Aktio

VLADA KANTONA SARAJEVO

ZAKLJUČAK

Na osnovu čl. 15. i 16. Zakona o budžetima u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 102/13, 9/14, 13/14, 8/15, 91/15 i 102/15) i čl. 26. i 28. stav (4) Zakona o Vladi Kantona Sarajevo ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 36/14 - Novi Prečišćeni tekst i 37/14 - Ispravka), Vlada Kantona Sarajevo je, na 87. sjednici održanoj 22.06.2017. godine, donijela sljedeći

ZAKLJUČAK

  • 1.
    Usvaja se Dokument okvirnog Budžeta Kantona Sarajevo za period 2018-2020. godina.
  • 2.
    Dokument okvirnog budžeta Kantona Sarajevo za period 2018-2020. godina stupa na snagu danom usvajanja, a Ministarstvo finansija Kantona Sarajevo će dostaviti izvod dokumenta iz tačke 1. ovog Zaključka za objavu u "Službenim novinama Kantona Sarajevo".
  • 3.
    Ministarstvo finansija će Dokument okvirnog budžeta Kantona Sarajevo za period 2018-2020. godina dostaviti Skupštini Kantona Sarajevo, kao informaciju.

Broj 02-05-21791-1/17
22. juna 2017. godine
Sarajevo

Premijer
Elmedin Konaković, s. r.

DOKUMENT

OKVIRNOG BUDŽETA KANTONA SARAJEVO ZA PERIOD 2018. - 2020. GOD.

Sarajevo, juni 2017. godina

Pregled skraćenica

1. Uvod u Dokument okvirnog budžeta Kantona Sarajevo za period 2017. - 2020. g.

Izrada Dokumenta okvirnog budžeta (DOB) za trogodišnji period, kao ključnog strateškog dokumenta koji veže vladine politike i budžet, je praksa na nivou vlasti u Bosni i Hercegovini, pa tako i u Kantonu Sarajevo. DOB je ključni rezultat srednjoročnog procesa planiranja i izrade budžeta u '10 koraka'. Moderni proces srednjoročnog planiranja budžeta je proces koji (i) ima jasno definiran budžetski kalendar i raspodjelu odgovornosti, (ii) ima jasnu fiskalnu strategiju zasnovanu na nivou raspoloživih vladinih resursa, (iii) omogućava raspodjelu ograničenih resursa na najvažnije ekonomske i socijalne prioritetne politike vlade, (iv) unapređuje predvidivost budžetskih politika i finansiranja, (v) osigurava efikasnije i djelotvornije korištenje vladinih resursa, (vi) unapređuje transparentnost i odgovornost vladinih politika, programa i procesa donošenja odluka, (vii) osigurava razmatranje finansijskih učinaka u narednim godinama, pri donošenju odluka u vezi sa politikama, te donošenje tih odluka tokom ciklusa planiranja budžeta. Izrada srednjoročnih okvira rashoda tj. DOB-a pripremaju se svake godine za period za sljedeće tri godine i prikazuju srednjoročne makroekonomske i fiskalne projekcije, srednjoročnu fiskalnu strategiju, prioritete potrošnje, te gornje granice rashoda budžetskih korisnika za narednu budžetsku godinu, kao i preliminarne procjene za sljedeće dvije godine za koje je izvršena projekcija prihoda. Stoga, ovakav proces pripreme DOB-a doprinosi razvoju strateškog planiranja prioriteta i ciljeva Vlade KS, te predstavlja osnovni dokument za raspodjelu budžetskih sredstava.

Pristup u "10 Koraka" prikazuje proces srednjoročnog planiranja i izrade budžeta s jasnim, logičnim i integriranim rokovima, harmoniziranim na svim nivoima vlasti u BiH. Ovaj pristup odražava visok stepen međusobne ovisnosti različitih koraka unutar budžetskog procesa - svaki korak je ovisan o različitim akterima/institucijama koji trebaju obezbijediti relevantne informacije, dati preporuke i/ili donijeti odluke u svim ključnim fazama procesa, u skladu sa budžetskim ciklusom. U skladu sa navedenim, učinkovit i uspješan proces srednjoročnog planiranja budžeta zahtijeva predanost i disciplinu svih relevantnih učesnika u budžetskom procesu (uključujući Vladu KS, Skupštinu KS, Ministarstvo finansija (te informacije koje se dobivaju iz FMF-a) i korisnike budžeta Vlade KS).

