Aktio

AGENCIJA ZA NADZOR OSIGURANJA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE

PRAVILNIK O ELEMENTIMA I KONTROLI MARGINE SOLVENTNOSTI (Prečišćeni tekst)

Na osnovu člana 5. Pravilnika o izmjenama Pravilnika o elementima i kontroli margine solventnosti ("Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine", broj 98/12), Agencija za nadzor osiguranja Federacije Bosne i Hercegovine je utvrdila Prečišćeni tekst Pravilnika o elementima i kontroli margine solventnosti. Prečišćeni tekst Pravilnika o elementima i kontroli margine solventnosti obuhvata: 1. Pravilnik o elementima i kontroli margine solventnosti ("Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine", broj 80/06) i 2. Pravilnik o izmjenama Pravilnika o elementima i kontroli margine solventnosti ("Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine ", broj 98/12), u kojima je označen dan njihovog stupanja na snagu.

PRAVILNIK
O ELEMENTIMA I KONTROLI MARGINE SOLVENTNOSTI (Prečišćeni tekst)

I OPĆE ODREDBE

Član 1.

Ovim Pravilnikom uređuje se obračun kapitala i garantnog fonda društva za osiguranje (u daljem tekstu: društvo), obračun margine solventnosti za neživotna osiguranja, životna osiguranja i reosiguranje, način određivanja adekvatnosti kapitala društva, oblik i sadržaj izvještaja za potrebe izračuna i kontrole kapitala i margine solventnosti, te rokovi i način izvještavanja Agencije za nadzor osiguranja Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Agencija za nadzor).

II OBRAČUN KAPITALA I GARANTNOG FONDA DRUŠTVA

Član 2.

Društvo je dužno raspolagati odgovarajućim kapitalom s obzirom na obim i vrste poslova osiguranja koje obavlja kao i rizike kojima je izloženo kod obavljanja ovih poslova.

Kapital društva, u skladu sa Zakonom o društvima za osiguranje u privatnom osiguranju (u daljem tekstu: Zakon), čini osnovni kapital definisan članom 3. ovog Pravilnika i dodatni kapital definisan članom 4.ovoga Pravilnika umanjen za odbitne stavke kapitala iz člana 5. ovoga Pravilnika.

Član 3.

Osnovni kapital društva sastoji se od:

  • 1.
    uplaćenog dioničkog kapitala i uplaćene dioničke premije iz osnova nominalnog iznosa običnih i prioritetnih nekumulativnih dionica izdatih na osnovu novčanih uplata u dionički kapital društva, odnosno uplaćenih doprinosa članova društva za uzajamno osiguranje;
  • 2.
    rezervi (zakonske i statutarne) koje ne proizlaze iz obaveza po osnovu ugovora o osiguranju i
  • 3.
    akumulirane dobiti i dobiti poslije oporezivanja, iz posljednjeg obračunskog perioda za koji se raspoređuje dobit, a nakon donošenja odluke skupštine o raspodjeli dobiti.

Kod obračuna osnovnog kapitala iz stava 1. ovoga člana kao odbitne stavke uzimaju se:

  • 1.
    preneseni gubitak i gubitak tekuće godine;
  • 2.
    otkupljene vlastite dionice i
  • 3.
    nematerijalna imovina.

Član 4.

Dodatni kapital društva sastoji se od:

