Aktio

SKUPŠTINA KANTONA SARAJEVO

ZAKLJUČAK

Na osnovu člana 18. tačka b) Ustava Kantona Sarajevo ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 1/96, 2/96, 3/96, 16/97, 14/00, 4/01, 28/04 i 6/13), člana 140. Poslovnika Skupštine Kantona Sarajevo ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 41/12 - Drugi novi prečišćeni tekst, 15/13, 47/13 i 47/15), Skupština Kantona Sarajevo, na sjednici držanoj dana 07.09.2016. godine, donijela je slijedeći

ZAKLJUČAK

Usvaja se Strategija razvoja Kantona Sarajevo do 2020.

Broj 01-14-27195/16
07. septembra 2016. godine
Sarajevo

Predsjedateljica
Skupštine Kantona Sarajevo
Prof. Ana Babić, s. r.
Direktor:
Hamdija Efendić, dipl. ing. građ.

OBRAZLOŽENJE

Pravni osnov

Skupština Kantona Sarajevo je donijela Odluku o pristupanju izradi Strategije razvoja Kantona Sarajevo za period od 2014. do 2020. godine, u maju 2014. godine ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 20/14).

Navedenom Odlukom utvrđeno je da je Nosilac pripreme za izradu Strategije Vlada Kantona Sarajevo, a Nosilac izrade Strategije Zavod za planiranje razvoja Kantona Sarajevo. Odluka, između ostalog, predviđa i formiranje operativnih i kosultativnih tijela u procesu planiranja razvoja. Ključno operativno tijelo je Kantonalni odbor za razvoj (KOR) zaduženo za provođenje procesa planiranja na nivou Kantona kroz koje se osigurava horizontalna koordinacija između svih institucija na nivou Kantona, kao i vertikalna koordinacija sa jedinicama lokalne samouprave u sastavu Kantona i višim nivoima vlasti.

Metodologija

Strategija razvoja Kantona Sarajevo do 2020. je strateški dokument koji usmjerava razvoj, utvrđuje prioritete u razvoju i predstavlja putokaz za sveukupan razvoj KS uzimajući u obzir sve njegove dimenizije: ekonomsku, društvenu, okolinsku i prostornu.

Strategijom razvoja utvrđuju se ciljevi i prioriteti razvoja KS, način njihova ostvarivanja, finansijski i institucionalni okvir za implementaciju, monitoring, evaluaciju i izvještavanje.

Strateško planiranje razvoja nalažu evropske prakse i dinamike strateškog planiranja, a zahvatanje sredstava iz predpristupnih fondova EU nalaže obaveznost izrade strateških razvojnih dokumenata. Dokument se radi u skladu sa evropskom praksom i dinamikom starteškog planiranja (period do 2020. godine).

Strategija razvoja KS do 2020. godine je planski dokument koji ima za svrhu da kroz procjenu vanjskog i unutarnjeg okruženja, kreiranje vizije i ciljeva razvoja, razvije podloge za javne politike koje se ostvaruju putem odgovarajućih projekata u oblastima važnim za ekonomski, socijalni i okolinski razvoj i osigura upotrebu javnih resursa za podršku ostvarenju razvojnih ciljeva, politika i projekata za razvoj KS.

Metodologiju izrade Strategije čine:

  • 1.
    Vodeći principi planiranja,
  • 2.
    Ključne faze u procesu planiranja razvoja,
  • 3.
    Metodološki okvir za upravljanje razvojem,
  • 4.
    Ključne faze u procesu realizacije.

Proces planiranja razvoja sastoji se od sljedećih ključnih faza:

  • -
    pripremna faza,
  • -
    faza izrade strateške platforme,
  • -
    faza programiranja,
  • -
    faza izrade operativnog dijela integrirane strategije razvoja.

Strateška platforma je temeljni dio Strategije, kojim se usmjerava razvoj teritorije kantona.

Najznačajniji, temeljni dio strategije je Strateška platforma, koja po svojoj strukturi sadrži:

  • -
    izvod iz Situacione analize (SWOT analiza za Kanton Sarajevo)
  • -
    strateško fokusiranje;
  • -
    viziju razvoja;
  • -
    strateške i prioritetne ciljeve razvoja;
  • -
    strateške smjernice za kretanja budžetske potrošnje KS;
  • -
    usklađenost strateških ciljeva KS sa strateškim dokumentima višeg niovoa.

Programski dio Strategije ima sljedeću orijentacionu strukturu:

  • -
    Prioriteti i mjere koje uključuju, razvojne programe i projekte sa definiranim očekivanim rezultatima, indikato- rima, rokovima i nosiocima odgovornosti i finansijskim okvirom;
  • -
    Indikativni finansijski okvir sa projekcijom izvora finansiranja za razdoblje implementacije strategije;
  • -
    Institucinalni i organizacijski okvir za implementaciju;
  • -
    Modaliteti monitoringa, evaluacije, izvještavanja i revizije strategija razvoja.

Izrade operativnog dijela integrirane strategije razvoja - Akcioni plan provođenja Strategije usvaja Vlada KS, a donosi se nakon usvajanja Strategije na Skupštini KS.

Aktivnosti na pripremi i izradi Prijedloga Strategije razvoja Kantona Sarajevo do 2020.

Nacrt Strategije Kantona Sarajevo do 2020. usvojen je na Skupštini Kantona Sarajevo koja je Zaključila da se na Nacrt Strategije provede javna rasprava prema čl. 18. Odluke o pristupanju izradi Strategije razvoja Kantona Sarajevo do 2020. ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 20/14), kao i da se pripremi Izvještaj o rezultatima javne rasprave i Prijedlog Strategije razvoja Kantona Sarajevo do 2020. godine. Nacrt Startegije je 05.05.2016. objavljen na web-stranici http://skupstina.ks.gov. ba i dat je rok javne rasprave od 30 dana, s tim da se sve eventualne primjedbe, prijedlozi i mišljenja dostave Vladi Kantona Sarajevo.

Vlada Kantona Sarajevo je sve pristigle primjedbe, prijedloge, sugestije i mišljenja dostavila Zavodu za planiranje razvoja Kantona Sarajevo. Zavod je sumirao rezultate javne rasprave i napravio Izvještaj o rezultatima javne rasprave na nacrt Strategije Kantona Sarajevo do 2020.

Putem Vlade Kantona Sarajevo, ali i direktno na ime Zavoda stiglo je 116 primjedbi i dopuna prijedloga projekata i aktivnosti koje su obrađene, od čega najviše putem Ministarstva obrazova- nja, nauke i mladih (51 primjedba), zatim Zavoda za informatiku i statistiku Kantona Sarajevo (23 primjedbe), Ministarstva zdravstva (13 primjedbi) itd. Općina Vogošća se oglasila da nema primjedbi na Nacrt Strategije Kantona Sarajevo do 2020.

Zavod za planiranje razvoja Kantona Sarajevo je kao Nosilac izrade Strategije napravio Izvještaj o rezultatima javne rasprave na Nacrt Startegije razvoja Kantona Sarajevo do 2020., koji je Vlada Kantona Sarajevo usvojila na 50. sjednici održanoj 14.07.2016. godine.

Usvojene primjedbe i prijedlozi ugrađeni su u Prijedlog Strategije razvoja Kantona Sarajevo do 2020.

Prijedlog Strategije razvoja Kantona Sarajevo do 2020. je usaglašen i sa Nacrtom Programa javnih investicija Kantona Sarajevo 2017-2019. godina.