Stoga, u skladu sa Zakonom o budžetima u Federaciji Bosne i Hercegovine, pripremljen je DOB KS za period 2018.-2020. godina. Ključni cilj DOB-a je da postavi makroekonomske, fiskalne i sektorske politike u centar budžetskih procesa, prepoznavajući da je godišnji budžet jedan od osnovnih instrumenata kojima se realizuju ciljevi srednjoročne razvojne strategije, kako Kantona, tako i viših nivoa vlasti. Takođe, ovim dokumentom, na osnovu definisanih ekonomskih pokazatelja za šire ekonomsko okruženje (prvesntveno FBiH) utvrđuje se i fiskalni kapacitet Kantona u narednom trogodišnjem periodu.

Dokument okvirnog budžeta KS za period 2018.-2020. god. sadrži:

  • 1.
    Uvod u DOB KS za period 2018.-2020. godinu,
  • 2.
    Strateški ciljevi ekonomske i fiskalne politike FBiH,
  • 3.
    Osnovni makroekonomski pokazatelji,
  • 4.
    Osnovni pokazatelji ekonomske i fiskalne politike,
  • 5.
    Pretpostavke društvenog i privrednog razvoja za budžetsku i za sljedeće dvije godine,
  • 6.
    Procjena prihoda u DOB KS za period 2018.-2020. godina,
  • 7.
    Plan upravljanja javnim dugom KS,
  • 8.
    Upravljanje potrošnjom javnog sektora,
  • 9.
    Rashodi KS za period 2018.-2020. godine

Ministarstvo finansija KS predložilo je Vladi KS usvajanje ovog dokumenta (DOB-a 2018.-2020. godina), u čijem sklopu su ukupne gornje granice ukupnog budžeta za narednu godinu i okvirne ukupne iznose za naredne dvije godine, kao i pojedinačne gornje granice rashoda budžetskih korisnika.

Uzimajući kao polaznu osnovu činjenicu da KS ima veoma ograničen utjecaj na kreiranje fiskalne politike općenito, a koja se odražava na ekonomsku situaciju u KS, ovaj DOB KS za 2018.-2020. započinje strateškim ciljevima ekonomske i fisklane politike FBiH, koji predstavljaju temelj za strateška opredjeljenja KS u narednom periodu.

2. Strateški ciljevi ekonomske i fiskalne politike FBiH

Vlada FBiH je usvojila Strategiju razvoja FBIH za period od 2010. do 2020. godine koja je kompatibilna sa strategijama na nivou države BiH gdje je utvrđeno šest strateških ciljeva za FBiHStrategija razvoja FBiH 2010-2020. Sarajevo, 2010., str. 1041> unutar kojih se razvijaju prioritetni strateški ciljevi i mjere za njihovo ispunjenje.

Strateški ciljevi za Federaciju BiH uključuju:

  • 1)
    Makroekonomski okvir
  • 2)
    Konkurentnost i output (proizvodnja, dohodak)
  • 3)
    Javni sektor i javna uprava
  • 4)
    Zaposlenost
  • 5)
    Održivi rast i razvoj
  • 6)
    Socijalna uključenost

U nastavku slijede pojedinačni prioritetni strateško-razvojni ciljevi:

  • 1.
    Održivost javne potrošnje i eliminacija budžetskih deficita
  • 2.
    Povećanje efikasnosti prikupljanja i trošenja sredstava
  • 3.
    Jačanje razvojne komponente budžeta
  • 4.
    Harmoniziranje procesa budžetiranja
  • 5.
    Usklađivanje fiskalne statistike s međunarodnim standardima
  • 6.
    Jačanje kapaciteta poreznih uprava (u skladu sa standardima EU)
  • 7.
    Eliminirati dvostruko oporezivanje u transakcijama sa članicama EU
  • 8.
    Reforma boračko-socijalnog sektora
  • 9.
    Reforma penzijskog i invalidskog osiguranja, zdravstvene zaštite i zdravstvenog osiguranja i zapošljavanja
  • 10.
    Revizija sistema finansiranja obrazovanja

3. Osnovni makroekonomski pokazatelji

Tabela 1: Osnovni makroekonomski pokazateljiIzvor: Direkcija za ekonomsko planiranje (DEP), mart 2017. godine2>

