VISOKI PREDSTAVNIK ZA BOSNU I HERCEGOVINU
ODLUKA
Koristeći se ovlaštenjima koja su mi data članom V Aneksa 10. (Sporazum o civilnoj implementaciji Mirovnog ugovora) Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, prema kojem je Visoki predstavnik konačni autoritet u zemlji u pogledu tumačenja pomenutog Sporazuma o civilnoj implementaciji Mirovnog ugovora; i posebno uzevši u obzir član II. 1. (d) gore navedenog Sporazuma, prema kojem Visoki predstavnik "pruža pomoć, kada to ocijeni neophodnim, u iznalaženju rješenja za sve probleme koji se pojave u vezi sa civilnom implementacijom";
Pozivajući se na stav XI.2 Zaključaka Vijeća za implementaciju mira koje se sastalo u Bonu 9. i 10. decembra 1997. godine, u kojem je Vijeće za implementaciju mira pozdravilo namjeru Visokog predstavnika da iskoristi svoj konačni autoritet u zemlji u pogledu tumačenja Sporazuma o civilnoj implementaciji Mirovnog ugovora kako bi pomogao u iznalaženju rješenja za probleme, kako je prethodno rečeno, "donošenjem obavezujućih odluka, kada to bude smatrao neophodnim," u vezi sa određenim pitanjima, uključujući (u skladu sa tačkom (c) ovog stava) i "mjere u svrhu obezbjeđenja implementacije Mirovnog sporazuma na čitavoj teritoriji Bosne i Hercegovine i njenih entiteta";
Uzimajući u obzir da član V.4. (a) Ustava Bosne i Hercegovine povjerava Vijeću ministara "odgovornost za provođenje politike i odluka Bosne i Hercegovine u oblastima kako je to naznačeno u članu III (1), (4) i (5)<@133>" navedenoga Ustava;
Uzimajući u obzir dalje da član 37. Zakona o Vijeću ministara Bosne i Hercegovine regulira "da se odluke Vijeća ministara i ministarstava objavljuju u "Službenom glasniku BiH" i službenim glasilima entiteta";
Konstatujući da razvoj telekomunikacione politike i njena implementacija ne spadaju u ovlaštenja Predsjedništva BiH prema Ustavu Bosne i Hercegovine;
Imajući u vidu da je Vijeće ministara na svojoj 14. sjednici održanoj 9. novembra 2000. godine usvojilo " Politiku sektora telekomunikacija za BiH";
Pozivajući se na zaključke Deklaracije Vijeća za implementaciju mira iz maja 2000. god. u kojima se organi vlasti BiH pozivaju da se poveća efikasnost i ekonomija obima tako što će se na cijeloj teritoriji zemlje osigurati usklađen pristup u nekoliko oblasti, uključujući i telekomunikacije;
Svjesni potrebe da se bez nepotrebnog odlaganja započnu značajne reforme sektora telekomunikacija;
Imajući u vidu da je Ministarstvo civilnih poslova i komunikacija Bosne i Hercegovine u svom pismu Vijeću ministara od 14. decembra 2000. godine zatražilo da se dokument Politika sektora telekomunikacija objavi u "Službenom glasniku BiH", ali da je zbog proceduralnih sporova objavljivanje stalno odgađano;
Konstatujući da postoji hitna potreba da se dalje ojačaju i konsolidiraju regulatorni potencijali Regulatorne agencije za telekomunikacije te da se zaštiti njena nezavisnost u vršenju regulatornih funkcija koje su joj date Zakonom o telekomunikacijama Bosne i Hercegovine te posebno garantirajući njenu slobodu od političkog miješanja;
Imajući u vidu potrebu da se pomogne administrativni proces tako što će se objaviti Politka sektora telekomunikacija za Bosnu i Hercegovinu onako kako je prvobitno podnesena i usvojena od strane Vijeća ministara 9. novembra 2000. godine bez komentara koje je dostavilo Predsjedništvo a koji su naslovljeni "Zaključak o usvajanju Okvirne politike sektora telekomunikacija za Bosnu i Hercegovinu" (koji je Predsjedništvo usvojilo na svojoj 87. sjednici održanoj 3. novembra 2000. godine).
