Vlada Federacije Bosne i Hercegovine
Odluka o usvajanju Bilansa energetskih potreba Federacije Bosne i Hercegovine za 2001. godinu
Na osnovu člana 19. stav 2. Zakona o Vladi Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 1/94 i 8/95), na prijedlog Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije, Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, donosi
ODLUKU
O USVAJANJU BILANSA ENERGETSKIH POTREBA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE ZA 2001. GODINU
I
Usvaja se Bilans energetskih potreba Federacije Bosne i Hercegovine za 2001. godinu (u daljem tekstu: Bilans).
Bilans iz stava 1. ove tačke sastavni je dio ove odluke.
II
Ova odluka stupa na snagu danom objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH".
BILANS
ENERGETSKIH POTREBA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE ZA 2001. GODINU
V broj 376/2000
21. decembra 2000. godine
Sarajevo
Zamjenik premijera
dr. Dragan Čović, s. r.
UVOD
a. Cilj Bilansa energetskih potreba
Ovaj dokument ima za cilj da definiše neophodne elemente i pokazatelje Bilansa energetskih potreba Federacije Bosne i Hercegovine za 2001. godinu i realizovanih pokazatelja u 2000. godini i odnosi se na slijedeće osnovne vrste energije i energe- nata:
- 1.Električna energija;
- 2.Ugalj;
- 3.Naftni derivati;
- 4.Prirodni gas.
Ostale vrste energije (koks, drvo, propan/butan i dr.) su u relativno, skromnoj upotrebi, pa nisu posebno analizirani.
b. Osnova Bilansa
Osnovu za izradu Bilansa čine kvantitativni i kvalitativni energetski pokazatelji koji predstavljaju sintezu raspoloživih podataka dobijenih od energetskih subjekata (JP Elektroprivreda BiH, JP Elektroprivreda HZ-HB, BH-GAS, Rudnici uglja, uvoznici naftnih derivata ), federalnih i kantonalnih institucija (federalna i kantonalna ministarstva, Federalna direkcija robnih rezervi) i sopstvenih analiza i procjena.
Bilansom su obuhvaćeni:
- -kvantitativni pokazatelji 2000./2001. god.
- -uslovi i mjere za realizaciju Bilansa za 2001. god.
c. Pokazatelji realizacije i plana
Prema vrstama energije i energenata evidentni su slijedeći pokazatelji:
|
Relizacija 2000. g. |
od plana (%) |
00/99 (%) |
Bilans 2001. g. |
01/00 (%) |
|
|
električna energija - proizvodnja |
6.012 GWh |
101,47 |
109,39 |
6.449 GWh |
107 |
|
električna energija - potrošnja |
6.234 GWh |
94,06 |
107,87 |
6.906 GWh |
111 |
|
ugalj |
4.376.447 tona |
82,61 |
113,94 |
5.691.000 tona |
130 |
|
naftni derivati |
642.498 tona |
89,24 |
109,00 |
720.000 tona |
112 |
|
prirodni gas |
146,086 mil Sm3 |
65,04 |
96,34 |
184,746 mil Sm3 |
126 |
d. Finansijske potrebe
Za realizaciju gornjih pokazatelja potrebno je planirati i obezbijediti odgovarajuća finansijska sredstva, od strane subjekata energetskog sektora.
e. Mjere i uslovi
Da bi se ovaj Bilans energetskih potreba realizirao u skladu sa planom, navedene su mjere i uslovi za pojedine energetske subjekte.
U cilju integralnog pristupa u kreiranju energetske politike Federacije BiH i efikasnijeg funkcionisanja energetskog sektora potrebno je: donijeti Zakon o koncesijama, provesti aktivnosti za formiranje Agencije za energiju i Direkcije za rudarstvo Federacije BiH, nastaviti izradu osnova i strategije razvoja energetike Federacije BiH, te pristupiti izradi izjave o politici u sektoru gasa i zakona o gasu.