Finaliziran i lektorisan Prijedlog Strategije razvoja Kantona Sarajevo do 2020. razmatran je i utvrđen na 55. sjednici Vlade KS održane 25.08.2016. godine, te Vlada KS upućuje Prijedlog Strategije razvoja Kantona Sarajevo do 2020. na Skupštinu KS na utvrđivanje i dalju proceduru.

Sredstva

Okvirna sredstva za realizaciju Strategije razvoja KS do 2020. procjenjuju se na 1.397.257.700 KM.

Struktura izvora finansiranja za realizaciju strateških ciljeva daje se u narednoj tabeli:

U strukturi izvora finansiranja fondovi učestvuju oko 8,1%, a budžet Kantona Sarajevo i drugi izvori finansiranja su dominatni sa 91,9% učešća.

Bosna i Hercegovina

Federacija Bosne i Hercegovine

Kanton Sarajevo

Zavod za planiranje razvoja Kantona Sarajevo

Strateški cilj

Budžet KS i drugi izvori finansiranja

Fondovi

Ukupno

1. Poboljšati administrativni i poslovni ambijent za ubrzan ekonomski rast i unaprijediti ekonomsku strukturu radi povećanja izvoza roba i usluga

2. Povećati zaposlenost i kreirati nova bolje vrednovana radna mjesta

3. Stvoriti uslove za uključujući društveno ekonomski rast i smanjenje siromaštva i unaprijediti dostupnost i pouzdanost svih javnih servisa

4. Odgovorno upravljati okolišem, prostorom, prirodnim i infrastrukturnim resursima

5. Unaprijediti sistem upravljanja razvojem Kantona Sarajevo

Ukupno

Strategija razvoja Kantona Sarajevo do 2020.

Prijedlog

Sarajevo, august/kolovoz 2016. godine

Nosilac izrade: Zavod za planiranje razvoja Kantona

Sarajevo

Direktor: Hamdija Efendić

Koordinacija: Sektor za planiranje društveno-ekonomskog

razvoja

Kantonalni odbor za razvoj

Predstavnici Zavoda za planiranje razvoja KS:

  • 1.
    Maida Fetahagić, koordinator KOR-a
  • 2.
    Gordana Memišević, koordinator sektora društvenog razvoja i infrastrukture
  • 3.
    Ljiljana Misirača, koordinator sektora ekonomskog razvoja
  • 4.
    Fikret Jakupović/Ilda Tanjo, koordinator sektora zaštite i unapređenja okoliša
  • 5.
    Emina Kašmo, sekretar KOR-a

Predstavnici ministarstava KS i ureda KS u Briselu:

  • 1.
    Izeta Avdić, Ministarstvo pravde i uprave
  • 2.
    Enisa Demić, Ministarstvo za rad, socijalnu politiku, raseljena lica i izbjeglice
  • 3.
    Sanela Hercegovac/Goran Hašimbegović, Ministarstvo za obrazovanje, nauku i mlade
  • 4.
    Emir Hota, Ministarstvo saobraćaja
  • 5.
    Velid Imamović, Ministarstvo za boračka pitanja
  • 6.
    Alma Kadić, Ministarstvo zdravstva
  • 7.
    Fahira Kalajdžisalihović, Ministarstvo kulture i sporta
  • 8.
    Zijada Krvavac, Ministarstvo prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša (od marta 2015.)
  • 9.
    Nurija Memić, Ministarstvo privrede
  • 10.
    Amela Petrinić, Ministarstvo stambenih poslova (do marta 2015.)
  • 11.
    Zlata Prguda, Ministarstvo finansija
  • 12.
    Hasan Karačić, Ministarstvo komunalne privrede i infrastrukture (od marta 2015.)
  • 13.
    Sanja Petrović, Ministarstvo unutrašnjih poslova
  • 14.
    Dino Elezović, Ured KS u Briselu

Predstavnici Grada Sarajeva i općina u sastavu KS:

  • 1.
    Haris Gudić, Općina Ilidža
  • 2.
    Senad Hasanpašić/Hakija Delić, Općina Vogošća
  • 3.
    Alma Izmirlija, Općina Hadžići
  • 4.
    Fahrudin Kurtović, Općina Centar
  • 5.
    Mirza Marukić, Općina Ilijaš
  • 6.
    Zehra Orahovac, Općina Novo Sarajevo
  • 7.
    Sahrudin Sarajčić/Hajrudin Ibrahimović, Grad Sarajevo
  • 8.
    Osman Smjenčanin, Općina Trnovo
  • 9.
    Đenan Šarkanović, Općina Novi Grad
  • 10.
    Selma Velić, Općina Stari Grad

Predstavnici civilnog društva i drugi akteri:

  • 1.
    Aida Sušić, KULT - Institut za razvoj mladih
  • 2.
    Alma Hadžidedić-Kurjak, NEST 71 (HUB 387)
  • 3.
    Almir Peštek, Ekonomski fakultet Univerziteta u Sarajevu
  • 9.
    Lejla Dragnić, Centar za politike i upravljanje
  • 10.
    Marijana Galić, Federalni zavod za programiranje razvoja
  • 11.
    Nenad Rava, konsultant za strateško planiranje, javne politike i razvoj kapaciteta
  • 12.
    Ranka Ninković-Papić, Fondacija za socijalno uključivanje BiH
  • 13.
    Sanjin Arifagić, Regionalno vijeće za saradnju
  • 14.
    Zoran Bibanović, predsjednik Udruženja turističkih agencija BiH

Učesnici radionica i svi koji su dali doprinos izradi Strategije:

  • 1.
    Amina Močević, Ministarstvo finansija KS
  • 2.
    Amsal Sobo, Zavod za planiranje razvoja KS
  • 3.
    Anto Domazet, konsultant Zavoda za planiranje razvoja KS
  • 4.
    Azemina Njuhović, Ministarstvo za obrazovanje, nauku i mlade KS
  • 5.
    Azra Midžić, Ministarstvo privrede KS
  • 6.
    Branka Arslanagić, Ministarstvo finansija KS
  • 7.
    Dubravka Halepović, IBHI
  • 8.
    Edin Saračević, HUB 387
  • 9.
    Edin Trgo, Zavod za planiranje razvoja KS
  • 10.
    Emir Kurtović, Ekonomski fakultet Univerziteta u Sarajevu
  • 11.
    Enesa Pazalja, Ministarstvo privrede KS
  • 12.
    Enida Osmanagić, Općina Stari Grad
  • 13.
    Ermina Ćatić, Zavod za planiranje razvoja KS
  • 14.
    Fadil Beganović, Općina llijaš
  • 15.
    Firdevsa Bračković, Grad Sarajevo
  • 16.
    Haris Ćatić, CEDES BiH
  • 17.
    Jasmina Olovčić, Direkcija za puteve KS
  • 18.
    Kemal Hadžimusić, Privredna komora KS
  • 19.
    Ljubica Livaja, Ministarstvo privrede
  • 20.
    Mahir Lokvančić, JU "Služba za zapošljavanje KS"
  • 21.
    Miralem Dedović, Ministarstvo za rad, socijalnu politiku, raseljena lica i izbjeglice KS
  • 22.
    Miralem Zubović, Ministarstvo kulture i sporta KS
  • 23.
    Muamer Halilbašić, Ekonomski institut Sarajevo
  • 24.
    Mustafa Kovač, Kantonalna uprava Civilne zaštite
  • 25.
    Nevresa Nović, Općina Novo Sarajevo
  • 26.
    Nihada Smajić, Zavod za planiranje razvoja KS
  • 27.
    Predrag Slomović, Općina Centar
  • 28.
    Rada Lukić, Grad Sarajevo
  • 29.
    Safet Skorupan, Ministarstvo za rad, socijalnu politiku, raseljena lica i izbjeglice KS
  • 30.
    Sanin Hadžibajrić, Općina Stari Grad
  • 31.
    Senad Bahtijarević, Ministarstvo kulture i sporta KS
  • 32.
    Senad Softić, Ekonomski fakultet Univerziteta u Sarajevu
  • 33.
    Slaviša Ćeranić, SERDA
  • 34.
    Smaragda Lučkin, Ministarstvo za rad, socijalnu politiku, raseljena lica i izbjeglice KS
  • 35.
    Timur Gadžo, Zavod za informatiku i statistiku KS
  • 36.
    Vedad Viteškić, Zavod za planiranje razvoja KS
  • 37.
    Žarko Papić, IBHI Inicijativa za bolju i humaniju inkluziju

Lektor:

Ema Hulusić, prof.

