Općina Ilijaš - Općinsko vijeće
Odluka o provođenju Regulacionog plana "Srebrenički arboretum"
BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE KANTON SARAJEVO NAČELNIK OPĆINE ILIJAŠ ODLUKA O PROVOĐENJU REGULACIONOG PLANA "SREBRENIČKI ARBORETUM" Nosilac pripreme Plana: Načelnik Općine llijaš Nosilac izrade Plana: Zavod za planiranje razvoja Kantona Sarajevo Ilijaš, septembar 2020. godine Na osnovu člana 21. stav 4. i člana 25 stav 8. Zakona o prostornom uređenju Sarajevo ("Službene novine Kantona Sarajevo", br. 24/17 i 1/18), te odredbama člana 23. i člana 55. Statuta Općine llijaš ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 20/09), Općinsko vijeće llijaš, na sjednici održanoj dana 29.09.2020. godine, donijelo je
ODLUKU
O PROVOĐENJU REGULACIONOG PLANA "SREBRENIČKI ARBORETUM"
Član 1.
Ovom Odlukom utvrđuju se uslovi korištenja, izgradnje, uređenja i zaštite prostora i način provođenja Regulacionog plana "Srebrenički arboretum" (u daljem tekstu: Plan), a naročito granice prostorne cjeline, namjenu površina, način uređenja građevinskog zemljišta, urbanističko-tehnički uslovi za izgradnju i uređenje prostora u području obuhvaćenom granicom Plana.
Granica prostorne cjeline
Član 2.
Granica obuhvata polazi od četveromeđe parcela k.č. 3057/2, 3053/1, 3053/19 i 3057/4, potom produžava na sjever, te sjeveroistok idući međom parcele k.č. 3053/1 (obuhvata je) i dolazi u tačku br.1 koja se nalazi na međi između parcela k.č. 360/1 i 3053/1, a ima koordinate y=6522408, x=4868301, potom skreće na jug idući preko parcele k.č. 3053/1 (koordinate prelomnih tačaka: br. 2 y=6522404, 4868279; br. 3 y=6522403, x=4868271; br. 4 y=6522404, x=4868261; br. 5 y=6522410, x=4868247; br. 6 y=6522412, x=4868238; br. 7 y=6522411, x=4868229; br. 8 y=6522408, x=4868210; br. 9 y=6522410, x=4868207; br. 10 y=6522413, x=4868204; br. 11 y=6522417, x=4868203; br. 12 y=6522419, x=4868193; br. 13 y=6522412, x=4868192; br. 14 y=6522406, x=4868188; br. 15 y=6522404, x=4868180; br. 16 y=6522405, x=4868174) i dolazi na zapadni rub parcele k.č. 3083. Granica obuhvata nastavlja u istom pravcu idući međom parcele k.č. 3053/1 (obuhvata je) i dolazi u četveromeđu parcela k.č. 3053/1, 3077, 3076 i 3074, presjeca parcelu k.č. 3053/1 ( koordinate prelomnih tačaka: br.17 y=6522315, x=4868020; br.18 y=6522288, x=4868012; br.19 y=6522289, x=4867993) te dolazi u tačku br.20 koja se nalazi na međi između parcela k.č. 3053/1 i 3074, a ima koordinate y=6522303, x=4867990, zatim nastavlja na jugozapad idući međom parcele k.č. 3053/1 (obuhvata je ) i dolazi do mjesta odakle je opis granice i počeo.
Sve gore navedene parcele se nalaze u K.O. Podgora I, Općina llijaš.
Površina obuhvata iznosi P=5,98 ha.
Način izgradnje u granicama Plana
Član 3.
Izgradnja građevina i uređenje prostora na području iz člana 2. vršiće se na osnovu ovog Plana.
Namjena površina
Član 4.
U sklopu obuhvata ovog Plana definisane su zone sa sljedećim namjenama:
zona parka 5,36 ha
saobraćajne površine 0,62 ha
Član 5.
Zona parka predstavlja funkcionalnu cjelinu koja se u oblikovnom smislu sastoji od sljedećih površina:
ulazni punkt,
memorijalni prostor parka,
arboretum,
pejsažno oblikovane površine.
Uređenje građevinskog zemljišta
Član 6.
Uređenje građevinskog zemljišta se mora izvesti u obimu i na način kako je to predviđeno Planom.
Izgradnja građevina ne može započeti bez prethodnog minimalnog uređenja građevinskog zemljišta, što podrazumijeva: obezbjeđenje saobraćajnog pristupa parceli, priključenje na vodovodnu, kanalizacionu i elektroenergetsku mrežu te potrebnih radova na stabilizaciji terena.
Privremeno korištenje građevinskog zemljišta koje nije privedeno krajnjoj namjeni se ne može odobriti.
Urbanističko-tehnički uslovi za izgradnju građevina i uređenje prostora
Član 7.
