Aktio

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine

Odluka o usvajanju Bilansa energetskih potreba Federacije Bosne i Hercegovine za 2001. godinu

Na osnovu člana 19. stav 2. Zakona o Vladi Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 1/94 i 8/95), na prijedlog Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije, Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, donosi

ODLUKU
O USVAJANJU BILANSA ENERGETSKIH POTREBA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE ZA 2001. GODINU

I

Usvaja se Bilans energetskih potreba Federacije Bosne i Hercegovine za 2001. godinu (u daljem tekstu: Bilans).

Bilans iz stava 1. ove tačke sastavni je dio ove odluke.

II

Ova odluka stupa na snagu danom objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH".

BILANS

ENERGETSKIH POTREBA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE ZA 2001. GODINU

V broj 376/2000
21. decembra 2000. godine
Sarajevo

Zamjenik premijera
dr. Dragan Čović, s. r.

UVOD

a. Cilj Bilansa energetskih potreba

Ovaj dokument ima za cilj da definiše neophodne elemente i pokazatelje Bilansa energetskih potreba Federacije Bosne i Hercegovine za 2001. godinu i realizovanih pokazatelja u 2000. godini i odnosi se na slijedeće osnovne vrste energije i energe- nata:

  • 1.
    Električna energija;
  • 2.
    Ugalj;
  • 3.
    Naftni derivati;
  • 4.
    Prirodni gas.

Ostale vrste energije (koks, drvo, propan/butan i dr.) su u relativno, skromnoj upotrebi, pa nisu posebno analizirani.

b. Osnova Bilansa

Osnovu za izradu Bilansa čine kvantitativni i kvalitativni energetski pokazatelji koji predstavljaju sintezu raspoloživih podataka dobijenih od energetskih subjekata (JP Elektroprivreda BiH, JP Elektroprivreda HZ-HB, BH-GAS, Rudnici uglja, uvoznici naftnih derivata ), federalnih i kantonalnih institucija (federalna i kantonalna ministarstva, Federalna direkcija robnih rezervi) i sopstvenih analiza i procjena.

Bilansom su obuhvaćeni:

  • -
    kvantitativni pokazatelji 2000./2001. god.
  • -
    uslovi i mjere za realizaciju Bilansa za 2001. god.

c. Pokazatelji realizacije i plana

Prema vrstama energije i energenata evidentni su slijedeći pokazatelji:

Relizacija 2000. g.

od plana (%)

00/99 (%)

Bilans 2001. g.

01/00 (%)

električna energija - proizvodnja

6.012 GWh

101,47

109,39

6.449 GWh

107

električna energija - potrošnja

6.234 GWh

94,06

107,87

6.906 GWh

111

ugalj

4.376.447 tona

82,61

113,94

5.691.000 tona

130

naftni derivati

642.498 tona

89,24

109,00

720.000 tona

112

prirodni gas

146,086 mil Sm3

65,04

96,34

184,746 mil Sm3

126

d. Finansijske potrebe

Za realizaciju gornjih pokazatelja potrebno je planirati i obezbijediti odgovarajuća finansijska sredstva, od strane subjekata energetskog sektora.

e. Mjere i uslovi

Da bi se ovaj Bilans energetskih potreba realizirao u skladu sa planom, navedene su mjere i uslovi za pojedine energetske subjekte.

U cilju integralnog pristupa u kreiranju energetske politike Federacije BiH i efikasnijeg funkcionisanja energetskog sektora potrebno je: donijeti Zakon o koncesijama, provesti aktivnosti za formiranje Agencije za energiju i Direkcije za rudarstvo Federacije BiH, nastaviti izradu osnova i strategije razvoja energetike Federacije BiH, te pristupiti izradi izjave o politici u sektoru gasa i zakona o gasu.

1. ELEKTRIČNA ENERGIJA

1.1. Pokazatelji za 2000. god. i Bilans za 2001. god.

U niže navedenoj Tabeli 1. dat je pregled realizacije proizvodnje i potrošnje električne energije za 2000. godinu i plana za 2001. godinu.

Tabela 1.
Pregled bilansa za 2000. i 2001. godinu

Električna energija

Bilans 2000. god.

Bilans 2001. god.