3.1. Osnovni pokazatelji u proteklom periodu za KS

Informacije o privrednim kretanjima u KS preuzeti su sa web-a Privredne komore KS koji detaljno razrađuje ostvarene efekte poslovanja privrednih društava u KS u periodu I-XII 2016. godine. U izradi su korišteni podaci zvaničnih izvora, te na osnovu statističkih podataka u periodu I-XII 2016. godine na području KS i FBiH ostvareni su sljedeći rezultati:

3.1.1 Industrija

Fizički obim industrijske proizvodnje u KS u periodu I-XII 2016. godine manji je od obima proizvodnje iz istog perioda 2015. godine za 2,5%, dok je na nivou FBiH zabilježen veći nivo obima industrijske proizvodnje za 2,6%. Posmatrano po područjima, prerađivačka industrija u KS ostvarila je manji nivo proizvodnje za 3,2% u odnosu na I-XII 2015. godine. Istovremeno došlo je do povećanja broja turista i broja noćenja u odnosu na I-XII 2015. godine za 11,9% i 18,6% u KS respektivno, dok je broj zaposlenih radnika veći za 16,1%. Na nivou FBiH prerađivačka industrija bilježi rast obima proizvodnje od 2,8% u odnosu na I-XII 2015. godine. Od 20 grana prerađivačke industrije KS, u periodu I-XI 2015. godine u odnosu na isti period 2014. godine, trinaest (13) grana zabilježilo je pad proizvodnje, dok je preostalih osam (8) grana ostvarilo veći nivo proizvodnje.

Rast proizvodnje ostvarile su slijedeće grane prerađivačke industrije:

Tabela 2: Rast industrijske proizvodnje

Na drugoj strani, pad proizvodnje zabilježen je kod slijedećih grana prerađivačke industrije:

Tabela 3: Pad industrijske proizvodnje

U okviru glavnih industrijskih grupacija u KS, u periodu I-XII 2016. godine u odnosu na isti period 2015. godine, rast proizvodnje zabilježen je kod trajnih proizvoda za široku potrošnju (12,2%), kapitalnih proizvoda (2,4%) i neznatno kod energije (0,9%). Ostale grupacije zabilježile su pad proizvodnje. Tako su intermedijarni proizvodi smanjeni za 4,7% a pad proizvodnje od 5,2% u odnosu na uporedni period 2015. godine registrovan je kod netrajnih proizvoda za široku potrošnju.

Rast industrijske proizvodnje

Index I-XII 2016/ I-XII 2015

132,7

122,2

121,9

118,4

112,2

111,5

103,8

101,7

Pad industrijske proizvodnje

Index I-XII 2016/ I-XII 2015

99,9

99,3

97,3

96,2

90,3

90,0

86,7

86,6

83,8

81,1

80,7

78,1

78,0

3.1.2. Šumarstvo

U periodu januar - decembar 2016. godine u KS proizvedeno je 135 hiljade m3 šumskih sortimenata, što je u poređenju sa istim periodom 2015. godine manje za 5,6%. Istovremeno je prodato 135 hiljada m3 šumskih sortimenata, što je manje za 6,2% od prodaje iz istog perioda 2015. godine. Na nivou FBiH proizvedeno je 2.068 hiljada m3 šumskih sortimenata, što je za 4,6% više u odnosu na I-XII 2015. godine, dok je prodaja iznosila 1.896 hiljada m3, što također predstavlja povećanje od 2,7% u odnosu na uporedni period 2015. godine.

3.1.3. Građevinarstvo

Vrijednost izvršenih građevinskih radova (period I-XII 2016.) u FBiH u odnosu na uporedni period 2015. godine veći je za 3%.

3.1.4. Trgovina

Ukupan promet trgovine na malo (bez PDV-a) u KS za period januar - decembar 2016. godine iznosio je 2,7 milijarde KM, što je za 2,4% više u odnosu na isti period 2015. godine. Na nivou FBiH promet u trgovini na malo (bez PDV-a) u periodu I-XII 2016. godine veći je za 2,7% u odnosu na uporedni period 2015. godine.

3.1.5. Turizam i ugostiteljstvo

U periodu I-XII 2016. godine, KS je posjetilo ukupno 407.567 turista, što je za 11,9% više u odnosu na uporedni period 2015. godine. Odnos domaćih/stranih turista je 14%/86%. Broj ostvarenih noćenja u KS u periodu I-XII 2016. godine iznosio je 822.045, što je za 18,6% više u odnosu na isti period 2015. godine. Strani turisti su ostvarili 88% noćenja, a domaći 12%. Na osnovu navedenih podataka možemo zaključiti da je u protekloj godini ostvaren pozitivan trend dolaska turista i ostvarenih noćenja.

