ZAKLJUČAK
Na osnovu čl. 15. i 16. Zakona o budžetima u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 102/13, 9/14, 13/14, 8/15, 91/15, 102/15, 104/16 i 5/18) i čl. 26. i 28. stav (4) Zakona o Vladi Kantona Sarajevo ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 36/14 - Novi prečišćeni tekst i 37/14 - Ispravka), Vlada Kantona Sarajevo je, na 35. vanrednoj sjednici održanoj 16.07.2019. godine, donijela sljedeći
ZAKLJUČAK
- 1.Usvaja se Dokument okvirnog Budžeta Kantona Sarajevo za period 2020-2022 godina.
- 2.Dokument okvirnog budžeta Kantona Sarajevo za period 2020 - 2022 godina stupa na snagu danom usvajanja, a Ministarstvo finansija Kantona Sarajevo će dostaviti izvod dokumenta iz tačke 1. ovog Zaključka za objavu u "Službenim novinama Kantona Sarajevo".
- 3.Ministarstvo finansija će Dokument okvirnog budžeta Kantona Sarajevo za period 2020 - 2022 godina dostaviti Skupštini Kantona Sarajevo, kao informaciju.
Broj 02-05-28478-1/19
16. jula 2019. godine
Sarajevo
Broj 02-05-28478-1.1/19
16. jula 2019. godine
Sarajevo
Premijer
Edin Forto, s. r.
Premijer
Edin Forto, s. r.
DOKUMENT OKVIRNOG BUDŽETA KANTONA SARAJEVO ZA PERIOD 2020. - 2022. god.
Sarajevo, juni 2019. godina
Sadržaj
Pregled skraćenica
Lista tabela
Lista grafikona
- 1.Uvod u Dokument okvirnog budžeta Kantona Sarajevo za period 2020.-2022. godine
- 2.Strateški ciljevi ekonomske i fiskalne pilitike FBiH
- 3.Osnovni makroekonomski pokazatelji
3.1. Osnovni pokazatelji u proteklom periodu za KS
3.1.1. Industrija
3.1.2. Šumarstvo
3.1.3. Građevinarstvo
3.1.4. Trgovina
3.1.5. Turizam i ugostiteljstvo
3.1.6. Saobraćaj
3.1.7. Zaposlenost
3.1.8. Nezaposlenost
3.1.9. Plaće
3.1.10. Cijene
3.1.11. Vanjska trgovina
- 4.Osnovni pokazatelji ekonomske i fiskalne politike
4.1. Realni sektor
4.1.1. Industrijska proizvodnja
4.1.2. Vanjskotrgovinska robna razmjena
4.1.3. Tržište rada
4.2. Javne finansije
4.2.1 Indirektni porezi
4.2.2. Direktni porezi, doprinosi i neporeski prihodi u BiH
- 5.Pretpostavke društvenog i privrednog razvoja za budžetsku i za sljedeće dvije godine
5.1. Oblast pravde i uprave
5.2. Oblast prostornog uređenja, građanja i zaštite okoliša
5.3. Oblast komunalne politike i infrastrukture
5.4. Oblast saobraćaja
5.5. Oblast unutrašnjih poslova
5.6. Oblast privrede
5.7. Oblast finansija
5.8. Oblast zdravstva
5.9. Oblast za obrazovanje, nauku i mlade
5.10. Oblast kulture i sporta
5.11. Oblast za rad, socijalnu politiku, raseljena lica i izbjeglice
5.12. Oblast boračkih pitanja
- 6.Procjena prihoda u Dokumentu okvirnog budžeta KS za period 2020-2022. g.
- 7.Plan upravljanja javnim dugom KS
- 8.Upravljanje potrošnjom javnog sektora
- 9.Prioriteti potrošnje Vlade Kantona Sarajevo
- 10.Gornje granice rashoda budžetskih korisnika za period 2020.-2022. godine po sektorima i organizacionim jedinicama
Pregled skraćenica
Skraćenica Puni naziv
BAM Međunarodna skraćenica za konvertibilnu marku
BD Brčko distrikt
BDP Bruto domaći proizvod
BHAS Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine
BiH Bosna i Hercegovina
CB BiH Centralna banka Bosne i Hercegovine
DEP Direkcija za ekonomsko planiranje
EBRD European Bank for Reconstruction and Development/Evropska banka za obnovu i razvoj
EU Evropska unija
EUR Euro valuta
FBiH Federacija Bosne i Hercegovine
FIPA Foreign Investment Promotion Agency/ Agencija za unapređenje stranih investicija
IBRD International Bank for Reconstruction and Development/ Međunarodna banka za obnovu i razvoj
IDA International Development Association/ Međunarodno udruženje za razvoj
JP Javno preduzeće
JR Jedinstveni račun
KJKP "GRAS" Kantonalno javno komunalno preduzeće "Gradski saobraćaj"
KJKP "ZOI 84" Kantonalno javno komunalno preduzeće "Zimske olimpijske igre 84"
KJP Kantonalno javno preduzeće
KM Konvertibilna marka
KS Kanton Sarajevo
KV Kvalifikovani radnik
MMF Međunarodni monetarni fond
NKV Nekvalifikovani radnik
NSS Niža stručna sprema
p.p. Procentni poen
PDV Porez na dodanu vrijednost
PKV Polukvalifikovani radnik
PU FBiH Porezna uprava Federacije Bosne i Hercegovine
RS Republika Srpska
SERDA Sarajevo Economic Region Development Agency/Sarajevska regionalna razvojna agencija
SSS Srednja stručna sprema
UIO Uprava za indirektno oporezivanje
USD Američki dolar
VKV Visokokvalifikovan radnik
VŠS Viša stručna sprema
VSS Visoka stručna sprema
WB World Bank/Svjetska banka
Lista tabela
Tabela 1: Osnovni makroekonomski pokazatelji za period 2017. - 2022. godinu
Tabela 2: Rast industrijske proizvodnja
Tabela 3: Pad industrijske proizvodnje
Tabela 4: Ukupan broj nezaposlenih po stručnoj spremi (Novembar 2018. godine)
Tabela 5: Index potrošačkih cijena u BiH - odabrani odjeljci (period I-X 2018. godine)
Tabela 6: Broj zaposlenih (nova metodologija) i registrovanih nezaposlenih lica u BiH
Tabela 7: Naplata i raspodjela prihoda od indirektnih poreza (rast g/g u % osim ako nije drugačije naznačeno)
Tabela 8: Prihodi od direktnih poreza, doprinisa, taksi, naknada i sl.