1. ELEKTRIČNA ENERGIJA
1.1. Pokazatelji za 2000. god. i Bilans za 2001. god.
U niže navedenoj Tabeli 1. dat je pregled realizacije proizvodnje i potrošnje električne energije za 2000. godinu i plana za 2001. godinu.
Tabela 1.
Pregled bilansa za 2000. i 2001. godinu
|
Električna energija |
Bilans 2000. god. |
Bilans 2001. god. |
||||
|
Plan (GWh) |
Realizacija (GWh) |
od plana (%) |
Indeks (%) 00/99 |
Plan (GWh) |
Indeks (%) 01/00 |
|
|
Proizvodnja |
5.925 |
6.012 |
101,47 |
109,39 |
6.449 |
107,26 |
|
Potrošnja |
6.628 |
6.234 |
94,06 |
107,87 |
6.906 |
110,77 |
1.2. Realizacija elektroenergetskog bilansa u 2000. godini
Realizacija elektroenergetskog Bilansa Federacije u 2000. godini, i pored nepovoljnih hidroloških prilika, je ostvarena sa visokim procentom, elektroenergetski sistem je funkcionisao stabilno, kako u oblasti proizvodnje, tako i u oblasti prenosa i distribucije električne energije, što je omogućilo kontinuirano snabdijevanje električnom energijom.
Proizvodnja električne energije je iznosila 6.012 GWh, odnosno 101,47% od plana, od čega je 56,89% realizovano u termoelektranama, 43,11% u hidroelektranama (cca 0,7% u malim hidroelektranama), a što u odnosu na 1999. godinu predstavlja povećanje za cca 9%. Zbog nepovoljnih hidroloških prilika ostvarena proizvodnja u hidroelektranama je realizovana sa 93,33% u odnosu na plan, a u odnosu na 1999. godinu je manja za cca 10,5%. Realizacija proizvodnje u termoelektranama ostvarena je sa 108,6% u odnosu na plan, a u odnosu na 1999. godinu predstavlja povećanje za cca 31%. Učešće proizvodnje iz termoelektrana iznosi 72,84% od ukupne proizvodnje JP Elektroprivreda BiH.
Ukupna potrošnja električne energije u Federaciji BiH je iznosila 6,234 GWh, odnosno 94,06% od plana, a što u odnosu na 1999. godinu predstavlja povećanje za cca 8%.
JP Elektroprivreda BiH je realizovala prodaju električne energije (ELES-Slovenija, Debis, Crna Gora i ostali) od 1.282 GWh u šta su uključeni i troškovi tranzita kroz Hrvatsku. Zbog povećane potrošnje direktnih potrošača Elektroprivreda HZ-HB je nabavila 1.509 GWh.
Stabilan rad sistema je omogućen povećanim proizvodnim mogućnostima i efikasnijem radu elektrana, kao i sanacijom većeg broja objekata prenosnog i distributivnog sistema.
Može se zaključiti da je snabdjevenost potrošača električnom energijom tokom cijele godine bila uredna.
1.3. Elektroenergetski bilans za 2001. god.
Osnovu za izradu elektroenergetskog Bilansa Federacije BiH za 2001. godinu čine elektroenergetski Bilansi JP Elektroprivreda BiH i JP Elektroprivreda HZ-HB. U elektroenergetski Bilans Federacije za 2001. godinu uključeni su proizvodni objekti s planiranom proizvodnjom:
HE Rama 650 GWh, hidroelektrane na Neretvi (HE Jablanica 694 GWh, HE Grabovica 292 GWh, HE Salakovac 422 GWh i HE Mostar 192 GWh), Vrbasu (HE Jajce 1 204 GWh, Jajce 2 151 GWh), PHE Čapljina 110 GWh, te termoelektrane TE Tuzla 1.976 GWh i TE Kakanj 1.695 GWh.
Takođe je predviđena manja količina proizvodnje iz malih hidroelektrana, 63 GWh.
Pregled elektroenergetskog bilansa Federacije BiH za 2001. godinu dat je u tabeli 2.
Tabela 2.