  • 1.
    uplaćenog dioničkog kapitala i uplaćene dioničke premije iz osnova nominalnog iznosa prioritetnih kumulativnih dionica izdatih na osnovu novčanih uplata u dionički kapital društva;
  • 2.
    polovine upisanog neuplaćenog kapitala kod dioničkih društava ili doprinosa članova društva za uzajamno osiguranje, uz odobrenje Agencije za nadzor;
  • 3.
    vrijednosti matematičke rezerve, koja u izračunu ne uzima u obzir trošak odnosno dio troška pribave osiguranja iz premijskog izračuna, umanjene za matematičku rezervaciju koja u izračunu uzima u obzir trošak pribave osiguranja iz premijskog izračuna. Trošak pribave osiguranja u izračunu matematičke rezerve ne smije prelaziti 3,5 % osigurane svote. U izračunu matematičke rezerve negativne vrijednosti postavljaju se na nulu;
  • 4.
    podređenih dužničkih instrumenata. Podređeni dužnički instrumenti sa fiksnim dospijećem ili kumulativni prioritetni dionički kapital mogu iznositi najviše 25%, u odnosu na osnovni kapital ili garantni fond ovisno od toga koji je iznos niži. Podređenim dužničkim instrumentima u smislu ovoga Pravilnika smatraju se vrijednosni papiri i drugi finansijski instrumenti na osnovu kojih imalac u slučaju likvidacije odnosno stečaja izdavatelja, ima pravo na isplatu nakon isplate drugih povjerilaca.

Zbir osnovnog kapitala iz člana 3. ovoga Pravilnika i dodatnog kapitala iz stava 1. ovoga člana čine garantni fond društva.

Najmanje 50% garantnog fonda društva mora se sastojati od stavki osnovnog kapitala društva iz člana 3. ovoga Pravilnika.

Član 5.

Pri izračunu kapitala društva, zbir osnovnog kapitala iz člana 3. ovog Pravilnika i dodatnog kapitala iz člana 4. ovog Pravilnika umanjuje se za slijedeće stavke:

  • 1.
    učešće u kapitalu 20,00% i više udjela, dionica i drugih prava, posredno i neposredno, drugih društva za osiguranje i reosiguranje, bankama i ostalim finansijskim institucijama u kojima se u skladu sa posebnim propisima izračunava adekvatnost kapitala;
  • 2.
    ulaganja u podređene dužničke instrumente i druga ulaganja u pravna lica iz tačke 1. ovog stava koja se radi poštivanja adekvatnosti kapitala uzimaju u obzir pri izračunu njihovog kapitala, a u kojima društvo ima učesnički udio;
  • 3.
    nelikvidna sredstva koja nije moguće brzo unovčiti za izmirenje obaveza društva i to:
    • -
      potraživanja od premije osiguranja i reosiguranja starija od 90 dana, ukoliko društvo nije izvršilo ispravku vrijednosti za iste, odnosno iskazalo rashod u bilansu uspjeha,
    • -
      ostala potraživanja starija od 365 dana, ukoliko društvo nije izvršilo ispravku vrijednosti za ista, odnosno iskazalo rashod u bilansu uspjeha,
    • -
      udjeli u društva sa ograničenom odgovornošću u zemlji i inostranstvu,
    • -
      dionice koje nisu uvrštene na organizovano tržište i
    • -
      ostala nelikvidna sredstva.

III OBRAČUN MARGINE SOLVENTNOSTI

Član 6.

Marginu solventnosti društva su dužna obračunavati odvojeno za poslove neživotnih, poslove životnih osiguranja i poslove reosiguranja.

Član 7.

Margina solventnosti društva koje obavlja poslove neživotnih osiguranja i poslove reosiguranja obračunava se primjenom premijskog indeksa i indeksa šteta i jednaka je višem rezultatu od dva navedena.

Margina solventnosti primjenom indeksa premije izračunava se na slijedeći način:

Na ukupan zbir premija ili doprinosa od djelatnosti neposrednog posla osiguranja, uključujući i sve dodatne iznose uz premije ili doprinose za posljednju poslovnu godinu, dodaju se iznosi premija primljenih u reosiguranje tokom posljednje poslovne godine i umanjuje se za ukupan iznos premija ili doprinosa uzajamnog osiguranja otkazanih i otpisanih tokom posljednje poslovne godine. Dobiveni iznos podijeli se na dva dijela. Prvi dio tog iznosa do 20.000.000,00 KM množi se sa koeficijentom 0,18 a drugi dio, odnosno preostali iznos množi sa 0,16. Ovako dobiveni umnošci se saberu. Dobiveni rezultat množi se koeficijentom koji se dobije iz odnosa iznosa mjerodavnih šteta (iznos isplaćenih šteta uvećan za iznos ukupno rezervisanih šteta na kraju perioda i umanjen za iznos ukupno rezervisanih šteta na početku perioda) umanjenih za dio koji pokriva reosiguranje, naplaćene regrese i bruto iznosa mjerodavnih šteta za posljednju poslovnu godinu. Ukoliko je koeficijent niži od 0,50, onda se pri izračunu uzima koeficijent 0,50.

Margina solventnosti primjenom indeksa šteta izračunava se na slijedeći način:

Na ukupan iznos isplaćenih šteta u neposrednom poslu osiguranja za tri posljednje poslovne godine ili posljednjih sedam godina u slučaju društva koje isključivo, odnosno u većem dijelu ugovara osiguranja koja pokrivaju rizik kredita, nepogode, tuče ili mraza bez odbitka šteta koje nose reosiguravači ili retrocesionari se dodaju:

  • a)
    sve isplate odšteta za obaveze preuzete u reosiguranje i retrocesiju tokom istog vremenskog razdoblja i
  • b)
    iznos rezervacija za štete utvrđen na kraju posljednje poslovne godine i to za neposredni posao osiguranja i za obaveze preuzete u reosiguranje.

Od dobivenog iznosa oduzimaju se:

  • a)
    primici ostvareni na osnovu regresa tokom tri odnosno sedam poslovnih godina i
  • b)
    iznosi rezervacija za štete na početku prve od tri odnosno sedam poslovnih godina i to za neposredni posao osiguranja i za obaveze preuzete u reosiguranje.

Jedna trećina, odnosno jedna sedmina ovako dobivenog iznosa - ovisno o vremenu uzimanja podataka - dijeli se na dva dijela. Prvi dio tog iznosa do 14.000.000,00 KM množi se sa koeficijentom 0,26, a drugi dio, odnosno preostali iznos množi s koeficijentom 0,23. Ovako dobiveni umnošci se saberu. Dobiveni rezultat množi se koeficijentom koji se dobije iz odnosa iznosa mjerodavnih šteta umanjenih za dio koji pokriva reosiguranje i bruto iznosa mjerodavnih šteta za posljednju poslovnu godinu. Ukoliko je koeficijent niži od 0,50, onda se pri izračunu uzima koeficijent 0,50.

Margina solventnosti za društva koja obavljaju poslove zdravstvenog osiguranja, za koja su tehničke osnove osiguranja slične tehničkim osnovama životnih osiguranja, jednaka je jednoj trećini margine solventnosti iz stava 1. ovoga člana ako su ispunjeni slijedeći uvjeti:

  • -
    ako su premije obračunate aktuarskim metodama na osnovu tablica;
  • -
    ako društvo u vezi s tim osiguranjima oblikuje posebne rezerve za starost;
  • -
    ako premije obuhvaćaju dodatak za sigurnost na premiju;
  • -
    ako društvo može otkazati ugovor o osiguranju najkasnije prije isteka treće godine osiguranja i
  • -
    ako je ugovorom o osiguranju predviđena mogućnost povećanja premije, odnosno smanjenje obaveza društva.

Margina solventnosti za prvu godinu poslovanja društva izračunava se primjenom indeksa premije.

Član 8.

Margina solventnosti društva, koje obavlja poslove osiguranja u grupi životnih osiguranja, mora uvijek biti jednaka zbiru iznosa obračunatih prema rezultatima iz st. 2. i 3. ovoga člana.