Na nivou FBiH, u periodu I-XII 2016. godine, zabilježeno je ukupno 811.055 dolazaka i 1.613.567 ostvarenih noćenja. Broj dolazaka u odnosu na uporedni period 2015. godine veći je za 12,2% a broj noćenja također za isti iznos. Strani turisti činili su 75% ukupnog broja posjeta i 79% ukupnog broja ostvarenih noćenja. Ako bismo posmatrali učešće KS u ukupnim posjetama u Federaciji BiH mogli bismo reći da se od 811.055 dolazaka 50% odnosi na Kanton Sarajevo.

3.1.6. Saobraćaj

U protekloj godini cestovni prevoz roba je izvršen u iznosu od 34 hiljade tona što je u odnosu na 2015. godinu smanjenje za 2,9%. Učešće KS iznosi 0,6% ukupnog cestovnog prometa FBiH. Situacija na nivou Federacije BiH za period I-XII 2016. godine iznosi 5.349 hiljada tona i predstavlja smanjenje za 7,3% u odnosu na isti period 2015. godine.

Gradski-prigradski prevoz putnika u KS u 2016. godini ostvaren je u iznosu 95.487 hiljada što je smanjenje za 0,4% u odnosu na godinu ranije. Što se tiče Federacije u prošloj godini ukupno je ostvareno 108.970 hiljada prevoženja putnika što je u odnosu na 2015. godinu smanjenje za 4,8%.

3.1.7. Zaposlenost

Ukupan broj zaposlenih lica u KS, prema podacima Službe za zapošljavanje KS, na kraju decembra 2016. godine iznosio je 141.852. U poređenju sa brojem zaposlenih iz decembra 2027. godine, ukupan broj zaposlenih u 2016. godini se povećao za 16,1%. Na nivou FBiH u decembru 2016. godine, registrovano je ukupno 462.933 zaposlenih ili 2,7% više u odnosu na uporedni mjesec 2015. godine. Iz navedenih podataka može se zaključiti da je u KS prisutna tendencija rasta zaposlenosti.

Ukupno je u decembru 2016. godine u privredi bilo zaposleno 61.125 osoba, što je u odnosu na isti mjesec 2015. godine manje za 384 zaposlenika. U okviru privrede KS najveći broj zaposlenih registrovan je kod djelatnosti trgovine (33,3%), zatim u prerađivačkoj industriji (19,2%), prijevozu, skladištenju i vezama (16,6%), te u građevinarstvu (9,4%).

Procentualno, povećanje zaposlenih u privredi KS u odnosu na isti mjesec 2015. godine kretalo se od 0,4% kod djelatnosti prerađivačke industrije, koliko je zabilježeno i u poljoprivredi i šumarstvu, 0,3% u prijevozu, skladištenju i vezama, potom 0,2% u proizvodnji i snadbijevanju kao i u turizmu i ugostiteljstvu i 0,1% u finansijskom posredovanju. U rudarstvu je za nijansu smanjen broj zaposlenih u odnosu na 2015. godinu. Pad broja zaposlenih za 0,8% u odnosu na decembar 2015. godine zabilježen je u trgovini i u oblasti građevinarstva za 0,4%.

Ukupno je u vanprivredi u 2016. godini bilo zaposleno 80.727 osoba, što je više za 7,3% ili 20.081 zaposlenih u odnosu na godinu ranije. Od ukupnog broja zaposlenih u KS privreda zapošljava 43,1% što predstavlja smanjenje u iznosu od 7,3% u odnosu na isti period prošle godine a vanprivreda 56,9%.

Grafikon 1. Ukupan broj zaposlenih u Kantonu Sarajevo (Decembar 2016)

Grafikon 2. Broj zaposlenih u privrednim djelatnostima KS (Decembar 2016)

Iz navedenih podataka može se zaključiti da je u KS stanje slično kao i prošle godine. Zabrinjavajuća je činjenica da pada broj zaposlenih u privredi u odnosu na neprivredu, što samo po sebi ukazuje na stanje u kojem se privreda nalazi, a posebno kada je riječo opterećenosti privrede velikim i neopravdanim brojem zaposlenih u vanprivrednim djelatnostima, što se vidi i iz odnosa zaposlenosti između ove dvije kategorije.

