Aktio

FEDERALNO MINISTARSTVO ZDRAVSTVA

Naredba o programu obveznih cijepljenja pučanstva protiv zaraznih bolesti u 2002. godini

Na temelju članka 25. i članka 51. stavak 1. točka 6. Zakona o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti koje ugrožavaju cijelu zemlju ("Službeni list RBiH" br. 2/92 i 13/94) u svezi sa člankom 57. Pravilnika o uvjetima i načinu obavljanja obvezne imunizacije, seroprofilakse i hemioprofilakse protiv zaraznih bolesti i o osobama koje podliježu toj obvezi ("Službeni list RBiH", br. 2/92 i 13/94), kao i člankom 77. Uredbe o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti ("Narodni list HR H-B", broj 10/94) u svezi članka IX 5 (1) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, federalni ministar zdravstva donosi

NAREDBU
O PROGRAMU OBVEZNIH CIJEPLJENJA PUČANSTVA PROTIV ZARAZNIH BOLESTI U 2002. GODINI

I - TEMELJNE ODREDBE

Ovom naredbom uređuje se program obveznih cijepljenja pučanstva protiv zaraznih bolesti u 2002. godini.

Obvezna cijepljenja pučanstva protiv zaraznih bolesti na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine provodit će se u 2002. godini po sljedećem programu:

A - Cijepljenje protiv difterije, tetanusa i hripavca

Cijepljenje protiv difterije, tetanusa i hripavca provodit će se kombiniranim Di-Te-Per cjepivom.

Cijepljenje se vrši cijepljenjem (potpuno cijepljenje) i docjepljivanjem.

1. Cijepljenje

Cijepljenje obuhvaća djecu od navršena dva mjeseca do navršenih 12 mjeseci života. Ako se iz bilo kojih razloga cijepljenje ne provede u određenom roku ili se obavi nepotpuno, djeca će se cijepiti u dobi od navršenih 12 mjeseci do navršenih pet godina života.

Cijepljenje protiv difterije, tetanusa i hripavca se vrši davanjem tri doze Di-Te-Per cjepiva, u razmaku koji između dva ubrizgavanja, ne smije biti kraći od jednog, ni duži od tri mjeseca. Iznimno razmak između druge i treće doze ne smije biti duži od šest mjeseci.

Za osobe koje u određenim razmacima ne prime propisane doze cjepiva smatra se da su prekinule cijepljenje i one podliježu ponovno obveznom cijepljenju za sve tri doze Di-Te-Per cjepiva. Ukoliko se cijepljenje vrši simultano i protiv dječije paralize razmak između dva cijepljenja ne smije biti kraći od 42 dana.

2. Docjepljivanje

Prvo docjepljivanje obuhvaća djecu po isteku jedne godine od dana potpunog cijepljenja, tj. svu djecu potpuno cijepljenu protiv difterije, tetanusa i hripavca u 2001. godini, kao i ostalu djecu do navršene pete godine života, koja su potpuno cijepljena protiv difterije, tetanusa i hripavca prije jedne do dvije godine.

Prvo docjepljivanje protiv difterije, tetanusa i hripavca se vrši davanjem jedne doze odgovarajućeg cjepiva.

Drugo docjepljivanje protiv difterije, tetanusa i hripavca se vrši po isteku dvije godine od izvršenog prvog docjepljivanja, obuhvaća djecu u četvrtoj godini života, najkasnije do navršene pete godine života.

Drugo docjepljivanje protiv difterije, tetanusa i hripavca se vrši davanjem jedne doze odgovarajućeg cjepiva.

B - Cijepljenje protiv difterije i tetanusa

Cijepljenje protiv difterije i tetanusa obavit će se kombinirano Di-Te cjepivom.

Cijepljenje se vrši cijepljenjem i docjepljivanjem.

1. Cijepljenje

Cijepljenje protiv difterije i tetanusa obuhvaća djecu od navršenih pet godina do navršenih 14 godina života, koja nisu uopće ili su bila nepotpuno cijepljena protiv difterije, tetanusa i hripavca, ili ako nema dokaza da su cijepljena.

Djecu poslije navršene sedme godine života treba cijepiti protiv difterije i tetanusa posebnim cjepivom za odrasle (Di-Te pro adultis cjepivom).