Elektroenergetski Bilans Federacije za 2001.
|
Proizvodnja/Potrošnja |
Bilans 2001 (GWh) |
|
A) PROIZVODNJA NA PRAGU |
6.449 |
|
A.1.) Hidroelektrane |
2.715 |
|
A.2.) Termoelektrane |
3.671 |
|
A.3.) Distributivne HE |
63 |
|
B) UKUPNA NABAVKA (EP RS + uvoz) |
2.034 |
|
C) RASPOLOŽIVA ENERGIJA (A+B) |
8.483 |
|
D) UKUPNA POTROŠNJA FBiH |
6.906 |
|
D. 1) Distributivna potrošnja-bruto D.2.) Direktni potrošači D.3.) Gubici prenosa |
4.575 2.140 191 |
|
E) UKUPNA ISPORUKA (EP RS + izvoz) |
1.577 |
|
F) ENERGIJA (D+E) |
8.483 |
Prema iskazanim planovima proizvodnje i potrošnje električne energije u Federaciji BiH za 2001. godinu i ostvarenja u 2000. godini predviđen je porast proizvodnje i potrošnje za cca 7%, odnosno cca 11%, respektivno.
1.4. Bilans potrošnje električne energije u Federaciji BiH za 2001. god.
Planirana ukupna potrošnja električne energije u Federaciji BiH iznosi 6.906 GWh. U strukturi naznačene potrošnje 4.575 GWh predstavlja planiranu distributivnu bruto potrošnju električne energije po kantonima, 2.140 GWh se odnosi na plan potrošnje velikih (direktnih) potrošača, a 191 GWh su planirani gubici na mreži prenosa. Plan i struktura potrošnje električne energije prikazani su u tabeli 3.
Tabela 3.
|
Red. br. |
Struktura potrošnje |
Bilans potrošnje u GWh |
|
10. |
Herceg-bosanski |
184 |
|
11. |
Gubici na distributivnoj mreži |
534 |
|
12. |
Direktni potrošači u Federaciji BiH |
2.140 |
|
13. |
Gubici prenosa |
191 |
|
14. |
Ukupna potrošnja ( 11 13) |
6.906 |
Ovakav plan Bilansa se zasniva na slijedećim pretpostavkama:
- -70% - tnom dotoku vode,
- -početni sadržaji akumulacija (Rama i Jablanica) će biti na nivou poželjnog stanja od:
- -257 GWh u akumulaciji Rama
- -99 GWh u akumulaciji Jablanica
- -dobroj koordinaciji na realizaciji plana remontnih radova proizvodnih objekata,
- -nabavci i isporuci 3.514.000 tona uglja uz korištenje 602.000 tona uglja iz zaliha sa depoa,
- -nabavci 3.540 tona tečnog goriva, od čega 2.300 tona mazuta i 1.240 tona nafte.
1.5. Uslovi i mjere za realizaciju
- -Osigurati uvjete i sredstva za sanaciju 220 i 400 kV mreže i pripadajućih trafostanica. Postići dogovor oko sanacije međudržavnih i međuentitetskih dalekovoda, koji su u funkciji stabilnosti rada elektroenergetskog sistema. (Zaduženi: Elektroprivredna preduzeća, Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije, Vlada Federacije).
- -Pratiti i sagledavati prizvodnju i potrošnju električne energije i jednom kvartalno izrađivati izvještaje o realizaciji Bilansa i procjene elektroenergetskih prilika za naredni period, kako bi se moglo vršiti usklađivanje Bilansa i poduzimanje odgovarajućih mjera. (Zaduženi: Elektroprivredna preduzeća i Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije).
- -Međusobnim ugovorima regulisati odnose između isporučilaca uglja i proizvođača električne energije. (Zaduženi: Rudnici uglja i Elektroprivreda BiH).
- -Ostvariti visok stepen pogonske spremnosti elektrana, dalekovoda, modernizirati i osposobiti sistem upravljanja, kao i sistem veza. (Zaduženi: Elektroprivredna preduzeća).
