Odluka o usvajanju Programa razvoja zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća područja Kantona Sarajevo za period 2014. - 2018. godina
ODLUKU
O USVAJANJU PROGRAMA RAZVOJA ZAŠTITE I SPAŠAVANJA LJUDI I MATERIJALNIH DOBARA OD PRIRODNIH I DRUGIH NESREĆA PODRUČJA KANTONA SARAJEVO ZA PERIOD 2014. - 2018. GODINA
I
Usvaja se Program razvoja zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća područja Kantona Sarajevo za period 2014. - 2018. godina.
II
Program razvoja zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća područja Kantona Sarajevo za period 2014. - 2018. godina čini sastavni dio ove Odluke.
III
Ova Odluka stupa na snagu danom objavljivanja u "Službenim novinama Kantona Sarajevo".
PROGRAM
RAZVOJA ZAŠTITE I SPAŠAVANJA LJUDI I MATERIJALNIH DOBARA OD PRIRODNIH I DRUGIH NESREĆA PODRUČJA KANTONA SARAJEVO ZA PERIOD 2014. - 2018. GODINA
Broj 01-05-8184/15
29. aprila 2015. godine
Sarajevo
Predsjedavajući
Skupštine Kantona Sarajevo
Sejo Bukva, s. r.
UVOD
Na osnovu Zakona o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća ("Službene novine Federacije BiH", br. 39/03, 22/06 i 43/10 - u daljnjem tekstu: Zakon o zaštiti i spašavanju), Kanton Sarajevo (u daljnjem tekstu: Kanton) ima obavezu donošenja Programa razvoja zaštite i spašavanja od prirodnih i drugih nesreća (u daljnjem tekstu: Program razvoja), kao i Plana zaštite i spašavanje od prirodnih i drugih nesreća (u daljnjem tekstu: Plan zaštite). Članom 28. stav 3. Zakona o zaštiti i spašavanju propisano je da Kantonalna uprava civilne zaštite priprema Program razvoja, a članom 173. da Program razvoja, na prijedlog Vlade Kantona, donosi Skupština Kantona.
OPŠTI DIO
Organiziranje i provođenje mjera zaštite i spašavanja od prirodnih i drugih nesreća vrši se na osnovu procjena, programa i planova zaštite od prirodnih i drugih nesreća. Programom razvoja određuju se ciljevi, politika i strategija zaštite i spašavanja od prirodnih i drugih nesreća na području Kantona. Procjena ugroženosti ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća (u daljnjem tekstu: Procjena ugroženosti) predstavlja osnovu za izradu programa i planova zaštite.
Programiranje u zaštiti i spašavanju podrazumijeva niz aktivnosti kojima se osiguravaju: materijalno-tehničke, finansijske, edukativne i druge potrebe i funkcioniranje sistema zaštite i spašavanja u uslovima prirodnih i drugih nesreća, a kao osnova trebaju biti principi:
- -oslonac na postojeću materijalnu bazu organa i službi koje se uključuju u sistem zaštite i spašavanja,
- -realan sklad mogućnosti i potreba,
- -ekonomičnost i racionalnost,
- -kontinuiran razvoj civilne zaštite,
- -komplementaran razvoj sa ostalim komponentama sistema zaštite i spašavanja.
Program razvoja treba cjelovito da sagleda potrebe svih elemenata sistema:
- -opremanje štabova, jedinica i povjerenika civilne zaštite,
- -opremanje svih pravnih subjekata za provođenje mjera zaštite i spašavanja,
- -opremanje građana za provođenje samozaštite,
- -obuka pripadnika štabova, jedinica i povjerenika civilne zaštite sa stanovništvom,
- -finansiranje potreba civilne zaštite,
- -finansiranje sistema zaštite i spašavanja.
Članom 76. Zakona o izmjenama i dopunama predviđeno je da Program razvoja sadrži:
- 1)Zaključke iz Procjene ugroženosti,
- 2)Podaci o stanju organizovanosti civilne zaštite,
- 3)Podaci o dostignutom stepenu zaštite i spašavanja od pojedinih prirodnih i drugih nesreća i preventivne mjere koje će se provoditi,
- 4)Osnovne ciljeve, zadatke i način ostvarivanja zaštite i spašavanja sa smjernicama za organiziranje snaga i sredstava civilne zaštite, odnosno snaga zaštite i spašavanja,
- 5)Osnove za izradu programa obučavanja i osposobljvanja u zaštiti i spašavanju,
- 6)Smjernice za istraživačku i razvojnu djelatnost od značaja za zaštitu i spašavanje,
- 7)Pregled očekivanih troškova sa izvorima finansiranja.
I. ZAKLJUČCI IZ PROCJENE UGROŽENOSTI
II. PODACI O STANJU ORGANIZOVANOSTI CIVILNE ZAŠTITE
Organizacija civilne zaštite
U skladu sa Zakonom o zaštiti i spašavanju, pratećim propisima, procjenama ugroženosti, procjenama sopstvenih snaga i mogućnosti za zaštitu i spašavanje od prirodnih i drugih nesreća, civilnu zaštitu na području Kantona treba osposobiti tako da može uspješno izvršavati zadatke zaštite i spašavanja stanovništva i materijalnih dobara i u najtežim uslovima.
Organizovanje, pripremanje i funkcionisanje civilne zaštite na području Kantona bazira se na:
- -Procjeni ugroženosti od prirodnih i drugih nesreća, procjeni sopstvenih snaga i mogućnosti za zaštitu i spašavanje i otklanjanje posljedica prirodnih i drugih nesreća,
- -Angažovanju u organizaciji i pripremi sistema civilne zaštite, radnih ljudi i građana, organa uprave, privrednih društava i drugih pravnih lica, naučnih i obrazovnih institucija,
- -Jedinstvu sistema organizovanja i pripremanja civilne zaštite na nivou opština i Kantona,
- -Rukovođenju akcijama civilne zaštite i spašavanja od strane štabova civilne zaštite,
- -Angažovanju ljudskih i materijalnih potencijala za izvršavanje zadataka zaštite i spašavanja,
- -Osposobljenosti privrednih društava, koja su po redovnoj djelatnosti od posebnog značaja za zaštitu i spašavanje, za učešće u zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća,
- -Mobilnosti i spremnosti jedinica civilne zaštite za efikasne intervencije u otklanjanju nastalih posljedica i dovođenje narušenog stanja na takav nivo da redovne službe i djelatnosti mogu uspješno funkcionirati,
- -Organizovanju lične i uzajamne zaštite građana,
- -Organizovanju i usklađivanju funkcionisanja civilne zaštite sa ostalim komponentama sistema zaštite i spašavanja
Organizacija civilne zaštite obuhvata:
- -Ličnu i uzajamnu zaštitu građana,
- -Mjere zaštite i spašavanja,
- -Štabove civilne zaštite,
- -Povjerenike civilne zaštite,
- -Službe zaštite i spašavanja,
- -Jedinice civilne zaštite,
- -Rukovođenje civilnom zaštitom.
Lična i uzajamna zaštita:
Kao bitan element civilne zaštite treba obezbijediti najširi oblik uključivanja, osposobljavanja i opremanja građana na cijelom području Kantona radi pružanja samopomoći i uzajamne pomoći od posljedica uzrokovanih prirodnom i drugom nesrećom.
U okviru sistema civilne zaštite samozaštita treba da čini osnovu u ukupnoj organivanosti i funkcionisanju sistema civilne zaštite.
Samozaštiti treba dati karakter masovnog organizovanja u stambenim i poslovnim zgradama, obrazovnim institucijama, ustanovama, privrednim društvima, mjesnim zajednicama i svim mjestima gdje građani rade ili borave.
Kroz obuku treba osposobljavati građane da mogu sprovoditi mjere i postupke preventivne zaštite, pružanje prve pomoći i samopomoći, pružanje pomoći članovima porodice i drugim licima, kao i sprovođenje pojedinih mjera zaštite i spašavanja od prirodnih i drugih nesreća.