Cijepljenje protiv difterije i tetanusa se vrši davanjem dvije doze odgovarajućeg cjepiva u razmaku koji, između dva ubrizgavanja, ne smije biti kraći od jednog, ni duži od tri mjeseca.

2. Docjepljivanje

Prvo docjepljivanje obuhvaća svu djecu u sedmoj godini života, odnosno pri upisu u prvi razred osnovne škole.

Prvo docjepljivanje obuhvaća i djecu koja su cijepljena po prvi put protiv difterije i tetanusa cjepivom za odrasle (Di-Te-pro adultis cjepivom), ako je od dana cijepljenja protekla jedna godina.

Drugo docjepljivanje protiv difterije i tetanusa obuhvaća djecu, kompletno cijepljenu i docijepljenu protiv difterije, tetanusa i hripavca, kao i difterije i tetanusa, u 14. godini života sa cjepivom za odrasle (Di-Te pro adultis cjepivom).

Docjepljivanje se vrši davanjem jedne doze odgovarajućeg cjepiva.

C - Cijepljenje protiv tetanusa

Cijepljenje protiv tetanusa obavit će se cjepivom protiv tetanusa.

Cijepljene protiv tetanusa se vrši cijepljenjem i docjepljivanjem.

1. Cijepljenje

Cijepljenje protiv tetanusa obuhvaća sve osobe od navršenih 14 godina do navršenih 18 godina života, koje ranije nisu nikako ili su nekompletno cijepljene Di-Te-Per ili Di-Te cjepivom.

Cijepljene protiv tetanusa obuhvaća i sve osobe poslije povrede, bez obzira na uzrast, ako ranije nisu cijepljene protiv tetanusa, ili nisu potpuno cijepljene, ako nema dokaza o cijepljenju ili ako je proteklo više od deset godina od posljednjeg cijepljenja, odnosno docjepljivanja.

Cijepljenje protiv tetanusa obuhvaća sve osobe pri stupanju u radni odnos koje su zbog prirode posla izložene čestim povredama, ako ranije nisu bile cijepljene, ili ako je od posljednjeg cijepljenja, odnosno docjepljivanja, prošlo više od deset godina.

Cijepljenje protiv tetanusa se vrši davanjem dvije doze cjepiva protiv tetanusa u razmaku koji između dva ubrizgavanja ne smije biti kraći od jednog niti duži od tri mjeseca.

2. Docjepljivanje

Docjepljivanje obuhvaća sve osobe u završnoj godini srednje škole, odnosno u 18. godini života.

Docjepljivanje obuhvaća i osobe od navršenih 14 godina do navršenih 18 godina života koje su prvi put cijepljene protiv tetanusa u prošloj 2001. godini ili ranije, kod kojih je protekla jedna godina od dana potpunog cijepljenja.

Docjepljivanje obuhvaća osobe koje su cijepljene pri stupanju u radni odnos po isteku jedne godine od dana potpunog cijepljenja.

Docjepljivanje obuhvaća i osobe koja su cijepljene zbog povrede, ako je od cijepljenja prošlo više od jedne godine, a manje od deset godina.

Docjepljivanje protiv tetanusa se vrši davanjem jedne doze odgovarajućeg cjepiva.

D - Cijepljenje protiv dječije paralize

Cijepljenje protiv dječije paralize provodit će se cjepivom protiv dječije paralize.

Cijepljenje se vrši cijepljenjem i docjepljivanjem.

Cijepljenje protiv dječije paralize se vrši živim i mrtvim cjepivom.

1. Cijepljenje

Cijepljenje obuhvaća djecu od navršenih dva mjeseca života i mora se potpuno sprovesti do navršenih 12 mjeseci života. Ukoliko je razmak između dva cijepljenja veći od tri mjeseca, nije potrebno ponoviti potpuno cijepljenje već samo nastaviti cijepljenje do treće doze.

Cijepljenje obuhvaća i djecu od navršenih 12 mjeseci do navršenih 14 godina života, ako ranije nisu cijepljena, ili su nepotpuno cijepljena, ili ako nema dokaza o provedenom cijepljenju.

Cijepljenje živim oralnim tritipnim cjepivom se vrši sa tri doze u razmacima koji ne smiju biti kraći od šest tjedana.