Tabela 9: Saobraćajnice planirane za izgradnju (kreditna sredstva)
Tabela 10: Srednjoročni ciljevi resornih ministarstava
Tabela 11: Projicirani prihodi za trogodišnji period 2020.-2022. godine
Tabela 12: Pregled stanja duga i struktura po kreditima i obaveza za servisiranje za period 2020.-2022. godine
Tabela 13: Pet najvećih zahtjeva po razdjelima
Tabela 14: Utvrđeni limiti za budžetske korisnike
Lista grafikona
Grafikon 1: Ukupan broj zaposlenih u Kantonu Sarajevo (Novembar 2018. godine)
Grafikon 2: Broj zaposlenih u Privrednim djelatnostima KS (Novembar 2018. godine)
Grafikon 3: Kadrovska struktura nezaposlenih osoba u KS (Novembar 2018. godine)
Grafikon 4: Prosječna neto plaća u privrednim djelatnostima KS (Novembar 2018. godine)
Grafikon 5: Vanjskotrgovinska razmjena u BiH, FBiH i KS (Novembar 2018. godine)
Grafikon 6: Izvoz top 10 roba za KS (Novembar 2018. godine)
Grafikon 7: Uvoz top 10 roba za KS (Novembar 2018. godine)
Grafikon 8: Vanjsktrgovinska razmjena KS po općinama (Novembar 2018. godine)
Grafikon 9: Pregled kretanja industrijske proizvodnje u BiH po sektorima za period januar-oktobar 2018. godine
Grafikon 10: Pregled kretanja bh. vanjskotrgovinske robe za period januar-oktobar 2018. godine (stope rasta g/g i nominalni iznosi)
Grafikon 11: Rast bruto prihoda, neto prihoda od indirektnih poreza i povrata sa JR
1. Uvod u Dokument okvirnog budžeta Kantona Sarajevo za period 2020. -2022. godine
U skladu sa Zakonom o budžetima u Federaciji BiH ("Službene novine Federacije BiH", broj 102/13, 9/14, 13/14, 8/15, 91/15, 102/15, 104/16 i 5/18) Dokument okvirnog budžeta (DOB) je akt koji sadrži makroekonomske prognoze i projekcije budžetskih sredstava i izdataka za naredne tri godine i na njemu se zasniva priprema i izrada budžeta.
Postupak pripreme DOB-a počinje dostavljanjem Instrukcije broj 1 o načinu i elementima izrade DOB-a koja sadrži: osnovne ekonomske pretpostavke i smjernice za pripremu DOB-a, tabele pregleda prioriteta budžetskih korisnika, te dinamiku i rokove pripreme DOB-a. Izrada DOB-a zasniva se na procjeni privred- nog razvoja, razvoja socijalnog sektora, makroekonomskih indikatora i prognozi prihoda i rashoda.
Glavni cilj Dokumenta okvirnog budžeta, kao ključnog strateškog dokumenta, je osigurati povezanost između prioritetnih politika Vlade Kantona Kantona Sarajevo i načina na koje ona vrši raspodjelu budžetskih sredstava, kao i da doprinese razvoju strateškog planiranja prioriteta i ciljeva Vlade KS. Na osnovu navedenog DOB je ključni rezultat srednjoročnog procesa planiranja i izrade budžeta.
Trogodišnje planiranje budžeta svake godine za period od sljedeće tri godine obaveza je za sve korisnike budžetskih sredstava i vanbudžetskih fondova i prikazuju srednjoročne makroekonomske i fiskalne projekcije, srednjoročnu fiskalnu strategiju, prioritete potrošnje, te gornje granice rashoda budžetskih korisnika za narednu budžetsku godinu, kao i preliminarne procjene za sljedeće dvije godine za koje je izvršena projekcija prihoda. Stoga, ovakav proces pripreme DOB-a doprinosi razvoju strateškog planiranja prioriteta i ciljeva Vlade KS, te predstavlja osnovni dokument za raspodjelu budžetskih sredstava.
Efikasan i uspješan proces srednjoročnog planiranja budžeta zahtijeva posvećenost i racionalnost svih relevantnih učesnika u budžetskom procesu (uključujući Vladu KS, Skupštinu KS, Ministarstvo finansija (te informacije koje se dobivaju iz FMF-a) i korisnike budžeta KS).
Stoga, u skladu sa Zakonom o budžetima u Federaciji Bosne i Hercegovine, pripremljen je DOB KS za period 2020.-2022. godina. DOB postavlja makroekonomske, fiskalne i sektorske politike u centar budžetskih procesa, prepoznavajući da je godišnji budžet jedan od osnovnih instrumenata kojima se realizuju ciljevi srednjoročne razvojne strategije, kako Kantona, tako i viših nivoa vlasti. Takođe, ovim dokumentom, na osnovu definisanih ekonomskih pokazatelja za šire ekonomsko okruženje (prije svega FBiH) utvrđuje se i fiskalni kapacitet Kantona u narednom trogodištem periodu.