Prvi rezultat izračunava se na sljedeći način:

Suma matematičkih rezervi formiranih na zadnji dan prethodne poslovne godine, uključujući i matematičku rezervu formiranu za osiguranja koje pokriva reosiguranje množi se sa 0,04, a dobiveni iznos dalje se množi sa omjerom koji za zadnju poslovnu godinu odgovara odnosu između:

  • -
    ukupnog iznosa matematičkih rezervi formiranih na zadnji dan prethodne poslovne godine umanjenog za udjel matematičke rezerve koja pokriva reosiguranje (matematička rezerva neto od reosiguranja) i
  • -
    ukupnog iznosa matematičkih rezervi formiranih na zadnji dan prethodne poslovne godine uključujući matematičke rezerve za osiguranje koje pokriva reosiguranje (bruto matematičke rezerve). Ukoliko je iznos koeficijenta niži od 0,85, onda se pri izračunu uzima koeficijent 0,85.

Drugi rezultat se izračunava samo za osiguranje kod kojih rizični kapital nije negativan i izračunava se na sljedeći način:

Iznos rizičnog kapitala (gdje je rizični kapital razlika između osigurane svote za slučaj smrti i izračunate matematičke rezerve) na zadnji dan prethodne godine, uključujući rizični kapital koji pokriva reosiguranje (bruto rizični kapital) množi se sa omjerom koji za zadnju poslovnu godinu odgovara odnosu između:

  • -
    ukupnog iznosa rizičnog kapitala na zadnji dan prethodne poslovne godine, umanjenog za iznos rizičnog kapitala koji pokriva reosiguranje (neto rizični kapital), i
  • -
    ukupnog iznosa rizičnog kapitala na zadnji dan prethodne poslovne godine, uključujući rizični kapital koji pokriva reosiguranje. Ukoliko je iznos koeficijenta niži od 0,50, onda se pri izračunu uzima koeficijent 0,50.

Tako dobiveni rezultat množi se:

  • -
    sa koeficijentom 0,001 za ugovore za slučaj smrti koji su sklopljeni najviše na tri godine;
  • -
    sa koeficijentom 0,0015 za ugovore za slučaj smrti koji su sklopljeni na više od tri a manje od pet godina;
  • -
    sa koeficijentom 0,003 za ostale ugovore za slučaj smrti.

Način izračuna margine solventnosti iz st. 2. i 3. ovoga člana ne primjenjuje se za životno osiguranje povezano sa investicionim fondovima. Izračun se vrši na sljedeći način:

  • -
    Za društvo koje snosi rizik ulaganja 4% matematičke rezerve množi se sa koeficijentom, koji se dobiva kao količnik matematičke rezerve neto od reosiguranja i ukupne matematičke rezerve i to na posljednji dan prethodne poslovne godine. Ako je dobiveni koeficijent manji od 0,85, onda se množi s koeficijentom 0,85;
  • -
    Za društvo koje ne snosi rizik ulaganja, a troškovi upravljanja su određeni i nepromjenljivi za razdoblje duže od 5 godina, 1% matematičke rezerve množi se sa koeficijentom koji se dobije kao količnik matematičke rezerve neto od reosiguranja i ukupne matematičke rezerve, i to na posljednji dan prethodne poslovne godine. Ako je dobiveni koeficijent manji od 0,85, onda se množi s koeficijentom 0,85;
  • -
    Za društvo koje ne snosi rizik ulaganja, a troškovi upravljanja nisu određeni i nepromjenljivi, 25% neto administrativnih troškova posljednjeg dana prethodne poslovne godine povezanih s tim troškovima;
  • -
    Za društvo koje snosi rizik smrti osiguranika, 0,3% ukupnog rizičnog kapitala množi se s koeficijentom dobivenim iz količnika rizičnog kapitala neto od reosiguranja posljednjeg dana prethodne poslovne godine i ukupnog rizičnog kapitala posljednjeg dana prethodne poslovne godine. Ako je tako dobiveni koeficijent manji od 0,5 0, onda se množi s koeficijentom 0,50.

Za dodatno osiguranje za koje se ne oblikuje matematička rezerva, a koja se ugovara uz osiguranja života, margina solventnosti se izračunava u skladu sa članom 7. ovoga Pravilnika.