- -Regulisati politiku cijena električne energije, povećati stepen naplate, spriječiti neovlaštenu potrošnju (Zaduženi: Elektroprivredna preduzeća, Federalno ministarstvo trgovine i Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije).
- -Osigurati uslove za primjenu dokumenata za izradu politike reformi u elektroenergetskom sektoru:
- -Izjave o elektroenergetskoj politici-koja je usvojena na 40. sjednici Vlade Federacije BiH (reforme i restrukturiranje u elektroenergetskom sektoru, uspostava tržišta električne energije, osnivanje Federalne energetske regulatorne agencije/komisije, izdavanje dozvola za obavljanje djelatnosti proizvodnje, distribucije i trgovine električnom energijom i druga pitanja od značaja za elektroenergetski sektor.
- -Amandmana na izjavu o elektroenergetskoj politici-usvojeni na 43. sjednici Vlade Federacije BiH (podrška: uspostavi državne energetske regulatorne komisije, reformama na uspostavi jedinstvene prenosne kompanije u skladu sa Aneksom IX Dejtonskog mirovnog sporazuma, procesa privatizacije, te podrška donošenju državnog zakona o električnoj energiji u skladu sa Madridskom deklaracijom). (Zaduženi: Vlada Federacije i Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije).
- -Donošenje Zakona o električnoj energiji Federacije BiH (Zaduženi: Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije i Vlada Federacije).
- -Donošenje Zakona o elektroenergetskoj inspekciji (Zaduženi: Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije i Vlada Federacije).
- -Donošenje Zakona o izdavanju i usmjeravanju dijela prihoda ostvarenog korišćenjem hidroakomulacionih objekata (Zaduženi: Federalno ministarstvo prostornog uređenja i okoliša i Vlada Federacije).
- -Raditi aktivno na uspostavi prenosa korporacije/ kompanije na nivou BiH.
2. UGALJ
2.1. Pokazatelji za 2000.god. i Bilans za 2001. god.
U niže navedenoj Tabeli 1. dat je pregled plana, realizacije proizvodnje i isporuka uglja za 2000. godinu, te plana za 2001. godinu.
Tabela 1.
|
Ugalj |
Bilans 2000. god. |
Bilans 2001. god. |
||||
|
Plan (tona) |
Realizacija (tona) |
od plana (%) |
Indeks (%) 00/99 |
Plan (tona) |
Indeks 01/00 |
|
|
Proizvodnja |
5.297,701 |
4.376.447 |
82,61 |
113,94 |
5.691.000 |
130,04 |
|
Isporuka TE |
3.220.000 |
3.487.095 |
108,29 |
118,53 |
3.514.000 |
100,77 |
|
Isporuka ost. |
2.077.701 |
889.352 |
42,80 |
104,82 |
2.177.000 |
244,78 |
2.2. Realizacija bilansa uglja u 2000. godini
U 2000. godini planirana proizvodnja od 5.297.701 tona ostvarena je sa 4.376.447 tona ili 82,61% od plana. Isporuke uglja za potrebe termoelektrana su realizovane u iznosu od 3.487.095 tona ili 108,29% od planiranih, dok su isporuke ostalim potrošačima realizovane u iznosu od 889.352 tona ili 42,80% u odnosu na planirane. Važno je nepomenuti da je u posmatranom periodu poboljšan kvalitet uglja.
Do ovakvog ostvarenja plana proizvodnje, došlo je iz nekoliko slijedećih razloga:
- -vrlo teški klimatski uslovi na početku godine (visok snijeg),
- -preambiocizan plan u odnosu na realne mogućnosti,
- -otežana naplata od industrijskih potrošača koja uvjetuje likvidnost i reproduktivnost,
- -ograničeno tržište uglja.
Uz sve navedeno Vlada Federacije je u okviru svojih mogućnosti poduzimala mjere putem Odluka za smanjenje stope poreza na promet dizel goriva D-2 i poduzimala mjere za nabavku eksplozivnih sredstava. U 2000. godini rudnici su smanjili broj uposlenih za 800 radnika po osnovu otpremnina.