Plan (GWh)

Realizacija (GWh)

od plana (%)

Indeks (%) 00/99

Plan (GWh)

Indeks (%) 01/00

Proizvodnja

5.925

6.012

101,47

109,39

6.449

107,26

Potrošnja

6.628

6.234

94,06

107,87

6.906

110,77

1.2. Realizacija elektroenergetskog bilansa u 2000. godini

Realizacija elektroenergetskog Bilansa Federacije u 2000. godini, i pored nepovoljnih hidroloških prilika, je ostvarena sa visokim procentom, elektroenergetski sistem je funkcionisao stabilno, kako u oblasti proizvodnje, tako i u oblasti prenosa i distribucije električne energije, što je omogućilo kontinuirano snabdijevanje električnom energijom.

Proizvodnja električne energije je iznosila 6.012 GWh, odnosno 101,47% od plana, od čega je 56,89% realizovano u termoelektranama, 43,11% u hidroelektranama (cca 0,7% u malim hidroelektranama), a što u odnosu na 1999. godinu predstavlja povećanje za cca 9%. Zbog nepovoljnih hidroloških prilika ostvarena proizvodnja u hidroelektranama je realizovana sa 93,33% u odnosu na plan, a u odnosu na 1999. godinu je manja za cca 10,5%. Realizacija proizvodnje u termoelektranama ostvarena je sa 108,6% u odnosu na plan, a u odnosu na 1999. godinu predstavlja povećanje za cca 31%. Učešće proizvodnje iz termoelektrana iznosi 72,84% od ukupne proizvodnje JP Elektroprivreda BiH.

Ukupna potrošnja električne energije u Federaciji BiH je iznosila 6,234 GWh, odnosno 94,06% od plana, a što u odnosu na 1999. godinu predstavlja povećanje za cca 8%.

JP Elektroprivreda BiH je realizovala prodaju električne energije (ELES-Slovenija, Debis, Crna Gora i ostali) od 1.282 GWh u šta su uključeni i troškovi tranzita kroz Hrvatsku. Zbog povećane potrošnje direktnih potrošača Elektroprivreda HZ-HB je nabavila 1.509 GWh.

Stabilan rad sistema je omogućen povećanim proizvodnim mogućnostima i efikasnijem radu elektrana, kao i sanacijom većeg broja objekata prenosnog i distributivnog sistema.

Može se zaključiti da je snabdjevenost potrošača električnom energijom tokom cijele godine bila uredna.

1.3. Elektroenergetski bilans za 2001. god.

Osnovu za izradu elektroenergetskog Bilansa Federacije BiH za 2001. godinu čine elektroenergetski Bilansi JP Elektroprivreda BiH i JP Elektroprivreda HZ-HB. U elektroenergetski Bilans Federacije za 2001. godinu uključeni su proizvodni objekti s planiranom proizvodnjom:

HE Rama 650 GWh, hidroelektrane na Neretvi (HE Jablanica 694 GWh, HE Grabovica 292 GWh, HE Salakovac 422 GWh i HE Mostar 192 GWh), Vrbasu (HE Jajce 1 204 GWh, Jajce 2 151 GWh), PHE Čapljina 110 GWh, te termoelektrane TE Tuzla 1.976 GWh i TE Kakanj 1.695 GWh.

Takođe je predviđena manja količina proizvodnje iz malih hidroelektrana, 63 GWh.

Pregled elektroenergetskog bilansa Federacije BiH za 2001. godinu dat je u tabeli 2.

Tabela 2.
Elektroenergetski Bilans Federacije za 2001.

Proizvodnja/Potrošnja

Bilans 2001 (GWh)

A) PROIZVODNJA NA PRAGU

6.449

A.1.) Hidroelektrane

2.715

A.2.) Termoelektrane

3.671

A.3.) Distributivne HE

63

B) UKUPNA NABAVKA (EP RS + uvoz)

2.034

C) RASPOLOŽIVA ENERGIJA (A+B)

8.483

D) UKUPNA POTROŠNJA FBiH

6.906

D. 1) Distributivna potrošnja-bruto D.2.) Direktni potrošači D.3.) Gubici prenosa

4.575 2.140 191

E) UKUPNA ISPORUKA (EP RS + izvoz)

1.577

F) ENERGIJA (D+E)

8.483

Prema iskazanim planovima proizvodnje i potrošnje električne energije u Federaciji BiH za 2001. godinu i ostvarenja u 2000. godini predviđen je porast proizvodnje i potrošnje za cca 7%, odnosno cca 11%, respektivno.

