentiranja u smislu da se u posljednjih nekoliko godina koriste podaci Poreske uprave FBiH. Broj registrovanih nezaposlenih osoba u istom periodu je sa oko 72.000 smanjen na 62.000. Administrativna stopa nezaposlenosti 7 je sa 36,3 posto smanjena na 29,7 posto. U odnosu na ostatak FBiH, pokazatelji tržišta rada u KS su osjetno bolji. Primjera radi, administrativna stopa nezaposlenosti je za oko trećinu niža u odnosu na FBiH.
Ključne karakteristike nezaposlenih osoba u KS predstavljene su u tabeli ispod. Možemo primijetiti smanjenje broja registriranih nezaposlenih s nižom stručnom spremom (uglavnom kao rezultat izlaska iz kategorije radno sposobnog stanovništva, obzirom da njihov broj u kategoriji zaposlenih nije rastao) i onih sa srednjom stručnom spremom. S druge strane za skoro 50 posto je povećan broj registrovanih nezaposlenih s visokom stručnom spremom. Ovo je prije svega rezultat toga da privreda KS nije bila u stanju apsorbirati osjetan porast broja svršenih diplomanata (uglavnom društvenih smjerova) koji je posebno izražen u periodu od 2009. godine. U periodu od 2011. do 2018. učešće visoko obrazovanih u strukturi nezaposlenih u KS je povećano sa 10,0 na 14,3 posto.
Tabela 3. Karakteristike nezaposlenih osoba u KS

Karakteristika

2011

2013

2015

2017

2018

Niža stručna sprema

22.352

21.644

19.972

18.548

17.465

Srednja stručna sprema

39.354

41.878

42.089

39.001

36.152

Visoka stručna sprema

6.850

9.225

9.454

9.449

8.944

Ukupno

68,556

72,747

71,515

66,998

62.561

% niža

32,6

29,8

27,9

27,7

27,9

% srednja

57,4

57,6

58,9

58,2

57,8

% visoka

10,0

12,7

13,2

14,1

14,3

Prvi put traže posao

27.755

27.796

26.704

23.748

21.118

Žene

41.562

43.652