2.3. Plan proizvodnje i plasman uglja za 2001. godinu
Plan proizvodnje i plasman uglja u TE za 2001. godinu prikazan je u Tabeli 2.
Tabela 2.
|
(tona) |
||||||
|
RUDNIK |
Ostvare- no u 2000.g. |
Bilans 2001.g. |
Isporuka TE |
Ostali |
Izvoz |
Indeks 01/00 (%) |
|
1. Kakanj |
766.567 |
825.000 |
780.000 |
45.000 |
-- |
107,62 |
|
2. Zenica |
353.196 |
420.000 |
200.000 |
220.000 |
-- |
118,91 |
|
3. Breza |
351.139 |
330.000 |
275.000 |
55.000 |
-- |
93,98 |
|
4. Bila |
50.934 |
60.000 |
24.000 |
36.000 |
-- |
117,80 |
|
5. Gračanica |
81.051 |
120.000 |
30.000 |
90.000 |
-- |
148,05 |
|
6. Kreka |
1.499.918 |
1.990.000 |
1.140.000 |
850.000 |
-- |
132,67 |
|
7. Banovići |
1.002.430 |
1.400.000 |
729.000 |
571.000 |
100.000 |
139,66 |
|
8. Đurđevik |
231.529 |
436.000 |
336.000 |
52.000 |
48.000 |
188,31 |
|
9. Kamengrad |
1.610 |
50.000 |
-- |
49.000 |
1.000 |
3.105,59 |
|
10. Tušnica |
38.073 |
60.000 |
-- |
48.000 |
12.000 |
157,59 |
|
lignit mrki |
-- -- |
30.000 30.000 |
-- -- |
18.000 30.000 |
12.000 |
|
|
UKUPNO |
4.376.447 |
5.691.000 |
3.514.000 |
2.016.000 |
161.000 |
130.04 |
Ukupno planirana proizvodnja uglja u 2001. godini iznosi 5.691.000 tona, što u odnosu na planiranu u 2000. godini od 5.297.701 tona predstavlja porast od 7,42%. Planirana proizvodnja za termoelektrane je 3.514.000 tona, što je u odnosu na planiranu u 2000. godinsi od 3.220.000 tona porast od 9,13%.
2.4. Uslovi i mjere za realizaciju
- -Usvajanje zakona o rudarstvu.
- -Donošenje odluke o utvrđivanju potrebnih količina dizel goriva D-2 rudnika uglja, za 2001. godinu za ostvarenje planirane proizvodnje, a na temelju Zakona o porezu na promet proizvoda i usluga ("Službene novine Federacije BiH", br. 6/95, 25/97 i 13/2000).
- -Pomoć u nabavci eksplozivnih sredstava.
- -Redovno praćenje i poduzimanje potrebnih mjera i aktivnosti za realizaciju planirane proizvodnje i plasmana u termoelektrane.
- -Pomoć u nabavci urgentne opreme za kolektivnu zaštitu na radu.
- -Smanjenje broja zaposlenih na optimalan broj po osnovu otpremnina i drugih mogućnosti rudnika.
- -Izrada programa restruktuiraranja rudnika uglja i njegova praktična provedba.
- -Provedba procesa privatizacije rudnika prema donesenoj zakonskoj regulativi.
3. NAFTNI DERIVATI
3.1. Pokazatelji za 2000. god. i Bilans za 2001. god.
U Tabeli 1. dat je pregled realizacije za 2000. godinu i plan za 2001. godinu.
Tabela 1.
|
Naftni derivati |
Bilans 2000.god. |
Bilans 2001. god. |
||||
|
Plan (tona) |
Realizacija (tona) |
od plana % |
Index (%) 00/99 |
Bilans (tona) |
Index (%) 01/00 |
|
|
Dizel, MB, LU, ostalo |
720.000 |
642.498 |
89,24 |
109 |
720.000 |
112 |
3.2. Realizacija bilansa naftnih derivata u 2000. godini
Bilansom za 2000. godinu bio je predviđen uvoz od 720.000 tona naftnih derivata: komercijalne količine 660.000 t i strategijske rezerve 60.000 t.