Dokument okvirnog budžeta KS za period 2020. - 2022. god. sadrži:
- 1.Uvod u DOB KS za period 2020.-2022. godinu,
- 2.Strateški ciljevi ekonomske i fiskalne politike FBiH,
- 3.Osnovni makroekonomski pokazatelji,
- 4.Osnovni pokazatelji ekonomske i fiskalne politike,
- 5.Pretpostavke društvenog i privrednog razvoja za budžetsku i za sljedeće dvije godine,
- 6.Procjena prihoda u DOB KS za period 2020.-2022. godina,
- 7.Plan upravljanja javnim dugom KS,
- 8.Upravljanje potrošnjom javnog sektora,
- 9.Rashodi KS za period 2020.-2022. godine
Ministarstvo finansija KS predlaže Vladi KS usvajanje ovog dokumenta (DOB-a 2020.-2022. godina), u čijem sklopu su ukupne gornje granice ukupnog budžeta za narednu godinu i okvirne ukupne iznose za naredne dvije godine, kao i pojedinačne gornje granice rashoda budžetskih korisnika.
Uzimajući kao polaznu osnovu činjenicu da KS ima veoma ograničen utjecaj na kreiranje fiskalne politike općenito, a koja se odražava na ekonomsku situaciju u KS, ovaj DOB KS za 2020.-2022. počinje strateškim ciljevima ekonomske i fisklane politike FBiH, koji predstavljaju temelj za strateška opredjeljenja KS u narednom periodu.
2. Strateški ciljevi ekonomske i fiskalne politike FBiH
Vlada Federacije BiH je usvojila Strategiju razvoja FBiH 2010. - 2020 koja je još uvijek na snazi te je kompatibilna sa strategijama na nivou države BiH gdje je utvrđeno šest strateških ciljeva za FBiH unutar kojih se razvijaju prioritetni strateški ciljevi i mjere za njihovo ispunjenje.
Strateški ciljevi za Federaciju BiH uključuju:
- 1)Makroekonomski okvir
- 2)Konkurentnost i output (proizvodnja, dohodak)
- 3)Javni sektor i javna uprava
- 4)Zaposlenost
- 5)Održivi rast i razvoj
- 6)Socijalna uključenost
U nastavku slijede pojedinačni prioritetni strateško-razvojni ciljevi:
- 1.Održivost javne potrošnje i eliminacija budžetskih deficita
- 2.Povećanje efikasnosti prikupljanja i trošenja sredstava
- 3.Jačanje razvojne komponente budžeta
- 4.Harmoniziranje procesa budžetiranja
- 5.Usklađivanje fiskalne statistike s međunarodnim standar- dima
- 6.Jačanje kapaciteta poreznih uprava (u skladu sa standar- dima EU)
- 7.Eliminirati dvostruko oporezivanje u transakcijama sa članicama EU
- 8.Reforma boračko-socijalnog sektora
- 9.Reforma penzijskog i invalidskog osiguranja, zdravstvene zaštite i zdravstvenog osiguranja i zapošljavanja
- 10.Revizija sistema finansiranja obrazovanja
3. Osnovni makroekonomski pokazatelji
Na osnovu podataka Direkcije za ekonomsko planiranje u nastavku slijedi tabelarni prikaz osnovnih ekonomskih pokazatelja za period 2017 - 2022. godine.
Tabela 1: Osnovni makroekonomski pokazatelji za period 2017. - 2022. godine
|
Indikator |
Zvanični podaci |
Projekcije |
||||
|
2017 |
2018 |
2019 |
2020 |
2021 |
2022 |
|
3.1. Osnovni pokazatelji u proteklom periodu za KS
Informacije o privrednim kretanjima u KS preuzeti su sa web stranice Privredne komore KS koji detaljno razrađuje ostvarene efekte poslovanja privrednih društava u KS u periodu I-XII 2018. godine. U izradi su korišteni podaci zvaničnih izvora, te na osnovu statističkih podataka u periodu I-XI 2018. godine na području KS i FBiH ostvareni su sljedeći rezultati:
3.1.1. Industrija
Fizički obim industrijske proizvodnje u KS u periodu I-XI 2018. godine veći je od obima proizvodnje iz istog perioda 2017. godine za 4,6%, dok je na nivou FBiH zabilježen veći nivo obima industrijske proizvodnje za 1,1%. Posmatrano po područjima, prerađivačka industrija u KS ostvarila je veći nivo proizvodnje za 6,1% u odnosu na period I-XI 2017. godine. Na nivou FBiH prerađivačka industrija bilježi minorni pad obima proizvodnje od 0,1% u odnosu na period I-XI 2017. godine. Od 22 grane prerađivačke industrije u KS, u periodu I-XI 2018. godine, trinaest (13) grana zabilježilo je rast proizvodnje, dok je preostalih osam (9) grana ostvarilo pad proizvodnje. Rast proizvodnje ostvarile su slijedeće grane prerađivačke industrije:
Tabela 2: Rast industrijske proizvodnje
Na drugoj strani, pad proizvodnje zabilježen je kod slijedećih grana prerađivačke industrije:
|
Rast industrijske proizvodnje |
Index I-XI 2018/I-XI 2017 |
|
198,3 |
|
|
148,0 |
|
|
137,7 |
|
|
117,6 |
|
|
114,3 |
|
|
113,5 |
|
|
112,5 |
|
|
112,2 |
|
|
111,6 |
|
|
109,5 |
|
|
105,8 |
|
|
103,5 |
|
|
100,8 |
Tabela 3: Pad industrijske proizvodnje
Sve glavne industrijske grupacije u KS u periodu I-XI 2018. godine, u odnosu na isti period 2017. godine, su zabilježile rast proizvodnje. Tako je rast evidentiran kod kod intermedijarnih proizvoda (13,9%), kapitalnih proizvoda (10,2%) i netrajnih proizvoda za široku potrošnju (3,8%).
|
Pad industrijske proizvodnje |
Index I-IX-2018/I-VI 2017 |
|
58,4 |
|
|
72,4 |
|
|
76,6 |
|
|
82,6 |
|
|
83,3 |
|
|
91,6 |
|
|
92,6 |
|
|
95,3 |
|
|
97,2 |
3.1.2. Šumarstvo
U periodu januar - decembar 2018. godine u KS proizvedeno je 133 hiljade m3šumskih sortimenata, što je više za 3,1% u poređenju sa istim periodom 2017. godine. Istovremeno je prodato 131 hiljada m3 šumskih sortimenata, što je više za 0,8% u odnosu na isti period 2017. g. Na nivou FBiH proizvedeno je 1.960 hiljada m3šumskih sortimenata, što je za 6,5% više u odnosu na period I-XI 2017. godine, dok je prodaja iznosila 1.933 hiljada m, što predstavlja povećanje od 2,9% u odnosu na uporedni period 2017. godine.