Uzimajući u obzir sve gore navedeno, donosim sljedeću
ODLUKU
Gore navedeni dokument o Politici koji je usvojilo Vijeće ministara objavit će se u formi kako je dostavljen u prilogu bez zastarjelog Sažetka plana aktivosti.
Odluka stupa na snagu odmah i zajedno sa gore navedenim dokumentom o Politici će bez odlaganja biti objavljena u "Službenom glasniku BiH". Odluka će sa gore navedenim dokumentom o Politici biti objavljena i u "Službenim novinama Federacije BiH" i "Službenom glasniku Republike Srpske".
Broj 85/01
14. februara 2001. godine
Sarajevo
Visoki predstavnik
Wolfgang Petritsch, s. r.
POLITIKA SEKTORA TELEKOMUNIKACIJA
Ovaj dokument daje osnovne crte prijedloga za razvoj sektora telekomunikacija Bosne i Hercegovine u toku sljedećih dvije do tri godine.
Prijedlog je u skladu sa principima politike telekomunikacija i Zakona o telekomunikacijama Bosne i Hercegovine. Prijedlog treba da odrazi konsenzus postignut između tijela u čijoj je nadležnosti regulativa sektora na državnom i entitetskim nivoima. Predložene politike bi trebale, u svakom pojedinačnom slučaju, biti implementirane u skladu sa relevantnim zakonima.
1. Univerzalne usluge
Osnovni cilj politike je da se osigura da cjelokupno stanovništvo Bosne i Hercegovine ima pristup javnim govornim telefonskim uslugama po pristupačnoj cijeni. Sredstva za postizanje ovog cilja uključuju:
- -investiranje u infrastrukturu, moderne sisteme upravljanja i usluge;
- -komercijaliziranje operacija kako bi se osiguralo efikasno pružanje usluga svim korisnicima;
- -poboljšanje mogućnosti izbora za potrošače otvaranjem mogućnosti privatnom sektoru za pružanje usluga, kako fiksnih tako i mobilnih usluga (liberalizacija); i
- -efikasnije regulisanje cijena i kvaliteta usluge.
Regulativna agencija za telekomunikacije će organizovati konsultacije i seminare da bi se poboljšalo razumijevanje ovih pitanja i da bi se odredili prioriteti univerzalnih usluga.
2. Privatno investiranje u javne mreže i usluge
Od Dejtonskog sporazuma, obnovu i modernizaciju javne telefonske mreže su finansirale vlade zemalja donatora, Evropska unija i ITU, a koordinirala ih je EBRD. Ubuduće, operateri će se za finansiranje morati osloniti na svoja vlastita sredstva i na privatni sektor.
- 1)Vlade u skoro svim zemljama Centralne i Istočne Evrope došle su do zaključka da privatni sektor treba biti uključen u upravljanje telefonskim mrežama kao i u finansiranje. Privatni sektor može ubrzati komercijalizaciju, prebacujući težište na pružanju dobrih usluga klijentima, može brže uvesti nove tehnologije i može osigurati da se investicije efikasno koriste.
Zbog toga je većina zemalja Centralne i Istočne Evrope težila tome da uključi strateškog investitora koji bi preuzeo upravljačku kontrolu nad kompanijom.
U BiH će telekomunikacijski operateri biti privatizovani putem kombinovane metode tenderske prodaje većinskog paketa dionica strateškom investitoru i prodaje manjinskog paketa dionica putem javne ponude dionica u skladu sa odlukama nadležnih entiteta. Privlačenje strateških investitora je značajan korak koji operateri u BiH trebaju poduzeti kako bi mogli provesti svoje komercijalne strategije i osigurati buduće finansiranje. Stoga je donesena odluka da se do septembra 2000. pokrene proces otvorenog tendera koji će omogućiti imenovanje odgovarajućih privatizacijskih savjetnika. Izbor savjetnika će se završiti do novembra 2000. Zadatak savjetnika će biti da, kroz otvoren i transparentan proces natječaja, identifikuju odgovarajuće strateške investitore za svakog od BiH operatera te da sa njima pregovaraju u ime BiH vlasti o prodaji kontrolnog udjela u svakom pojedinačnom operateru. Ovi strateški investitori bi trebalo da budu kompanije sa iskustvom o upravljanju telekomunikacijskim kompanijama u drugim zemljama, te bi trebali da budu spremni da investiraju u i preuzmu upravljačku kontrolu nad operaterima telekomunikacija u Bosni i Hercegovini.