Cijepljenje mrtvim cjepivom se vrši u inidiciranim slučajevima imunodeficijencije, a daje se u dvije doze u razmaku koji ne smije biti kraći od četiri tjedna.

2. Docjepljivanje

Prvo docjepljivanje obuhvaća djecu u drugoj godini života, ako je od dana potpunog cijepljenja protekla jedna godina.

Drugo docjepljivanje obuhvaća djecu u četvrtoj godini života.

Treće docjepljivanje obuhvaća djecu u sedmoj godini života, odnosno pri upisu u prvi razred osnovne škole.

Četvrto docjepljivanje obuhvaća djecu u 14. godini života.

Docjepljivanje se vrši davanjem jedne doze živog tritipnog cjepiva.

Cijepljenje protiv dječje paralize će se izvoditi simultano sa Di-Te-Per ili Di-Te cjepivom.

Cijepljenje protiv dječje paralize izvodi se kontinuirano u svim mjesecima godine.

E - Cijepljenje protiv ospica, rubeole i zaušnjaka

Cijepljenje protiv ospica, rubeole i zaušnjaka provodit će se cjepivom protiv ospica, rubeole i zaušnjaka.

Cijepljenje protiv ospica, rubeole i zaušnjaka se vrši cijepljenjem i docjepljivanjem.

1. Cijepljenje

Cijepljenje protiv ospica, rubeole i zaušnjaka obuhvaća svu djecu od navršenih 12 mjeseci života i mora se sprovesti do navršenih 18 mjeseci života.

Ako se iz bilo kojih razloga cijepljenje ne sprovede od navršenih 12 mjeseci života do navršenih 18 mjeseci života, djeca će se cijepiti u dobi od navršenih 18 mjeseci života do navršenih 14 godina života.

Ako je dijete preboljelo jednu od navedenih bolesti, cijepit će se protiv one bolesti koju nije bolovalo.

Cijepljenje protiv rubeole obuhvaća svu žensku djecu u 14. godini života, ako nisu cijepljena protiv rubeole ili ako nisu preboljela rubeolu.

Cijepljenje porotiv ospica, rubeole i zaušnjaka se vrši davanjem jedne doze živog kombiniranog liofiliziranog cjepiva protiv ospica, rubeole i zaušnjaka.

Cijepljenje protiv rubeole se vrši davanjem jedne doze živog liofiliziranog cjepiva protiv rubeole.

2. Docjepljivanje

Docjepljivanje protiv ospica, rubeole i zaušnjaka obuhvaća svu djecu u sedmoj godini života, odnosno u prvom razredu osnovne škole.

Docjepljivanje protiv ospica, rubeole i zaušnjaka se vrši davanjem jedne doze živog liofiliziranog cjepiva protiv ospica, rubeole i zaušnjaka.

2 - Posebne odredbe

Ako prema procjeni epidemiološke službe postoji epidemiološka indikacija, uz suglasnost Expertne grupe za epidemiologiju zaraznih bolesti Federalnog ministarstva zdravstva, mogu se cijepiti protiv ospica djeca od 6 do 12 mjeseci života, s tim da se moraju docijepiti od 15 do 24 mjeseca života. U pogoršanoj epidemiološkoj situaciji protiv ospica se cijepe i sva djeca, na području mjesne zajednice, životne dobi od 18 mjeseci do 14. godina koja nisu prethodno cijepljena.

F - Cijepljenje protiv tuberkuloze

Cijepljenje protiv tuberkuloze provodit će se davanjem jedne doze BCG cjepiva.

Cijepljenje protiv tuberkuloze se vrši cijepljenjem.

Cijepljenje

Cijepljenje obuhvaća djecu u prvoj godini života. Sprovodi se u rodilištu, pri otpuštanju iz rodilišta, a djeca rođena van rodilišta, do dva mjeseca života. Djeca koja nisu cijepljena do dva mjeseca života moraju se cijepiti do navršene prve godine života, bez prethodnog tuberkulinskog testiranja.

Osobe koje nisu cijepljene protiv tuberkuloze u prvoj godini, podliježu obveznom cijepljenju do 5 godina bez prethodnog tuberkulinskog testiranja.