3.1.3. Građevinarstvo
Vrijednost izvršenih građevinskih radova (period I-XI 2018.) u FBiH iznosi 608.018.000 KM i u odnosu na uporedni period 2017. godine veći je za 6,6%.
3.1.4. Trgovina
Ukupan promet trgovine na malo (bez PDV-a) u KS za period januar - novembar 2018. godine iznosio je 3 milijarde KM, što je za 8,6% više u odnosu na isti period 2017. godine. Na nivou FBiH promet u trgovini na malo (bez PDV-a) u periodu I-XI 2018. godine veći je za 3,5% u odnosu na uporedni period 2017. godine.
3.1.5. Turizam i ugostiteljstvo
U periodu I-XI 2018. godine, KS je posjetilo ukupno 536.443 turista, što je za 18,1% više u odnosu na uporedni period 2017. godine. Odnos domaćih/stranih turista je 12%/88%. Broj ostvarenih noćenja u KS u periodu I-XI 2018. godine iznosio je 1.049.886, što je za 14,6% više u odnosu na isti period 2017. godine. Strani turisti su ostvarili 90% noćenja, a domaći 10%. Na osnovu navedenih podataka vidljivo je da je u protekloj godini ostvaren pozitivan trend dolaska turista i ostvarenih noćenja.
Federaciju BiH, u periodu I-XI 2018. godine, posjetilo je ukupno 1.011.290 turista i ostvareno je 1.988.148 noćenja. Broj dolazaka u odnosu na uporedni period 2017. godine veći je za 12,6% a broj noćenja veći je za 12,2% u odnosu na isti period. Strani turisti činili su 80% ukupnog broja posjeta i 81% ukupnog broja ostvarenih noćenja. Ako bismo posmatrali učešće KS u ukupnim posjetama u Federaciji BiH mogli bismo reći da se od 1.011.290 dolazaka 53% odnosi na Kanton Sarajevo.
3.1.6. Saobraćaj
U periodu januar-novembar 2018. godine cestovni prevoz roba je izvršen u iznosu od 96 hiljada tona što je u odnosu na isti period 2017. godine smanjenje za 19,3%. Učešće KS iznosi 2% ukupnog cestovnog prometa FBiH. Situacija na nivou Federacije BiH za period I-XI 2018. godine iznosi 4.703 hiljada tona i predstavlja rast za 5,5% u odnosu na isti period 2017. godine.
Gradski-prigradski prevoz putnika u KS u periodu I-XI 2018. godine ostvaren je u iznosu 68.736 hiljada što je smanjenje za 0,7% u odnosu na isti period 2017. godine. Što se tiče Federacije za prvih jedanaest mjeseci prošle godine ukupno je ostvareno 78.354 hiljada prevoženja putnika što je u odnosu na isti period 2017. godinu smanjenje za 0,3%. Učešće KS u ukupnom gradskom-prigradskom prevozu putnika iznosi čak 87,7%.
3.1.7. Zaposlenost
Ukupan broj zaposlenih lica u KS na kraju novembra 2018. godine, prema podacima Službe za zapošljavanje KS, iznosio je 142.809Preuzeto sa http://szks.ba/wp-content/uploads/2017/08/BILTEN-MART-2019.pdf (pristupljeno 09.05.2019.)>. U poređenju sa brojem zaposlenih iz novembra 2017. godine, ukupan broj zaposlenih se povećao za 2,1%. Na nivou FBiH, prema podacima Službe za zapošljavanje FBiH, u novembru 2018. godine, registrovano je ukupno 529.147 zaposlenih ili 11,5% više u odnosu na novembar 2017. godine. Učešće KS u ukupnom broju zaposlenih u Federaciji BiH iznosi 27%.
Ukupno je na kraju novembra 2018. godine u privredi bilo zaposleno 53.816 osoba, što je u odnosu na isti mjesec 2017. godine manje za 804 zaposlenika. U okviru privrede KS najveći broj zaposlenih registrovan je kod djelatnosti trgovine (15.723), zatim u prerađivačkoj industriji (10.908), prijevozu, skladištenju i vezama (9.801), te u građevinarstvu (5.544).
Ukupno je u vanprivredi u novembru 2018. godine bilo zaposleno 88.993 osobe, što je više za 4.451 zaposlenih više u odnosu na godinu ranije. Od ukupnog broja zaposlenih u KS privreda zapošljava 37,7% što predstavlja smanjenje u iznosu od 1,5% u odnosu na isti period prošle godine a vanprivreda 62,3%.
Grafikon 1: Ukupan broj zaposlenih u Kantonu Sarajevo (Novembar 2018. godine)
Grafikon 2: Broj zaposlenih u privrednim djelatnostima KS (Novembar 2018. godine)
Zabrinjavajuća je činjenica da pada broj zaposlenih u privredi u odnosu na neprivredu gdje broj zaposlenih raste, što samo po sebi ukazuje na stanje u kojem se privreda nalazi, a posebno kada je riječ o opterećenosti privrede velikim i neopravdanim brojem zaposlenih u vanprivrednim djelatnostima, što se vidi i iz odnosa zaposlenosti između ove dvije kategorije.