3.1.8. Nezaposlenost

Ukupan broj nezaposlenih lica u decembru 2016. godine na području KS iznosio je 69.163, što je za 4,7% ili za 3.382 manje nezaposlenih u odnosu na decembar 2015. godine i predstavlja stopu nezaposlenosti od 32,8%. U FBiH na kraju decembra 2016. godine registrovano je 372.207 nezaposlenih lica ili 4,5% manje u odnosu na isti mjesec godinu ranije, te predstavlja stopu nezaposlenosti od 44,6%. U Kantonu Sarajevo na dan 28.02.2017. godine broj nezaposlenih lica iznosio je 68.923 .

Najveći broj nezaposlenih lica prema kadrovskoj strukturi zabilježen je kod radnika sa srednjom stručnom spremom (21.081 ili 31,5%), zatim kod nekvalifikovanih radnika (18.793 ili 27,2%), te kod kvalifikovanih radnika (18.161 ili 26,3%). Na navedene tri kadrovske strukture otpada 85% ukupne nezaposlenosti u KS. Pad nezaposlenosti u odnosu na decembar 2028. godine zabilježen je kod svih kategorija od kojih izdvajamo: SSS (0,4%), VSS (0,3%), NKV (0,4%), KV(0,3%).

Grafikon 3. Kadrovska struktura nezaposlenih osoba u KS (Decembar 2016)

U nastavku slijedi tabela za ukupan broj nezaposlenih po stručnoj spremi u Kantonu Sarajevo.

Tabela 4: Ukupan broj nezaposlenih po stručnoj spremi (Decembar 2016)

Ukupno

VSS

VŠS

SSS

NSS

VKV

KV

PKV

NKV

69.163

8.652

751

21.801

341

316

18.161

348

18.793

Učešće %

100,0

12,5

1,1

31,5

0,5

0,5

26,3

0,5

27,2

3.1.9. Plaće

Prosječna neto plaća u KS u decembru 2016. godine iznosila je 1.049 KM, što je za 1,6% više u odnosu na decembar 2015. godine. Prema podacima za februar 2017. godine, prosječna neto plaća iznosi 1.025 KM. Istovremeno, na nivou FBiH, prosječna neto plaća iznosila je 861 KM, što je više u odnosu na decembar 2015. godine za 1,8%. Najveće neto plaće isplaćene su u finansijskim djelatnostima i djelatnostima osiguranja (1.628 KM), proizvodnji i snabdijevanju električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija (1.531 KM), kod djelatnosti informacija i komunikacija (1.328 KM), te u vađenju ruda i kamena (1.177 KM). Prosječna neto - plaća u KS veća je za 21,8% u odnosu na prosjećnu neto - plaću isplaćenu u FBiH.

Grafikon 4. Prosječna neto plaća u privrednim djelatnostima Kanton Sarajevo (Decembar 2016)Podaci Zavoda za informatiku i statistiku Kantona Sarajevo;2>

3.1.10. Cijene

Podaci Federalnog Zavoda za statistiku pokazuju da su u 2016. godini cijene potrošačkih dobara bile u prosjeku niže za 0,3% od cijena po kojima su se ta dobra nudila u 2015. godini. Cijene proizvođača industrijskih proizvoda u 2016. godini u prosjeku su bile niže za 1% u odnosu na cijene iz 2015. godine.

U decembru 20016. godine registrovana je deflacija od 0,2% g/g. Primjećuje se da je nivo deflacije znatno niži u odnosu na prehodne mjesece 2016. godine. Prosječna deflacija za 2016. godinu iznosi -1,1% g/g. U decembru 2016. godine cijene su bile niže u odjeljcima hrane i bezalkoholnih pića (-0,6% g/g), odjeće i obuće (-9,6% g/g), namještaja, kućanskih uređaja i redovnog održavanja kuće (-0,9% g/g), komunikacija (-1% g/g) i ostalih dobara i usluga (-5% g/g) u poređenju sa decembrom prethodne godine. Na svjetskom tržištu energenata cijena sirove nafte u decembru iznosila je 52,6 $/barelu, što je za 43,9% više u poređenju sa istim mjesecom 2015. godine. Istovremeno, cijena prirodnog gasa je smanjena za 11,2% g/g.