Građevinske parcele utvrđene su regulacionim linijama koje su definisane u grafičkom dijelu Plana (faza Urbanizam) i Separatu Analitička obrada građevinskih parcela;
Građevinska linija utvrđuje najistureniju liniju građevine i ujedno određuje liniju iskolčenja. Unutar građevinske linije definisaće se tlocrt građevine;
Za objekat vidikovca naznačene su posebno maksimalna građevinska linija zatvorenog dijela građevine i maksimalna građevinska linija platforme koja je u funkciji vidikovca;
Iz opravdanih razloga, a u cilju kvalitetnijeg arhitektonskog oblikovanja može se dozvoliti manje odstupanje od Planom datog međusobnog odnosa građevinskih linija zatvorenog i otvorenog dijela građevine;
Arhitektonsko oblikovanje građevine mora biti usklađeno sa ambijentom u kome se nalazi, odnosno ista ne smije da dominira, nego da se što bolje uklopi u pejsažno oblikovanu površinu u kojoj se nalazi. Kod projektovanja građevine pejsažno uređena površina treba da bude sastavni dio projekta;
Ne može se dozvoliti zatvaranje (ustakljivanje i sl.) platforme vidikovca;
Projektom treba obezbijediti i direktan pristup na platformu vidikovca neovisno o ulazu u građevinu;
Nivelacione kote prizemlja planirane građevine u odnosu na pristupnu saobraćajnicu utvrdit će se na osnovu nivelacionih kota saobraćajnica datih u Planu;
Nivelaciona kota prizemlja građevine mora se izvesti najmanje 15.0 cm više od kote pješačkog prilaza uz građevinu;
Priključke na saobraćajnice i mreže ostale infrastrukture treba u svakom konkretnom slučaju projektovati u skladu sa Planom (važećim tehničkim normativima) na osnovu faza infrastrukture koje su sastavni dio Plana;
Unutar područja obuhvaćenog granicom Plana ne može se vršiti postavljanje zračnih vodova infrastrukture.
Član 8.
Izgradnja i uređenje parka vršiće se u skladu sa prethodno izrađenim Idejnim projektom zone parka u cjelini, kao jedinstvene biološke i prostorno funkcionalne cjeline. Na osnovu Idejnog projekta potrebno je izraditi odgovarajuću detaljnu tehničku dokumentaciju za izgradnju i uređenje svake pojedine površine parka definisane Planom.
Za memorijalni prostor parka, preporučuje se raspisivanje javnog konkursa za izradu idejnog rješenja spomen obilježja ili idejnog rješenja memorijalnog prostora parka u cjelini.
Tehnička dokumentacija mora obezbijediti mogućnost fazne realizacije, u skladu sa interesom i materijalnim mogućnostima Općine llijaš, odnosno upravitelja prostora.
Član 9.
Tehnička dokumentacija za izgradnju i uređenje parka mora biti urađena i verifikovana od strane stručnog i odgovornog lica/firme za projektovanje zelenih površina.
Sadni materijal odabranih vrsta, prvenstveno dendroflore, ali i ostalih elemenata biološke komponente (perene, sezonsko cvijeće i trava) moraju biti
visokog kvaliteta uz obavezan certifikat, te osim parametrima: uzrastom, razvijenošću debla, krošnje i korijenovog sistema moraju odgovarati mikrostanišnim uslovima sa mogućnošću njege u prvim godinama nakon sadnje.
Potrebno je da tehnička dokumentacija za izgradnju i uređenje parka sadrži i mjere njege, zaštite i održavanja te je potrebno predvidjeti automatski sistem navodnjavanja i odvodnje, posebno za površinu arboretuma.
Neophodno je obezbijediti nadzor prilikom izvođenja svih arhitektonskih, građevinskih, hortikulturnih i drugih radova, kao i tehnički pregled svih izvedenih radova na realizaciji parka.
Urbana oprema, postavljanje objekata privremenog karaktera, upravljanje otpadom
Član 10.
Dizajn i materijalizacija sistema urbanog mobilijara (uključujući rasvjetne sisteme, podne površine i podnu opremu itd.) i vizuelnih komunikacija, odrediće se kroz izradu tehničke dokumentacije iz člana 8. ove Odluke.
Potrebno je da dizajn i materijalizacija urbanog mobilijara i vizuelnih komunikacija budu jedinstveni za cjelokupno područje obuhvaćeno granicom Plana.
Član 11.
Zbog kontrole ulaza, dozvoljeno je postavljenje ograde oko parkovske površine. Ograda mora biti napravljena od prirodnih materijala i, po mogućnosti, u kombinaciji sa živom ogradom.
Ne dozvoljava se ograđivanje pojedinih prostora u okviru parka.
Član 12.
Izgradnja i postavljanje objekata privremenog karaktera može se odobriti samo za objekte u funkciji gradilišta unutar obuhvata ovog Plana, koji se moraju ukloniti nakon završetka radova.
Može se dozvoliti postavljanje privremenih zaštitnih elemenata od sunca i kiše, koji će se nakon upotrebe ukloniti.
Ne dozvoljava se podizanje reklamnih tijela koji narušavaju vizure i zaklanjaju formirani pejsažno uređen prostor.
Član 13.
Posude za otpatke, koje su sastavni dio urbanog mobilijara, dizajnirati na način da se može vršiti odvajanje otpada (papir, staklo, plastika).