Dokaz da je cijepljenje djece uspjelo, jest ožiljak na mjestu primjene cjepiva. Taj se ožiljak kontrolira od tri mjeseca do šest mjeseci nakon cijepljenja. Djeca koja ga nemaju ili je prečnik ožiljka manji od 3 mm, moraju se odmah cijepiti, a ako postoje kontraindikacije, moraju se cijepiti nakon njihova prestanka.

Cijepljenje protiv tuberkuloze se vrši davanjem jedne doze BCG cjepiva. (Obvezno se pridržavati dozaže koja je data u uputstvu proizvođača cjepiva).

G - Cijepljenje protiv virusnog hepatitisa B

Cijepljenje protiv virusnog hepatitisa B obavit će se cjepivom protiv virusnog hepatitisa B.

Cijepljenje se vrši cijepljenjem i docjepljivanjem.

1. Cijepljenje

Obvezno cijepljenje protiv virusnog hepatitisa B obuhvaća djecu u prvom razredu osnovne škole.

Cijepljenje protiv virusnog hepatitisa B se vrši intramuskularnim davanjem tri doze vakcine po shemi 0, 1, 6 mjeseci (prva doza 0 mjeseci, druga doza mjesec iza prve doze i treća doza šest mjeseci iza prve doze).

Cjepivo se daje isključivo intramuskularno u deltoidnu regiju u dozi od 10 mikrograma (0,5 ml suspenzije.)

(Obvezno se pridržavati dozaže koja je data u uputstvu proizvođača cjepiva.)

Preporučuje se i cijepljenje slijedećih rizičnih skupina:

  • a)
    zdravstveni djelatnici,
  • b)
    novorođenčad HBsAg pozitivnih majki,
  • c)
    bolesnici na hemodijalizi,
  • d)
    spolni partneri HBsAg pozitivnih osoba,
  • e)
    štićenici zavoda za mentalno retardirane osobe,
  • f)
    intravenozni narkomani,
  • g)
    hemofiličari.

Cijepljenje novorođenčadi HBsAg pozitivnih majki izvodi se intramuskularnim davanjem jedne doze cjepiva od 10 mikrograma (0,5 ml suspenzije) u anterolateralni dio bedara po shemi 0, 1, 6 mjeseci.

Cjepivo se primjenjuje istovremeno sa hepatitis B imunoglobulinom, ali se obvezno mora aplicirati u odvojena mjesta.

Cijepljenje djece starije od petnaest godina, kao i odraslih osoba, se vrši davanjem jedne doze cjepiva od 20 mikrograma (1,0 ml suspenzije) u deltoidnu regiju prema shemi 0, 1, 6 mjeseci.

2. Docjepljivanje

Docjepljivanje obuhvaća osobe pet godina nakon cijepljenja.

Docjepljivanje se vrši davanjem jedne doze odgovarajućeg cjepiva.

H - Prošireni program simultanog cijepljenja

U drugoj godini života djeca koja nisu cijepljena protiv ospica, rubeole, parotitisa, difterije, tetanusa, hripavca i dječije paralize istovremeno se cijepe protiv difterije, tetanusa, hripavca, dječije paralize, ospica, rubeole i parotitisa.

Prošireni program simultanog cijepljenja se provodi i za stariju djecu od 2 godine do 7 godina života, koja nisu redovno cijepljena protiv određenih bolesti.

I - Ubrzani program cijepljenja

Djeca od druge do navršene sedme godine života koja nisu cijepljena protiv difterije, tetanusa, hripavca i dječije paralize cijepit će se po ubrzanom programu imunizacije. To podrazumijeva da će vremenski razmak između prvog i drugog i drugog i trećeg Di-Te-Per i OPV cjepiva iznositi 30 dana.

Suglasnost za izvođenje ubrzanog programa cjepljenja i simultanog programa cijepljenja daje Expertna grupa za epidemiologiju zaraznih bolesti Federalnog ministarstva zdravstva.