Obuku za ličnu i uzajamnu zaštitu treba provoditi u konkretnim uslovima na osnovu procjena ugroženosti i mogućih posljedica na određenim područjima i objektima.
Štabovi civilne zaštite treba da ostvaruju neprekidan uvid u realizaciji zadataka na planu organizovanja i sprovođenja lične i uzajamne zaštite na svom području.
Mjere zaštite i spašavanja:
Mjere zaštite i spašavanja predstavljaju organizirane radnje i postupke preventivne i operativne prirode koje pripremaju i provode organi uprave i drugi organi vlasti i pravna lica (nosioci zaštite i spašavanja).
U zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od opasnosti i posljedica prirodnih i drugih nesreća na području Kantona provodiće se, na osnovu člana 48. Zakona o zaštiti i spašavanju, mjere zaštite i spašavanja:
- -sklanjanje ljudi i materijalnih dobara,
- -evakuacija,
- -zbrinjavanje ugroženih i nastradalih,
- -zamračivanje,
- -zaštita i spašavanje od radioloških, hemijskih i bioloških sredstava,
- -zaštita i spašavanje od rušenja,
- -zaštita i spašavanje na vodi i pod vodom,
- -zaštita i spašavanje od požara,
- -zaštita od neeksplodiranih ubojnih sredstava,
- -prva medicinska pomoć,
- -zaštita i spašavanje životinja i namirnica životinjskog porijekla,
- -asanacija terena,
- -zaštita okoliša,
- -zaštita bilja i biljnih proizvoda.
Ovim Programom predviđeni su zadaci i postupci za organizovanje mjera zaštite i spašavanja stanovništva i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća na području Kantona.
Osnovna opredjeljenja o načinu organiziranja, planiranja i provođenja mjera zaštite i spašavanja od prirodnih i drugih nesreća sastojala bi se u slijedećem:
Sklanjanje ljudi i materijalnih dobara:
Sklanjanje ljudi i materijalnih dobara obuhvata: planiranje i izgradnju skloništa, drugih zaštitnih objekata, kao i zaklona pogodnih za zaštitu i sklanjanje, njihovo održavanje i organiziranje korištenja za zaštitu ljudi i materijalnih dobara od zračnih opasnosti, raketnih, topovskih, minobacačkih i drugih napada, od upotrebe radioloških, hemijskih i bioloških sredstava i od opasnosti od velikih tehnoloških nesreća.
Pod materijalnim dobrima koja podliježu obavezi sklanjanja smatraju se materijalna i druga dobra koja služe za podmirenje životnih potreba građana, kao i druga materijalna i kulturna dobra i sredstva izuzetne naučne, istorijske, kulturne i umjetničke vrijednosti pogodna za prenošenje i sklanjanje.
- -Planiranje i izgradnju skloništa i drugih zaštitnih objekata, prilagođavanje, korištenje privrednih i drugih objekata, zaklona i drugih zaštitnih objekata,
- -Pomjeranje stanovništva iz ugroženih na manje ugrožena područja,
- -Kanton, općine, privredna društva i građani dužni su da obezbjede izgradnju skloništa i da stvaraju druge uslove za sklanjanje i zaštitu.
Planovima sklanjanja planirati sklonišne objekte:
- -po mjestu stanovanja za cjelokupno stanovništvo na teritoriji opština,
- -po mjestu rada za većinu radnih ljudi koji će se naći na radnom mjestu,
- -na javnom mjestu na osnovu procjene broja stanovnika koji bi se u trenutku opasnosti mogli naći na javnim mjestima,
Nosioci poslova sklanjanja ljudi i materijalnih dobara su štabovi civilne zaštite na svim nivoima, povjerenici civilne zaštite i svi građani koji su predviđeni za sklanjanje.
U planovima sklanjanja razraditi dinamiku sanacije skloništa, i sve radnje koje bi doprinijele efikasnosti sklanjanja.
Za sklanjanje ljudi na javnim mjestima koriste se javna skloništa koja kao invenstitor izgrađuju i održavaju općine. Javna skloništa na području Kantona:
- -općina Stari Grad, mjesna zajednica Babića bašća, adresa Toplik bb, kapacitet cca 200 mjesta, površina 200 m2
- -općina Centar, mjesna zajednica Ciglane, adresa tunel "Ciglane - Velešići", kapacitet 1.500 mjesta, površina 1.500 m2
- -općina Centar, mjesna zajednica Ciglane, kapacitet 400 mjesta, površina 400 m2
- -općina Centar, mjesna zajednica Centar, adresa Reisa Dž. Čauševića br. 1, kapacitet 100 mjesta, površina 200 m2
- -općina Centar, mjesna zajednica Trg oslobođenja I, adresa Dalmatinska br. 11, kapacitet 500 mjesta, površina 500 m2
- -općina Centar, mjesna zajednica Trg Oslobođenja I, adresa Dalmatinska br. 5,
- -općina Centar, mjesna zajednica Centar, adresa Pruščakova br. 14,
- -općina Centar, mjesna zajednica Centar, adresa M. Spahe br. 14,
- -općina Centar, mjesna zajednica Trg Oslobođenja, adresa M. Spahe br. 16,
- -općina Ilidža, mjesna zajednica Stup I, Briješčanska bb,
- -općina Ilijaš, mjesna zajednica Ilijaš I, Hašima Spahića bb.
Općinske službe civilne zaštite su dužne da donesu odluke o izradi elaborata za sanaciju javnih skloništa na svom području, odrede izvođače sanacije i realizuju sanaciju skloništa, a sve do kraja 2016. godine.
Finansiranje se vrši iz sredstava koja investitor koji je oslobođen obaveze izgradnje skloništa iz člana 52. Zakona o zaštiti i spašavanju uplačuje na poseban račun općina u Kantonu.
Evakuacija:
Evakuacija je plansko, organizirano, i privremeno premještanje stanovništva i materijalnih dobara iz područja za koja se procjenjuje da mogu biti zahvaćena prirodnim i drugim nesrećama na neugrožena i manje ugrožena područja. Evakuacija se provodi s ciljem da se izbjegne ili umanji stradanje stanovništva i uništenje materijalnih dobara.
Evakuaciju stanovništva i materijalnih dobara naređuje štab civilne zaštite općine ako se radi o evakuaciji s jednog na drugo područje općine, štab civilne zaštite Kantona ako se radi o evakuaciji jedne ili više općina na drugu ili više općina na području Kantona provođenje evakuacije vrši štab civilne zaštite općine. Evakuaciju materijalnih dobara planiraju i provode nosioci zaštite i spašavanja koji raspolažu tim sredstvima.
Kantonalne općine će utvrditi broj i vrstu pojedinih objekata za prihvat evakuisanog stanovništva, posebno kuća za odmor, seoskih domaćinstava, planinarskih kuća i domova, škola i drugih objekata.
Nakon utvrđivanja broja i vrste objekata za smještaj evakuisanog stanovništva sa područja iste općine po mjesnim zajednicama utvrdiće se broj i struktura za evakuisanje stanovništva za svaki pojedini objekat po mjesnim zajednicama sa područja iz kojeg se vrši evakuacija.
Ostatak planiranog stanovništva za evakuaciju, nakon utvrđenih mogućnosti evakuacije, na područje susjednih općina i Kantona.
Općine iz kojih se vrši evakuacija i općine u kojima se vrši prihvat evakuisanog stanovništva, uskladiće svoje planove evakuacije detaljno po mjesnim zajednicama.
U planiranju evakuacije općine naročitu pažnju trebaju posvetiti izboru zbornih mjesta prikupljanja, područjima prihvata, pravcima kretanja i područjima razmještanja.
Saobraćajna i druga sredstva za provođenje evakuacije planiraće se i obezbjediti u saradnji sa nadležnim općinskim organom uprave.
Zdravstvena zaštita za evakuisano stanovništvo planiraće se u saradnji sa nadležnim općinskim organom.