Kroz izradu tehničke dokumentacije za izgradnju i uređenje parka potrebno je odrediti ogovarajuću lokaciju za zeleni otok, koji u pogledu kapaciteta i oblikovanja mora biti primjeren lokalitetu na kome se nalazi.
Ostali uslovi
Član 14.
Nivelete pješačkih saobraćajnica, kao i prilazi i ulazi u građevine i park moraju biti isprojektovane i izvedene prema Uredbi o urbanističko-tehničkim uvjetima, prostornim standardima i normativima za otklanjanje i sprječavanje stvaranja arhitektonsko-urbanističkih barijera za kretanje invalidnih lica koja koriste tehnička i ortopedska pomagala ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 5/00).
Član 15.
Pri izdavanju dozvole za građenje arhitektonskih građevina potrebno je pribaviti inženjerskogeološki i geotehnički nalaz i uslove temeljenja od stručnih institucija, a statički proračun mora se dimenzionirati za potrebe najmanje 8° MCS.
Tehnička dokumentacija za realizaciju građevina i uređenje parka mora biti u saglasnosti sa preporukama vezanim za konstruktivne elemente same građevine i neophodnih radova na okolnom terenu, odnosno terenu parkovske površine na osnovu detaljnog inženjerskogeološkog i geotehničkog izvještaja, koji treba biti urađen od strane ovlaštene firme.
Obim i kvalitet izvedenih radova vezanih za geoinženjerske uslove moraju biti verifikovani u okviru tehničkog prijema, a upotrebna dozvola se ne može izdati ukoliko predviđeni radovi nisu obimom i kvalitetom zadovoljavajući.
Član 16.
Uslovi za sklanjanje stanovništva i materijalnih dobara moraju biti obezbjeđeni u skladu sa odredbama Zakona o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća ("Službene novine Federacije BiH", broj 39/03) i odredbama Uredbe o mjerilima, kriterijima i načinu izgradnje skloništa i tehničkim normativima za kontrolu ispravnosti skloništa ("Službene novine Federacije BiH", broj 21/05).
Član 17.
Ova Odluka stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Kantona Sarajevo".
Broj 01/1-02-2011-7b/20
29. septembra 2020. godine
Ilijaš
Predsjedavajuća
Općinskog vijeća
Alma Omerović, s. r.
ZAVOD ZA PLANIRANJE RAZVOJA KANTONA SARAJEVO
REGULACIONI PLAN
"SREBRENIČKI ARBORETUM" (skraćeni tekst)
Analiza postojećeg stanja rađena je na osnovu obilaska terena i Elaborata o inžinjerskogeološkim i geomehaničkim osobinama terena ("GEOTEHNOS" d.o.o. Sarajevo, 2019. godine).
3.1. Prirodni uslovi
Geološke, geomorfološke i hidrološke karakteristike terena
Geološka građa terena u okviru područja obuhvaćenog granicom Plana je relativno jednostavna, obzirom da se na istražnom prostoru nalaze samo neogene tvorevine predstavljene klastičnom laporovito-pjeskovito-glinovitom i karbonarnom serijom srednjeg miocena te kvartarnim pokrivačem. U građi ovog kompleksa učestvuju sivi i smeđi pločasti lapori, žutosmeđi i smeđi tankoslojeviti pješčari i tvrde gline, te podređeno krečnjaci i konglomerati sa glinovitim vezivom u izmjeni. Debljina eluvijalno-deluvijalnog pokrivača (uzimajući u obzir i humus) iznosi 2,00 - 5,80 m.
U širem geomorfološkom pogledu, prostor obuhvaćen granicom Plana nalazi se na dijelu duge i blago zatalasane Karašničke padine sa sjeverozapadnom ekspozicijom. Prema genetskim tipovima radi se o padinskom eroziono-denudacionom reljefu. Padina je često neujednačenog pravolinijskog pada, djelimično strmog, stepenastog ili konkavnog oblika. Nagibi terena izmjereni na situaciji i profilima izraženi u % su: uslovno stabilni tereni (UST): 19,3 - 34,4 % i nestabilni tereni (NT): 24,9 - 48,7%.
Konstatovana je samo jedna vodna pojava i to tzv. Boškova voda, odnosno individualno kaptirani izvor izdašnosti Q<1,0 l/s iz kojega je još u predratnom periodu odvođena pitka voda do zaseoka Jasike.
Seizmičnost terena
Na širem prostoru oko Sarajeva postoji više seizmotektonskih blokova sa specifičnim mehanizmom i karakterom kretanja. Osnovni stepen seizmičnosti za istraživani prostor je 7º MCS.
Stabilnost terena
Na području obuhvaćenog granicom Plana izdvojene su sljedeće kategorije stabilnosti:
- uslovno stabilni tereni i
- nestabilni tereni.
Uslovno stabilni tereni (UST) zastupljeni su u većem dijelu predmetnog područja.
U okviru nestabilnog terena (NT) registrovana su tri klizišta (K1, K2, K3) koja se nalaze u sjeverozapadnom i zapadnom dijelu predmetnog područja, i njihova površina iznosi 1,4 ha. Nagib terena klizišta je sljedeći: K1 (30,5 - 34,4 %), K2 (32,5 - 48,7 %), i K3 (24,9 -36,4%).