Tabela 5: Index potrošačkih cijena u BiH - odabrani odjeljci (poređenje sa istim periodom prethodne god.)

Period

00 Ukupan indeks

01 Hrana i bezalkoholna pića

02 Alkoholna pića i duvan

03 Odjeća i obuća

04 Stanovanje, voda, el. energija, plin i dr. energenti

07 Prevoz

1 2016.

99,2

98,9

109,5

91,5

100,1

94,9

II 2016.

98,7

98,7

109,5

90,9

99,8

93,1

III 2016.

98,2

98,1

109,5

91,2

99,2

91,8

IV 2016.

98,4

98,3

108,5

91,8

99,3

92,5

V 2016.

98,5

98,7

107,9

91,4

100,6

91,7

VI 2016.

98,5

98,9

106,0

89,8

100,9

92,7

VII 2016.

99,0

99,9

106,0

91,4

100,8

93,5

VIII 2016.

98,8

99,1

106,2

90,7

100,3

94,1

IX 2016.

98,9

98,5

106,3

91,8

100,4

96,4

X 2016.

99,3

99,1

106,6

91,5

101,2

97,3

XI 2016.

99,7

99,5

106,6

91,6

100,9

98,7

XII 2016.

99,8

99,4

106,6

90,4

100,7

100,5

I-XII 2016.

98,9

98,9

107,4

91,2

100,3

94,7

3.1.11. Vanjska trgovina

Prema podacima dobij enim od Vanjskotrgovinske komore BiH, vanjskotrgovinska razmjena privrede KS sa svijetom za period januar - decembar 2016. godine ostvarena je u iznosu od 4.655 miliona KM što je za 6 % više nego u 2015. godini i što predstavlja nešto više od četvrtine ukupne vanjskotrgovinske razmjene FBiH (27%). Vodeći partneri u vanjskotrgovinskoj razmjeni KS i dalje su R.Hrvatska, Njemačka, Slovenija i Srbija.

Ukupan izvoz KS u 2016. godini drugi put je dostigao vrijednost od milijardu KM, tačnije 1.034 miliona KM što je za 0,7% manje u odnosu na 2015. godinu, i predstavlja 16,3% izvoza FBiH. Učešće izvoza KS u izvozu FBiH se neznatno smanjio za 0,4 procentnih poena u odnosu na 2015. godinu.

Ukupan uvoz KS u 2016. godini povećan je za 8,1% u odnosu na 2015. godinu i iznosio je 3.620 miliona KM. U ukupnom uvozu FBiH, KS učestvuje sa jednom trećinom (33,3%), što je u odnosu na godinu ranije više za 0,4 procentna poena.

Grafikon 5. Vanjskotrgovinska razmjena BiH, FBiH i KS (Decembar 2016)

Povećanje uvoza uz istovremeno neznatno smanjenje izvoza rezultiralo je rastom deficita u KS za 12,1% u odnosu na 2015. godinu. Deficit u iznosu od 2.586 miliona KM čini 57,1% ukupnog deficita FBiH. Stopa pokrivenosti uvoza izvozom u KS u 2016. godini iznosi 28,6%, te je i dalje niska u odnosu na FBiH 58,4.

Grafikon 6. Izvoz top 10 roba za KS (Decembar 2016)

Izvoz top 10 roba za KS čini 80,3% od ukupnog izvoza KS. Najviše se izvoze sljedeće: namještaj i njegovi dijelovi (preko 200 miliona KM u 2016. godini dok je u 2015. godini iznosio tačno 200 miliona KM), električna energija (iznad 200 miliona KM u decembru 2016. godine u odnosu na skoro isti iznos u istom mjesecu 2015. godine), medicinski i farmaceutski proizvodi u iznosu od skoro 100 miliona KM u periodu januar - decembar 2016. godine, dok je u istom periodu 2015. godine bio na skoro istom iznosu.

Grafikon 7. Uvoz top 10 roba za KS (Decembar 2016)

Uvoz top 10 roba za KS čini 53,7% od ukupnog uvoza KS. Najviše se uvozi: nafta i naftni derivati (preko 600 miliona KM u decembru 2016. godine, dok je godinu dana ranije bio preko 700 miliona KM), cestovna vozila (skoro 300 miliona KM u 2016. u odnosu na nešto više od 200 miliona KM u 2015. godini), te električne mašine, aparati i uređaji (oko 200 miliona KM u 2016. dok je u 2015. godini iznosio preko 150 miliona KM).