1.4. Bilans potrošnje električne energije u Federaciji BiH za 2001. god.

Planirana ukupna potrošnja električne energije u Federaciji BiH iznosi 6.906 GWh. U strukturi naznačene potrošnje 4.575 GWh predstavlja planiranu distributivnu bruto potrošnju električne energije po kantonima, 2.140 GWh se odnosi na plan potrošnje velikih (direktnih) potrošača, a 191 GWh su planirani gubici na mreži prenosa. Plan i struktura potrošnje električne energije prikazani su u tabeli 3.

Tabela 3.

Red. br.

Struktura potrošnje

Bilans potrošnje u GWh

10.

Herceg-bosanski

184

11.

Gubici na distributivnoj mreži

534

12.

Direktni potrošači u Federaciji BiH

2.140

13.

Gubici prenosa

191

14.

Ukupna potrošnja ( 11 13)

6.906

Ovakav plan Bilansa se zasniva na slijedećim pretpostavkama:

  • -
    70% - tnom dotoku vode,
  • -
    početni sadržaji akumulacija (Rama i Jablanica) će biti na nivou poželjnog stanja od:
  • -
    257 GWh u akumulaciji Rama
  • -
    99 GWh u akumulaciji Jablanica
  • -
    dobroj koordinaciji na realizaciji plana remontnih radova proizvodnih objekata,
  • -
    nabavci i isporuci 3.514.000 tona uglja uz korištenje 602.000 tona uglja iz zaliha sa depoa,
  • -
    nabavci 3.540 tona tečnog goriva, od čega 2.300 tona mazuta i 1.240 tona nafte.

1.5. Uslovi i mjere za realizaciju

  • -
    Osigurati uvjete i sredstva za sanaciju 220 i 400 kV mreže i pripadajućih trafostanica. Postići dogovor oko sanacije međudržavnih i međuentitetskih dalekovoda, koji su u funkciji stabilnosti rada elektroenergetskog sistema. (Zaduženi: Elektroprivredna preduzeća, Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije, Vlada Federacije).
  • -
    Pratiti i sagledavati prizvodnju i potrošnju električne energije i jednom kvartalno izrađivati izvještaje o realizaciji Bilansa i procjene elektroenergetskih prilika za naredni period, kako bi se moglo vršiti usklađivanje Bilansa i poduzimanje odgovarajućih mjera. (Zaduženi: Elektroprivredna preduzeća i Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije).
  • -
    Međusobnim ugovorima regulisati odnose između isporučilaca uglja i proizvođača električne energije. (Zaduženi: Rudnici uglja i Elektroprivreda BiH).
  • -
    Ostvariti visok stepen pogonske spremnosti elektrana, dalekovoda, modernizirati i osposobiti sistem upravljanja, kao i sistem veza. (Zaduženi: Elektroprivredna preduzeća).
  • -
    Regulisati politiku cijena električne energije, povećati stepen naplate, spriječiti neovlaštenu potrošnju (Zaduženi: Elektroprivredna preduzeća, Federalno ministarstvo trgovine i Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije).
  • -
    Osigurati uslove za primjenu dokumenata za izradu politike reformi u elektroenergetskom sektoru:
  • -
    Izjave o elektroenergetskoj politici-koja je usvojena na 40. sjednici Vlade Federacije BiH (reforme i restrukturiranje u elektroenergetskom sektoru, uspostava tržišta električne energije, osnivanje Federalne energetske regulatorne agencije/komisije, izdavanje dozvola za obavljanje djelatnosti proizvodnje, distribucije i trgovine električnom energijom i druga pitanja od značaja za elektroenergetski sektor.
  • -
    Amandmana na izjavu o elektroenergetskoj politici-usvojeni na 43. sjednici Vlade Federacije BiH (podrška: uspostavi državne energetske regulatorne komisije, reformama na uspostavi jedinstvene prenosne kompanije u skladu sa Aneksom IX Dejtonskog mirovnog sporazuma, procesa privatizacije, te podrška donošenju državnog zakona o električnoj energiji u skladu sa Madridskom deklaracijom). (Zaduženi: Vlada Federacije i Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije).
  • -
    Donošenje Zakona o električnoj energiji Federacije BiH (Zaduženi: Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije i Vlada Federacije).
  • -
    Donošenje Zakona o elektroenergetskoj inspekciji (Zaduženi: Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije i Vlada Federacije).
  • -
    Donošenje Zakona o izdavanju i usmjeravanju dijela prihoda ostvarenog korišćenjem hidroakomulacionih objekata (Zaduženi: Federalno ministarstvo prostornog uređenja i okoliša i Vlada Federacije).
  • -
    Raditi aktivno na uspostavi prenosa korporacije/ kompanije na nivou BiH.