Federacija će trebati da razjasni pitanje vlasništva nad imovinom te da razdvoji aktivnosti koje se odnose na poštu i telekomunikacije. Ovaj zadatak će biti realizovan prije novembra 2000.
3. Liberalizacija: fiksne usluge
U svijetu postoji konsenzus oko toga da se telekomunikacijske usluge najbolje pružaju u konkurentnim uslovima. Rokovi za liberalizaciju fiksnih usluga trebali bi, ipak, uzeti u obzir potrebu da se osiguraju ciljevi općih usluga i da se omogući privatizacija. Stoga je odlučeno da će se konkurencija uvoditi u fazama;
A. Do 2000. bez-zvučne usluge, kao što je prijenos podataka i pristup Internetu
U ovom trenutku, mreže za prenos podataka koje se koriste za javne usluge su monopolizirane dok pružaoci usluga i privatne mreže plaćaju izuzetno visoku cijenu iznajmljivanja linija. U cilju promovisanja korištenja Interneta, te da bi se uklonile prepreke za efikasne poslovne komunikacije, preporučuje se da se liberalizuju usluge prenosa podataka te da se postojećim operaterima onemogući zloupotreba monopolističkog položaja. Pružaoci usluga prenosa podataka i Interneta trebalo bi da budu u mogućnosti da iznajme domaće i međunarodne veze od licenciranih BiH operatera pod razumnim uvjetima. Predložena liberalizacija isključuje komercijalno pružanje IP telefonskih usluga.
Regulativna agencija za telekomunikacije usvaja propis na osnovi člana 6. stav 1(a) Zakona o telekomunikacijama da bi se izvršila liberalizacija svih negovornih telefonskih usluga u skladu sa režimom iz dozvole o vrsti.
B. Do kraja 2001. domaće govorne telefonske usluge
Po sadašnjim tarifama, domaće telefonske usluge gotovo da nisu profitabilne.
Liberalizacija domaćih usluga neće stoga imati negativne finansijske posljedice za postojeće operatere. Primarna svrha liberalizacije je da operateri usvoje komercijalnu politiku u pružanju usluga korisnicima tako što će moći da rade na cijeloj teritoriji BiH. Oni bi i dalje bili obavezni da pružaju univerzalne usluge.
Regulativna agencija za telekomunikacije usvaja propise na osnovu člana 6. stav 1.(a) Zakona o telekomunikacijama u namjeri da liberalizuje domaće usluge govorne telefonije i mreža uključujući i za to potrebnu infrastrukturu, te utvrđuje uvjete i zahtjeve koje treba uključiti u dozvolu. Osim toga, i imajući u vidu hitnu potrebu za ubrzavanjem pojave konkurencije na tržištu i za olakšavanjem toka predstojeće privatizacije postojećih operatera, Regulativna agencija za telekomunikacije odmah izdaje dozvole za međuentitetski rad postojećim operaterima fiksne telefonije da bi im dozvolila širenje mreža i usluga na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine.