Grafikon 8. Vanjskotrgovinska razmjena KS po općinama (Decembar 2016)

Analizirajući po općinama u 2016. godini najviše izvoze gradska općina Centar, dok dalje slijede Novo Sarajevo, Novi Grad i Ilidža. U periodu januar - decembar 2016. godine prednjače po uvozu Novo Sarajevo, Novi Grad i Ilidža.

Iz prezentiranih podataka o privrednim kretanjima u KS za period januar - decembar 2016. godine vidimo da je u industrijskoj proizvodnji još uvijek prisutan pad proizvodnje, koji je najvećim dijelom uvjetovan trendovima u prerađivačkoj industriji koja je najveća sastavnica ukupne industrijske proizvodnje.

Podaci na nivou KS pokazuju da se zaposlenost postepeno povećava, a nezaposlenost smanjuje, što ukazuje na prepoznavanje fokusiranja vlasti na značajnije stimulisanje razvoja realnog sektora sa akcentom na razvoj industrijske proizvodnje, koja ima potencijal zapošljavanja najveći broj radnika. Značajno pozitivna kretanja zabilježena su u turizmu gdje broj posjeta stranih i domaćih turista konstantno raste, što direktno vodi ka rastu prometa u trgovini i ugostiteljstvu, ali i u saobraćaju. Također, ohrabruju saznanja da je, došlo do pozitivnih pomaka u vanjskotrgovinskoj razmjeni KS sa svijetom, kao što je bio slučaj i 2015. godine. Od početka 2016. godine KS bilježio je minoran trend pada izvoza, a istovremeno povećanje uvoza, što je u konačnici rezultiralo povećanjem deficita za 12,1% na godišnjem nivou.

Iako se zaposlenost u prošloj godini povećala, potrošnja je vrlo snažna, proizvodnja je još uvijek nedovoljna, javni sektor naglašen, a privatni sektor nedovoljno razvijen što rezultira izraženom vanjskom neravnotežom ekonomije KS i još uvijek visokom nezaposlenošću. Potencijal za ekonomski rast postoji u jačanju proizvodnje, naročito u privatnom sektoru, te daljoj integraciji u domaća, regionalna i svjetska tržišta, poboljšanju poslovnog okruženja i poticanju investicija u sektorima.

4. Osnovni pokazatelji ekonomske i fiskalne politike

4.1. Realni sektor

Tokom 2016. godine u Bosni i Hercegovini je registriran rast industrijske proizvodnje od 4,3% u odnosu na prethodnu godinutenje" Indeks obima industrijske proizvodnje u Bosni i Hercegovini za decembar 2016. godine", 26.01.2017.>. Ovaj rast obima proizvodnje bio je praćen i povećanjem broja zaposlenih u okviru industrije. Stope rasta industrijske proizvodnje po kvartalima su iznosile: K1: 4,5%, K2:4,7%, K3:2,1% i K4:5,7%. Posmatrano po sektorima na osnovu raspoloživih podataka BHAS-a za 2016. godinu može se konsatatovati da su svi sektori pozitivno doprinosili u ostvarenom povećanju industrijske proizvodnje u BiH. Međutim, potrebno je također istaći da je rast industrijske proizvodnje u prvom polugodištu bio nošen povećanjem proizvodnje u prerađivačkoj industriji, dok je u drugom dijelu godine kada je došlo do blagog slabljenja iste, energetski sektor nadomjestio nastale gubitke.

Posmatrano na nivou godine ipak je najzanačajniji doprinos rastu ukupne industrijske proizvodnje u BiH ostvaren u okviru bh. prerađivačke industrije koja je zahvaljujući pozitivnim ekonomskim kretanjima na izvoznim tržištima ostvarila povećanje proizvodnje od 3,1% u odnosu na prethodnu godinu U okviru prerađivačke industrije najviše stope rasta proizvodnje ostvarene su u okviru proizvodnje hemijskih proizvoda 14,2%, gotovih metalnih proizvoda 12,5%, te u proizvodnji namještaja i prehrambenih proizvoda gdje su povećanja proizvodnje iznosila 8,8% odnosno 7,3% u odnosu na prethodnu godinu. S druge strane, imajući u vidu zastupljenost ovih grana u strukturi bh. industrijske proizvodnje u BiH, najzanačajnija smanjnja su zabilježena u okviru proizvodnje baznih metala 4,7% (željezo, čelik i aluminijum) te koksa i naftnih derivata od 5,7%.