Ishranu i druge materijalne, obrazovne i kulturne potrebe evakuisanog stanovništva obezbjediće nadležni općinski organi.
U planiranju, organizovanju i provođenju evakuacije štabovi civilne zaštite općina ostvariće punu saradnju sa ostalim strukturama.
Službe civilne zaštite općina dostaviće Kantonalnoj upravi civilne zaštite izvode iz Plana evakuacije.
ZADACI:
Do kraja 2014. godine svi nosioci zaštite i spašavanja na području Kantona treba da izrade ili ažuriraju planove evakuacije a u daljem periodu da organizuju provođenje zadataka koji proističu iz plana.
Zbrinjavanje ugroženih i nastradalih:
Radi zbrinjavanja ugroženog i stradalog stanovništva od prirodnih i drugih nesreća, preduzimaju se hitne mjere za smještaj, ishranu i osiguranje drugih potrebnih uvjeta za život. Štabovi i povjerenici civilne zaštite neposredno rukovode postupcima zbrinjavanja dok se ne stvore uslovi da dalju brigu preduzmu nadležne službe za upravu općina ili dok se odlukom Vlade Kantona za to ne formiraju posebne službe.
Zbrinjavanje ugroženog i stradalog stanovništva ima za cilj da se za ovu kategoriju stanovništva, koja usljed ratnih dejstava, prirodnih i drugih nesreća u kratkom roku i velikom broju ostaje bez osnovnih uslova i sredstava za život, brzo i efikasno obezbjedi smještaj, ishrana, pruži zdravstvena zaštita i drugi uslovi za preživljavanje, dok se ne stvore odgovarajući životni uslovi redovne djelatnosti. U situacijama kada veći broj ljudi ostaje bez krova nad glavom, izgubi svoje bližnje ili doživi ranjavanje i osjete svu složenost situacije, potrebno je brzo i efikasno obezbjediti neophodnu pomoć.
U zbrinjavanju ugroženog stanovništva učestvuju, pored štabova civilne zaštite sa svojim jedinicama i drugim snagama, i zdravstvene organizacije, organizacije Crvenog krsta, vlasnici i korisnici objekata koji su pogodni za smještaj, službe za upravu općina i dr.
ZADACI:
Do kraja 2014. godine svi nosioci zaštite i spašavanja na području Kantona treba da izrade ili ažuriraju planove zbrinjavanja ugroženih i nastradalih.
Radiološka, hemijska, biološka zaštita (RHB):
Radiološka, hemijska i biološka zaštita (u nastavku RHB zaštita) obuhvata mjere i postupke koji se organizuju i provode radi sprečavanja, ublažavanja i otklanjanja posljedica od RHB djelovanja na stanovništvo, životinjski i biljni svijet i materijalna dobra u ratu, i ublažavanje i otklanjanje posljedica tehnoloških havarija i drugih akcidenata od RHB agenasa u miru.
Procjenom ugroženosti definirane su RHB opasnosti koje mogu ugroziti ljude i materijalna dobra na području Kantona. Složenost ove problematike i neprekidnosti povećanja RHB opasnosti nalažu poduzimanje odgovarajućih organizacionih, tehničkih, kadrovskih i drugih mjera zaštite.
U tom cilju dužnost je svih subjekata zaštite da se u okviru vlastitih mogućnosti uključe u djelatnost RHB zaštite, ostvarujući saradnju sa organizovanim strukturama civilne zaštite. To je bitan preduslov za eliminisanje iznenađenja i prognoziranje RHB situacije poslije upotrebe ne samo NHBO nego i u slučajevima tehničko-tehnoloških havarija sa RHB posljedicama.
RHB kontrolom područja Kantona treba obuhvatiti sve poslove i zadatke koji se realizuju kroz: RHB osmatranje, RHB izviđanje, dozimetrijsku kontrolu, laboratorijske stanice, računsko-analitičke i kontrolno-zaštitnu službu.
Organizacijom RHB zaštite treba obezbjediti svakom građaninu, svakom društvenom subjektu, što kvalitetniju zaštitu od RHB agenasa. Težište RHB zaštite treba da se organizuje na nivou svakog pojedinca, porodice-domaćinstva, stambene zgrade, naselja, mjesne zajednice, privrednih društava i dr. RHB zaštitu treba rješavati prvenstveno sredstvima za ličnu zaštitu, uz svestrano, umješno i brzo korištenje mjesnih i priručnih sredstava.
Sredstvima lične zaštite prvenstveno obezbjediti zaštitu organa za disanje, a zatim ostalih dijelova tijela. Svaki stanovnik područja Kantona trebao bi imati zaštitnu masku, zaštitni ogrtač i prvi zavoj a u svim vidovima zaštite treba maksimalno koristiti priručna sredstva.
Kolektivna zaštita stanovništva predstavlja osnovu zaštite u urbanoj sredini kojom se osigurava kolektivna zaštita ljudi i materijalnih dobara od posljedica RHB djelovanja. Kolektivnom RHB zaštitom potrebno je osigurati zaštitu od RHB kontaminacije i zaštitu od radioaktivnog zračenja.
Kolektivna zaštita zavisi od pravovremenih priprema skloništa i prirodnih i vještačkih objekata u sredinama rada-boravka. Radi osiguravanja uslova za zaštitu ljudi i materijalnih dobara od RHB kontaminacije i radioaktivnog zračenja, sredstva za kolektivnu zaštitu osiguravaju:
- -Općine - za javna skloništa,
- -Pravna lica - za svoje zaposlenike,
- -Vlasnici i drugi korisnici poslovnih prostora - za svoje zaposlenike,
- -Vlasnici stambenih objekata za svoje potrebe.
Pored specijalno uređenih skloništa za kolektivnu zaštitu osposobiti podrume, podzemne garaže i druge pogodne zaklone.
Zaštitu životinja treba vršiti tipiziranim i priručnim sredstvima. U okviru poljoprivrednih organizacija i domaćinstava osposobiti objekte za smještaj i zaštitu i vršiti planiranje evakuacije u manje ugrožene prostore. Vlasnike životinja obučiti za preduzimanje mjera zaštite.
Otklanjanje posljedica RHB kontaminacije ima za cilj, prije svega dekontaminaciju terena, ljudi, objekata, životinja i materijalnih dobara. Zbog toga dekontaminaciju treba organizovati i izvršiti što je moguće brže.
Do kraja 2014. godine treba izraditi i ažurirati planove RHB zaštite.
Zaštita i spašavanje od rušenja:
Radi zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara iz ruševina koje mogu nastati uslijed zemljotresa, odrona, klizanja tla, bujičnih voda ili drugih prirodnih i drugih nesreća, kao i sa visokih i nepristupačnih objekata, organiziraju se i provode odgovarajuće aktivnosti i mjere zaštite i spašavanja od rušenja koje obuhvataju: mjere, radnje i postupke na izviđanju ruševina i pronalaženju lica zatrpanih u ruševinama; osiguranje oštećenih i pomjerenih dijelova konstrukcija zgrada i objekata radi sprečavanja zarušavanja, odnosno naknadnog rušenja; spašavanja zatrpanih odnosno njihovo izvlačenja izvan zone rušenja i poduzimanje mjera zdravstvenog i drugih oblika zbrinjavanja, kao i izvlačenje materijalnih dobara; spašavanje stanovništva i materijalnih dobara sa visokih zgrada i objekata i druge mjere zaštite kojima se doprinosi zaštiti i spašavanju iz ruševina.
Zaštitu i spašavanje iz ruševina provode: građani u okviru samozaštite: građevinska, komunalna, transportna i druga privredna društva, vatrogasne jedinice, kao i druga pravna lica koja raspolažu odgovarajućim materijalno-tehničkim sred- stvima, opremom, znanjem i radnom snagom; jedinice civilne zaštite, gorske službe spašavanja, nadležni kantonalni i općinski organi, kao i drugi učesnici zaštite i spašavanja koji se angažuju u skladu sa planom zaštite i spašavanja.