J - Obvezno cijepljenje protiv ostalih zaraznih bolesti

1. Cijepljenje protiv bjesnoće

Cijepljenju protiv bjesnoće podliježu sve osobe izložene infekciji virusom bjesnoće, i to:

  • a)
    osobe koje je ugrizla ili na drugi način ozlijedila bijesna ili na bjesnoću sumnjiva divlja ili domaća životinja,
  • b)
    osobe koje je ugrizao pas ili mačka nepoznatog vlasnika, koji se ne mogu držati pod desetodnevnom veterinarskom kontrolom,
  • c)
    osobe koje je ugrizao pas ili mačka, koji u roku od deset dana od dana ozljede lica pokažu znakove bjesnoće, uginu, budu ubijeni ili odlutaju,
  • d)
    osobe koje se mogu zaraziti virusom bjesnoće preko sluznice ili oštećenja kože,
  • e)
    osobe povrijeđene pri radu s materijalom kontaminiranim virusom bjesnoće.

Obvezno cijepljenje protiv bjesnoće se vrši intramuskularnim davanjem cjepiva protiv bjesnoće prozvedenog sa kulture stanica najmanje zaštite 2,5 i.j. po dozi i humanog rabies imunoglobulina. Cjepivo i imunoglobulin daju se na način koji određuje proizvođač cjepiva.

Osobama koja su kompletno preekspoziciono ili postekspoziciono cijepljene protiv bjesnoće, u slučaju ponovnog povrijeđivanja daje se cjepivo i humani rabies imunoglobulin na način koji određuje proizvođač cjepiva. Ako je prošlo više od tri godine, vrši se potpuno cijepljenje uz istovremenu primjenu rabies imunoglobulina.

Istovremeno s cijepljenjem protiv bjesnoće obavlja se cijepljenje protiv tetanusa, cijepljenjem odnosno docjepljiva- njem, ukoliko povrijeđena osoba nije zadnjih pet godina potpuno cjepljena protiv tetanusa.

Cijepljenje protiv bjesnoće počinje odmah po postavljanju indikacije, bez obzira na vrijeme proteklo od posljednjeg cijepljenja protiv neke od zaraznih bolesti.

2. Cijepljenje protiv trbušnog tifusa

Cijepljenju protiv trbušnog tifusa podliježu sve osobe prema sljedećim epidemiološkim indikacijama, i to:

  • a)
    osobe zaposlene na čišćenju kanalizacije, čišćenju septičkih jama, uklanjanju smeća i drugih otpadnih materija iz naselja,
  • b)
    osobe koje žive u zajedničkom domaćinstvu sa kliconošom trbušnog tifusa,
  • c)
    osobe prema epidemiološkim indikacijama što ih utvrdi Federalno ministarstvo zdravstva.

Cijepljenje se vrši davanjem dvije doze cjepiva u razmaku koji ne smije biti kraći od 15 dana ni duži od tri mjeseca.

Docjepljivanje se vrši davanjem jedne doze cjepiva po isteku jedne godine od dana cijepljenja i provodi se po isteku tri godine sve dok su osobe zaposlene na određenim naprijed navedenim poslovima ili dok postoje epidemiološke indikacije.

3. Cijepljenje protiv žute groznice

Cijepljenju protiv žute groznice podliježu osobe koje putuju u zemlje u kojima postoji ta bolest ili koja zahtijeva cijepljenje protiv te bolesti, a provodit će se davanjem jedne doze cjepiva najkasnije 10 dana prije polaska na endemsko područje. Ponovno cijepljenje se vrši poslije 10 godina.

4. Cijepljenje protiv meningokoknog meningitisa

Cijepljenju protiv meningokoknog meningitisa podliježu osobe koje putuju u zemlje koje zahtijevaju cijepljenje protiv te bolesti. Provodit će se davanjem jedne doze cjepiva najkasnije deset dana prije polaska na endemsko područje.

5. Cijepljenje protiv virusnog hepatitisa A, varičele i pneumokokne pneumonije

Cijepljenje protiv navedenih bolesti provest će se prema epidemiološkim i medicinskim indikacijama.

Kod davanja cjepiva pridržavati se uputstava koja su dali proizvođači.

K - Cijepljenje kombiniranim cjepivom

Cijepljenje kombiniranim cjepivom može se obaviti:

  • 1.
    protiv difterije, tetanusa i hripavca (Di-Te-Per),
  • 2.
    protiv difterije i tetanusa (Di-Te),
  • 3.
    protiv trbušnog tifusa i tetanusa (Te-Ty),
  • 4.
    protiv dječije paralize (postojeća sva 3 tipa),
  • 5.
    protiv ospica, rubeole i parotitisa (MRP).
  • 1.
    Istovremeno cijepljenje može se vršiti davanjem:
    • -
      dva mrtva antigena ili više mrtvih antigena,
    • -
      mrtvih i živih antigena,
    • -
      dva živa antigena ili više živih antigena.