C. Do 2005. međunarodne govorne telefonske usluge
Uskoro će se izdati međunarodne dozvole operaterima navedenim u članu 19.1. Zakona o telekomunikacijama. Te dozvole će sadržavati smjernice o konkurentnom ponašanju u vezi sa međunarodnim telefonskim uslugama. Regulatorne vlasti će osigurati da operateri poštuju ove smjernice. Liberalizacija međunarodnih usluga je presudni korak koji će korisnicima osigurati prednosti konkurencije. Pet godina je dovoljno vremena da se implementiraju privatizacijske strategije i da se tarife prilagode tako da budu bazirane na troškovima. Stoga bi se do 2005. mogle izdavati dodatne dozvole za pružanje međunarodnih usluga potprodavačima i operaterima mreža. Kao i drugim zemljama Evrope, sposobnost operatera da ispune svoje obaveze u vezi sa općim uslugama bile bi zagarantovane putem aranžmana o međupovezanosti.
U cilju osiguranja fer konkurencije, izdavanje dozvola za operatere i pružaoce usluga bi trebalo obavljati na transparentan i nediskriminatorski način.
4. Liberalizacija: usluge mobilne telefonije
S obzirom na specifične uvjete koji vladaju u BiH, usluge mobilne radiotelefonije su od posebnog značaja u osiguranju univerzalnog pristupa javnim mrežama. Zbog toga bi sada trebalo provesti liberalizaciju usluga celularne mobilne telefonije.
Pružanje usluga mobilne radiotelefonije zahtijeva korištenje radio frekvencija. Frekvencije predstavljaju dragocjen prirodni resurs i njima treba upravljati i administrirati ih sa pažnjom i u najboljem interesu naroda Bosne i Hercegovine i u skladu sa članom 3. stav 2. Zakona o telekomunikacijama i čl.11. i 12. Propisa o telekomunikacijama. Kao rezultat toga, i u skladu sa međunarodnom praksom, pružanje usluga mobilne radio telefonije trebalo bi da se naplaćuje u obliku jednokratnog iznosa koji predstavlja pravičnu nadoknadu za korištenje frekvencija. Međutim, u svjetlu predstojeće privatizacije operatera u državnoj svojini i mogućnosti da će narod Bosne i Hercegovine dobiti značajnu re-kompenzaciju koja će doći od strateških ulagača, operateri koji su u punom vlasništvu države izuzimaju se od plaćanja ove jednokratne takse za dodjelu dozvole za rad u javnoj mobilnoj radiotelefoniji. Ti operateri će, međutim, i dalje biti pod obavezom da plaćaju naplatu za dozvole svake godine za korištenje frekvencija i pružanje usluga kao što stoji u detaljima njihovih dozvola, a u skladu sa odlukom Regulativne agencije za telekomunikacije.
Kao rezultat gore navedenog, operaterima u punoj državnoj svojini odmah se izdaju dozvole za rad u mobilnoj radio telefoniji. Operateri sa privatnim udjelom u kapitalu dobivaju dozvolu nakon plaćanja naknade za izdavanje dozvole u proporciji sa udjelom privatnog kapitala. Operateri koji su u cijelosti privatna svojina mogu dobiti dozvolu za rad u mobilnoj radio telefoniji ukoliko:
- a)im se stave na raspolaganje frekvencije,
- b)se raspiše otvoren i transparentan tender,
- c)izvrše plaćanje odgovarajuće jednokratne naknade koja predstavlja pravičnu re-kompenzaciju za korištenje frekvencija.
Međutim, i u namjeri da obezbijede optimalno korištenje izvora frekvencija ali i u namjeri da obezbijede potencijalnim privatnim ulagačima pravnu sigurnost i predvidivost, broj operatera mobilne radio telefonije bit će do decembra 2002. ograničeni na četiri.
Dalja liberalizacija usluga javne mobilne radio telefonije može ovisiti u velikoj mjeri od uvođenja alternativnih tehnologija u upotrebu. U roku od dvije godine, Regulativna agencija za telekomunikacije će sazvati sastanak da razmotri koje nove tehnologije treba usvojiti u Bosni i Hercegovini. Ostale usluge mobilne telefonije kao GMPCS, radio pejdžing i PMR, trebalo bi liberalizovati što je prije moguće.