Zaštita i spašavanje na vodi i pod vodom:
Zaštita i spašavanje na vodi i pod vodom je mjera koja sadrži provedbu zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara u područjima vodotoka koja mogu biti ugrožena poplavama, kao i opasnosti od bujičnih i podzemnih voda.
Na nivou općina potrebno je popuniti, opremiti i obučiti jedinice za spašavanje na vodi i pod vodom, kao i izvršiti obuku stanovništva ugroženih područja za pružanje lične i uzajamne zaštite.
Na kantonalnom nivou potrebno je specijalizovanu jedinicu za spašavanje na vodi i pod vodom organizirati u okviru Profesionalne vatrogasne brigade, opremiti je nedostajućom potrebnom opremom i izvršiti odgovarajuću obuku.
Zaštita i spašavanje od požara:
Zaštita i spašavanje od požara obuhvata: pripremu i provođenje preventivnih mjera u svim sredinama, objektima, mjestima i prostorima gdje postoji mogućnost nastanka požara; organiziranje i pripremanje snaga za gašenje požara; organiziranje osmatranja i uzbunjivanja o pojavama požara; gašenje i lokaliziranje požara i spašavanje ljudi i materijalnih dobara iz objekata i područja ugroženih požarom.
Kako je procjenom ugroženosti definirano, Kanton Sarajevo, kao razvijeni urbani centar, svakodnevno je suočen sa potencijalnim opasnostima od izbijanja požara uslijed velike koncentracije privrednih i javnih objekata, zatim objekata stambene izgradnje, uz nepodesnu i neuslovnu izgradnju u pojedinim dijelovima Kantona, uz postojanje gasne mreže, šumskih površina i dr.
U cilju sprečavanja nastanka i spremnosti za gašenje i otklanjanje posljedica i zaštite ljudi i materijalnih dobara neophodno je preduzeti adekvatne pripreme svih subjekata zaštite od požara područja Kantona.
Neophodno je planirati razgranatost i pokrivenost područja Kantona ispostavama Profesionalne vatrogasne brigade, dobrovoljnim vatrogasnim jedinicama u vatrogasnim društvima i drugim pogodnim oblicima vatrogasnog organiziranja.
Posebnu ulogu u tome imaju organi uprave i druge institucije koje se bave zaštitom od požara kao svojom redovnom djelatnošču, a posebno Profesionalna naredbama nadležnih štabova civilne zaštite.
Zadaci navedenih institucija u narednom periodu obrađeni su u dijelu Programa zaštite od prirodnih nesreća, veliki požari.
Zaštita od neeksplodiranih ubojnih sredstava:
Zaštita od neeksplodiranih ubojnih sredstava je mjera koja se sastoji u pronalaženju, onesposobljavanju i uništavanju svih vrsta eksplozivnih sredstava koja zbog neispravnosti i drugih razloga nisu eksplodirala i kao takva predstavljaju potencijalnu opasnost za život i zdravlje stanovništva i za uništavanje ili oštećenje objekata i materijalno-tehničkih sredstava.
Poslove pronalaženja, onesposobljavanja i uništavanja neeksplodiranih minsko-eksplozivnih naprava i ubojnih sredstava, organizuje nadležni organ civilne zaštite na svom području, u neposrednoj saradnji sa nadležnom policijskom upravom.
Zaštita od neeksplodiranih ubojnih sredstava u miru i ratu obuhvata:
- 1.Slučajno pronalaženje, upozoravajuće obilježavanje i obavještavanje najbližeg centra za osmatranje i obavještavanje, policijske uprave, nadležni organ odnosno štab civilne zaštite, o mjestu ili rejonu gdje se nalazi pronađeno neeksplodirano ubojno sredstvo, te osiguranje tog mjesta do dolaska nadležnih organa i službi za uklanjanje istog,
- 2.Način skladištenja i određivanje mjesta i reona za uništavanje neeksplodiranih ubojnih sredstava,
- 3.Obilježavanje i obezbjeđenje prostora koji se pretražuje, pretraživanje, pronalaženje, obilježavanje, onesposoblja- vanje (dezaktiviranje), otkopavanje, izvlačenje i transport do mjesta određenog za skladištenje ili uništavanje,
- 4.Uništavanje neeksplodiranih ubojnih sredstava i obez- bjeđenje rejona za vrijeme uništavanja tih sredstava.
Planom zaštite od neeksplodiranih ubojnih sredstava će se preciznije razraditi zaštita po ovoj mjeri na području Kantona.
Prva medicinska pomoć:
Članom 90. Zakona o zaštiti i spašavanje propisano je provođenje mjere prve medicinske pomoći.
Organizovanje i sprovođenje prve medicinske pomoći u sklopu mjera zaštite i spašavanja stanovništva podrazumijeva preduzimanje niza preventivnih mjera i radnji, kako bi se u slučaju pojave prirodnih i drugih nesreća pružila što efkasnija pomoć i zaštita ugroženom i nastradalom stanovništvu.
Prva medicinska pomoć je mjera zaštite i spašavanja koja obuhvata: preventivnu zaštitu koju čine protivhemijske i higijenske mjere zaštite stanovništva, operativnu zaštitu koja se sastoji od pružanja prve medicinske pomoći standardnim i priručnim sredstvima na licu mjesta, medicinske trijaže ranjenih, povrijeđenih i oboljelih ljudi, sanitetske evakuacije i transporta do najbliže medicinske ustanove radi pružanja opšte medicinske pomoćii ili do odgovarajuće specijalističke zdravstvene ustanove radi potpunog zdravstvenog zbrinjavanja.
Radi realizacije ovih zadataka potrebno je provođenje raznovrsnih mjera i postupaka, među kojima posebno treba:
- -organizovati i sprovesti obuku stanovništva na pružanju lične i uzajamne zaštite u uslovima prirodnih i drugih nesreća
- -lična zaštita i uzajamna pomoć predstavljaju najmasovniji, pa time i najefikasniji oblik pružanja prve pomoći ugroženom i nastradalom stanovništvu, pa se provođenju ove radnje mora prići planski i organizovano.
- -Obuka stanovništva za pružanje lične i uzajamne medicin- ske zaštite ostvarivati na osnovu definisanih zadataka od strane odgovarajučih zdravstvenih organizacija, a u okviru Programa obuke koji svake godine utvrđuju Kantonalni i općinski štabovi civilne zaštite.
- -Specijalizovane jedinice civilne zaštite za prvu medicinsku pomoć na području Kantona, obrazovati u skladu sa procjenama ugroženosti.
- -Prema procjeni štabova civilne zaštite, provođenje mjera prve medicinske pomoći planirati i u odgovarajućim organizacijama u kojima je na užem prostoru koncentrisan veći broj radnika ili gdje su zbog tehničkih i drugih havarija u procesu rada moguće masovnije povrede zaposlenih.
- -Jedinice civilne zaštite opšte namjene u mjesnim zajednicama, treba putem obuke osposobiti za pružanje prve medicinske pomoći.
- -Ukupan broj jedinica civilne zaštite specijalizovane namjene za pružanje prve medicinske pomoći na području Kantona, prema Procjeni ugroženosti, nije dovoljan. Osim formiranja novih jedinica i jačanja postojećih, to se može kompezirati kroz obuku stanovništva za ličnu i uzajamnu zaštitu, kroz obuku jedinica opšte namjene i osposoblja- vanju odgovarajučih medicinskih i organizacije Crvenog krsta za efikasno uključivanje u pružanje prve medicinske pomoći u slučaju pojave prirodnih i drugih nesreća.
- -Radi uspješnog pružanja prve medicinske pomoći, zdravstvene ustanove u općini, dužne su, za potrebe stanovništva na području općine, osigurati odgovarajuće rezerve krvi i krvne plazme, te ostalih neophodnih lijekova i sanitetskog materijala.