Pad proizvodnje u okviru ovih kategorije je uglavnom posljedica cjenovnih kretanja na svjetskom tržištu gdje je došlo do smanjenja cijena i slabljenja tražnje za ovim proizvodima. S druge strane, nakon nešto slabijih poslovnih rezultata u prvom polugodištu u toku drugog polugodišta došlo je do stabilizacije i poboljšanja proizvodnje u sektorima rudarstava i električne energije. Tako je u 2016. godini u okviru sektora rudarstvo u Bosni i Hercegovini registrirano povećanje proizvodnje od 3,4% u odnosu na prethodnu godinu što je ponajviše posljedica povećanja proizvodnje ugljena i lignita od 9,2% u odnosu na prethodnu godinu. Povećanje proizvodnje uglja pozitivno se odrazilo i na sektor za proizvodnju električne energije gdje je registrirano povećanje proizvodnje od 8,5% usljed povećanja prozvodnje u termoelektranama u odnosu na prethodnu godinu.

Broj nezaposlenih lica u BiH se nastavio smanjivati što je rezultiralo uvećanjem broja zaposlenih lica. U novembru 2016. godine broj zaposlenih lica je uvećan za 3% g/g i iznosi 738,4 hiljada. Time je stopa registrovane nezaposlenosti u BiH smanjena i iznosi 40,9%. U decembru 2016. godine broj registrovanih nezaposlenih lica je smanjen za 5,1% g/g i iznosi 510 hiljada. Broj zaposlenih lica u novembru 2016. godine uvećan je u skoro svim područjima djelatnosti (poređenje g/g/). Iako je u posmtranom mjesecu najbrža stopa rasta broja zaposlenih u području djelatnosti poslovanja nekretninama (16,3% g/g), najznačajniji doprinos rastu bio je u područjima djelatnosti trgovine na veliko i malo, popravka motornih vozila i motocikala i prerađivačke industrije sa stopama rasta 5,7% g/g i 3,6% g/g respektivno.

Tabela 6: Osnovni indikatori na tržištu rada

Prosječna neto plata u BiH se postepeno uvećava i u novembru 2016. godine iznosila je 847 KM uz nominalni rast od 2,5% g/g. Najveća stopa rasta neto plate registrovana je u područjima djelatnosti umjetnosti, zabave i rekreacije (7,7% g/g), prerađivačke industrije (5,7% g/g) i stručnih, naučnih i tehničkih djelatnosti (5,4% g/g). Prosječna penzija u BiH u decembru 2016. godine nije se značajno uvećavala u odnosu na isti mjesec prethodne godine (0,4% g/g) i iznosi 358Prosječna penzija u BiH je izracunata na osnovu prosječnih mjesečnih penzija ponderisanih udjelom ukupnog boja penzionera u svakom od bh. entiteta u ukupnom broju penzionera.3> KM. Istovremeno, ukupan broj penzionera u BiH je uvećan za 1,9% g/g i iznosi 666,9 hiljada. Najniže/minimalne penzije u oba entiteta ostale su nepromijenjene.

Period

Broj zaposlenih lica u BiH

Broj registrovanih nezaposlenih lica u BiH

Prosječna neto plata ci BiH (KIV1)

Prosječna penzija u BiH (KIVI)

715.540

539.109

829

358

715.880

536.684

829

361

719. ISO

530.370

843

360

724.4-56

524.061

830

360

725.093

518.857

838

359

730.811

518.034

837

359

731.364

520.065

832

359

729.914

520.565

843

358

735.917

514.935

837

359

738.604

512.496

837

359

738.377

511.096

847

358

-

510.022

-

358

1,59*

-2,29*

0,29%

0,29%

1,69*

-2,49*

1,19%

-0,19%

1,996

-3,09*

1,29%

-0,19%

1,99*

-3,49*

-0,49%

0,19%

1,69*

-3,49*

1,0%

0,29%

1,99*

-4,09*

0,49%

0,29%

2,09*

-4,29*

-0,69%

0,29%

2,09*

-3,89*

2,19%

0,39%

2,49*

-4,69*

1,19%

0,39%

2,99*

-4,59*

1,49%

0,49%

3,09*

-4, S9*

2,59%

0,49%

-