Istovremeno cijepljenje se može obaviti:

  • 1.
    protiv trbušnog tifusa i dječje paralize,
  • 2.
    protiv dječje paralize, difterije i tetanusa,
  • 3.
    protiv dječje paralize, difterije, tetanusa i hripavca,
  • 4.
    protiv bjesnoće i tetanusa,
  • 5.
    protiv dječje paralize, difterije, tetanusa, hripavca, ospica, parotitisa i rubeole i virusnog hepatitisa B.

Razmaci između davanja pojedinih vrsta cjepiva nisu potrebni osim u slijedećim slučajevima:

  • 1.
    razmak između davanja cjepiva protiv tuberkuloze i drugih vrsta cjepiva mora biti najmanje 6 tjedana,
  • 2.
    razmak između živih virusnih cjepiva, ako se ne daju istovremeno, mora biti najmanje 4 tjedna.

L - Kontraindikacije za sprovođenje cijepljenja

Obveznom cijepljenju protiv zaraznih bolesti ne podliježu osobe kod kojih doktor medicine utvrdi da postoje kontrain- dikacije.

Kontraindikacije za cijepljenje protiv određenih zaraznih bolesti mogu biti opće i posebne.

  • a)
    Opće kontraindikacije za sva cijepljenja su:
    • 1.
      akutne bolesti,
    • 2.
      febrilna stanja,
    • 3.
      preosjetljivost na sastojke cjepiva,
    • 4.
      anafilaktička reakcija na prethodno cjepivo, a za živa atenuirana virusna cjepiva, još i:
      • -
        stanje oslabljene imunosti,
      • -
        graviditet,
    • 1.
      intravenozna aplikacija cjepiva.
  • b)
    Posebne kontraindikacije su:
    • 1.
      Za cijepljenje protiv tuberkuloze: HIV infekcija sa izraženom kliničkom slikom bolesti.
    • 2.
      Za bolesti protiv difterije, tetanusa i hripavca: evolutivne bolesti centralnog nervnog sistema (nekontrolirana epilepsija, infantilni spazmi, progresivna encefalopatija), konvulzije poslije davanja prethodne doze, kolaps ili stanje slično šoku u tijeku od 48 sati od prethodne Di-Te-Per doze, encefalopatija u roku od sedam dana od prethodne Di-Te-Per doze.
    • 3.
      Za cijepljenje protiv dječije paralize: HIV neposredni kontakt u domaćinstvu, HIV infekcija, imunodieficijen- cija (haematološki i čvrsti tumor, kongenitalna imuno- deficijencija, dugoročna imunosupresivna terapija).
    • 4.
      Za cijepljenje protiv ospica, rubeole i zaušnjaka: alergija na jaja, živinsko meso i perje, alergija na neomicin, imunodeficijencija, (haematološki i čvrsti tumor, kon- genitalna imunodeficijencija, terapija imunosupresivnim lijekovima i kortikosteroidima).

Kontraindikacije za cijepljenje protiv određene zarazne bolesti utvrđuje liječnik koji vrši cijepljenje, odnosno pod čijim se nadzorom ono vrši, pregledom osoba koje podliježu obveznom cijepljenju i uvidom u zdravstvenu dokumentaciju tih osoba prije pristupanja cijepljenju.

Kontraindikacije za cijepljenje pojedinih osoba protiv određenih zaraznih bolesti mogu biti privremene ili trajne.

Ako postoje privremene kontraindikacije, upisuju se u osnovnu dokumentaciju i odmah se određuje vrijeme i mjesto naknadnog cijepljenja.

Trajne kontraindikacije utvrđuju se uz konzultaciju sa liječnicima odgovarajućih specijalnosti, upisuju se u osnovnu dokumentaciju i o tome se izdaje potvrda.

Pored općih i posebnih kontraindikacija postoje, i epidemiološke kontraindikacije.

Epidemija jedne zarazne bolesti može biti privremena kontraindikacija za sprovođenje cijepljenja protiv drugih zaraznih bolesti, u trajanju najduže inkubacije za bolest koja se pojavila u epidemijskom obliku, računajući od pojave posljednjeg oboljenja. Mišljenje daje Expertna grupa za epidemiologiju zaraznih bolesti Federalnog ministarstva zdravstva.