3.1.8. Nezaposlenost
Ukupan broj nezaposlenih lica u novembru 2018. godine na području KS iznosio je 62.659, što je procetualno za 5,3% ili za 3.666 manje nezaposlenih u odnosu na novembar 2017. godine i predstavlja stopu nezaposlenosti od 30,5%. U FBiH na kraju novembra 2018. godine registrovano je 328.663 nezaposlenih lica ili 5,9% manje u odnosu na isti mjesec godinu ranije, te predstavlja stopu nezaposlenosti od 38,3%. U Kantonu Sarajevo na dan 30.03.2019. godine prema evidenciji Službe za zapošljavanje KS krajem marta/ožujka2019. godine registrovano je 61.222 nezaposlenih lica, što je za 610 lica ili 0,99% manje u odnosu na februar/veljaču 2019. godine. Udio nezaposlenih žena u istom mjesecu je 38.217, odnosno 62,42%.
Najveći broj nezaposlenih lica prema kadrovskoj strukturi zabilježen je kod radnika sa srednjom stručnom spremom (19.907), zatim kod nekvalifikovanih radnika (16.855), te kod kvalifikovanih radnika (16.040). Pad nezaposlenosti u odnosu na novembar 2017. godine zabilježen je kod svih kategorija.
Grafikon 3: Kadrovska struktura nezaposlenih osoba u KS (Novembar 2018. godine)
U nastavku slijedi tabela za ukupan broj nezaposlenih po stručnoj spremi u Kantonu Sarajevo.
Tabela 4: Ukupan broj nezaposlenih po stručnoj spremi (Novembar 2018. godine)
|
Ukupno |
VSS |
VSŠ |
SSS |
NSS |
VKV |
KV |
PKV |
NKV |
|
|
Učešće % |
3.1.9. Plaće
Prosječna neto plaća u KS u novembru 2018. godine iznosila je 1.115 KM, što je za 5,0% više u odnosu na novembar 2017. godine. Prema podacima za decembar 2018. godine, prosječna neto plaća iznosila je 1.134 KM. Istovremeno, na nivou FBiH, prosječna neto plaća iznosila je 907 KM, što je više u odnosu na novembar 2017. godine za 4,5%. Najveće neto plaće isplaćene su u proizvodnji i snabdijevanju električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija (1.663 KM) finansijskim djelatnostima i djelatnostima osiguranja (1.606 KM), kod djelatnosti informacija i komunikacija (1.334 u odnosu na prosječnu neto - plaću isplaćenu u FBiH).
Grafikon 4: Prosječna neto plaća u privrednim djelatnostima KS (Novembar 2018. godine)
3.1.10. Cijene
U oktobru 2018. godine nastavljen je rast cijena. Inflacija u BiH u periodu I-X 2018/I-X 2017 iznosila je 1,4%, a u oktobru 2018. godine iznosila je 1,8% u odnosu na oktobar 2017. godine.
Posmatrano po odjeljcima prema namjeni potrošnje, najveći rast cijena u periodu I-X 2018/I-X 2017 bio je u odjeljku prevoza (8,4% g/g). Rast cijena goriva na svjetskom tržištu značajno je determinisao rast cijena u pomenutom odjeljku. Pored toga, u posmatranom periodu cijene su značajano uvećane u odjeljku alkoholnih pića i duvana (6,7%) što je povezano sa poskupljenjima duvana odnosno cigareta tokom 2018. godine.11 Iako dosta skromniji rast cijena u odjeljku hrane i bezalkoholnih pića (0,7% u posmatranom periodu), imao je doprinos rastu ukupne inflacije u BiH zbog velikog udjela u CPI indeksu. Istovremeno u odjeljku stanovanja, vode, el. energije, plina i dr. energenata cijene su uvećane za 2,5% g/g.
S druge strane, niže cijene u odjeljcima odjeće i obuće, namještaja, kućnih uređaja i redovnog održavanja kuće, komunikacija te ostalih dobara i usluga u periodu I-X 2018/I-X 2017 djelimično su usporile rast ukupne inflacije u BiH.
Tabela 5: Index potrošačkih cijena u BiH - odabrani odjeljci (period I-X 2018. godine)
|
X 2018 X 2017 |
I-X 2018 I-X 2017 |
|
|
101,8 |
101,4 |
|
|
100,1 |
100,7 |
|
|
105,9 |
106,7 |
|
|
89,6 |
90,0 |
|
|
103,8 |
102,5 |
|
|
98,5 |
99,0 |
|
|
102,4 |
101,7 |
|
|
112,7 |
108,4 |
|
|
99,6 |
98,6 |
|
|
101,1 |
101,2 |
|
|
100,5 |
100,1 |
|
|
100,5 |
100,4 |
|
|
99,1 |
99.7 |
3.1.11. Vanjska trgovina
Prema podacima dobijenim od Vanjskotrgovinske komore BiH, vanjskotrgovinska razmjena privrede KS sa svijetom za period januar - novembar 2018. godine ostvarena je u iznosu od 5.700 miliona KM što je za 5,6% više nego u istom periodu 2017. godine i što predstavlja 29,2% vanjskotrgovinske razmjene FBiH. Vodeći partneri u vanjskotrgovinskoj razmjeni KS i dalje su Hrvatska, Njemačka, Slovenija, Turska i Srbija.
Ukupan izvoz KS u novembru 2018. godine je dostigao vrijednost od 1.407 miliona KM što je za 1,1% više u odnosu na novembar 2017. godine, i predstavlja 19,3% izvoza FBiH.
Ukupan uvoz KS u periodu januar-novembar 2018. godine povećanje za 7,2% u odnosu na isti period 2016. godine i iznosio je 4.293 miliona KM. U ukupnom uvozu FBiH, KS učestvuje sa više od jednom trećinom (35,2%).
Grafikon 5: Vanjskotrgovinska razmjena BiH, FBiH i KS (Novembar 2018. godine)
Povećanje uvoza i izvoza rezultiralo je rastom deficita u KS za 10,4% u odnosu na posmatrani period 2017. godinu. Deficit u iznosu od 2.885 miliona KM čini 58,8% ukupnog deficita FBiH. Stopa pokrivenosti uvoza izvozom u KS u novembru 2018. godine iznosi 32,8%, te je i dalje niska u odnosu na FBiH 59,8%.