Prema dostavljenim podacima uvoznika za 2000. godinu, te potrebe Federacije BiH je uvezeno 642.498 t, što u odnosu na Bilansom predviđene količine od 720.000 t iznosi 89,24%.
U strukturi uvoza n/d procentualno učešće pojedinih derivata je:
- -motorni benzini (31,45%)
- -dizel gorivo (36,27%)
- -lož ulja (18,93%)
- -ostalo (mazut, bitumen itd.) (13,35%)
Odlukom o obavezi trgovca za formiranje i održavanje minimalnih zaliha naftnih derivata bila je utvrđena obaveza uvoznika i trgovaca na veliko naftnim derivatima da formiraju zalihe u visini od 20% za svaku vrstu derivata računajući od minimalne zapremine skladišta-rezervoara utvrđene po važećim propisima.
Realizacija uvoza u obimu od 642.498 tona daje podatak godišnjeg procentualnog izvršenja u iznosu od 89,24%. Ovakav podbačaj u odnosu na plan rezultat je smanjenja uvoza količina naftnih derivata zbog povećanja cijena istih na svjetskom tržištu, kao i nepovoljnog odnosa DM prema USD.
S ciljem regulisanja tržišta poduzete su odgovarajuće mjere i donesene odluke o povećanju maloprodajnih cijena naftnih derivata, u dva navrata, te izvršeni pregledi i kontrola ispunjavanja uslova za uvoz i skladištenje naftnih derivata, u cilju izdavanja Uvjerenja/Rješenja uvoznicima naftnih derivata.
3.3. Bilans potreba u 2001. godini sa strukturom naftnih derivata
Bilans energetskih potreba Federacije BiH za 2001. godinu je prikazan u Tabeli 2. i bazira se na sintezi iskazanih potreba pojedinih subjekata u Federaciji, kao i ostvarenih uvezenih količina naftnih derivata u toku 2000. godine. Prema tim pokazateljima u 2001. god. Bilans planiranih potreba iznosi 720.000 tona n/d.
Tabela 2.
|
Naftni derivati |
Bilans 2000.god. |
Bilans 2001. god. |
||||
|
Plan (tona) |
Reali- zacija (tona) |
od plana % |
Index (%) 00/99 |
Bilans (tona) |
Index (%) 01/00 |
|
|
Motorni benzini |
220.000 |
202.041 |
91,84 |
113 |
220.000 |
109 |
|
Dizel gorivo |
280.000 |
233.027 |
83,22 |
113 |
280.000 |
120 |
|
Lož ulja |
140.000 |
121.645 |
86,89 |
87 |
140.000 |
115 |
|
Ostalo (mazut, bitumen i dr.) |
80.000 |
85.785 |
107,23 |
132 |
80.000 |
93 |
|
UKUPNO |
720.000 |
642.498 |
89,24 |
109 |
720.000 |
112 |
U strukturi planiranih potreba n/d procentualno učešće pojedinih derivata je:
- -motorni benzini (30,6%)
- -dizel gorivo (38,9%)
- -lož ulja (19 ,4%)
- -ostalo (11,1%)
U okviru ukupnih komercijalnih količina od 720.000 tona, predviđene su i količine za prioritetne korisnike u Federaciji BiH za obavljanje funkcija odbrane, proizvodnje uglja i rad termoelektrana, funkcije unutrašnjih poslova, poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, socijalne polirike, raseljenih osoba i izbjeglica i ostale potrebe u Federaciji (u ukupnoj količini od 60.000 tona).
Nabavka naftnih derivata u 2001. godini izvršit će se na svjetskom tržištu po najpovoljnijim cijenama, i iz drugog entiteta, prema odgovarajućem kvalitetu i standardima.
3.4. Uslovi i mjere za realizaciju Bilansa naftnih derivata
- -Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije prati realizaciju Bilanse u skladu sa datim mjerama.