Klimatske karakteristike područja
Ovaj prostor spada u prvu i drugu klimatsku kategoriju što znači da ima manje povoljnu do tolerantnu klimu. Osnovni mikroklimatski parametri su:
Srednja godišnja temperatura 9,1°C
Srednja godišnja maksimalna temperatura 15,1°C
Srednja godišnja minimalna temperatura zraka 3,6°C
Apsolutna maksimalna temperatura 39,2°C
Apsolutna minimalna temperatura -30,2°C
Period vegetacije (t5°C) 247 dan
Prosječni datum početka vegetacionog perioda 20. mart
3. POSTOJEĆE STANJE
Regulacionim planom zadržano je opredjeljenje dato planom višeg reda.
- građevinsko zemljište.
Prostornim planom Kantona Sarajevo za period od 2003. do 2023. godine ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 26/06 i 22/17), za područje planiranja utvrđena je namjena:
2. ODNOS PREMA PLANU VIŠEG REDA
Površina obuhvaćena granicom Plana iznosi 5,98 ha.
sa sjeverozapada uskim pojasom završetka padine.
sa juga zemljanim putem na vrhu brda Karašnica,
sa jugoistoka, jugozapada i zapada, padinama brda Karašnica,
sa istoka Ulicom Karašnica,
Područje obuhvaćeno granicom Plana ograničeno je:
Brdo Karašnica nalazi se istočno u odnosu na centralni dio Općine Ilijaš.
Prostor obuhvaćen granicom Plana nalazi se na padinama brda Karašnica, u okviru nadmorskih visina od 507,50 do 556 m.n.m.
1. POLOŽAJ I POVRŠINA
U toku izrade Plana konstatovano je da prostor javne pejzažno oblikovane površine mora biti jedinstvena prostorno funkcionalna cjelina, te je u skladu s tim izvršena izmjena granice obuhvata Plana, pri čemu je iz obuhvata Plana isključen dio parcele na sjeveroistoku (na kome su izgrađena dva individualna stambena objekta) i dio parcele sa istočne strane Ulice Karašnica (obzirom da je isti male površine i ne može se funkcionalno povezati sa ostatkom obuhvata Plana). Pored toga, manja izmjena granice je izvršena i na jugozapadu uz Ulicu Karašnica, takođe uvjetovana položajem izgrađenog individualnog stambenog objekta.
Područje obuhvaćeno granicom Plana definisano članom 2. Odluke o pristupanju izradi Plana ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 29/18), predstavljalo je jednu katastarsku parcelu k.č. br. 3053/1 KO Podgora, površine 6,49 ha, u vlasništvi KJP za gospodarenje državnim šumama "Sarajevo-Šume" d.o.o. Sarajevo.
na lokalitetu Karašnica na kome je započeta izgradnja spomenika Cvijet Srebrenice, obezbijedi planska osnova za uređenje prostora kao javne pejzažno oblikovane površine, primjereno poruci i sjećanju na genocid koji se dogodio u Srebrenici 11.7.1995. godine.
Cilj izrade Plana je da se:
Odluku o pristupanju izradi Regulacionog plana "Srebrenički arboretum" (u daljem tekstu: Plan) donijelo je Općinsko vijeće Ilijaš, na sjednici održanoj 28.06.2018. godine ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 29/18).
UVOD
Sarajevo, juli 2020. godine
Hamdija Efendić, dipl.ing.građ.
Direktor
Prosječni datum završetka vegetacionog perioda 15. novembar
Prosječni datum prvog mraza 15.X
Prosječni datum posljednjeg mraza 25.IV
Srednji datum prvog dana sa snježnim pokrivačem 26.XI
Srednji datum posljednjeg dana sa snježnim pokrivačem 01.IV
Prosječna dužina vegetacionog perioda 216 dana
Prosječni godišnji broj dana sa padavinama 152 dana
Srednja godišnja vrijednost relativne vlažnosti zraka 77
Srednja godišnja količina padavina 965 l/m²
Dominanti pravac vjetra je iz sjevernog kvadranta 8,4%
3.2. Stvoreni uslovi
Kroz područje obuhvaćeno granicom Plana prolazi Ulica Karašnica na dva mjesta. U svom usponu iz centra Ilijaša prema brdu Karašnica, ista tangira područje obuhvaćeno granicom Plana sa istoka, dok se sa jugozapada spušta prema regionalnom putu, odnosno Starom Ilijašu, pri čemu prostor obuhvaćen granicom Plana dijeli na dva dijela.
Prvi, centralni dio obuhvata Plana omeđen saobraćajnicom sa istoka i jugozapada, sa sjeveroistoka padinama brda Karašnica na kojima je uz samu granicu obuhvata Plana izgrađeno nekoliko objekata individualnog stanovanja. Sa sjeverozapadne strane je uzak pojas ostatka padine (na kome je predviđen niz individulanih stambenih objekata) koja završava saobraćajnicom, isti pripada prostornom obuhvatu Regulacionog plana "Alića gaj". Sa zapada obuhvat graniči sa nastavkom padine brda Karašnica.
Na sjeveroistočnoj padini brda izgrađen je spomenik Cvijet Srebrenice (od betona, završno obrađen bijelom bojom, radijusa 15 metara), u čijem se podnožju nalazi spomen ploča.
