Vlada Federacije Bosne i Hercegovine
Odluka o usvajanju Bilansa energetskih potreba Federacije Bosne i Hercegovine za 2005. godinu
Na osnovu člana 19. stav 2. Zakona o Vladi Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 1/94, 8/95, 58/02 i 19/03), Vlada Federacije Bosne i Hercegovine donosi
ODLUKU
O USVAJANJU BILANSA ENERGETSKIH POTREBA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE ZA 2005. GODINU
I
Usvaja se Bilans energetskih potreba Federacije Bosne i Hercegovine za 2005. godinu (u daljem tekstu: Bilans).
Bilans iz stava I ove tačke sastavni je dio ove odluke.
II
Ova odluka stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH"
BILANS
ENERGETSKIH POTREBA FBiH ZA 2005. GODINU
V broj 10/05
13. januara 2005. godine
Sarajevo
Premijer
dr. Ahmet Hadžipašić, s. r.
UVOD
Cilj ovog dokumenta je da definiše neophodne elemente i pokazatelje Bilansa energetskih potreba Federacije BiH za 2005. godinu (u daljem tekstu: Bilans), uključujući energetske pokazatelje ostvarenja Bilansa u 2004. godini (sa procjenom realizacije dijela posljednjeg kvartala 2004. godine).
- -UGALJ,
- -ELEKTRIČNA ENERGIJA,
- -DERIVATI NAFTE i
- -PRIRODNI GAS.
Radi se, dakle, o parcijalnoj energetskoj analitici koja još uvijek ne prati potpune energetske tokove (primarna energija, energetske transformacije i finalna energetska potrošnja) i kao takvi ovi podaci služe samo za planiranje i praćenje rada energetskih privrednih subjekata (rudnici uglja, elektroprivredna preduzeća, snabdjevači uvoznim energentima - naftnih derivata i prirodnog gasa).
Ostali konvencionalni izvori energije, kao i energija iz obnovljivih izvora, izuzimajući hidroenergiju, još uvijek nisu zastupljeni u energetskoj bilanci FBiH jer objektivno i ne participiraju u značajnijoj mjeri u energetici FBiH, ili, kao što je to slučaj sa ogrijevnim drvom, imamo nedovoljno pouzdane podatke pa i pored pretpostavke da se radi o relevantnom udjelu u ukupnoj proizvodnji primarne energije u FBiH (pretpostavka 5 do 8 %) ovaj segment ostaje još uvijek neobrađen energetskim bilansom.
Osnova za izradu Bilansa su podaci energetskih subjekata: rudnici uglja, JP EP BIH, EP HZ-HB, BHGAS i uvoznici naftnih derivata, analiza tih podataka i energetskih pokazatelja, te procjena sektora energije.
Pri struktuiranju energetskih pokazatelja nastojali smo da, i pored niza specifičnosti, svaki od četiri posmatrana segmenta prilagodimo jedinstvenoj matrici podataka čiji glavni parametri jesu:
A - Proizvodnja
B - Razmjena
C - Potrošnja
a dinamički prikaz je dat u mjesečnom intervalu.
U zadnjoj koloni bilansne tabele date su bilansne razlike (Proizvodnja + Razmjena - Potrošnja) iz kojih se vidi da li ukupno snabdjevanje energentima (Proizvodnja + Razmjena) zadovoljava ukupnu Potrošnju.
A. Proizvodnja: U energetskom bilansu FBiH proizvodnja se prvenstveno odnosi na domaće energetske resurse - ugalj i hidro energiju. Ugalj se najvećim dijelom transformira u električnu energiju i u odnosu na vodne snage u ukupnoj proizvodnji električne energije u FBiH participira u približnom omjeru 2:1 (termoelektrane: hidroelektrane)
Ugalj (mrki i lignit) se proizvodi u deset rudnika na teritoriji FBiH (Kakanj, Zenica, Breza, Bila, Gračanica, Kreka, Đurđevik, Banovići, Tušnica i Kamengrad) za potrebe proizvodnje električne energije i toplote, industrije i široke potrošnje.
Električna energija se proizvodi iz domaćeg uglja u dvije termoelektrane (Kakanj i Tuzla) a iz hidroresursa u osam hidroelektrana (Rama, Jablanica, Grabovica, Salakovac, Mostar, Čapljina, Jajce 1 i 2) i nekoliko distributivnih elektrana. Takođe, u termoelektranama se prozvode toplotna energija i tehnološka para.
B. Razmjena (Uvoz-Izvoz): Saldo razlike uvezenih i izvezenih količina.
Uvoze se prirodni gas i derivati nafte, kao i nedostajuća količina električne energije potrebna da se zadovolje potrebe potrošača. U stavku uvoza električne energije uključene su i nabavke u okviru naturalne razmjene sa elektroenergetskim sistemima izvan F BiH. Prirodni gas se uvozi iz Ruske Federacije a uvezene količine se očitavaju u Mjerno- regulacionoj stanici Karakaj (Zvornik). Potrošače Federacije BiH snabdijeva BH-GAS a ulazne količine i kontrola kvaliteta se očitavaju u Mjerno-regulacionoj stanici Starić (Kladanj). Derivate nafte, prema podacima kojima raspolaže ovo Ministarstvo, uvozi 57 registrovanih uvoznika.
Izvoze se električna energija, u koju su uključene i isporuke potrošačima van F BiH, i manje količine uglja.
C. Potrošnja: Ugalj je najvećim dijelom plasiran u termoelektrane, potom za potrebe drugih industrijskih postrojenja i u široku potrošnju. Električna energija je isporučena direktnim potrošačima (Željezare Zenica i Ilijaš, Polihem Tuzla, Željeznice BiH, Cementara Kakanj, KTK i Vitex Visoko, Aluminij Mostar i Elektro Bosna Jajce) i distributivnim preduzećima u sastavu JP EP BiH i EP HZ-HB. Derivati nafte isporučeni su rudnicima, termoelektranama, ostalim industrijskim objektima i distributerima, a prirodni gas potrošačima direktno priključenim na gasovod (BH Steel Zenica, Željezara Ilijaš, IGM Visoko, TC Kakanj i Grijanje Zenica) i distributerima (Sarajevogas Sarajevo i Visokogas Visoko).
U zadnjoj koloni su prikazane:
Razlike: Odnose se na razliku između snabdijevanja (proizvodnja plus/minus razmjena) i potrošnje. Za bilans se kaže da je zatvoren kada je za planiranu potrošnju obezbijeđeno snabdijevanje, domaćom proizvodnjom ili uvozom.