- -Za uspješnu realizaciju uvoza Bilansom predviđenih količina naftnih derivata potrebna je odgovarajuća koordinacija između Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije, Federalnog ministarstva trgovine, Federalnog ministarstva finansija i Federalne direkcije robnih rezervi.
- -Plan obezbjeđenja strategijskih rezervi n/d (količinu i sredstva) donosi Vlada Federacije BiH na prijedlog Federalne direkcije robnih rezervi.
- -Uvoznici naftnih derivata podnose Federalnom ministarstvu energije, rudarstva i industrije i Federalnom ministarstvu trgovine, mjesečni Izvještaj o realizaciji uvoza i stanja zaliha naftnih derivata.
- -Kontrola potrošnje naftnih derivata za korisnike koji su oslobođeni poreza na promet, vršit će se tromjesečo prema utvrđenim normama (lit/MWh, lit/toni uglja, i dr.)-Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije i resorna ministarstva.
- -Primjena liberaliziranih cijena naftnih derivata i praćenje snabdjevenosti tržišta, te drugih uslova.
4. PRIRODNI GAS
4.1. Pokazatelji za 2000.g. i Bilans za 2001. god.
U Tabeli 1. dat je pregled planiranih/ostvarenih količina prirodnog gasa po potrošačima u Federaciji BiH u 2000. godini i plan potreba za 2001. godinu.
Tabela 1.
|
Prirodni gas |
Bilans 2000.g. |
Bilans 2001. god. |
||||
|
Plan (mil Sm3) |
Realiz- acija (mil. Sm3) |
od plana (%) |
Indeks 00/99 (%) |
Plan (mil. Sm3) |
Indeks 01/00 (%) |
|
|
Ukupne nabavke za FBiH |
224,61 |
146,086 |
65,04 |
96,34 |
184,746 |
126 |
4.2. Realizacija Bilansa prirodnog gasa u 2000. godini
Potrošnja prirodnog gasa u Federaciji BiH u 2000. godini ostvarena je u ukupnoj količini od cca 146 mil. Sm3 ili 65% od plana. Energoinvest i BH - Gas su osigurali sa inopartnerom Gazexportom, potrebne količine prirodnog gasa po zahtjevima potrošača, ili planirane količine nisu isporučene/utrošene iz niže naznačenih razloga.
Struktura potrošnje je prikazana u Tabeli 2.
Tabela 2.
|
Prirodni gas |
Bilans 2000. g. |
||||
|
Plan (mil. Sm3) |
Realiza- cija (mil.Sm3) |
učešće u potrošnji % |
od plana (%) |
Indeks Realizacija 00/99 (%) |
|
|
Ukupne nabavke u FBiH |
224,61 |
146,086 |
100,00 |
65,04 |
96,34 |
|
Sarajevogas |
161,00 |
113,249 |
77,52 |
70.34 |
92,26 |
|
ŽŽeljezara Zenica |
12,76 |
7,958 |
5,45 |
62,37 |
34,63 |
|
BH Steel Zenica |
30,96 |
17,456 |
11,95 |
56,38 |
- |
|
TC Kakanj |
12,89 |
0,736 |
0,50 |
5,71 |
198,92 |
|
IGM Visoko |
6,58 |
5,829 |
3,99 |
88,59 |
108,55 |
|
ŽŽeljezara Ilijaš |
0,42 |
0,113 |
0,08 |
26,90 |
70,62 |
|
Visokogas Visoko |
- |
0,745 |
0,51 |
- |
- |
Od aprila 2000. godine uključen je novi potrošač prirodnog gasa "Visokogas" Visoko, čija ukupna potrošnja za posmatrani period iznosi 0,745 mil. Sm3.