Od strane KJP "Sarajevo-šume" d.o.o. Sarajevo, na osnovu projekta "Ambijentalno uređenje Karašnice", urađeno je čišćenje dijela lokacije (cca 4,4 ha), koje je oslobođeno od vegetacije, a u svrhu realizacije određenih sadržaja i formiranja pristupa, dok se na preostalom dijelu zemljišta nalazi šikara, odnosno izdanci običnog graba, hrasta kitnjaka te razvijeni sprat grmlja ruže, gloga, kozokrvine i dr.
Postavljena je rasvjeta, jarbol sa zastavom, neposredno iznad spomenika Cvijeta Srebrenice napravljen je vidikovac od drvene konstrukcije i u podnožju padine tri natkrivene jedinice za sjedenje sa klupama i stolom, takođe izrađene od drveta.
Neposredno uz Ulicu Karašnica na jugozapadu nalaze se formirane grupe sadnice voćaka i drugih vrsta, a koje, prilikom snimanja geodetske podloge, nisu evidentirane.
Na dvije lokacije je izvršena i sadnja nekoliko vrsta drveća (bukva, hrast, breza, hrast, bagrem, bijeli bor, smrča, jela itd.) u redove, svaki red ima 11 stabala, što je asocijacija na datum 11. juli 1995. godine.
Ovaj lokalitet je djelimično ograđen ogradom izrađenom od drveta. Prilikom obilaska terena konstatovano je da se segmenti ove ograde uklanjaju od strane lokalnog stanovništva.
Zbog izgradnje objekata iznad područja obuhvaćenog granicom Plana, narušen je izgled prirodne padine, pristupima koje su improvizovali stanovnici za prilaz svojim objektima.
4. PLANIRNA NAMJENA POVRŠINA
U granici Plana definisane su zone sa sljedećim namjenama:
- zona parka 5,36 ha
- saobraćajne površine 0,62 ha
5. KONCEPT PROSTORNE ORGANIZACIJE
Područje obuhvaćeno granicom Plana je zbog svog položaja, konfiguracije terena te stihijski izgrađenih objekata individualnog stanovanja, koji su svojim položajem i pristupnim putevima narušili izgled prirodne padine na koju je fokus pogleda iz velikog dijela općine Ilijaš - čime se i rukovodilo kod planiranja spomenika Cvijet Srebrenice na brdu Karašnica - veoma kompleksan prostor za planiranje predviđenih sadržaja.
Osnovne postavke Koncepta prostorne organizacije zasnovane su na položaju predmetnog područja u odnosu na centralni dio općine Ilijaš kroz dva segmenta:
- vizure koje se pružaju prema području obuhvaćenom granicom Plana,
- vizure koje se pružaju sa područja obuhvaćenog granicom Plana.
Iako Plan nosi naziv "Srebrenički arboretum", ovdje je bitno naglasiti da se ne radi o klasičnom objektu arboretuma, koji ima naučno-nastavno-istraživački karakter sa potrebnim pratećim sadržajima kao što su herbarij, sjemenarij, klijališta i sl., te zahtijeva poseban pristup u planiranju sadržaja i režima održavanja.
Područje obuhvaćeno granicom Plana predstavlja javnu zelenu površinu kategorije park, koji tematski i simbolički predstavlja prostor posvećen sjećanju na genocid koji se dogodio u Srebrenici 11.7.1995. godine.
Veći, centralni, prostor omeđen sa dvije strane saobraćajnicom, predstavlja prostor na kome su planirane sve glavne funkcije parka i predstavlja jednu cjelinu.
Glavni ulaz u park formiran je iz Ulice Karašnica, dijelu koji vodi iz centra Ilijaša. Zbog ograničenih prostornih mogućnosti, uvjetovanih konfiguracijom terena, uz samu saobraćajnicu, odnosno glavni ulaz, formiran je parking prostor sa 20 parking mjesta. Sa ovog mjesta planiran je kolski pristup do objekta vidikovca, a isti je ujedno i pristupni put za objekat koji je izgrađen izvan granice obuhvata Plana. Uz kolski pristup formiran je parking prostor sa 5 parking mjesta.
Nacrtom Plana, Zavod za planiranje razvoja Kantona Sarajevo je dao saobraćajno rješenje kojim je bio obezbijeđen kolski pristup za dva izgrađena stambena objekta i objekat vidikovca.
U drugom, manjem, dijelu područja obuhvaćenog granicom Plana, na sjeverozapadu, koje je Ulicom Karašnica odvojeno od centralnog dijela parcele, nalazi se novoosnovana kultura bijelog bora, uz pojedinačno prisustvo lišćara, kao što su grab, bukva, lijeska, hrast itd. Ovo područje je ograničeno sa juga stazom na vrhu brda Karašnica, dok je sa sjeverozapada nastavak Karašničke padine.
3.2.1. Opremljenost infrastrukturom
Kako je naprijed navedeno, kroz područje obuhvaćeno granicom Plana prolazi lokalna saobraćajnica Ulica Karašnica, te je prostor obuhvaćen granicom Plana iz dva pravca povezan sa ostatkom općine Ilijaš.