2. UGALJ

2.1. Pokazatelji za 2000.god. i Bilans za 2001. god.

U niže navedenoj Tabeli 1. dat je pregled plana, realizacije proizvodnje i isporuka uglja za 2000. godinu, te plana za 2001. godinu.

Tabela 1.

Ugalj

Bilans 2000. god.

Bilans 2001. god.

Plan (tona)

Realizacija (tona)

od plana (%)

Indeks (%) 00/99

Plan (tona)

Indeks 01/00

Proizvodnja

5.297,701

4.376.447

82,61

113,94

5.691.000

130,04

Isporuka TE

3.220.000

3.487.095

108,29

118,53

3.514.000

100,77

Isporuka ost.

2.077.701

889.352

42,80

104,82

2.177.000

244,78

2.2. Realizacija bilansa uglja u 2000. godini

U 2000. godini planirana proizvodnja od 5.297.701 tona ostvarena je sa 4.376.447 tona ili 82,61% od plana. Isporuke uglja za potrebe termoelektrana su realizovane u iznosu od 3.487.095 tona ili 108,29% od planiranih, dok su isporuke ostalim potrošačima realizovane u iznosu od 889.352 tona ili 42,80% u odnosu na planirane. Važno je nepomenuti da je u posmatranom periodu poboljšan kvalitet uglja.

Do ovakvog ostvarenja plana proizvodnje, došlo je iz nekoliko slijedećih razloga:

  • -
    vrlo teški klimatski uslovi na početku godine (visok snijeg),
  • -
    preambiocizan plan u odnosu na realne mogućnosti,
  • -
    otežana naplata od industrijskih potrošača koja uvjetuje likvidnost i reproduktivnost,
  • -
    ograničeno tržište uglja.

Uz sve navedeno Vlada Federacije je u okviru svojih mogućnosti poduzimala mjere putem Odluka za smanjenje stope poreza na promet dizel goriva D-2 i poduzimala mjere za nabavku eksplozivnih sredstava. U 2000. godini rudnici su smanjili broj uposlenih za 800 radnika po osnovu otpremnina.

2.3. Plan proizvodnje i plasman uglja za 2001. godinu

Plan proizvodnje i plasman uglja u TE za 2001. godinu prikazan je u Tabeli 2.

Tabela 2.

(tona)

RUDNIK

Ostvare- no u 2000.g.

Bilans 2001.g.

Isporuka TE

Ostali

Izvoz

Indeks 01/00 (%)

1. Kakanj

766.567

825.000

780.000

45.000

--

107,62

2. Zenica

353.196

420.000

200.000

220.000

--

118,91

3. Breza

351.139

330.000

275.000

55.000

--

93,98

4. Bila

50.934

60.000

24.000

36.000

--

117,80

5. Gračanica

81.051

120.000

30.000

90.000

--

148,05

6. Kreka

1.499.918

1.990.000

1.140.000

850.000

--

132,67

7. Banovići

1.002.430

1.400.000

729.000

571.000

100.000

139,66

8. Đurđevik

231.529

436.000

336.000

52.000

48.000

188,31

9. Kamengrad

1.610

50.000

--

49.000

1.000

3.105,59

10. Tušnica

38.073

60.000

--

48.000

12.000

157,59

lignit mrki

-- --

30.000 30.000

-- --

18.000 30.000

12.000

UKUPNO

4.376.447

5.691.000

3.514.000

2.016.000

161.000

130.04

Ukupno planirana proizvodnja uglja u 2001. godini iznosi 5.691.000 tona, što u odnosu na planiranu u 2000. godini od 5.297.701 tona predstavlja porast od 7,42%. Planirana proizvodnja za termoelektrane je 3.514.000 tona, što je u odnosu na planiranu u 2000. godinsi od 3.220.000 tona porast od 9,13%.