Grafikon 6: Izvoz top 10 roba za KS (Novembar 2018. godine)
Izvoz top 10 roba za KS čini 85,8% od ukupnog izvoza KS. Najviše se izvoze sljedeće: namještaj i njegovi dijelovi (nešto preko 400 miliona KM u posmatranom periodu 2018. godini dok je u istom periodu 2017. godini iznosio skoro 500 miliona KM), električna energija (preko 200 miliona KM u novembru 2018. godine u odnosu na ispod 200 miliona KM u istom mjesecu 2017. godine), medicinski i farmaceutski proizvodi u iznosu od oko 100 miliona KM u periodu januar - novembar 2018. godine, dok je u istom periodu 2017. godine bio na skoro istom iznosu.
Grafikon 7: Uvoz top 10 roba za KS (Novembar 2018. godine)
Kao što vidimo na grafiku iznad uvoz top 10 roba za KS čini 55,7% od ukupnog uvoza KS. Najviše se uvozi: nafta i naftni derivati (preko 900 miliona KM u novembru 2018. godine, dok je godinu dana ranije bio malo iznad 600 miliona KM) i cestovna vozila (više od 300 miliona KM u 2018. u odnosu na ispod 300 miliona KM u 2017. godini).
Na sljedećem grafikonu je prikazana vanjskotrgovinska razmjena po općinama u Kantonu Sarajevo za period januar - novembar 2018. godine.
Grafikon 8: Vanjskotrgovinska razmjena KS po općinama (Novembar 2018. godine)
Analizirajući po općinama u 2018. godini, vidljivo je iz grafikona iznad da najviše izvoze gradska općine Novi Grad i Centar. U periodu januar - novembar 2018. godine prednjače po uvozu Novi Grad, Novo Sarajevo, Centar i Ilidža.
Iz prezentiranih podataka o privrednim kretanjima u KS za period januar - novembar 2018. godine vidimo da je u industrijskoj proizvodnji još uvijek prisutan pad proizvodnje, koji je najvećim dijelom uvjetovan trendovima u prerađivačkoj industriji koja je najveća sastavnica ukupne industrijske proizvodnje.
Podaci na nivou KS uveliko pokazuju prisutnost tendencije smanjenja nezaposlenosti, što ukazuje na prepoznavanje fokusiranja vlasti na značajnije stimulisanje razvoja realnog sektora sa akcentom na razvoj industrijske proizvodnje, koja ima potencijal zapošljavanja najvećeg broja radnika. Evidentno je da je u Kantonu Sarajevo u 2018. godini došlo do određenog napretka, kao i poboljšanja poslovnog ambijenta čemu svjedoče rast zaposlenosti, prometa u trgovini, povećanje obima usluga ali i posebno pozitivni trendovi u turizmu, kao i građevinarstvu i finansijskom sektoru u FBiH. Značajno pozitivna kretanja zabilježena su u turizmu gdje broj posjeta stranih i domaćih turista konstantno raste, što direktno vodi ka rastu prometa u trgovini i ugostiteljstvu, ali i u saobraćaju. Također, ohrabruju saznanja da je došlo do pozitivnih pomaka u vanjskotrgovinskoj razmjeni KS sa svijetom.
Iako se zaposlenost u prošloj godini povećala, potrošnja je vrlo snažna, proizvodnja je još uvijek nedovoljna, javni sektor naglašen, a privatni sektor nedovoljno razvijen što rezultira izraženom vanjskom neravnotežom ekonomije KS i još uvijek visokom nezaposlenošću. Potencijal za ekonomski rast postoji u jačanju proizvodnje, naročito u privatnom sektoru, te daljoj integraciji u domaća, regionalna i svjetska tržišta, poboljšanju poslovnog okruženja i poticanju investicija u sektorima.
Na osnovu ove sveobuhvatne analize kao i ukupnog društveno-ekonomskog stanja države, te potrebe za pružanjem podrške kompanijama u procesu stabilizacije i pridruživanja Evropskoj uniji, prijedlozi Privredne Komore KS za poboljšanje i povećanje poslovnih aktivnosti a time i poslovnog ambijenta u Kantonu Sarajevo, između ostalog su:
- -potrebno je ubrzati proces donošenja sektorskih strategija,
- -izvršiti izmjene i dopune zakona iz nadležnosti svih nivoa vlasti u smislu njihovog prilagođavanja potrebama i interesima domaće privrede,
- -nastaviti proces pojednostavljenja procedure registracije privrednih društava i dobijanja raznih dozvola,
- -poduzimati mjere u borbi protiv rasta nelikvidnosti privrednih subjekata i konkretnim podsticajnim mjerama osigurati realizaciju investicionog ciklusa.
Ministarstvo privrede Kantona Sarajevo konstantno provodi aktivnosti zajedno sa Vladom Kantona Sarajevo, kako bi se stvorio što povoljniji ambijent za poslovanje. To se prvenstveno odnosi na finansijsku podršku malim i srednjim preduzećima putem povoljnijih kreditnih linija, pojednostavljenje i pojeftinjenje administrativnih procedura, i drugom.
4. Osnovni pokazatelji ekonomske i fiskalne politike
4.1. Realni sektor
4.1.1. Industrijska proizvodnja
Prema raspoloživim podacima Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine u oktobru 2018. godine u Bosni i Hercegovini je nastavljan trend rasta fizičkog obima industrijske proizvodnje. Tako je desezonirana stopa rasta u oktobru u odnosu na prethodni mjesec iznosila 1,4%, dok je registrirani rast na nivou perioda januar-oktobar 2018. godine u odnosu na isti period prethodne godine iznosio 2,4%.2 Međutim, ako se pažljivije posmatra kretanje fizičkog obima industrijske proizvodnje u BiH u dosadašnjem periodu u 2018. godini, može se zaključiti da je ostvarena stopa rasta bila nešto niža u odnosu na prošlogodišnju kada je ostvaren rast od 3,4%. Sektorskim uvidom u strukturu ostvarenog rasta industrijske proizvodnje može se zaključiti da je najznačajnije povećanje a samim time i doprinos rastu zabilježen u okviru proizvodnje električne energije u BiH.