Kroz sjeverni dio područja obuhvaćenog granicom Plana položen je glavni vodovodni gravitacioni cjevovod za Ilijaš ϕ100 mm.
- memorijalni prostor parka 0,51 ha
- arboretum 1,89 ha
- pejsažno oblikovane površine 2,92 ha
5.1.1. Ulazni punkt
Glavni ulaz u park je planirane na mjestu postojećeg ulaza za već izvedene sadržaje.
Formiran je ulazni punkt, koji se sastoji od prostora za okupljanje, opremljenog urbanim mobilijarom i vizuelnim komunikacijama informativnog karaktera (info pano sa kartom parka i sl.) Obzirom da je ovo glavni ulaz u park, potrebno je predvidjeti oblikovanje prostora koje će naglasiti njegov značaj. Kako se već sa prostora ulaznog punkta pružaju panoramske vizure, potrebno je predvidjeti mogućnost formiranja prostora sa desne strane za vidikovac (postavljanje teleskopa ili samo prostor za zadržavanje).
Zbog konfiguracije terena, iz samog ulaznog punkta, sa lijeve strane, počinje pješačka staza do objekta vidikovca.
5.1.2. Memorijalni prostor parka
Stazom koja vodi od ulaznog punkta pristupa se na plato koji je orijentiran prema padini na kojoj je izgrađen spomenik Cvijet Srebrenice, u čijem se podnožju nalazi i spomen ploča. U sklopu platoa planirana je izgradnja spomen obilježja, koje će zamijeniti postojeću spomen ploču, forme i izraza koji će biti komplementaran Cvijetu Srebrenice. S druge strane plato se nastavlja u travnjak prema dolini na amfiteatralno formiran prostor koji će osim sjedenja i zadržavanja zbog vizura na dolinu, u svom centralnom dijelu imati funkciju gledališta orjentiranog na otvorenu pozornicu. Maksimalni kapacitet amfiteatra je 450 osoba.
Za materijalizaciju popločanja platoa predvidjeti najkvalitetnije materijale sa aspekta tehničkih, mehaničkih i estetskih karakteristika koje treba da doprinesu memorijalnom karakteru ove zone.
Od hortikulturnih elemenata, predviđa se samo sadnja trave, odnosno formiranje najkvalitetnijeg travnjaka, kako bi svi ostali memorijalni elementi došli do punog izražaja. Amfiteatar može biti izveden u kombinaciji sa travom kako bi se što bolje uklopio u prirodno okruženje.
Osim okupljanja memorijalnog karaktera, ovo će biti mjesto održavnja raznih manifestacija komplementarnih konceptu parka, te različitih edukativnih i kulturnih programa od značaja za Općinu Ilijaš i Kanton Sarajevo.
Medutim, primjedba vlasnika k.č. 3082/2 KO Podgora, da se kolski pristup pomjeri i planira u skladu sa zatečenim stanjem na terenu, podržana je od Nosioca pripreme Plana, te je ista integrisana u urbanističko-arhitektonsko rješenje Plana.
Planiran je i drugi kolski pristup, na inicijativu Nosioca pripreme Plana, a u svrhu formiranja parking prostora sa 12 parking mjesta, iz Ulice Karašnica sa jugozapadne strane.
Potrebno je naglasiti da su navedene izmjene u saobraćajnim pristupima u velikoj mjeri narušile koncept prostorne organizacije, te direktno uticale na kvalitet predloženog urbanističko-arhitektonskog rješenja.
Manja površina sa jugozapadne strane Ulice Karašnica, zbog fizičke odvojenosti, može funkcionisati neovisno o centralnom dijelu parka.
U oblikovnom smislu, park čine sljedeće površine, međusobno povezane u jednu funkcionalnu cjelinu:
- ulazni punkt 0,04 ha
Zahvaljujući različitom nagibu terena, interne staze u okviru pojedinačnih segmenata arboteruma se mogu riješiti na nekoliko načina ili se čak može primjeniti 11 različitih načina čime bi se doprinjelo većoj dinamičnosti parka. Tako bi se na dijelovima sa većim nagibima terena formirala konzolna proširenja centralnog prostora, odnosno formirale staze na određenoj potkonstrukciji.
Moguća su dva načina prezentacije vrsta u arboretumu koji će se precizirati kroz izradu detaljne projektne dokumentacije:
Vidikovac
Centralno iznad parka, planiran je objekat u kome će biti objedinjene funkcije: informacija, uprave, polivalentnog prostora primjernog za susrete, izložbe, edukaciju, ugostiteljstvo itd., u prizemlju, sa vanjskom konstrukcijom vidikovca. U suterenu objekta planirani su prostori za održavanje parka, (ostava sadnog materijala, alata itd.), kao i ostali neophodni servisni sadržaji.
Planom je data maksimalna građevinska linija objekta, kao i građevinska linija terase, odnosno platforme koja će biti u funkciji vidikovca, a koja je sastavni dio arhitektonskog sklopa.
U slučaju opravdanih razloga koji se odnose na kvalitetnije arhitektonsko oblikovanje može se dozvoliti manje odstupanje od Planom datog odnosa građevinskih linija objekta i platforme vidikovca. Projektom treba obezbijediti i direktan pristup na platformu vidikovca neovisno o ulazu u objekat.