Strategija razvoja Kantona Sarajevo je izrađena uz podršku Projekta integriranog lokalnog razvoja (ILDP), zajedničke inicijative Vlade Švicarske i Razvojnog programa Ujedinjenih nacija (UNDP) u BiH. Za tehničku podršku u izradi Strategije, ILDP je angažovao Innova Management Consulting d.o.o. Sarajevo i konsultanticu Zdenku Mariju Kovač.

Stavovi i mišljenja izneseni u dokumentu ne odražavaju nužno stavove i mišljenja Vlade Švicarske ili UNDP-a.

Princip jednakopravnosti spolova je integriran u dokument kao jedan od temeljnih principa. S tim u vezi, pojedini izrazi koji se koriste u muškom rodu (npr. premijer, načelnik, i sl.) su neutralni i odnose se i na muškarce i na žene.

Pregled skraćenica

Skraćenica Puni naziv

Promjer (cijevi)

AER Assembly of European Regions/Skupština evropskih regija

AFIP Agencija za finasijske, informatičke i posredničke usluge

APD Anketa o potrošnji domaćinstva

BAS ISO 17025 Međunarodni standard općih zahtjeva za kompetentnost ispitnih i kalibracionih laboratorija

BDP Bruto domaći proizvod

BDP/pc Bruto domaći proizvod per capita/Bruto domaći proizvod po stanovniku

BEX Business Excellence Index/Inedeks poslovne

izvrsnosti

B/H/S Bosanski/hrvatski/srpski jezik

BiH Bosna i Hercegovina

CBR Community based rehabilitation/ Rehabilitacija u zajednici

CCI Centar civilnih incijativa

CEFTA Central European Free Trade Association/ Centralnoevropski ugovor o slobodnoj trgovini

CEKRIN Centar kreativnih industrija

CMB Centralni medicinski blok

CNG Compressed Natural Gas/Komprimirani prirodni gas

COFOG Classification of the Functions of Govern- ment/Funkcionalna klasifikacija javnih rashoda

CSR Centar za socijalni rad

CTO Chief Tehchonology Officer/Šef tehnološkog odjela

CZ Civilna zaštita

CŽR Civilne žrtve rata

DOB Dokument okvirnog budžeta

DVGW Deutscher Verein im Gas- und Wasserfach/ Njemačko stručno udruženje za gas i vodu

EBRD European Bank for Reconstruction and Deve- lopment/Evropska banka za obnovu i razvoj

EE otpad Električni i elektronski otpad

EFTA European Free Trade Association/Evropska slobodna trgovinska zona

EMIS Energy Management Information System/ Informacioni sistem za upravljanje energijom ERASMUS European Region Action Scheme for the Mobility of University Students/

Program aktivnosti Evropske regije nami- jenjen mobilnosti univerzitetskih studenata

ES Ekvivalent stanovnika

ESV Ekonomsko-socijalno vijeće

EU European Union/Evropska unija

EUROSTAT Statistical Office of the European Union - European Statistics/ Statistički ured Evropske unije

EUSAIR EU Strategy for the Adriatic and Ionian Re- gion/ Strategija Evropske unije za Jadransku -jonsku regiju

EUSDR EU Strategy for the Danube Region/Strategija Evropske unije za Dunavsku regiju

FBiH Federacija Bosne i Hercegovine

FIA Finansijsko-informatička agencija

FSC Forest Stewardship Council/Vijeće za uprav- ljanje šumama

FZS Federalni zavod za statistiku

FZZO Federalni zavod zdrastvenog osiguranja

GIS Geographic Information System/Geografski informacioni sistem

ha Hektar

IBHI Inicijativa za bolju i humaniju inkluziju

ICT/IKT Information and communications techno- logy/Informacijska i komunikacijska tehnologija

IDPPKS Izmjene i dopune Prostornog plana Kantona Sarajevo

IFC International Financial Corporation/ Međunarodna financijska korporacija

ILDP Integrated Local Development Project/ Projekat integriranog lokalnog razvoja

ILO International Labour Organization/ Međunarodna organizacija rada

IP Informacije o projektu

IPA Instrument for Pre-Accession Assistance/ Instrumenti za predpristupnu pomoć

IPARD Instrument for Pre-Accession Assistance in Rural Development/Instrumenti predpristupne pomoći za ruralni razvoj

IT Informacione tehnologije

IUCN International Union for Conservation of Nature/Međunarodna unija za zaštitu prirode

JKP Javno komunalno preduzeće

JPP Javno-privatno partnerstvo

JU Javna ustanova

KEAP Canton Environmental Action Plan/ Kantonalni akcioni plan zaštite okoliša

KD BiH 2010 Klasifikacija djelatnosti

A Poljoprivreda, šumarstvo i ribolov

B Vađenje ruda i kamena

C Prerađivačka industrija

D Prizvodnja i snabdijevanje električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija

E Snabdijevanje vodom; uklanjanje otpad- nih voda, upravljanje otpadom te djelat- nost sanacije okoliša

F Građevinarstvo

G Trgovina na veliko i malo; popravak motornih vozila i motocikala

H Prevoz i skladištenje

I Djelatnost pružanja smještaja te pripre- ma i usluživanje hrane (hotelijerstvo i ugostiteljstvo)

J Informacije i komunikacije

K Finansijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja

L Poslovanje nekretninama

M Stručne, naučne i tehničke djelatnosti

N Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti

O Javna uprava i odbrana; obavezno socijalno osiguranje

P Obrazovanje

Q Djelatnosti zdravstvene i socijalne zaštite

R Umjetnost, zabava i rekreacija

S Ostale uslužne djelatnosti

T Djelatnost domaćinstava kao poslodava- ca; djelatnost domaćinstava koja proiz- vode različita dobra i obavljaju različite usluge za vlastite potrebe

U Djelatnost vanteritorijalnih organizacija i tijela

Kg/st Kilogram po stanovniku

KGF Kreditno-garantni fond

KJKP Kantonalno javno komunalno preduzeće

KJP Kantonalno javno preduzeće

KM Konvertibilna marka

km2 Kvadratni kilometar

KOR Kantonalni odbor za razvoj

KS Kanton Sarajevo

l/sec Litara u sekundi

LAG Local Action Group/Lokalne akcijske grupe

LEADER Liaison Entre Actions de Dveloppement de l'conomie Rurale/Poveznica između djelovanja u ruralnom razvoju