2.4. Uslovi i mjere za realizaciju

  • -
    Usvajanje zakona o rudarstvu.
  • -
    Donošenje odluke o utvrđivanju potrebnih količina dizel goriva D-2 rudnika uglja, za 2001. godinu za ostvarenje planirane proizvodnje, a na temelju Zakona o porezu na promet proizvoda i usluga ("Službene novine Federacije BiH", br. 6/95, 25/97 i 13/2000).
  • -
    Pomoć u nabavci eksplozivnih sredstava.
  • -
    Redovno praćenje i poduzimanje potrebnih mjera i aktivnosti za realizaciju planirane proizvodnje i plasmana u termoelektrane.
  • -
    Pomoć u nabavci urgentne opreme za kolektivnu zaštitu na radu.
  • -
    Smanjenje broja zaposlenih na optimalan broj po osnovu otpremnina i drugih mogućnosti rudnika.
  • -
    Izrada programa restruktuiraranja rudnika uglja i njegova praktična provedba.
  • -
    Provedba procesa privatizacije rudnika prema donesenoj zakonskoj regulativi.

3. NAFTNI DERIVATI

3.1. Pokazatelji za 2000. god. i Bilans za 2001. god.

U Tabeli 1. dat je pregled realizacije za 2000. godinu i plan za 2001. godinu.

Tabela 1.

Naftni derivati

Bilans 2000.god.

Bilans 2001. god.

Plan (tona)

Realizacija (tona)

od plana %

Index (%) 00/99

Bilans (tona)

Index (%) 01/00

Dizel, MB, LU, ostalo

720.000

642.498

89,24

109

720.000

112

3.2. Realizacija bilansa naftnih derivata u 2000. godini

Bilansom za 2000. godinu bio je predviđen uvoz od 720.000 tona naftnih derivata: komercijalne količine 660.000 t i strategijske rezerve 60.000 t.

Prema dostavljenim podacima uvoznika za 2000. godinu, te potrebe Federacije BiH je uvezeno 642.498 t, što u odnosu na Bilansom predviđene količine od 720.000 t iznosi 89,24%.

U strukturi uvoza n/d procentualno učešće pojedinih derivata je:

  • -
    motorni benzini (31,45%)
  • -
    dizel gorivo (36,27%)
  • -
    lož ulja (18,93%)
  • -
    ostalo (mazut, bitumen itd.) (13,35%)

Odlukom o obavezi trgovca za formiranje i održavanje minimalnih zaliha naftnih derivata bila je utvrđena obaveza uvoznika i trgovaca na veliko naftnim derivatima da formiraju zalihe u visini od 20% za svaku vrstu derivata računajući od minimalne zapremine skladišta-rezervoara utvrđene po važećim propisima.

Realizacija uvoza u obimu od 642.498 tona daje podatak godišnjeg procentualnog izvršenja u iznosu od 89,24%. Ovakav podbačaj u odnosu na plan rezultat je smanjenja uvoza količina naftnih derivata zbog povećanja cijena istih na svjetskom tržištu, kao i nepovoljnog odnosa DM prema USD.

S ciljem regulisanja tržišta poduzete su odgovarajuće mjere i donesene odluke o povećanju maloprodajnih cijena naftnih derivata, u dva navrata, te izvršeni pregledi i kontrola ispunjavanja uslova za uvoz i skladištenje naftnih derivata, u cilju izdavanja Uvjerenja/Rješenja uvoznicima naftnih derivata.

3.3. Bilans potreba u 2001. godini sa strukturom naftnih derivata

Bilans energetskih potreba Federacije BiH za 2001. godinu je prikazan u Tabeli 2. i bazira se na sintezi iskazanih potreba pojedinih subjekata u Federaciji, kao i ostvarenih uvezenih količina naftnih derivata u toku 2000. godine. Prema tim pokazateljima u 2001. god. Bilans planiranih potreba iznosi 720.000 tona n/d.

Tabela 2.

Naftni derivati

Bilans 2000.god.

Bilans 2001. god.

Plan (tona)

Reali- zacija (tona)

od plana %

Index (%) 00/99

Bilans (tona)

Index (%) 01/00

Motorni benzini

220.000

202.041

91,84

113

220.000

109

Dizel gorivo

280.000

233.027

83,22

113

280.000

120

Lož ulja

140.000

121.645

86,89

87

140.000

115

Ostalo (mazut, bitumen i dr.)