- -Prvu medicinsku pomoć organizuju i neposredno provode nadležne zdravstvene ustanove u saradnji sa štabovima civilne zaštite,
- -Na području Kantona postoji dovoljan broj zdravstvenih ustanova, osposobljenih za prihvat povrijeđenog i obolje- log stanovništva i pruženje specijalističke medicinske zaštite.
Zaštita i spašavanje životinja i namirnica životinjskog porijekla:
Zaštita i spašavanja životinja i namirnica životinjskog porijekla je mjera koja se sastoji u: sklanjanju i izmještanju; sprečavanju i lokaliziranju pojava parazitskih, zaraznih i uzgojnih bolesti, kontroli životinja, sirovina, proizvoda i otpadaka životinjskog porijekla, kontroli ispravnosti stočne hrane i vode; ukazivanje prve veterinarske pomoći oboljeloj i ranjenoj stoci; uklanjanju leševa životinja i drugog otpada animalnog porijekla i preduzimanjem drugih odgovarajućih mjera.
Zaštita i spašavanje životinja i namirnica životinjskog porijekla predstavlja značajnu mjeru zaštite i spašavanja stanovništva i materijalnih dobara od posljedica prirodnih i drugih nesreća.
Zbog toga, u cilju efikasne zaštite životinja i namirnica životinjskog porijekla, na području Kantona treba preduzeti mjere zaštite:
- -Za organizaciju, usklađivanje i provođenje mjera zaštite nadležni su kantonalni organi uprave, općinske službe za poljoprivredu i stočarstvo, odnosno za veterinarsku zaštitu, u saradnji sa nadležnim štabovima civilne zaštite. Obavezu učešća imaju i privredna društva (poljoprivredna, proizvodna, prometna, trgovačka), službe zaštite i spašavanja koje su za to formirane, jedinice civilne zaštite, te građani vlasnici životinja i namirnica životinjskog porijekla.
- -Procjenu ugroženosti životinja i namirnica životinjskog porijekla u vlasništvu individualnih poljoprivrednih proizvođača, kao i planove zaštite, utvrdiće mjesne zajednice na svojim područjima, uz pomoć općinskih štabova civilne zaštite i veterinarskih i drugih odgovarajućih ustanova i organizacija na tim područjima,
- -Nadležni organi uprave Kantona obavezaće odgovarajuće naučne institucije i laboratorije u oblasti veterinarske djelatnosti za vršenje dijagnostičke službe i analiza kontaminiranih životinja, namirnica životinjskog porijekla i stočne hrane,
- -Veterinarske stanice, poljoprivredne apoteke i druge organizacije koje se bave prometom lijekova i drugih sredstava za zaštitu stoke, obavezati da obezbjede potrebne zalihe lijekova i sredstava za zaštitu stoke i stočarskih proizvoda,
- -Planom zaštite životinja posebno bi trebalo obuhvatiti ugroženost stoke i stočarskih proizvoda od RHB kontaminacije, od stočnih zaraznih, parazitskih i drugih bolesti, ugroženost namirnica životinjskog porijekla i stočne hrane, smještajne kapacitete za stoku i stočarske proizvode, mogućnost dislokacije stoke i stočarskih proizvoda, procjenu broja nastradalih i uginulih životinja,
- -Planirati skup preventivnih mjera zaštite: obuku proizvođača i uzgajivača stoke za pružanje prve veterinarske pomoći nastradaloj i ugroženoj stoci, uvezivanje planova svih subjekata koji se bave uzgojem, prometom ili držanjem stoke i stočarskih proizvoda, ili vrše inspekcijski nadzor u ovoj oblasti, osposobljavanje naučnih i drugih laboratorija za vršenje dijagnostike kod oboljele stoke i analizu uzoraka namirnica životinjskog porijekla, opremljenost veterinarskih stanica potrebnom opremom, sredstvima i kadrovima da mogu izvršavati postavljene zadatke.
- -Navedene kao i druge mjere zaštite i spašavanja razraditi u Planovima zaštite od prirodnih i drugih nesreća.
Asanacija terena:
Asanacija terena je mjera koja se sastoji od preduzimanja sanitarno-higijenskih i sanitarno-tehničkih mjera na terenu, u naselju i stambenim i drugim objektima u cilju sprečavanja širenja zaraze, epidemija i drugih štetnih posljedica po ljude i materijalna dobra, a obuhvata organiziranje i provođenje sljedećih radnji: uklanjanje, identifikaciju i pokop poginulih ljudi, uklanjanje leševa uginulih životinja, dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju objekata i terena i uklanjanje otpadnih i štetnih tvari koje ugrožavaju zdravlje i život ljudi i okoliša.
U planovima zaštite, na osnovu procjene ugroženosti, razraditi neophodne i efikasne mjere za asanaciju terena od posljedica pojave prirodnih i drugih nesreća:
- -Otkrivanje i prikuplanje leševa u roku od tri dana,
- -Za identifikaciju leševe, potreban broj ekipa,
- -Za prevoz leševa, potreban broj ekipa,
- -Za sahranu, potreban broj ekipa sa odgovarajućom opremom,
- -Za uklanjanje i ukopavanje uginule stoke, potreban broj ekipa,
Prilikom planiranja za provođenje mjera asanacije predvidjeti učešće komunalnih preduzeća, KJKP "Rad", KJKP "Pokop", KJKP "Vodovod i kanalizacija", KJKP "Park", zatim odgovarajuće zdravstvene i veterinarske organizacije, pripadnike policije i druge.
Angažovanje snaga i sredstava pomenutih organizacija treba usaglasiti putem odgovarajućih nadležnih organa uprave za pojedine oblasti.
Nadležni organi uprave za stambeno-komunalna pitanja općina i Kantona dužni su da u svojim planovima utvrde lokacije za sahranjivanje poginulih građana, kao i zakopavanje uginulih životinja, i da u okviru svoje nadležnosti obavežu predviđene organizacije u oblasti komunalnih djelatnosti na obaveze i zadatke koje u vezi sa asanacijom moraju da utvrde u svojim planovima.
Dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju u skladu sa vlastitim planovima izvode odgovarajuće ovlaštene komunalne, zdravstvene, veterinarske i druge organizacije pri čemu se angažuju inspekcijski organi, jedinice civilne zaštite za asanaciju, vatrogasne jedinice i obučeni građani.
U sklopu Plana zaštite, štabovi civilne zaštite općina, izradiće ili ažurirati planove asanacije terena, u kojima će utvrditi i usaglasiti zadatke izvršiocima pojedinih radnji u asanaciji.
Zaštita okoliša:
Zaštita okoliša je mjera koja se sastoji u sprečavanju nastanka štetnih posljedica od uništavanja i zagađivanja okoliša i u otklanjanju posljedica nastalih uslijed:
- -tehničko-tehnoloških havarija u industriji, posebno hemijskoj, petrohemijskoj, farmaceutskoj, u prometu, kao i drugih nesreća i katastrofa čije posljedice mogu ugroziti okoliš a naročito prirodne resurse,
- -ispuštanja toksičnih i štetnih hemijskih i drugih materija u okoliš iz industrijskih i termoenergetskih postrojenja, motornih vozila i individualnih ložišta u domaćinstvima,
- -odlaganje komunalnog, industrijsko-tehnološkog i drugog čvrstog i tečnog otpada,
- -djelovanjem vremenskih nepogoda kao što su snježne padavine, poplave, suše, klizišta i dr.
Iz svega navedenog vidi se da je prirodna sredina izložena nizu opasnosti, koje ugrožavaju zdravlje i život ljudi i njihovih materijalnih dobara i ova mjera predstavlja jednu od najznačajnijih mjera zaštite i spašavanja. U planu zaštite, zaštitu okoliša treba razraditi konkretno i detaljno sa zadacima i obavezama svih subjekata koji učestvuju u zaštiti okoliša. Nosilac provođenja ove mjere je ministarstvo prostornog uređenja i zaštite okoliša sa nadležnim općinskim organima i štabovima civilne zaštite.