LEAP Local Environmental Action Plan/Lokalni ekološki akcioni plan

LLL Life Long Learning/Cjeloživotno učenje

LQ Location quotient/Lokacijski kvocijent m3/h Metara kubnih po satu

MBO Mehaničko-biološka obrada

Mediver Cities Mediterranean network of cities engaged for biodiversity /Mreža mediteranskih gradova za bioraznolikost

MHE Mala hidroelektrana

mil. KM Miliona konvertibilnih maraka

MiPRO Methodology for Integrated Local Develop- men Planning /Metodologija za integrirano planiranje lokalnog razvoja

MMSP Mikro mala srednja preduzeća

MSP Mala srednja preduzeća

MUP Ministarstvo unutrašnjih poslova

MW Mega watti - jedinica mjera za toplotu

MZ Mjesna zajednica

NATURA 2000 Network of Nature Protection Areas/ Ekološka mreža zaštićenih područja na području Evropske unije

NGO/ NVO Non Govermental Organization/Nevladina organizacija

NO2 Azot dioksid

NPP Nastavni plan i program

NVO Nevladina organizacija

OCD Organizacije civilnog društva

OJ Osnovna jedinica

OST Opoidna supstancijska terapija

OŠ Osnovna škola

PAS Psiho-aktivna supstanca

PET ambalaža Ambalaža od polietilen tereftalata

PJI Program javnih investicija

PKKS Privredna komora Kantona Sarajevo

PM10 Frakcija lebdećih čestica (particulate matter) aerodinamičkog dijametra 10 mm

PZZ Primarna zdravstvena zaštita

R&D/I&R Research and Development/Istraživanje i razvoj

RCC The Regional Cooperation Councile/ Regionalno vijeće za saradnju

RCUO Regionalni centar za upravljanje otpadom

RTG Rentgen

RVI Ratni vojni invalidi

SCADA sistem Supervisory control and data acquisition/ Računarski sistem za prikupljanje i obradu podataka

SDC Swiss Agency for Development and Coopera- tion/Švicarska agencija za razvoj i saradnju

SEE/JIE 2020 South East Europe 2020/Strategija Jugoistočne Evrope 2020

SEETO South East Europe Transport Observatory/ Transportni opservatorij Jugoistočne Evrope

SERDA Sarajevo Economic Region Development Agency/Sarajevska regionalna razvojna agencija

SKD Standardna klasifikacija djelatnosti

A Poljoprivreda, lov i šumarstvo

B Ribarstvo

C Rudarstvo

D Prerađivačka industrija

E Snabdijevanje električnom energijom, gasom i toplom vodom

F Građevinarstvo

G Trgovina na veliko i malo; popravak motornih vozila i motocikla, te predmeta za ličnu upotrebu i domaćinstvo

H Ugostiteljstvo

I Saobraćaj, skladištenje i veze

J Finansijsko posredovanje

K Poslovanje nekretninama, iznajmljiva- nje i poslovne usluge

L Javna uprava, društvene, socijalne i lične

uslužne djelatnosti

M Obrazovanje

N Zdravstvena i socijalna zaštita

O Ostale javne, društvene, socijalne i osobne uslužne djelatnosti

P Privatna domaćinstva sa zaposlenim osobama

Q Vanteritorijalne organizacije i tijela

00 Neraspoređeno po SKD

SO2 Sumpordioksid

SWOT Strengths Weaknesses Opportunities Threats/Snage, slabosti, prilike i prijetnje

t/god. Tona godišnje

TE Termoelektrana

TENT Trans-European Networks/Transevropske saobraćajne mreže

TM Teorijsko-metodološki (program)

UKCS Univerzitetski klinički centar Sarajevo

UNDP United Nations Development Programme/ Razvojni program Ujedinjenih nacija

UNICEF United Nations International Children's Emergency Fund/Međunarodni fond za djecu

UNSA Univerzitet Sarajevo

UP Urbanistički plan

USA/SAD United States of America/Sjedinjene Američke Države

USAID United States Agency for International Deve- lopment/Američka agencija za međunarodni razvoj

UZ Ultrazvuk

VSS Visoka stručna sprema

VŠI Visokoškolske institucije

WB/SB World Bank/Svjetska banka

ZIS Zemljišni informacioni sistem

ZOO vrt Zoološki vrt

ZP Zaštićeni pejzaž

ZZO KS Zavod zdravstvenog osiguranja KS

Ključni pojmovi

Strateška platforma Temeljni dio integrirane strategije razvo- ja kantona, kojim se usmjerava dugoroč- ni razvoj cijele teritorije kantona. Stra- teška platforma, na bazi sveobuhvatne situacione analize, definira strateške fo- kuse, viziju i strateške ciljeve i prioritete razvoja kantona za planski period.

Situaciona analiza U okviru integrirane strategije razvoja kantona obuhvata sve važne aspekte ži- vota i razvoja teritorije kantona (među- sektorski karakter) i predstavlja glavnu podlogu koja se koristi pri kreiranju stra- teške platforme, odnosno razvojne vizi- je, strateških ciljeva i prioriteta, kao i programskog dijela integrirane strategije razvoja kantona. Situaciona analiza pri- kazuje trenutno stanje u svim područjima razvoja, ključne pozitivne i negativne trendove i projekcije za budući period, odnosno identificira ključna strateška pitanja na koja se strategija treba fokusi- irati i odgovoriti.

Strateško fokusiranje Usmjeravanje razvojnih pravaca na po- tencijale koji su razvojno najperspek- tivniji i probleme koji su najkritičniji, osiguravajući da se oskudni resursi isko- riste na najučinkovitiji način.

Vizija razvoja Slika ili nacrt budućnosti, odnosno zajednička perspektiva aktera o tome kakvu zajednicu žele izgraditi u nared- nom dugoročnom periodu.

Strateški cilj Proizilazi iz vizije razvoja i definiranih strateških fokusa. Strateški cilj pred- stavlja ono što se želi postići u datom planskom periodu, odnosno predstavlja oblast unutar koje postoji nužnost djelovanja.

Prioritet Označava ključna polja i smjerove dje- lovanja za postizanje strateškog cilja u okviru strategije razvoja kantona.

Mjera Predstavlja skup aktivnosti/programa/ projekata kojima se želi fokusirano dje- lovati za poboljšanje situacije na nekom užem razvojnom području ili unutar uže grupe krajnjih korisnika u datom perio- du. Mjera definira problem/potrebe na nekom užem razvojnom području ili unutar uže grupe krajnjih korisnika, utvrđuje skup aktivnosti kojima će se ciljano djelovati, mjerljive rezultate i indikatore, vremenski okvir, nosioce odgovornosti i finansijski okvir sa projekcijom izvora finansiranja.

Projekat Sredstvo organiziranja međusobno po- vezanih aktivnosti u redoslijed kako bi se ostvarili unaprijed zadani ciljevi u odre- đenom vremenskom razdoblju i finan- sijskom okviru uz jasno definirane odgovornosti provedbe.

Trogodišnji akcioni plan Definira mjere, programe/projekte i ak- tivnosti u implementaciji strateških do- kumenata, njihov finansijski okvir i izvo- re finansiranja u trogodišnjem periodu, prema principu 1+2. Standardni je ele- ment svih strateških dokumenata koji omogućava integraciju predviđenih prio- riteta sa budžetom i programom javnih investicija s jedne strane, te predstavlja podlogu za izradu trogodišnjih i godiš- njih planova rada kantonalnih institucija s druge strane.