Tako je prema raspoloživim podacima BHAS-a u Bosni i Hercegovini u periodu januar-oktobar 2018. godine registrirano povećanje ukupne proizvodnje električne energije od 13,3% u odnosu na isti period prethodne godine. Ovo povećanje u proizvodnji električne energije rezultat je povećanja proizvodnje u okviru hidroelektranama koja je skoro udvostručena, dok je nivo proizvodnje u termoelektranama bio u rangu prošlogodišnjeg. Sektor rudarstva u Bosni i Hercegovini tokom posmatranog perioda također je zabilježio povećanje proizvodnje od 1,8% u odnosu na isti period prethodne godine.
S druge strane, tokom posmatranog perioda januar-oktobar 2018. godine došlo je do stagnacije proizvodnje u okviru bh. prerađivačke industrije gdje je registrirana stopa promjene od -0,8% u odnosu na isti period prethodne godine. Ovo smanjenje u okviru prerađivačke industrije u velikoj mjeri je onemogućilo višu stopu rasta ukupne industrijske proizvodnje u BiH. Posmatrano po granama prerađivačke industrije najznačajnije stope smanjenja proizvodnje koje su dovele do stagnacije ukupne prerađivačke industrije u BiH registrirane su u okviru: prerade duhana 44,5%, drvoprerade (osim namještaja) 10,7%, tekstila 11,3%, hemijske industrije 5,5%, gotovih metalnih proizvoda 6% i prehrambene industrije 2,5%.
U istom vremenskom periodu u okviru većine ostalih grana prerađivačke industrije zabilježena su povećanja proizvodnje, međutim ova povećanja nisu bila dovoljna kako bi se iskompenzirale negativne stope rasta u okviru navedenenih industrijskih grana koje predstavljaju okosnicu industrijske proizvodnje i izvoza u BiH. Grafički prikaz kretanja fizičkog obima industrijske proizvodnje u BiH po sektorima za period januar-oktobar 2018. godine prikazan je na grafikonu ispod:
Grafikon 9: Pregled kretanja industrijske proizvodnje u BiH po sektorima za period januar-oktobar 2018. godine
4.1.2. Vanjskotrgovinska robna razmjena
Prema trenutno raspoloživim podacima BHAS-a u Bosni i Hercegovini u periodu januar-oktobar 2018. godine nastavljen je trend rasta vanjskotrgovinske robne razmjene sa svijetom. Tako je BiH tokom posmatranog perioda zabilježila povećanje ukupne vanjskotrgovinske robne razmjene, izvoza i uvoza roba, što je dovelo do povećanja robnog deficita. Ključni nosioci ovog povećanja vanjskotrgovinskih indikatora bili su izvozna tražnja i povećanja svjetskih cijena tokom posmatranog perioda.12 Grafički prikaz bh. vanjskotrgovinske robne razmjene na nivou periodu januar-oktobar 2018. godine prikazan je na grafikonu ispod:
Grafikon 10: Pregled kretanja bh. vanjskotrgovinske robne za period januar-oktobar 2018. god (stope rasta g/g i nominalni iznosi)
Prema raspoloživim podacima za period januar-oktobar 2018. godine Bosna i Hercegovina je ostvarila izvoz roba u vrijednosti od 9,9 milijardi KM što predstavlja nominalno povećanje od 8,9% u odnosu na isti period prethodne godine, dok je povećanje izvoza u oktobru u odnosu na isti mjesec prethodne godine iznosilo 6,6%. Ovo povećanje izvoza je uglavnom bilo posljedica izvozne tražnje i povećanja cijena pojedinih izvoznih proizvoda kao što su metali i energenti.
Ako se bh. robni izvoz u periodu januar-oktobar posmatra po proizvodima, najznačajnija povećanja a samim ti doprinosi rastu izvoza roba su registrirani u okviru izvoza električne energije 27,5% (1,1 p.p), koksa 55% (1,1 p.p), aluminijuma 15,1% (0,9 p.p), sirovog željeza i čelika 21% (0,8 p.p), metalnih konstrukcija 28,5% (0,6 p.p), te derivata nafte (ulja) 30% (0,5 p.p). S druge strane, najznačajnija smanjenja izvoza registrirana su prilikom izvoza brašna i pojedinih prehrambenih proizvoda, te određenih metalnih, hemijskih i duhanskih proizvoda.
Tokom posmatranog perioda Bosna i Hercegovina je najviše robe izvezla na tržište zemalja EU28 u iznosu od 7,3 milijardi KM što je povećanje od 11,7% u odnosu na isti period prethodne godine. U zemlje CEFTA-e u istom vremenskom periodu izvezeno je 1,6 milijardi KM što predstvlja povećanje od skoro 10%. Posmatrano pojedinačno po zemljama, najznačajnija povećanja izvoza a samim tim i doprinosi povećanju istog su registrirana prilikom izvoza u Hrvatsku 15,2% (1,8 p.p), Njemačku 10,5% (1,5 p.p), Srbiju 15,8% (1,5 p.p), Italiju 12% (1,3 p.p), Austriju 13,6% (1,1 p.p) i Sloveniju 9,5% (0,8 p.p).
Pored povećanja izvoza roba, viši nivo poslovne aktivnosti u zemlji i jačanje domaće koje se manifestovalo kroz povećanje privatne potrošnje i investicija, kao i porast cijena pojedinih proizvoda doveli su i do povećanja uvoza roba u Bosni i Hercegovini. Tako je prema raspoloživim podacima BHAS-a za prvih 10 mjeseci 2018. godine ukupni uvoz roba u BiH iznosio 16,1 milijardi KM što predstavlja nominalno povećanje od 7,3% u odnosu na isti period prethodne godine, dok je posmatrano na mjesečnom nivou uvoz roba u oktobru 2018. godine u odnosu na isti mjesec prethodne godine uvećan za 7,9%.