Zaštita bilja i biljnih proizvoda:
Zaštita bilja i biljnih proizvoda je mjera kojom se provodi zaštita i spašavanje bilja i biljnih proizvoda od radioaktivne, hemijske i biološke kontaminacije i svih drugih oblika zagađivanja, kao i zaraznih bolesti i štetočina.
Pod biljem i biljnim proizvodima podrazumijevaju se: povrće, voće, žitarice, ljekovito, ukrasno, krmno, stočno i druge vrste bilja i zasada, šume i šumske kulture, biljni sirovine, sjeme i gotovi proizvodi od bilja koji se koriste za ishranu i liječenje.
U planovima zaštite bilja i biljnih proizvoda treba predvidjeti učešće odgovarajućih naučnih institucija za proučavanje biljnih bolesti i štetočina, poljoprivredna preduzeća, institute, institucije za unapređenje agrotehničkih mjera, upotrebu vještačkih đubriva i zaštitu poljoprivrednih kultura.
Zamračivanje:
U cilju zaštite stanovništva i materijalnih dobara u ratu i u neposrednoj ratnoj opasnosti, vrši se zamračivanje Kantona - javne rasvjete (javnih mjesta, ulica i trgova), stambenih, privrednih i drugih objekata i saobraćajnica i saobraćajnih sredstava.
Pod zamračivanjem se podrazumijeva isključivanje svjetlosnih izvora ili zasjenjivanje svjetlosnih otvora (prozora, vrata, i drugih otvora na objektima), na takav način da se svjetlost ne može uočiti sa spoljne strane fasade za vrijeme korištenja izvora svjetlosti.
Zamračivanje treba organizirati:
- -zamračivanje javne rasvjete (javnih mjesta, ulica, trgova i dr.) vrši "Elektroprivreda" po naređenju nadležnog organa Kantona, odnosno štaba civilne zaštite,
- -zamračivanje stambenih zgrada (stanova i zajedničkih prostorija) vrše vlasnici stanova i zajedničkih prostorija u stambenim zgradama, odnosno stanari u skladu sa planom zamračivanja općina,
- -zamračivanje privrednih i drugih objekata vrše vlasnici, odnosno korisnici tih objekata,
- -zamračivanje saobraćajnih vozila vrše vlasnici odnosno korisnici - vozači saobraćajnih vozila.
Zamračivanje se organizira na osnovu plana zamračivanja, a naređenje donosi općinski štab civilne zaštite.
Zamračivanje može biti potpuno ili djelimično.
Djelimično zamračivanje primjenjuje se onda kada nastane neposredna ratna opasnost i traje od nastanka noći do svanuća. Cilj djelimičnog zamračivanja je da što više smanji svjetlost u naseljima, industrijskim, stambenim i drugim objektima, kako oni ne bi bili uočljivi sa većih daljina i visina.
Potpuno zamračivanje obuhvata zamračivanje i onih izvora svjetlosti koji su pri djelimičnom zamračivanju dozvoljeni (orijentaciona svjetla na glavnim raskrsnicama smanjenog intenziteta, natpisi bolnica, apoteka, policije, skloništa, unutrašnja svjetla na objektima koji moraju raditi noću), odnosno gase se sva spoljna i ona unutrašnja koja se uočavaju spolja. I u ovom vidu zamračivanja, izuzimaju se one institucije koje moraju imati poseban priključak na centaralni izvor energije ili vlastite agregate za proizvodnju električne energije. Planovi zamračivanja moraju biti konkretni sa jasno određenim zadacima i načinu zamračivanja pojedinih objekata.
Štabovi civilne zaštite:
Za rukovođenje akcijama zaštite i spašavanja na teritoriji Kantona, te za obavljanje drugih poslova u zaštiti i spašavanju, u skladu sa zakonom i drugim propisima, osnivaju se štabovi civilne zaštite, kao operativno-stručni organi.
Štabovi civilne zaštite funkcioniraju u miru samo onda kada nadležni organ proglasi da je nastalo stanje prirodne i druge nesreće, odnosno kada treba preventivno djelovati prije nastanka prirodne i druge nesreće, kao i za vrijeme vježbi civilne zaštite, a u ratu funkcioniraju stalno.
U rukovođenju akcijama zaštite i spašavanja štabovi civilne zaštite vrše sljedeće poslove:
- 1)odlučuju o upotrebi snaga i sredstava civilne zaštite na zaštiti i spašavanju ugroženih i stradalih ljudi i materijalnih dobara i te snage raspoređuju na ona područja koja su ugrožena;
- 2)naređuju provođenje odgovarajućih mjera zaštite i spašavanja i određuju snage i sredstva koja će te mjere provoditi;
- 3)usmjeravaju, koordiniraju i rukovode akcijama zaštite i spašavanja svih učesnika angažiranih na zaštiti i spašavanju na svome području;
- 4)rješavaju sva pitanja koja se u toku provođenja aktivnosti na zaštiti i spašavanju pojave u vezi sa angažiranjem snaga i sredstava civilne zaštite i provođenja mjera zaštite i spašavanja i samozaštite građana;
Pored ovih poslova Kantonalni štab civilne zaštite vrši i sljedeće poslove:
- 1)naređuje općinskim štabovima civilne zaštite, štabovima civilne zaštite pravnih lica u kojima su ti štabovi osnovani i službama zaštite i spašavanja koje formira Vlada Kantona da učestvuju u poduzimanju mjera i aktivnosti na zaštiti i spašavanju na određenom području;
- 2)naređuje angažiranje snaga i sredstava civilne zaštite s područja jedne općine na ugroženo područje druge općine na području Kantona.
Kao što se vidi iz nadležnosti koje su propisane Zakonom o zaštiti i spašavanju, štabovi civilne zaštite imaju najveći značaj kako u pripremama tako i u rukovođenju akcijama zaštite i spašavanja, pa je iz tog razloga neophodno izvršiti popunu, opremanje i obučavanje svih štabova na području Kantona
Pregled popune svih štabova (kantonalnog, općinskih, u mjesnim zajednicama i preduzećima) sastavni je dio Plana zaštite i spašavanja.
Upravne, stručne i druge poslove u oblasti zaštite i spašavanja iz nadležnosti Kantona vrši Kantonalna uprava civilne zaštite (u daljnjem tekstu: Kantonalna uprava) kao samostalna kantonalna uprava.
Kantonalna uprava obavlja sljedeće poslove:
- -organizira, priprema i prati funkcioniranje zaštite i spašavanja na području Kantona;
- -izrađuje Procjenu ugroženosti za područje Kantona;
- -priprema Program zaštite i spašavanja od prirodnih i drugih nesreća Kantona;
- -predlaže Plan zaštite od prirodnih i drugih nesreća Kanton;
- -prati stanje priprema zaštite i spašavanja i predlaže mjere za unapređenje organizacije i osposobljavanja civilne zaštite Kantona i općina;
- -organizira i prati realiziranje obuke nosilaca civilne zaštite;
- -organizira i koordinira provođenje mjera zaštite i spašavanja;
- -predlaže programe zajedničkih i samostalnih vježbi i izradu elaborata za izvođenje vježbi pripadnika civilne zaštite, organa uprave, privrednih društava i drugih pravnih lica iz oblasti zaštite i spašavanja;
- -predlaže i poduzima mjere za popunu ljudstvom štabova, jedinica civilne zaštite i službi zaštite i spašavanja, te njihovo opremanje materijalno.tehničkim sredstvima;
- -priprema propise u oblasti zaštite i spašavanja u nadležnosti Kantona;
- -organizira i provodi obuku stanovništva i pruža pomoć službama civilne zaštite općina u vršenju poslova iz njihove nadležnosti;
- -vrši inspekcijski nadzor iz oblasti zaštite i spašavanja;
- -vodi propisane evidencije i vrši druge poslove zaštite i spašavanja u skladu sa zakonom, drugim propisima i opštim aktima.