Indikator Označava vrstu i stepen promjena koje se neposredno ostvaruju kroz realizaciju mjera, programa i projekata, a služe kao kvalitativni i kvantitativni pokazatelj nivoa ostvarivanja utvrđenih ciljeva razvoja.

Monitoring Sistematično i kontinuirano sakupljanje, analiziranje i korištenje podataka i indi- katora u svrhu mjerenja napretka ostva- rivanja postavljenih ciljeva/mjera/progr- rama/projekata i napretka u korištenju dodijeljenih sredstava i preduzimanja odgovarajućih mjera s ciljem even- tualnih korekcija.

Evaluacija Proces kojim se određuje vrijednost i značaj intervencije, odnosno mjera, programa, projekata ili sveukupne stra- tegije razvoja, prema ranije definiranim indikatorima.

Pokazatelj krajnjeg rezultata Pruža informacije o utjecaju i rezultatima programa i njihovih izlaznih rezultata, napretku u postizanju prioritetnih ciljeva i uspjehu ili neuspjehu prioritetnog cilja, odnosno opisuje obim postignutih prio- ritetnih ciljeva. To je indikator na nivou prioriteta, pokazatelj konačnog rezultata ili učinka (outcome).

Pokazatelj izlaznog rezultata Opisuje šta je realizirano ili proizvedeno projektom ili aktivnošću i u kojoj mjeri, te koje su usluge pružene. Može odraža- vati količinu jedinica mjere realiziranih unutar pojedinačnog projekta ili aktiv- nosti koja doprinosi postizanju jednog ili više projekata, u slučaju kada mjera ima nekoliko ciljeva. To je indikator na nivou mjere, pokazatelj ostvarenog kratko- ročnog rezultata (output).

Pokazatelj utjecaja (impacta, efekta) Mjeri dugoročne konsekvence određe- nog skupa strateških aktivnosti. To je indikator na nivou strateškog cilja; mjeri strateške ciljeve u vezi sa razvojem određene teritorije (npr: stopa pisme- nosti, BDP/pc, indeks razvoja, itd).

Razvojni efekat Prikazuje direktni doprinos jednog ili mjere više projekata koji se nalaze pod istom mjerom realizacije ciljanih vrijednosti na nivou prioritetnih i strateških ciljeva.

Nosioci Institucije koje učestvuju u implemen- taciji mjere gdje prva navedena institu- cija koordinira implementaciju mjere.

Uvod

Strategija razvoja Kantona Sarajevo do 2020. godine je strateški dokument koji usmjerava razvoj, utvrđuje prioritete u razvoju i predstavlja putokaz za sveukupan razvoj KS, uzimajući u obzir sve njegove dimenzije: ekonomsku, društvenu, okolinsku i prostornu.

Strategijom razvoja KS obavještavaju se sveukupna javnost i investitori o strateškom razvojnom putu KS.

Strategija predstavlja osnovu za izradu planova i programa u pojedinim sektorima, njome se kreira osnova za praćenje napretka te ohrabruje međusobna saradnja u planiranju između različitih nivoa vlasti i društvenoekonomskih partnera.

Strategijom razvoja utvrđuju se ciljevi i prioriteti razvoja KS, način njihova ostvarivanja, finansijski i institucionalni okvir za implementaciju, monitoring, evaluaciju i izvještavanje.

Strateško planiranje razvoja nalaže evropsku praksu i dinamiku strateškog planiranja, a korištenje sredstava iz predpristupnih fondova EU nalaže obaveznost izrade strateških razvojnih dokumenata. Dokument se radi u skladu sa evropskom praksom i dinamikom strateškog planiranja (period do 2020. godine). Obaveznost izrade strategije nalažu i nova zakonska rješenja u oblasti razvojnog planiranja u FBiH. U proceduri je usvajanje Zakona o strateškom planiranju i upravljanju razvojem u FBiH i izmjena Uredbe Vlade Federacije BiH koja regulira pitanja strateškog planiranja.

Strategija razvoja KS do 2020. godine je planski dokument koji ima za svrhu da kroz procjenu vanjskog i unutrašnjeg okruženja, kreiranje vizije i ciljeva razvoja, razvije podloge za javne politike koje se ostvaruju putem odgovarajućih projekata u oblastima važnim za ekonomski, socijalni i okolinski razvoj i osigura upotrebu javnih resursa za podršku ostvarenju razvojnih ciljeva, politika i projekata za razvoj KS.

Strategija je osnova za donošenje operativnih odluka o javnim investicijama, preduzimanje mjera iz oblasti ekonomskog, socijalnog i okolinskog razvoja i osiguravanje potrebnih resursa za njihovo provođenje, odnosno alat za upravljanje razvojem Kantona i Budžeta KS. Strategija razvoja KS je osnovni dokument za izradu sektorskih strategija, Dokumenta okvirnog budžeta, Budžeta i Programa javnih investicija KS, trogodišnjeg plana rada kantonalnih ministarstava i godišnjeg programa rada Vlade KS.

Skupština KS donijela je Odluku o pristupanju izradi Strategije razvoja KS za period od 2014. do 2020. godine, u maju 2014. godine. Navedenom Odlukom utvrđeno je da je Nosilac pripreme za izradu Strategije Vlada KS, a Nosilac izrade Strategije je Zavod za planiranje razvoja KS. Odluka, između ostalog, predviđa i formiranje operativnih i konsultativnih tijela u procesu planiranja razvoja. Ključno operativno tijelo je KOR, zaduženo za provođenje procesa planiranja na nivou Kantona, kroz koje se osigurava horizontalna koordinacija između svih institucija na nivou Kantona, kao i vertikalna koordinacija sa jedinicama lokalne samouprave u sastavu Kantona i višim nivoima vlasti. KOR je formiran rješenjem Vlade KS čiji su članovi, osim Zavoda za planiranje razvoja KS, kao koordinatora, predstavnici svih ministarstava, Grada Sarajeva i općina, Privredne Komore KS, SERDA-e, Federalnog zavoda za planiranje razvoja, nevladinog sektora, akademske zajednice itd.

Izrada Strategije provedena je u širokom konsultativnom procesu kroz niz sastanaka i radionica KOR-a, priloga članova KOR-a kao i razgovora sa ključnim razvojnim akterima.

Strateška platforma, kao temeljni dio Strategije, je podržana na proširenoj sjednici ESV 29. septembra 2015. godine i na 17. sjednici Vlade KS, održane 8. oktobra 2015. godine.