Arhitektonsko oblikovanje ovog arhitektonskog sklopa treba da bude čistih linija i usklađeno sa ambijentom u kome se nalazi, odnosno objekat ne smije da dominira nego da se što bolje uklopi u pejsažno oblikovanu površinu u kojoj se nalazi.
Naročitu pažnju posvetiti uređenju parka u zonama klizišta koja su označena na grafičkim prilozima Plana, gdje je pored sadnje vrsta koje pozitivno utiču na stabilizaciju terena, neophodno provesti i neophodne tehničke mjere stabilizacije terena date kroz Elaborat o inžinjersko-geološkim i geomehaničkim osobinama terena, koji je sastavni dio Plana.
5.2.5. Sistem urbanog mobilijara i vizuelnih komunikacija
Sve naprijed pomenute površine koje zajedno čine jedinstvenu funkcionalnu cjelinu, povezane su pješačkim stazama, koje osim komunikacije odgovarajućim oblikovanjem mogu biti i u funkciji površine za sjedenje, okupljanje, odmorišta, vidikovca i sl. Glavne popločane staze mogu biti povezane poprečnim stazama, stepenicama izvedenim u terenu kao prirodni amfitetar. Cjelokupna površina parka je opremljena sistemom urbanog mobiljara i vizuelnih komunikacija.
Sistem urbanog mobilijara (uključujući rasvjetna tijela, podne površine i podnu oprema itd.) i vizuelnih komunikacija (informacioni panoi, signalizacija ulaza u park itd.) odrediće se kroz izradu Glavnih projekata za izgradnju parka.
Isti mora pratiti osnovnu ideju parka, odnosno biti jednostavnog, minimalističkog dizajna i materijalizacije te biti jedinstven za cijeli obuhvat Plana.
6. INFRASTRUKTURA
Idejna rješenja saobraćajne, komunalne, elektroenergetske i telekomunikacione infrastrukture biće data u vidu pojedinačnih separata koji su sastavni dio Plana.
Upravljanje otpadom
U sklopu izrade tehničke dokumentacije za uređenje parka potrebno je odrediti lokaciju za zeleni otok, koji u pogledu kapaciteta i oblikovanja mora biti primjeren lokalitetu na kome se nalazi.
7. URBANISTIČKO-TEHNIČKI POKAZATELJI
Definisanjem prostora u granici Plana dobiveni su sljedeći urbanističko-tehnički pokazatelji:
Ukupna površina obuhvata 5,98 ha
Ukupna tlocrtna površina objekata sa platformom vidikovca (225 m² + 198 m²) 423 m²
Ukupna bruto građevinska površina 592 m²
Procenat izgrađenosti (Pi) 0,7 %
Koeficijent izgrađenosti (Ki) 0.009
Ukupna površina parka 5,36 ha
ulazni punkt 0,04 ha
memorijalni dio parka 0,51 ha
arboretum 1,89 ha
pejsažno oblikovane površine 2,92 ha
Ukupna površina saobraćajnih površina 0,62 ha
Ukupan broj parking mjesta 37
- sadni materijal u "cvjetovima arboretuma" se raspoređuje po osnovu sistematskih jedinica, ili
- zbirka različitih alohtonih vrsta (egzota) koje su rijetke na našem području.
Ovakva kombinacija vrsta koje imaju različite fenološke pojave (cvijetanje, listanje, plodonošenje, te smjenu kolorita po godišnjim dobima) i morfološke iskaze (visina, oblik krošnje, oblik i boja kore i sl.), će doprinijeti raznolikosti i atraktivnosti cijelog prostora tokom čitave godine.
Ukoliko se raspored vrši na osnovu sistematskih jedinica, u svakom krugu treba da se nalazi po jedan rod, npr. javorovi (Acer), hrastovi (Quercus), bukve (Fagus), grabovi (Carpinus), Prunus (ukrasne trešnje), Malus (ukrasne jabuke), Salix (vrbe), Fraxinus (jasenovi), Pinus (borovi), Picea (smrča), Abies (jele), predstavljen sa 7 stabala različitih vrsta, formi, varijeteta, kultivara i sl.
U slučaju sadnje egzota, iste grupisati prema manje-više srodnim zahtjevima za uspješan i dugovječan rast (tlo-pedološki supstrat, voda, sunce, svijetlost itd.).
Za područje arboretuma treba uraditi poseban projekat od strane stručnih institucija/lica iz ove oblasti, koji će obuhvatiti način formiranja Planom predviđenih oblika segmenata arboretuma, dinamiku sadnje i režim održavanja i zaštite.
5.2.3. Arboretum
Na memorijalni prostor parka naslanja se arboretum koji je u oblikovnom smislu kontinuiranom rubnom stazom elipsastog oblika odvojen od ostatka parka, te posjetioca koji u kontinuitetu prođe istu vraća na mjesto trga odakle je arboretum i počeo ili ga sa određenih tačaka vodi u ostatak parka.
Arboretum se sastoji od "cvjetova arboretuma", međusobno povezanih stazama, a između kojih se nalazi reprezentativno uređen travnjak, sa pojedinačnim stablima ili manjim grupacijama.