Rukovođenje i upotreba snaga i sredstava civilne zaštite:
Kada Vlada Kantona proglasi stanje prirodne ili druge nesreće, aktiviraju se štabovi civilne zaštite radi rukovođenja akcijama zaštite i spašavanja.
Izuzetno, štabovi civilne zaštite mogu se aktivirati i u slučaju kada prijeti neposredna opasnost od nastanka prirodne i druge nesreće. Aktiviranje štaba civilne zaštite u ovim situacijama vrši nadležna uprava civilne zaštite, odnosno služba zaštite i spašavanja općine, zavisno od područja koje je ugroženo.
U rukovođenju akcijama zaštite i spašavanja svaki štab civilne zaštite poduzima one mjere i aktivnosti za koje je ovlašten Zakonom o zaštiti i spašavanju, drugim propisima i općim aktima.
Tokom provođenja akcije zaštite i spašavanja općinski štabovi civilne zaštite dužni su provoditi odluke i naredbe Kantonalnog štaba civilne zaštite, a Kantonalni štab odluke i naredbe Federalnog štaba.
Angažiranje i upotrebu snaga i sredstava civilne zaštite u akcijama zaštite i spašavanja štabovi civilne zaštite vrše na osnovu prethodno izvršene procjene o vrsti prirodne i druge nesreće, području na kojem djeluje ta nesreća i obimu i vrsti mogućih posljedica po ljude i materijalna dobra na ugroženom području.
Jedinice i povjerenici civilne zaštite, službe zaštite i spašavanja, kao i sredstva zaštite i spašavanja upotrebljavaju se kada ljudi i materijalna dobra budu ugroženi prirodnim i drugim nesrećama, kao i za vrijeme vježbi i drugih oblika obuke.
Jedinice civilne zaštite i zaštite i spašavanja koje formiraju Kanton i općine, upotrebljavaju se na zadacima zaštite i spašavanja na području Kantona i općina koje su ih formirale, s tim da se te jedinice i službe mogu upotrijebiti i na području druge općine, odnosno području drugog kantona o čemu odlučuje nadležni štab civilne zaštite koji rukovodi akcijama zaštite i spašavanja na određenom području.
Upotreba navedenih snaga i sredstava, na zadacima zaštite i spašavanja na području općine, odnosno Kantona, vrši se u skladu sa planovima zaštite općine, odnosno Kantona.
Upotreba ovih snaga i sredstava traje do momenta kada je završeno spašavanje ugroženih i stradalih ljudi i materijalnih dobara, odnosno kada se ocijeni da daljnju aktivnost na obavljanju tih poslova i zadataka mogu uspješno provoditi nadležni organi i pravna lica u okviru svoje redovne djelatnosti o čemu odlučuje nadležni štab civilne zaštite.
Odluku o upotrebi snaga i sredstava civilne zaštite i službi zaštite i spašavanja, na zadacima zaštite i spašavanja, donose štabovi civlne zaštite.
Rukovođenje akcijama zaštite i spašavanja u organima uprave i drugim tijelima vlasti i pravnim licima vrše i to:
- 1)u organu uprave i drugim organima vlasti - rukovodilac organa uprave, odnosno drugog organa vlasti putem povjerenika civilne zaštite;
- 2)u pravnom licu štab civilne zaštite ako je osnovan, odnosno direktor ili drugi organ određen općim aktom kada štab nije osnovan - putem povjerenika civilne zaštite,a ako štab nije osnovan povjerenik civilne zaštite;
- 3)u mjesnoj zajednici - štab civilne zaštite, a ako štab nije osnovan povjerenik civilne zaštite;
U užem smislu, rukovođenje je proces usmjeravanja pojedinaca, organa, organizacijskih dijelova i organizacija kao cjeline od strane organa rukovođenja radi ostvarivanja postavljenih ciljeva.
Organ rukovođenja civilnom zaštitom je Vlada Kantona, a organ koji rukovodi u sistemu civilne zaštite je Štab civilne zaštite.
U uslovima prirodnih i drugih nesreća Štab civilne zaštite je mobilisan i ostvaruje svoju funkciju. Rukovođenje unutar civilne zaštite ostvaruje se po načelu subordinacije, izdavanjem naredbi zasnovanih na planu funkcioniranja snaga civilne zaštite.
Prije izdavanja naredbi štabovi civilne zaštite provode slijedeće aktivnosti:
- -U prvoj fazi štabovi prikupljaju podatke od operativnih centara civilne zaštite, i drugih dežurnih službi i vrše provjeru njihove tačnosti, selekciju, sistematizaciju i vrše procjenu stanja,
- -U drugoj fazi procjenjuju mogućnosti djelovanja u skladu sa raspoloživim kadrovskim i materijalnim potencijalima. U ovoj fazi se procjenjuje obim opasnosti koji bi mogao nastati,
- -U trećoj fazi donose se zaključci i naredbe o angažiranju snaga u obimu koji je primjeren nastaloj situaciji,
- -U toku izvršavanja zadataka po naredbi štaba učesnici imaju obavezu da redovno i kavalitetno informišu štab o svim aktivnostima koje su u toku,
- -Kontrolnu funkciju štab može ostvariti neposrednim uvidom u stanje realiziranja zadataka: usmenim kontaktom, obilascima ili stalnim prisustvom na terenu ili proučavanjem dokumenata na osnovu kojih je donesena naredba i izvještaja po naredbama sa terena,
- -Za svaku aktivnost štab treba da ima eksperte, da ima službe na terenu sa stručnjacima i odgovarajučom opremom, ali i za pojedine analize, studije i prijedloge rješenja štab može angažovati kompletne naučne institucije.
Jedinice civilne zaštite:
Jedinice civilne zaštite formiraju se, opremaju i osposobljavaju kao operativne snage radi neposrednog angažiranja na izvršavanju zadataka zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća, kao i otklanjanja posljedica nastalih djelovanjem tih nesreća.
Jedinice civilne zaštite formiraju se kao jedinice opće i specijalizovane namjene.
Vrste, veličina i broj jedinica civilne zaštite utvrđuje se na osnovu procjene ugroženosti po ljude i materijalna dobra koje mogu nastati od prirodnih i drugih nesreća, kao i ljudskih, materijalnih i drugih mogućnosti kojima raspolažu Kanton i općine i pravna lica koja formiraju te jedinice.
Jedinice civilne zaštite specijalizovane namjene formiraju Kanton i općine, a u skladu sa vlastitim procjenama i potrebama, po pravilu, kada snage i sredstva pravnih lica i službe zaštite i spašavanja, te jedinice civilne zaštite opšte namjene, nisu dovoljne za ostvarivanje efikasne zaštite i spašavanja na području Kantona, odnosno općina.
Jedinice civilne zaštite specijalizovane namjene formiraju se, pripremaju, opremaju i obučavaju radi izvršavanja složenijih i istovrsnih zadataka zaštite i spašavanja, čiji pripadnici pri vršenju tih poslova moraju imati odgovarujuće stručno znanje i koristiti odgovarajuća tehnička sredstva i opremu.
O formiranju specijalizovanih jedinica u Kantonu odlučuje Vlada Kantona na prijedlog Kantonalne uprave civilne zaštite, odnosno u općini općinski načelnik na prijedlog službe civilne zaštite općine.
Na nivou Kantona formirane su slijedeće specijalizovane jedinice:
- 1.ZA RHB ZAŠTITU,
- 2.ZA SPAŠAVANJE NA VODI I POD VODOM
Pregled popunjenosti i opremljenosti svih jedinica civilne zaštite je sastavni dio Plana zaštite koji će Kantonalna uprava izraditi poslije donošenja Programa zaštite.
Jedan od prioritenih zadataka koji proizilaze iz procjene ugroženosti je dalje organizaciono jačanje, obučavanje, osposobljavanje i materijalno opremanje specijalizovanih jedinica civilne zaštite.