Strateška platforma urađena je na osnovu sljedećih inputa:

  • -
    Detaljne situacione analize KS (ekonomski, društveni, okolinski i infrastrukturni razvoj), april/maj 2015.
  • -
    Ekspozea Premijera: Pravci djelovanja Vlade KS u periodu 2014-2018. godina, mart 2015.
  • -
    Evropskih dokumenata:
  • -
    EU 2020 - Evropska strategija za pametan, održiv i uključiv rast, Evropska komisija, mart 2010.
  • -
    SEE 2020 - Strategija za Jugoistočnu Evropu do kraja 2020: Otvaranje radnih mjesta i prosperitet u Evropskoj perspektivi, Regional Cooperation Council, oktobar 2013.
  • -
    Sporazum za rast i zapošljavanje u BiH, Evropska komisija, juli 2014.
  • -
    Jadransko-jonska strategija: Za prosperitetnu i integriranu Jadransko-jonsku regiju, Evropska komisija, juni 2014.
  • -
    Strategija EU za dunavsku regiju, Dunavska strategija - Ujedinjeni odgovori na zajedničke izazove, Evropska komisija, decembar 2010.
  • -
    Zaključaka, preporuka, izvještaja i audio zapisa sa održanih radionica KOR-a.
  • -
    Nacrta Studije "Socijalno preduzetništvo u Kantonu Sarajevo", IBHI, juli 2015.
  • -
    Nacrta Studije "Strateška opredjeljenja razvoja privrede Kantona Sarajevo, I faza", CEDES, juli 2015.
  • -
    Sektorski izvještaji SWOT modela analize, koji sadrže sublimirane nalaze Situacione sektorske analize, zaključke sektorskih radionica, opredjeljenja Vlade KS kao i evropska razvojna opredjeljenja, struktuirani prema 5 koraka SWOT procesa: polazišta razvoja, trendovi u širem okruženju, mogući utjecaj na budući okvir ekonomskog razvoja KS, mogućnosti i prijetnje, ključne vlastite snage i slabosti, sinteza i ključni fokusi potrebnog djelovanja.
  • -
    Izvještaj SWOT modela analize za ekonomski razvoj, juni 2015.
  • -
    Izvještaj SWOT modela analize za društveni razvoj, juni 2015.
  • -
    Izvještaj SWOT modela analize za okoliš/infra- strukturu, juni 2015.
  • -
    Sinteza rezultata integrirane SWOT analize za KS, juni 2015.
  • -
    Strateške smjernice za kretanja budžetske potrošnje KS u narednom periodu, juni 2015.
  • -
    Reformske agende za Bosnu i Hercegovinu za period 2015-2018, Vijeće ministara BiH, juli 2015.

Svi procesi na izradi Strategije, rezultirali su vizijom razvoja KS:

Sa ciljem stvaranja mehanizma za ostvarenje vizije razvoja, definirano je pet strateških pravaca djelovanja KS do 2020. godine kako bi se osigurala veza između konkretnih budućih akcija i vizije razvoja:

Bitno je naglasiti da Strategija razvoja obuhvata i listu prioritetnih mjera prema svakom prioritetnom cilju, a koji omogućavaju ostvarenje postavljenih ciljeva putem provođenja projekata i aktivnosti, čime se stvara osnova za sveukupnu implementaciju Strategije razvoja.

Preduslov kvalitetne i pravovremene implementacije Strate- gije razvoja jeste prepoznavanje njenog značaja od strane sve- ukupne zajednice i viših nivoa vlasti, ali i jačanje Strategijom raz- voja predviđenih mehanizama za njeno provođenje, izvješta- vanje, ažuriranje i sveukupnu operacionalizaciju, a što je zadatak koji stoji pred KS u narednom periodu. Provođenje Strategije razvoja pratit će se na godišnjem nivou. Također, ostvareni rezultati će se vrednovati kroz opći napredak u budućnosti.

I Strateški okvir

1. Izvod iz situacione analize

1.1. Geografske i istorijske karakteristike

Područje Sarajevskog kantona zauzima centralni položaj u Bosni i Hercegovini. To je prostor u kojem se susreću Istok i Zapad, Sjever i Jug, prožimaju slojevi istorije i raznolikosti različitih kultura i njihovih duhovnih i materijalnih sedimenata.

Na području Sarajeva nalaze se objekti ili ostaci objekata od posebnog značaja, prirodne znamenitosti i rijetkosti, vrijedni šumski i nešumski ekosistemi ili pojedinačni objekti koji u kom- binaciji sa posebno vrijednim vodama i vodotocima, objektima kulturno-istorijskog značaja, geomorfološkim i hidrološkim spo- menicima, sportskorekreacionim i sportskim područjima, ter- malnim lječilištima određenom prostoru daju karakter atraktiv- nog objekta prirodnog naslijeđa. Prirodna obilježja daju prostoru karakter autentičnosti, reprezentativnosti, raznolikosti, integral- nosti, pejzažno prostorne vrijednosti koje imaju veliki naučno- odgojno-obrazovni, kulturno-prosvjetni, socijalni, ekonomski, razvojni, ekološki značaj i funkciju.

Sarajevo je smješteno i formiralo se u Sarajevsko-zeničkoj kotlini koja se u odnosu na dvije veće prirodne cjeline nalazi između Panonske nizije na sjeveru i Mediterana na jugu. Povoljan geografski položaj Sarajeva određen je kombinovanim djelovanjem prirodnih elemenata i društvenih faktora. Na ovom prostoru su se susretale razne civilizacije i narodi koji su ostavili specifičan kolorit. Prirodni faktor je imao dominantan utjecaj da ovaj prostor bude sjecište puteva, sa naizmjeničnom promjenom važnosti pojedinih pravaca, u zavisnosti od trenutnih društvenih događanja. Tako je Sarajevo, dolinom rijeke Bosne, povezano sa Podunavljem i Srednjom Evropom na sjeveru, a dolinom rijeke Neretve, sa Jadranskim morem i Mediteranom na jugu. Dolinom rijeka Lašve i Vrbasa povezano je sa Zapadnom Evropom, a dolinama rijeka Miljacke i Prače sa Istočnom Evropom. Ovim prirodnim koridorima danas prolaze putne komunikacije, kako drumske tako i željezničke, a njihovom modernizacijom Sarajevo bi se brže povezalo sa susjednim državama i cjelovitije valoriziralo svoje kulturno-istorijsko naslijeđe.

Koridor Vc je glavni faktor integracije Kantona Sarajevo i Bosne i Hercegovine u evropske saobraćajne puteve na sjeveru i sa morem na jugu. Vazdušnim saobraćajem Sarajevo je povezano sa cijelim svijetom.

Istorija Sarajeva duga je više od 4,5 milenija. Život na prostoru Sarajeva kontinuirano se odvija od mlađeg kamenog doba. Urbanizacija sarajevske kotline počinje u vrijeme rimske dominacije u prvom stoljeću naše ere.

Polovinom XIII stoljeća na prostoru današnjeg Sarajeva formira se značajno upravno, trgovačko, saobraćajno i zanatsko sjedište župe Vrhbosna, odnosno srednjovjekovne bosanske države.

Sredinom XV stoljeća stekao se niz potrebnih i dovoljnih uslova za transformaciju tadašnje naseobinske strukture u urbano naselje.

Kao datum osnivanja Sarajeva uzima se februar 1462. godine kada su značajni objekti urbanog identiteta sa Ishak-begovom vakufnamom dati na opću korist.

Naziv Sarajevo prvi put se pominje 1477. u jednoj, na arap- skom jeziku napisanoj, vakufnami tadašnjeg upravnika bosan- skog sandžaka Ajas-bega, a na našem jeziku, ovaj naziv se prvi put sreće 1507. godine u pismu bosanskog namjesnika Firduz- bega Dubrovčanima.

Kanton Sarajevo zauzima centralni položaj u Bosni i Hercegovini. To je prostor u kojem se susreću Istok i Zapad, Sjever i Jug, prožimaju slojevi istorije i raznolikosti različitih kultura i njihovih duhovnih i materijalnih sedimenata.

Stanovništvo i geografski položaj: Kanton Sarajevo se nalazi u jugoistočnom dijelu Bosne i Hercegovine i jedan je od deset kantona u Federaciji Bosne i Hercegovine, zahvata površinu od 1.276,9 km2 što čini 4,9% teritorije FBiH u kome živi 444.851 stanovnik, odnosno 19% populacije u FBiH. Smješten je između 43035' i 4407' sjeverne geografske širine (s.g.š.) te između 1800' i 18038' istočne geografske dužine (i.g.d.).