Razlozi ovakvog ostvarenja potrošnje prirodnog gasa, kod potrošača gasa u Federaciji BiH u 2000. godini, su u:
- -Smanjenim isporukama zbog neovlaštenog korištenja prirodnog gasa u Malom Zvorniku (Jugoslavija) i transportnih problema kod NIS-GAS-a u periodu od 16-19 marta,
- -Nerealno prijavljenim potrebama "Sarajevogas"-a, prijavljene veće količine BH-GAS-u od planiranih potreba,
- -Reducirano snabdjevanje gasom "Sarajevogas"-a u mjesecu januaru i martu u trajanju od 10 dana, racionalizaciji potrošnje kod domaćinstava zbog ugradnje MRS, smanjenoj potrošnji za potrebe grijanja zbog povoljnih vremenskih prilika (potrošači Sarajevogas-a, Toplane i dr.),
- -Nekorištenje prirodnog gasa u Željezari Zenica od augusta mjeseca,
- -Smanjenom kapacitetu rada BH Steel Zenica,
- -Neplaniranom remontu IGM Visoko u januaru i februaru,
- -Korištenje malih količina prirodnog gasa kod TC Kakanj (rad 100% na mazut),
- -Zanemarljivom korištenju prirodnog gasa u Željezari Ilijaš.
Zbog neplaćanja obaveza Gazexportu za isporučene količine prirodnog gasa u proteklom periodu, u više navrata najavljivan je prekid isporuke gasa.
Snabdijevanje potrošača prirodnim gasom je bilo uglavnom uredno, osim, djelimičnih prekida sa naznačenim razlozima.
4.3. Bilans potreba u 2001. godini
Na osnovu iskazanih potreba potrošača/distributera prirodnog gasa u Federaciji BiH potrebno je osigurati 184,746 mil. Sm3 gasa. Iskazane potrebe su veće za 26% u odnosu na ostvarenu potrošnju u 2000. godini.
Za 2001. godinu ne očekuju se problemi u snabdjevanju prirodnim gasom Federacije BiH, ukoliko se budu redovno izmirivale finansijske obaveze prema ino-isporučiocu Gazexport-u, ino-transporterima MOL-u i NIS-GAS-u. Potrebno je riješiti sva otvorena pitanja unutrašnjeg transporta (tehnička i finansijska).
Bilans potreba prirodnog gasa po potrošačima u Federaciji BiH za 2001. godinu dat je u Tabeli 3.
Tabela 3.
|
UkupnoFBiH |
Sarajevogas |
BH Steel Zenica |
TC Kakanj |
IGM Visoko |
Visoko-gas Visoko |
ŽŽeljeza- ra Ilijaš |
|
|
(mil. Sm3) |
184,746 |
130,000 |
43,716 |
0,900 |
6,710 |
0,420 |
3,000 |
|
Učešće u Bilansu (%) |
100 |
70,37 |
23,66 |
0,49 |
3,63 |
0,23 |
1,62 |
4.4. Uslovi i mjere za realizaciju
- -Odlukama o tarifnim stavovima i cijenama prirodnog gasa usklađivati se sa promjenama cijena na svjetskom tržištu (Federalno ministarstvo trgovine, Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije, Vlada Federacije BiH),
- -Regulisati ugovorene obaveze za isporuku, transport i distrubuciju planiranih količina prirodnog gasa (uvoznik, distributer, potrošač),
- -Obezbijediti plaćanje isporuka prirodnog gasa isporučiocu i transporterima (gasni subjekti),
- -Pripremiti prijedlog Izjave o gasnoj politici i Zakona o gasu (Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije, Vlada Federacije BiH).
5. REKAPITULACIJA
Na osnovu prethodnih pokazatelja realizacije (2000. god.) i plana (2001. god.) može se zaključiti:
- -Ne bi trebalo očekivati posebnih smetnji u realizaciji energetskih potreba Federacije BiH u 2001. godini.
- -Očekuje se postepeni porast proizvodnje i potrošnje energije, sukladno projekcijama ukupnog ekonomskog razvoja FBiH (i BiH).
- -Legislativom i regulativom će se uticati na uređenju ukupnih odnosa u sektoru energije (restruktuiranje, deregulacija, priprema privatizacije, uvođenje regulatornih funkcija i dr.).