Operativni centri civilne zaštite:
Radi stalnog prikupljanja podataka o svim vrstama pojava i opasnosti koje mogu dovesti do prirodne ili druge nesreće, kao i podataka o posljedicama koje su nastale pojavom prirodne ili druge nesreće po ljude i materijalna dobra na ugroženom području, obradu tih podatka i njihove distribucije nadležnim organima vlasti i pravnim licima, kao i prenošenje naredbi štaba civilne zaštite u vrijeme funkcioniranja tih štabova u skladu sa članom 149. Zakona o zaštiti i spašavanju formiraju se operativni centri civilne zaštite 112 (u daljnjem tekstu: operativni centar).
U skladu sa navedenim članom na nivou Kantona u sastavu Kantonalne uprave formiran je Kantonalni operativni centar, koji radi neprekidno 24 sata svaki dan, dok su općinski operativni centri formirani u sastavu općinskih službi civilne zaštite.
Kantonalni operativni centar i općinski operativni centri prikupljaju i obrađuju podatke o svim vidovima opasnosti, vrše uzbunjivanje i upozoravanje građana, prenose naređenja nadležnog štaba civilne zaštite, oglašavaju prestanak opasnosti te primaju, pripremaju i šalju izvještaje o preduzetim mjerama, provedenoj mobilizaciji i drugim mjerama i aktivnostima nadležnim organima vlasti, susjednim općinskim i kantonalnim operativnim centrima, kao i operativnom centru Federacije.
Treba istaći, da se operativni centri organizuju i funkcionišu u skladu sa odredbama čl. 149. do 163. Zakona o zaštiti i spašavanju, a na način predviđen Pravilnikom o organizovanju i funkcioniranju operativnih centara civilne zaštite ("Službene novine Federacije BiH", broj 8/07 - u daljnjem tekstu Pravilnik o opertivnim centrima).
U skladu sa odredbama čl. 7. do 11. Pravilnika o opertivnim centrima za rad Kantonalnog operativnog centara moraju se osigurati neophodni uvjeti koji se odnose na prostor, materijalno-tehnička sredstva i opremu.
Vezano za prostor, treba reći da je u toku 2013. godine počela realizacija projekta "Adaptacije i prilagođavanja prostorija Kantonalnog operativnog centra civilne zaštite u Kantonalnoj upravi civilne zaštite Kantona Sarajevo", koji se planira završiti u toku 2014. godine. Kada se u potpunosti završi navedeni projekat, stvorit će se pretpostavke da se u naredom periodu (od 2014. do 2018. godine) realizuje projekt "Sistem za komunikacijsku i informacijsku podršku Kantonalnog operativnog centra civilne zaštite u Kantonalnoj upravi civilne zaštite Kantona Sarajevo", koji je napravljen u skladu sa projektnim rješenjem Federalne uprave civilne zaštite o tehničko-tehnološkom i organizacijskom rješenju sistema za komunikacijsku i informacijsku podršku operativnih centara civilne zaštite, a na osnovu Zaključka Vlade Kantona, broj 02-05-18053-13/08 od 21. 5. 2008. godine.
Posebno treba naglasiti, da će kao krajnji rezultat implemen- tacije projekta "Sistem za komunikacijsku i informacijsku podr- šku Kantonalnog operativnog centra civilne zaštite u Kanto- nalnoj upravi civilne zaštite Kantona Sarajevo", biti izgradnja kompletnog sistema za komunikacijsku i informacijsku podršku organa civilne zaštite (Kantonalne uprave i Kantonalnog štaba civilne zaštite) Centra 112, po modelu zemalja Evropske unije, kojim se omogućuje integracija različitih podsistema za pomoć u hitnim situacijama u integralni sistem zasnovan na sofisticiranom komunikacijskom, informatičkom i logističkom podrškom, koji će osigurati Kantonalnoj upravi i Kantonalnom štabu civilne zaštite njihovo efikasno funkcionisanje i upravljanja u slučaju pojave prirodnih i drugih nesreća.
Službe civilne zaštite:
Članom 122. Zakona o zaštiti i spašavanju predviđeno je organizovanje službi zaštite i spašavanja u privrednim društvima i drugim pravnim licima koja obavljaju djelatnost iz oblasti zdravstva, veterinarstva, stambenih i komunalnih poslova, vodoprivrede, šumarstva, poljoprivrede, hemijske i petrohemijske industrije i drugo prema članu 32. Zakona o zaštiti i spašavanju.
Članom 123. predviđeno je da Vlada Kantona određuje pravna lica i udruženja građana u kojima će se organizirati službe zaštite i spašavanja koje će djelovati na području Kantona.
Službe zaštite i spašavanja, po pravilu organizuju se u pravnim licima, čija je redovna djelatnost od neposrednog značaja za zaštitu i spašavanje.
Službe zaštite i spašavanja vrše poslove zaštite i spašavanja po pitanjima koja proizilaze iz osnovne djelatnosti pravnog lica.Te poslove služba ostvaruje provođenjem preventivnih i operativnih mjera zaštite i spašavanja.
Preventivne mjere zaštite i spašavanja službe zaštite i spaša- vanja ostvaruju provođenjem odgovarajućih mjera, postupaka i zadataka u okviru njihove redovne djelatnosti, a kojima se može uticati na sprečavanje nastanka određenih pojava i opasnosti koje mogu izazvati prirodnu ili drugu nesreću i čijim štetnim djelo- vanjem mogu biti ugroženi životi i zdravlje ljudi i materijalnih dobara.
Operativne mjere zaštite i spašavanja, službe zaštite i spašavanja ostvaruju izvršavanjem odgovarajućih mjera, postu- paka i zadataka iz svog djelokruga, od momenta angažiranja na zaštiti i spašavanju do otklanjanja nastalih posljedica, odnosno do momenta kada se ocjeni da prestaje potreba za angažovanje tih službi.
Vlada Kantona, odnosno općinski načelnik određuju samostalne službe zaštite i spašavanja na svom području.
Aktom na osnovu člana 122. Zakona o zaštiti i spašavanju utvrđuje se naziv, sjedište, zadaci, unutrašnja organizacija i način rukovođenja službom, broj ljudi koji se angažiraju u službi i način popune, te materijalno - tehnička i finansijska sredstva potrebna za rad tih službi. Na osnovu procjene ugroženosti na nivou Kantona potrebno je organizovati sljedeće službe:
- 1.Služba za radiološku zaštitu formira se u laboratoriji za analizu radioaktivnosti u Veterinarskom fakultetu Sarajevo, odsjek za radiologiju i atomsku hemiju,
- 2.Služba za epidemiologiju, mikrobiologiju i zaštitu i unapređenje životne sredine formira se u Zavodu za javno zdravstvo Kantona Sarajevo,
- 3.Služba za medicinsku pomoć formira se u JU Opća bolnica "Prim. dr. Abdulah Nakaš" Sarajevo,
- 4.Služba za veterinarske poslove (veterinarska služba) formira se u KJP "Veterinarska stanica" d.o.o. Sarajevo,
- 5.Služba za zaštitu od požara u šumama formira se u KJP za gospodarenje državnim šumama "Sarajevo šume" d.o.o. Sarajevo,
- 6.Služba za vodosnabdijevanje formira se u KJKP "Vodovod i kanalizacija" d.o.o. Sarajevo,
- 7.Gorska služba spašavanja formira se u okviru Gorske službe spašavanja, stanice Sarajevo,
- 8.Služba za sječu i uklanjanje oštećenih stabala sa zelenih površina i saobraćajnica formira se u KJKP "Park" d.o.o. Sarajevo,
- 9.Služba za smještaj ugroženog i nastradalog stanovništva i snabdijevanje formira se u Crvenom križu Kantona Sarajevo.
Federalna uprave civilne zaštite je Pravilnikom o organiziranju službi zaštite i spašavanja i jedinica civilne zaštite, njihovim poslovima i načinu rada ("Službene novine Federacije BiH", broj 77/06) bliže utvrdila poslove i zadatke i način rada službi zaštite i spašavanja.