Sarajevo je smješteno i formiralo se u Sarajevsko-zeničkoj kotlini koja se u odnosu na dvije veće prirodne cjeline nalazi između Panonske nizije na sjeveru i Mediterana na jugu. Povoljan geografski položaj Sarajeva određen je kombinovanim djelovanjem prirodnih elemenata i društvenih faktora. Na ovom prostoru su se susretale razne civilizacije i narodi koji su ostavili specifičan kolorit. Prirodni faktor je imao dominantan utjecaj da ovaj prostor bude stjecište puteva, sa naizmjeničnom promjenom važnosti pojedinih pravaca u zavisnosti od trenutnih društvenih događanja. Tako je Sarajevo, dolinom rijeke Bosne povezano sa Podunavljem i Srednjom Evropom na sjeveru, a dolinom rijeke Neretve sa Jadranskim morem i Mediteranom na jugu. Dolinom rijeka Lašve i Vrbasa povezano je sa Zapadnom Evropom, a dolinama rijeka Miljacke i Prače sa Istočnom Evropom. Ovim prirodnim koridorima danas prolaze putne komunikacije kako drumske tako i željezničke, a njihovom modernizacijom Sarajevo bi se brže povezalo sa susjednim državama i cjelovitije valoriziralo svoje kulturno-istorijsko naslijeđe.

Koridor Vc koji je glavni faktor integracije Kantona Sarajevo i Bosne i Hercegovine u evropske saobraćajne puteve na sjeveru i sa morem i na jugu.

Tabela 1. Broj stanovnika 2009-2014.

Broj stanovnika na području Kantona Sarajevo bilježi stopu rasta od 1,0% prosječno godišnje u periodu od 2009. do 2014. godine, što je i najveća stopa rasta u Federaciji BiH gdje stanovništvo u cjelini bilježi blagi rast po stopi od 0,1%.

Sarajevski kanton sa prosječnom gustinom naseljenosti od 348 st/km2 je najgušće naseljen kanton u Federaciji BiH, oko 3,9 puta iznad prosječne gustine naseljenosti Federacije BiH.

U toku posmatranog perioda u Kantonu Sarajevo, kao i u Federaciji BiH dolazi do promjena u starosnoj strukturi, u pravcu smanjenja učešća mlađeg stanovništva, a do povećanja starijeg stanovništva iznad 65 godina.

U 2014. godini, učešće mladog stanovništva (0-14 godina) iznosi 15,8%, radnog kontingenta 67,8%, a stanovništva starijeg od 65 godina 16,4%. U Federaciji BiH učešće mladog stanovništva iznosi 14,3%, manje nego u Kantonu Sarajevo, radnog kontingenta 69%, a stanovništva starijeg od 65 godina 16,7%, više nego u Kantonu Sarajevo.

2009

2010

2011

2012

2013

2014

Tabela 2. Vitalne karakteristike stanovništva (stope u promilima)

Stopa nataliteta iznosi 10,3 promila, stopa mortaliteta 8,8, a stopa prirodnog priraštaja 1,5 promila. U Federaciji BiH stopa nataliteta je niža i iznosi 8,3 promila, stopa mortaliteta je, također, niža, iznosi 8,2 promila, a stopa prirodnog priraštaja je znatno niža i iznosi 0,1 promil.

Vitalni indeks je iznad 1, tačnije 1,17, što upućuje na još uvijek značajne vitalne karakteristike stanovništva Kantona, a veći je od vitalnog indeksa Federacije BiH, koji iznosi 1,02.

Kanton Sarajevo se u Federaciji BiH pokazuje kao Kanton sa najizraženijim demografskim karakteristikama.

Reljef je dosta razuđen i pripada brdskoplaninskom tipu sa nadmorskim visinama koje se kreću od 450 do 2.067 m, i prosječ- nom nadmorskom visinom 537 m. Sarajevo pruža mogućnost raznih i bogatih sadržaja turističkog boravka tokom čitave godi- ne. Prirodni uslovi pogoduju organizaciji ljetne i zimske rekrea- cije u planinskim predjelima Bjelašnice, Igmana itd. Na njima se nalaze i bogata lovna područja, atraktivne pećine, klisure, kanjo- ni, vodopadi i jezera. Planine Sarajeva predstavljaju najkvalitet- nije predjele BiH za razvoj zimskih sportova i zimskog turizma.

U cjelini posmatrano, 78% teritorije Kantona spada u planinski rejon iznad 700 metara nadmorske visine (m.n.v), 13% terena pripada brdskom rejonu od 550 do 700 m.n.v, a svega 9% prostora pripada nizijskom rejonu do 550 m.n. v.

Klimatske karakteristike: Prostor KS karakterišu dva kli- matska tipa. Do 600 m nadmorske visine zastupljena je kontine- ntalna klima, dok se iznad te visine izdvaja kontinentalno- planinski tip i alpski tip klime.

Pitke, mineralne, termalne i termomineralne vode su najznačajniji prirodni resurs Kantona Sarajevo i osnov za razvoj niza djelatnosti u skladu sa postavkama održivog razvoja.

Poka- zatelji

2009

2010

2011

2012

2013

2014

KS

FBiH

KS

FBiH

KS

FBiH

KS

FBiH

KS

FBiH

KS

FBiH

Nata- litet

11,2

9,7

10,8

9,5

10,6

8,9

10,8

9,0

10,1

8,6

10,3

8,3

Morta- litet

8,9

8,0

8,9

8,1

9,0

8,4

8,5

8,3

8,9

8,4

8,8

8,2

Prirod-ni priraš- taj

2,3

1,7

1,9

1,4

1,6

0,5

2,3

0,7

1,2

0,2

1,5

0,1

1.2. Geopolitički položaj, ustavno uređenje i teritorijalna organizacija

Geopolitički položaj Sarajeva određen je pozicijom Sarajeva i njegovom ulogom glavnog grada Bosne i Hercegovine i Federacije Bosne i Hercegovine, odnosno funkcijama koje u tom svojstvu obavlja.

U Sarajevu su locirani Parlament Bosne i Hercegovine i Parlament Federacije Bosne i Hercegovine, Vlada Bosne i Herce- govine i Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, sudovi i druge institucije državnog i federalnog značaja, brojna diplomatsko- konzularna i privredna predstavništva, predstavništva među- narodnih institucija i organizacija koje djeluju u BiH, itd.

Sarajevo je administrativno-politički, privredni, finansijski, obrazovno-naučno-istraživački, zdravstveni centar, centar kulturnog života države, olimpijski grad.

Na osnovu Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, Skupština KS je na sjednici održanoj dana 11. marta 1996. godine donijela Ustav Kantona Sarajevo, kojim je uređena organizacija i status KS, njegove nadležnosti i struktura vlasti.

Područje grada Sarajeva, koje je razgraničenjem između entiteta u BiH izvršenim Mirovnim sporazumom za Bosnu i Hercegovinu, potpisanim u Parizu 14. decembra 1995, godine pripalo FBiH, organizirano je kao kanton u skladu sa Ustavom FBiH i Ustavom KS. Službeni naziv ovog kantona je Kanton Sarajevo, a njegovo sjedište je u Sarajevu.

Teritorija Kantona obuhvata područja općina Centar Sarajevo, Hadžići, Ilidža, Ilijaš, Novi Grad Sarajevo, Novo Sarajevo, Stari Grad Sarajevo, Trnovo i Vogošća, kako je to utvrđeno Mirovnim sporazumom.