Ako se pažljivije posmatra struktura ostvarenog rasta uvoza u periodu januar-oktobar 2018. godine vidljivo je da su najznačajnija povećanja a samim tim i doprinosi rastu istog registrirana u okviru uvoza: rafiniranih naftnih derivata i sirove nafte od oko 25% (2,4 p.p), baznih metala 21,5% (1,6 p.p), motornih vozila 10,4% (0,6 p.p), hemijskih proizvoda 11,5% (0,4 p.p), mašina i aparata od oko 21% (0,5 p.p). S druge strane, smanjenja uvoza su registrirana u okviru uvoza električne energije, mašina za posebne namjene, te poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda.
Posmatrano po glavnim trgovinskim blokovima u periodu januar - oktobar 2018. godine Bosna i Hercegovina je iz EU uvezla oko 9,7 milijardi KM, što predstavlja povećanje od 6%, dok je uvoz iz zemalja CEFTA-e iznosio 1,9 milijardu KM i uvećan je za skoro 2%. Posmatrano po zemljama, najznačajnija povećanja uvoza roba su registrirana prilikom uvoza roba iz Njemačke 9,7% (1,1 p.p), Kine 15,2% (1 p.p), Italije 6,5% (0,7 p.p), Hrvatske 6,6% (0,7 p.p), Turske 15%(0,6 p.p) i Rusije 13,6% (0,6 p.p).
U periodu januar-oktobar 2018. godine vanjskotrgovinski robni deficit u Bosni i Hercegovini je iznosio skoro 6,2 milijarde KM što predstavlja nominalno povećanje od 291 miliona KM odnosno 4,9% u odnosu na isti period prethodne godine.
Posmatrano po proizvodima, najznačajnija povećanja deficita zabilježena su u okviru kategorija kao što su motorna vozila, sirova i rafinirana nafta. Posmatrano po zemljama u periodu januar-oktobar 2018. godine došlo je do povećanja deficita prilikom vanjskotrgovinske razmjene sa Ruskom Federacijom, Kinom, Turskom, Njemačkom, dok je deficit smanjen u okviru vanjskotrgovinske robne razmjene sa Hrvatskom i Srbijom.
S druge strane, BiH je ostvarila vanjskotrgovinski suficit prilikom vanjskotrgovinske robne razmjene sa Crnom Gorom, Austrijom i Slovenijom. Ukupna pokrivenost uvoza izvozom roba u periodu januar-oktobar 2018. godine iznosila je 61,4% što predstavlja poboljšanje za 0,8 p.p u odnosu na isti period prethodne godine. Posmatrano po glavnim trgovinskim blokovima, pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 75,2% prilikom vanjskotrgovinske robne razmjene sa EU, dok je pokrivenost sa zemljama CEFTA-e iznosila 83%.
4.1.3. Tržište rada
U septembru 2018. godine ukupan broj zaposlenih lica u BiH iznosio je 808,6 hiljada i veći je za 2% u odnosu na septembar 2017. godine. Broj zaposlenih lica uvećan je u gotovo svim područjima djelatnosti. Međutim, najznačajniji doprinos rastu broja zaposlenih bio je u djelatnostima industrije, trgovine i ugostiteljstva. Broj zaposlenih lica u području djelatnosti prerađivačke industrije uvećan je za 2,3% u septembru 2018. godine u poređenju sa istim mjesecom prošle godine. Istovremeno u djelatnosti trgovine na veliko i malo, popravka motornih vozila i motocikala broj zaposlenih lica je uvećan za 3% g/g, a u djelatnosti pružanja smještaja, te pripreme i usluživanja hrane uvećan je za 3,4% g/g. Anketna stopa nezaposlenosti u BiH za 2018. godinu iznosi 18,4%.5 Broj registrovanih nezaposlenih lica u BiH u oktobru 2018. godine smanjen je za 8,5% u odnosu na isti mjesec 2017. godine i iznosi 437,8 hiljada.
Tabela 6: Broj zaposlenih (nova metodologija) i registrovanih nezaposlenih lica u BiH
Prosječna neto plata u BiH u septembru 2018. godine nominalno je uvećana za 3,9% u odnosu na septembar 2017. godine uz nešto sporiju realnu stopu rasta zbog inflacije i iznosi 877 KM. Iako je u gotovo svim područjima djelatnosti zabilježen nominalni rast neto plata u poređenju IX 2018/IX 2017 najveće nominalne stope rasta su u području djelatnosti zdravstvene i socijalne zaštite (7,5% g/g) i obrazovanja (6,7% g/g). Kretanje prosječne neto plate u 2017. i 2018. godini predstavljeno je na grafikonu ispod.
Prosječna penzija u BiH u oktobru 2018. godine iznosila je 387 KM i nije se mijenjala u poređenju sa prethodnim mjesecom ali je nominalno uvećana 6,3% u odnosu na isti mjesec 2017. godine. U posmatranom mjesecu najniža penzija u FBiH iznosila je 348,1 KM, a u RS 187,8 KM. Ukupan broj penzionera koji primaju penzije iz penzionih fondova u BiH u oktobru 2018. godine uvećan je za 1,1% u odnosu na isti mjesec 2017. godine i iznosi 676,2 hiljada.
|
Broj zaposlenih lica u BiH |
Broj registrovanih nezaposlenih lica u BiH |
Stopa rasta broja zaposlenih lica g/g |
Stopa rasta broja registrovanih nezaposlenih lica g/g |
|
|
01-2017 |
767.074 |
511.571 |
- |
-5,1% |
|
02-2017 |
766.799 |
509.907 |
- |
-5,0% |
|
03-2017 |
773.053 |
501.522 |
- |
-5,4% |
|
04-2017 |
779.342 |
495.405 |
- |
-5,5% |
|
05-2017 |
783.585 |