Epidemija zarazne bolesti protiv koje se obavlja cijepljenje nije kontraindikacija za cijepljenu osobu protiv te bolesti.

M - Način sprovođenja cijepljenja

Obvezno cijepljenje protiv određenih zaraznih bolesti obavlja se kontinuirano ili kampanjski.

N - Kontinuirano cijepljenje

Kontinuirano cijepljenje sprovodi se cijele godine. Kontinuirano cijepljenje obvezno se sprovodi u svim područjima općine gdje je organizirana zdravstvena služba.

Sprovodi se po slijedećem kalendaru:

  • -
    odmah poslilje rođenja protiv tuberkuloze (BCG),
  • -
    u trećem mjesecu života protiv difterije, tetanusa, hripavca i dječje paralize,
  • -
    u četvrtom mjesecu života protiv difterije, tetanusa, hripavca i dječje paralize,
  • -
    u petom mjesecu života protiv difterije, tetanusa, hripavca i dječje paralize,
  • -
    u trinaestom mjesecu života protiv ospica, rubeole i zaušnjaka,
  • -
    u osamnaestom mjesecu života - prvo docjepljivanje protiv difterije, tetanusa, hripavca i dječje paralize,
  • -
    u četvrtoj godini života - drugo docjepljivanje protiv difterije, tetanusa, hripavca i dječje paralize,
  • -
    u sedmoj godini života - cjepljenje protiv virusnog hepatitisa B, docjepljivanje protiv difterije, tetanusa i dječje paralize i docjepljivanje protiv ospica, rubeole i zaušnjaka,
  • -
    u četrnaestoj godini - docjepljivanje protiv difterije i tetanusa (Di-Te-Pro adultis) i dječje paralize i cijepljenje ženske djece protiv rubeole (ako nisu cijepljena ili ako nisu preboljela rubeolu),
  • -
    u osamnaestoj godini života - docjepljivanje protiv tetanusa.

Kontinuirano cijepljenje se sprovodi sve dok se ne cijepe sve osobe koja podliježu obveznom cijepljenju, osim osoba kod kojih postoje trajne kontraindikacije.

O - Kampanjsko cijepljenje

Kampanjsko cijepljenje treba organizirati samo u naseljima u kojima nije dostupna zdravstvena zaštita, kao i u naseljima u kojima se zbog ratnih uvjeta nije moglo sprovesti sveobuhvatno cijepljenje.

U ovim uvjetima preporuča se provođenje ubrzanog programa cijepljenja i simultano cijepljenje prema metodološ- kim odredbama iz stava H i I.

II - OBVEZE NADLEŽNIH ZDRAVSTVENIH USTANOVA I ORGANA UPRAVE GLEDE SPROVOĐENJA PROGRAMA CIJEPLJENJA

Ako u bilo kojem naselju ili dijelu naselja u kojem se sprovodi cijepljenje na kampanjski način, broj cijepljenih osoba ne dosegne 95% broja osoba koje podliježu obveznom cijepljenju protiv tih bolesti, mora se obaviti dopunsko cijepljenje dok se ne postigne propisani postotak.

Županijsko ministarstvo zdravstva na prijedlog županijskog zavoda za javno zdravstvo određuje za svaku pripadajuću općinu zdravstvenu ustanovu koja će izvoditi Program cijepljenja kao i način sprovođenja cijepljenja.

Zdravstvena ustanova koja izvodi Program cijepljenja će, uz stručnu pomoć nadležnog županijskog zavoda za javno zdravstvo, donijeti godišnji plan cijepljenja sa podacima o broju obveznika, vremenu i mjestu izvođenja cijepljenja i sastavu tima koji izvodi cijepljenje najkasnije 15 dana prije početka sprovođenja Programa cijepljenja.

Plan cijepljenja treba dostaviti pripadajućem županijskom zavodu za javno zdravstvo radi ovjere. Tek nakon ovjere plana imunizacije može započeti sprovođenje Programa imunizacije.