Za poslove povrata kapitala i zdravstvenog osiguranja margina solventnosti se računa na način propisan u stavu 2. ovoga člana.

IV ADEKVATNOST KAPITALA

Član 9.

Kapital društva iz člana 2. stav 2. ovoga Pravilnika ne može biti manji od sljedeće tri kategorije:

  • 1.
    margine solventnosti izračunate na osnovu čl. 7. i 8. ovoga Pravilnika;

2. 1/3 margine solventnosti (odnosno garantnog fonda);

  • 3.
    minimalnog iznosa garantnog fonda propisanog odredbama člana 54. Zakona.

Garantni fond društva za osiguranje definisan u članu 4. ovoga Pravilnika ne može biti manji od:

1. 1/3 margine solventnosti;

  • 2.
    minimalnog iznosa garantnog fonda propisanog odredbama člana 54. Zakona.

Kad je kapital društva niži od garantnog fonda (1/3 margine solventnosti) ili od minimalnog iznosa garantnog fonda propisanog odredbama člana 54. Zakona, društvo je obavezno da Agenciji za nadzor podnese na saglasnost plan za finansijski oporavak i plan kratkoročnog finansijskog programa kojim će se ukloniti nedostatak. U planu oporavka i kratkoročnom finansijskom programu obavezno se navode rokovi za njihovo provođenje, koji ne mogu biti duži od 60 dana.

Kad je visina kapitala društva viša od minimalnog iznosa garantnog fonda propisanog odredbama člana 54. Zakona, a nalazi se u zoni između visine 1/3 margine solventnosti (garantni fond) i margine solventnosti, društvo je dužno Agenciji za nadzor dostaviti srednjoročni plan za dostizanje margine solventnosti. Srednjoročni plan iz ovog stava sačinjava se za period do tri godine sa utvrđenom godišnjom dinamikom.

V OBLIK I SADRŽAJ IZVJEŠTAJA

Član 10.

Društvo je dužno vršiti obračun, odnosno utvrđivati marginu solventnosti, garantni fond i kapital posljednjeg dana tekućeg obračunskog perioda i to na:

1. 31.12. tekuće godine, godišnji obračun,

2. 30.06. polugodišnji obračun,

3. 31.03. i 30.09. tromjesečni obračun,

  • 4.
    dan prenosa portfelja.

Član 11.

Društvo obračun kapitala i garantnog fonda, u vezi s članom 10. ovoga Pravilnika, iskazuje na "Obrascu K".

Obračun margine solventnosti u vezi s članom 10. ovoga Pravilnika društvo iskazuje na:

  • -
    "Obrascu MS-1" za poslove neživotnih osiguranja;
  • -
    "Obrascu MS-2" za poslove životnih osiguranja;
  • -
    "Obrascu MS-3" za poslove reosiguranja.

Obrasci iz st. 1. i 2. ovoga člana sastavni su dio ovoga Pravilnika.

Člana 12.

Društva su dužna dostavljati Agenciji za nadzor obračune iz člana 10. ovoga Pravilnika u slijedećim rokovima:

  • -
    za prvo tromjeseče do 30.04. tekuće poslovne godine;
  • -
    za drugo tromjeseče do 31.07. tekuće poslovne godine;
  • -
    za treće tromjeseče do 31.10. tekuće poslovne godine i
  • -
    za četvrto tromjesečje u roku od tri mjeseca po isteku tekuće poslovne godine odnosno do 31.03.

Obrasci iz stava 1. ovoga člana moraju biti ovjereni od direktora i imenovanog ovlaštenog aktuara društva.

OBRAZAC K

OBRAZAC MS-1

OBRAZAC MS-2

OBRAZAC MS-3

UPUSTVO ZA PRAVILNIK

Broj1.0.-021-1909-4/12
28 decembra 2012. godine
Sarajevo

Direktor
Ivan Brkić, s. r.