U Kantonu Sarajevo općine Centar, Novi Grad, Novo Sarajevo i Stari Grad čine jedinicu lokalne samouprave, Grad Sarajevo. Nadležnost i unutrašnja organizacija Grada uređuju se Statutom Grada.

Sarajevo je glavni grad Bosne i Hercegovine i Federacije BiH, kako je to određeno njihovim ustavima.

Kanton ima nadležnosti utvrđene Ustavom Federacije BiH i Ustavom Kantona Sarajevo. Kanton ima sve nadležnosti koje nisu izričito povjerene federalnoj vlasti, kako je to utvrđeno Ustavom Federacije BiH.

Isključive nadležnosti Kantona Sarajevo su:

  • -
    uspostavljanje i nadziranje policijskih snaga;
  • -
    utvrđivanje obrazovne politike, uključujući donošenje propisa o obrazovanju i osiguranje obrazovanja;
  • -
    utvrđivanje i provođenje kulturne politike;
  • -
    utvrđivanje stambene politike, uključujući i donošenje propisa koji se tiču uređivanja i izgradnje stambenih objekata;
  • -
    utvrđivanje politike koja se tiče reguliranja i osiguravanja javnih službi;
  • -
    donošenje propisa o korištenju lokalnog zemljišta, uključujući i zoniranje;
  • -
    donošenje propisa o unapređivanju lokalnog poslovanja i dobrotvornih aktivnosti;
  • -
    donošenje propisa o lokalnim postrojenjima za proizvodnju energije i osiguranje njihove dostupnosti;
  • -
    utvrđivanje politike u vezi sa osiguranjem radija i televizije, uključujući donošenje propisa o osiguranju njihovog rada i izgradnji;
  • -
    provođenje socijalne politike i uspostava službi socijalne zaštite;
  • -
    stvaranje i primjena politike turizma i razvoja turističkih resursa;
  • -
    stvaranje pretpostavki za optimalni razvoj privrede koja odgovara urbanoj sredini;
  • -
    finansiranje djelatnosti kantonalnih vlasti ili kantonalnih agencija oporezivanjem, zaduživanjem ili drugim sredstvima.

Zajedničke nadležnosti sa Federacijom BiH

Kanton zajedno sa Federacijom BiH, samostalno ili u koordinaciji sa federalnim vlastima, vrši sljedeće nadležnosti:

  • -
    jamčenje i provođenje ljudskih prava;
  • -
    zdravstvo;
  • -
    politika zaštite čovjekove okoline;
  • -
    komunikacijska i transportna infrastruktura u skladu sa Ustavom Federacije BiH;
  • -
    socijalna politika;
  • -
    provođenje zakona i drugih propisa o državljanstvu i putnim ispravama državljana BiH sa teritorije FBiH i o boravku i kretanju stranaca;
  • -
    turizam;
  • -
    korištenje prirodnih bogatstava.

Sarajevski Kanton je postao član Skupštine evropskih regija (AER) u 2005. godini, a proglašen je Evropskim regionom 2006. godine, što ga vraća u red evropskih metropola i promovira kao mjesto ugodnog življenja i unosnog poslovanja. Nakon toga je uslijedilo otvaranje predstavništva u Briselu 2007. godine.

Osnovni cilj Ureda u Briselu, kao isturenog ureda Vlade Kantona Sarajevo, jeste predstavljanje u međunarodnim odnosima prema relevantnim institucijama Evropske unije (Evropskom komisijom, Evropskim parlamentom i Odborom regija EU), evropskim interesnim mrežama kao i drugim regionalnim predstavništvima u Briselu, te promocije privrednih, kulturnih i turističkih potencijala Kantona Sarajevo.

Kanton Sarajevo svoju strategiju usmjerava na jačanje međunarodne institucionalne regionalne saradnje sa drugim evropskim regijama i relevantnim institucijama na nivou Evrop- ske unije. Time Kanton Sarajevo postaje vodeći kanton u Fede- raciji BiH sa najrazvijenom međunarodnom saradnjom (među- regionalnom, bilateralnom, multilateralnom i prekograničnom) te brojnim aktivnostima u procesu EU integracija, putem kojih su stečena znanja i iskustva u regionalnom razvoju, te stvoreni preduslovi za kvalitetnu pripremu, kandidiranje i realizaciju projekata iz EU i drugih finansijskih fondova.

Pod sloganom "Kanton Sarajevo - korak bliže EU" Ured Kantona Sarajevo kontinuirano vrši promotivnu kampanju prema relevantnim evropskim institucijama i drugim evropskim regijama, te od 2007. godine predstavlja Kanton Sarajevo na svim međunarodnim manifestacijam evropskih regija u glavnom gradu Evropske unije.

Regionalno predstavništvo KS u Briselu je djelovalo kao istureni ured Vlade i institucija Kantona Sarajevo prema institucijama Evropske unije i drugim evropskim regijama i udruženjima, s osnovnim ciljem promoviranja privrednih, kulturnih, turističkih potencijala kao i svih drugih komparativnih prednosti koje Kanton Sarajevo kao evropska regija može ponuditi svojim partnerima.

1.3. Pregled osnovnih pokazatelja razvijenosti KS

Kanton Sarajevo, površinom od 1.276,9 km2 jedan je od manjih kantona na području Federacije BiH, zauzima svega 4,9% teritorije Federacije BiH. Sredinom 2014. godine na području KS živi 444.851 stanovnik, što je oko 19% populacije Federacije BiH.

Sarajevski kanton, sa prosječnom gustinom naseljenosti od 348,3 st/km2, oko 3,9 puta je iznad prosješne gustine naseljenosti Federacije BiH i najgušće je naseljen kanton Federacije BiH.

Svi parametri vitalne statistike KS veći su u odnosu na parametre FBiH: stopa nataliteta veća je za 2 promila, stopa mortaliteta za 0,7 promila, a stopa prirodnog priraštaja za 1,3 promila od ostvarenih u FBiH.

Krajem 2014. godine u KS bilo je 125.921 zaposleno lice, što je najveća koncentracija (28,1%) radnih mjesta u FBiH. Stepen zaposlenosti ukupnog stanovništva KS je 28,3% što je za oko 50% veće od ostvarenog stepena u FBiH.

U istom periodu, na području KS bilo je 71.415 nezaposlenih, što je oko 18,2% nezaposlenih u Federaciji Bosne i Hercegovine. Stopa registrovane nezaposlenosti u KS je 36,2% i manja je od registrovane u FBiH za oko 10 procentnih poena.

Tabela 3. Uporedni pokazatelji Kantona Sarajevo i Federacije BiH, 2014. godina

Izvor: Statističko-dokumentaciona osnova Zavoda za planiranje razvoja Kantona Sarajevo

Na području KS u 2014. godini ostvarena je vrijednost BDP u iznosu od 6,2 milijarde KM, što je 36,2% društvenog bruto proizvoda ostvarenog u FBiH. Prosječno ostvareni društveni bruto proizvod po stanovniku u KS je 13.955 KM, i, prema ovom pokazatelju razvijenosti, KS je oko dva puta razvijeniji od prosjeka FBiH.

Na području KS isplaćeno je oko 37% investicija u FBiH, a ostvareno 33,4% ukupnih investicija u FBiH.

Ukupno registrirani poslovni subjekti na području KS, njih 32.272, predstavljaju 25% poslovnih subjekata Federacije.

U 2014. godini u KS boravilo je 301.319 turista, što predstavlja 52,4% ukupnog broja turista koji su posjetili FBiH.