Sa memorijalnog trga vode staze na čijim je putanjama u određenim razmacima formirano 11 "cvjetova arboretuma", od kojih je svaki sastavljen od 7 sadnica različitog dendromaterijala koje svojim rasporedom sadnje oblikuju kružnu formu.
Simbol "kruga" asocijacija je na Cvijet Srebrenice, a broj od 11 krugova sa po 7 vrsta u svakom krugu simbolizira datum 11. juli 1995. godine, dan kada se dogodio genocid u Srebrenici.
Unutar svakog kruga kao segmenta arboretuma planirano je proširenje u osovini staze kružnog oblika, opremljenog urbanim mobijarom i elementima vizuelnih komunikacija (informacioni panoi sa podacima o biljkama, panoi za prezentacije i sl.).
Od ovog centralnog mjesta zaustavljanja/okupljanja, formiraće se interne staze oko kojih je planirana sadnja dendromaterijala.
U dijelu parka jugozapadno od Ulice Karašnica, se prema potrebama i prostornim mogućnostima mogu organizovati sadržaji za miran odmor, relaksaciju, odnosno oni sadržaji koji se mogu odvijati na dobro formiranom i održavanom travnjaku, a koji ne smiju narušiti memorijalnu funkciju parka.
Arboretum će predstavljati vrijednu zbirku različitog dendromaterijala sa 77 različitih vrsta, što će itekako biti značajno sa aspekta edukacije kroz organizovanje niza programskih aktivnosti (radionica i sl.), ne samo za učenike i studenate, nego i za sve ostale posjetioce.
Realizacija arboretuma će biti višegodišnji projekat, te će samo njegovo formiranje (sadnja drveća i uređenje) teći u fazama. Ovakva kontinuirana aktivnost će predstavljati promociju Općine kroz uključivanje šire javnosti u kreiranje predmetne cjeline (organizacije, zvaničnici, škole i sl., mogu biti donatori, pokrovitelji pojedinih sadnica).
5.2.4. Pejsažno oblikovane površine
Preostali dio površine parka uređuje se u pejsažnom stilu, sa elementima postojeće vrijedne vegetacije i novim unešenim vrstama, od najviše dva ili tri roda kao pojedinačna soliterna stabla i /ili grupacije, npr. Pinus sp (bor) i Betula sp. (breza) ili Quercus sp. (hrast), Carpinus sp. (grab) i Pinus sp. (bor) ili Tilia sp. (lipa), Betula sp. (breza) i Pinus sp. (bor) i sl. koje se, dobro sagledavaju na travnjaku.
Ovakav "jednostavan" način uređenja, daće prostoru određenu monumentalnost, smirenost, koja je neophodna, obzirom da se radi o memorijalnom kompleksu, a ujedno će se na taj način istaknuti "krugovi arboretuma".
Travnjak treba biti otporan na gaženje kako bi se omogućilo kretanje i van Planom utvrđenih staza, a upravo iz tog razloga, da bi se omogućilo slobodno kretanje ali i lakše održavanje upotrebu grmlja treba svesti na minimum.
Uređenje na ovom lokalitetu, vršiti po principu parkovskih, a ne šumskih površina, gdje se trebaju koristiti starije hortikulturne sadnice, rasadnički odnjegovane, odnosno manji broj jedinki po jedinici površine, a ne stablašice male starosti i velikim brojem jedinki po jedinici površine, jer takva sadnja neće dati očekivane željene efekte sa aspekta pejsažno-oblikovnog rješenja.
Potez uz Ulicu Karašnica, sa sjeverozapadne strane centralnog dijela obuhvata Plana zbog visinskih kota na kojim se nalazi predstavlja prostor sa koga se pruža pogled na centralni dio općine u dolini, kao i na cjelokupni okolni prostor. Na dijelu zemljišta uz Ulicu Karašnica, na kome se nalazi postojeći ravan teren, formiran je drugi ulaz na kome će urediti i vidikovac.
Od ovog ulaza paralelno sa Ulicom Karašnica planirana je staza koja prati topografiju terena, a obzirom da cijeli ovaj potez predstavlja vidikovac u kontinuitetu, samu stazu treba planirati kao arhitektonsku formu koja treba da služi, kako za pješačko kretanje tako i za sjedenje, odnosno zadržavanje zbog panoramskih vizura na okolinu. Ova staza se završava kod centralnog objekta vidikovca. Na ovaj način je formiran i kontinuirani pješački tok od ulaza od koga je staza počela do glavnog ulaznog punkta. Ovaj kontiniurani pješački tok koji spaja dva ulaza i vodi pješaka do objekta vidikovca na određeni način predstavlja "ram" cijelokupnog obuhvata. Uz njega kao takvog planiran je linijski sistem zelenila, drvored. On treba da bude sačinjen od atraktivnih vrsta npr. Acer rubrum (crveni javor), Liqudambar styraciflua (likvidambar). Drvored predstavlja "kulisu" parku, a i "zastor" prema objektima individualnog stanovanja.
U okviru pejsažno oblikovane površine na koti 540 metara nadmorske visine planiran je vidikovac.