80.000

85.785

107,23

132

80.000

93

UKUPNO

720.000

642.498

89,24

109

720.000

112

U strukturi planiranih potreba n/d procentualno učešće pojedinih derivata je:

  • -
    motorni benzini (30,6%)
  • -
    dizel gorivo (38,9%)
  • -
    lož ulja (19 ,4%)
  • -
    ostalo (11,1%)

U okviru ukupnih komercijalnih količina od 720.000 tona, predviđene su i količine za prioritetne korisnike u Federaciji BiH za obavljanje funkcija odbrane, proizvodnje uglja i rad termoelektrana, funkcije unutrašnjih poslova, poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, socijalne polirike, raseljenih osoba i izbjeglica i ostale potrebe u Federaciji (u ukupnoj količini od 60.000 tona).

Nabavka naftnih derivata u 2001. godini izvršit će se na svjetskom tržištu po najpovoljnijim cijenama, i iz drugog entiteta, prema odgovarajućem kvalitetu i standardima.

3.4. Uslovi i mjere za realizaciju Bilansa naftnih derivata

  • -
    Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije prati realizaciju Bilanse u skladu sa datim mjerama.
  • -
    Za uspješnu realizaciju uvoza Bilansom predviđenih količina naftnih derivata potrebna je odgovarajuća koordinacija između Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije, Federalnog ministarstva trgovine, Federalnog ministarstva finansija i Federalne direkcije robnih rezervi.
  • -
    Plan obezbjeđenja strategijskih rezervi n/d (količinu i sredstva) donosi Vlada Federacije BiH na prijedlog Federalne direkcije robnih rezervi.
  • -
    Uvoznici naftnih derivata podnose Federalnom ministarstvu energije, rudarstva i industrije i Federalnom ministarstvu trgovine, mjesečni Izvještaj o realizaciji uvoza i stanja zaliha naftnih derivata.
  • -
    Kontrola potrošnje naftnih derivata za korisnike koji su oslobođeni poreza na promet, vršit će se tromjesečo prema utvrđenim normama (lit/MWh, lit/toni uglja, i dr.)-Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije i resorna ministarstva.
  • -
    Primjena liberaliziranih cijena naftnih derivata i praćenje snabdjevenosti tržišta, te drugih uslova.

4. PRIRODNI GAS

4.1. Pokazatelji za 2000.g. i Bilans za 2001. god.

U Tabeli 1. dat je pregled planiranih/ostvarenih količina prirodnog gasa po potrošačima u Federaciji BiH u 2000. godini i plan potreba za 2001. godinu.

Tabela 1.

Prirodni gas

Bilans 2000.g.

Bilans 2001. god.

Plan (mil Sm3)

Realiz- acija (mil. Sm3)

od plana (%)

Indeks 00/99 (%)

Plan (mil. Sm3)

Indeks 01/00 (%)

Ukupne nabavke za FBiH

224,61

146,086

65,04

96,34

184,746

126

4.2. Realizacija Bilansa prirodnog gasa u 2000. godini

Potrošnja prirodnog gasa u Federaciji BiH u 2000. godini ostvarena je u ukupnoj količini od cca 146 mil. Sm3 ili 65% od plana. Energoinvest i BH - Gas su osigurali sa inopartnerom Gazexportom, potrebne količine prirodnog gasa po zahtjevima potrošača, ili planirane količine nisu isporučene/utrošene iz niže naznačenih razloga.

Struktura potrošnje je prikazana u Tabeli 2.

Tabela 2.

Prirodni gas

Bilans 2000. g.

Plan (mil. Sm3)

Realiza- cija (mil.Sm3)

učešće u potrošnji %

od plana (%)

Indeks Realizacija 00/99 (%)

Ukupne nabavke u FBiH

224,61

146,086

100,00

65,04

96,34

Sarajevogas

161,00

113,249

77,52

70.34

92,26

ŽŽeljezara Zenica

12,76

7,958

5,45

62,37

34,63

BH Steel Zenica

30,96

17,456

11,95

56,38

-

TC Kakanj

12,89

0,736

0,50

5,71

198,92

IGM Visoko

6,58

5,829

3,99

88,59

108,55

ŽŽeljezara Ilijaš

0,42

0,113

0,08

26,90

70,62

Visokogas Visoko

-

0,745

0,51

-

-

Od aprila 2000. godine uključen je novi potrošač prirodnog gasa "Visokogas" Visoko, čija ukupna potrošnja za posmatrani period iznosi 0,745 mil. Sm3.