Nadležni općinski organ uprave za oblast zdravstva, dužan je izraditi spiskove za novorođenu djecu, obveznike za cjepljenje, kao i prikupiti podatke o doseljenoj, odseljenoj i umrloj djeci i omladini u dobi do navršenih 18 godina života. Izrađene spiskove i podatke treba dostaviti zdravstvenoj ustanovi radi uspostavljanja kartoteke.

Nadležni općinski organ dužan je osigurati prostor za cijepljenja koja se izvode izvan zdravstvene ustanove, izraditi i dostaviti pojedinačne pozive za osobe koje podliježu obveznom cijepljenju.

Nadležni općinski organ može sporazumno svoje obveze prenijeti na zdravstvenu ustanovu koja izvodi cijepljenje, uz obvezno plaćanje nastalih troškova zdravstvene ustanove.

Doktor medicine koji prilikom cijepljenja utvrdi postojanje uzgredne pojave, o svakom pojedinom slučaju, shodno stručno-metodološkom uputstvu, obvezno odmah izvještava Zavod za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine, na obrascu "Prijave uzgrednih pojava nastalih poslije cijepljenja".

Zdravstvene ustanove koje koriste cjepiva obvezne su da rukuju cjepivima pod odgovarajućim režimom "hladnog lanca".

Za rad na cijepljenju sa cjepivom koje se daje parenteralno, zdravstvene ustanove koje sprovode cjepljenje moraju imati pripremljene ampule adrenalina, kortizonskog preparata sa brzim djelovanjem, kalcija za intravenoznu primjenu i antihistaminskih preparata.

Za rad na cijepljenju sa cjepivom koje se daje parenteralno, zdravstvene ustanove koje sprovode cijepljenje dužne su za svaku osobu koja pristupi cijepljenju osigurati jednu špricu i jednu iglu za jednokratnu uporabu.

Zdravstvene ustanove koje sprovode Program cijepljenja dužne su voditi evidenciju o izvršenom cijepljenju i to za svaku osobu koja podliježe tom cijepljenju (karton cijepljenja, kartoteka cijepljenja).

Zdravstvene ustanove koje sprovode program cijepljenja dužne su dostaviti izvješće o izvršenom cijepljenju na propisanom obrascu pripadajućem županijskom zavodu za javno zdravstvo.

Županijski zavod za javno zdravstvo dužan je dostaviti zbirno izvješće o izvršenom cijepljenju Zavodu za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine.

Provjera cjepnog statusa obvezno se vrši:

  • 1.
    prilikom upisa u sve vrste predškolskih ustanova,
  • 2.
    prilikom upisa u sve vrste škola, od osnovnih do visokih,
  • 3.
    prilikom odlaska na radne akcije i druga radilišta,
  • 4.
    prije izvođenja cijepljenja po epidemiološkim indikaci- jama,
  • 5.
    prilikom prijema djece i omladine na bolničko liječenje,
  • 6.
    prilikom prijema u radni odnos,
  • 7.
    prilikom svake posjete liječniku (novorođenčadi, male djece, predškolske i školske djece i mladeži),
  • 8.
    prilikom prijema djece u đačke i studentske domove,
  • 9.
    prilikom prijema osoba u kolektivne smještaje.

Provjera se sastoji u pružanju dokaza odgovornoj osobi, podnošenjem odgovarajuće dokumentacije o svim prethodnim cijepljenjima.

Na temelju utvrđenog statusa o prethodnim cijepljenjima, vrši se cijepljenje odnosno docjepljivanje, sukladno ovom programu.

III - PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Imunizacija protiv hepatitisa B, kao i imunizacija protiv hemofilus influenze tipa b, djece u prvoj godini života počet će se obavljati nakon provedene edukacije zdravstvenih djelatnika u zdravstvenim ustanovama koje sprovode Program imunizacije.

Po okončanju edukacije iz stavka 1. ove točke, Federalno ministarstvo zdravstva će sačiniti izmjene i dopune ove naredbe, a kojima će bliže odrediti program imunizacija protiv hepatitisa B, kao i imunizacija protiv hemofilus influenze tipa b, djece u prvoj godini života.

Ova naredba stupa na snagu narednog dana od dana objave u "Službenim novinama Federacije BiH".

Broj 04-34-3236/02
21. lipnja 2002. godine
Sarajevo

Ministar
prim. dr. Željko Mišanović, v. r.