Razlozi ovakvog ostvarenja potrošnje prirodnog gasa, kod potrošača gasa u Federaciji BiH u 2000. godini, su u:

  • -
    Smanjenim isporukama zbog neovlaštenog korištenja prirodnog gasa u Malom Zvorniku (Jugoslavija) i transportnih problema kod NIS-GAS-a u periodu od 16-19 marta,
  • -
    Nerealno prijavljenim potrebama "Sarajevogas"-a, prijavljene veće količine BH-GAS-u od planiranih potreba,
  • -
    Reducirano snabdjevanje gasom "Sarajevogas"-a u mjesecu januaru i martu u trajanju od 10 dana, racionalizaciji potrošnje kod domaćinstava zbog ugradnje MRS, smanjenoj potrošnji za potrebe grijanja zbog povoljnih vremenskih prilika (potrošači Sarajevogas-a, Toplane i dr.),
  • -
    Nekorištenje prirodnog gasa u Željezari Zenica od augusta mjeseca,
  • -
    Smanjenom kapacitetu rada BH Steel Zenica,
  • -
    Neplaniranom remontu IGM Visoko u januaru i februaru,
  • -
    Korištenje malih količina prirodnog gasa kod TC Kakanj (rad 100% na mazut),
  • -
    Zanemarljivom korištenju prirodnog gasa u Željezari Ilijaš.

Zbog neplaćanja obaveza Gazexportu za isporučene količine prirodnog gasa u proteklom periodu, u više navrata najavljivan je prekid isporuke gasa.

Snabdijevanje potrošača prirodnim gasom je bilo uglavnom uredno, osim, djelimičnih prekida sa naznačenim razlozima.

4.3. Bilans potreba u 2001. godini

Na osnovu iskazanih potreba potrošača/distributera prirodnog gasa u Federaciji BiH potrebno je osigurati 184,746 mil. Sm3 gasa. Iskazane potrebe su veće za 26% u odnosu na ostvarenu potrošnju u 2000. godini.

Za 2001. godinu ne očekuju se problemi u snabdjevanju prirodnim gasom Federacije BiH, ukoliko se budu redovno izmirivale finansijske obaveze prema ino-isporučiocu Gazexport-u, ino-transporterima MOL-u i NIS-GAS-u. Potrebno je riješiti sva otvorena pitanja unutrašnjeg transporta (tehnička i finansijska).

Bilans potreba prirodnog gasa po potrošačima u Federaciji BiH za 2001. godinu dat je u Tabeli 3.

Tabela 3.

UkupnoFBiH

Sarajevogas

BH Steel Zenica

TC Kakanj

IGM Visoko

Visoko-gas Visoko

ŽŽeljeza- ra Ilijaš

(mil. Sm3)

184,746

130,000

43,716

0,900

6,710

0,420

3,000

Učešće u Bilansu (%)

100

70,37

23,66

0,49

3,63

0,23

1,62

4.4. Uslovi i mjere za realizaciju

  • -
    Odlukama o tarifnim stavovima i cijenama prirodnog gasa usklađivati se sa promjenama cijena na svjetskom tržištu (Federalno ministarstvo trgovine, Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije, Vlada Federacije BiH),
  • -
    Regulisati ugovorene obaveze za isporuku, transport i distrubuciju planiranih količina prirodnog gasa (uvoznik, distributer, potrošač),
  • -
    Obezbijediti plaćanje isporuka prirodnog gasa isporučiocu i transporterima (gasni subjekti),
  • -
    Pripremiti prijedlog Izjave o gasnoj politici i Zakona o gasu (Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije, Vlada Federacije BiH).

5. REKAPITULACIJA

Na osnovu prethodnih pokazatelja realizacije (2000. god.) i plana (2001. god.) može se zaključiti:

  • -
    Ne bi trebalo očekivati posebnih smetnji u realizaciji energetskih potreba Federacije BiH u 2001. godini.
  • -
    Očekuje se postepeni porast proizvodnje i potrošnje energije, sukladno projekcijama ukupnog ekonomskog razvoja FBiH (i BiH).
  • -
    Legislativom i regulativom će se uticati na uređenju ukupnih odnosa u sektoru energije (restruktuiranje, deregulacija, priprema privatizacije, uvođenje regulatornih funkcija i dr.).