Osim toga i u namjeri da se maksimizira korištenje javne mreže u mobilnoj telefoniji Regulativna agencija za telekomunikacije će obezbijediti da pretplatnici svake mobilne radio telefonske mreže mogu koristiti druge mreže kada su van svog domicilnog područja. Odgovarajući uslovi uključuju se u dozvolu za operatere mobilne radio telefonije da bi se postigla međuoperativnost mreža ( domaći rouming na privremenoj osnovi).
5. Regulatorna koordinacija
Implementacija okvirne politike koja je izložena u ovom dokumentu zavisit će od efikasnosti regulatornih aranžmana za ovaj sektor. Vijeće ministara će inicirati i završiti neophodne aktivnosti da bi Regulativna agencija za telekomunikacije postala potpuno operativno efikasna i da bi osigurali da Regulativna agencija za telekomunikacije ima sposobnosti za nezavisno upravljanje i ovlašćenje da preduzme sve potrebne aktivnosti za postizanje cilja ove okvirne politike i moderne evropske telekomunikacijske prakse i regulative.
Vijeće ministara, entitetske, kantonalne i općinske vlade će poduzeti takve aktivnosti koje će osigurati ispunjavanje ciljeva ove okvirne politike i neće ni na koji način izdavati zakone ili djelovati u pravcu osujećenja namjera ove okvirne politike.
Podjela regulatornih odgovornosti između državnog i entitetskih nivoa stvara potrebu za koordinacijom među zainteresovanim tijelima. Kako bi se osigurala efikasna koordinacija politike sektora, Regulativna agencija za telekomunikacije će sazvati godišnji forum o telekomunikacijskoj politici gdje će se moći uporediti iskustva, razmotriti opcije za budućnost i izgraditi konsenzus o prioritetima za narednu godinu. Pored toga, entitetski Zakoni o telekomunikacijama će biti usklađeni sa BiH Zakonom o telekomunikacijama do jula 2001.
U nekim slučajevima, kao što su tarife, međupovezivanje i operativni standardi za osnovne telefonske usluge, potrebna je bliža koordinacija politike između države i entiteta.
Što se tiče tarifa i implementacije tarifne politike dogovorene u Ženevi 11. decembra 1998. (Memorandum o Tarifama za javne telefonske usluge), relevantna tijela će preduzeti sve potrebne mjere kako bi se tarife za osnovne javne telefonske usluge prilagodile troškovima počev od 1999. Regulisanje tarifa će biti bazirano na slijedećim principima:
- a)Operateri će objaviti kompletnu listu usluga koje pružaju, cijena koje namjeravaju naplaćivati i drugih uslova koji važe za svaku pojedinačnu uslugu.
- b)Tarife za telefonske usluge ne bi trebale praviti razliku između pojedinačnih korisnika ili destinacija u Bosni i Hercegovini. Tamo gdje je to objektivno opravdano, operateri mogu uvesti različite tarife koje su prilagođene potrebama različitih potrošačkih skupina, kao što su poslovni klijenti i domaćinstva.
- c)Ubuduće bi pri uspostavljanju tarifne kontrole trebalo ostaviti dovoljno prostora operaterima da mogu finansirati investicije potrebne za modernizaciju njihove telefonske mreže i za ispunjavanje njihove obaveze da pružaju telefonske usluge.
- d)Operateri bi trebali pripremiti račune na kojima se može posebno identifikovati cijena svakog elementa telefonskih usluga.
- e)Operateri treba da budu u mogućnosti da odrede vlastitu cijenu za svaki element telefonske usluge (instalacija, najam, cijena poziva), koja će podlijegati ukupnoj kontroli stope promjene tarifa (gornja cijena - price cap).
- f)Kao dio bližeg usklađivanja cijena sa troškovima, i kako bi se pripremila liberalizacija pružanja usluga, predviđeno je da se cijene međunarodnih i međugradskih usluga postepeno smanjuju, da se dozvoli kompenziranje kroz rast cijena lokalnih telefonskih usluga.
- g)Koristit će se koeficijenti rebalansa za ograničavanje stope po kojoj se tarife za lokalne usluge mogu povećavati kako bi se zaštitile ugrožene skupine.
- h)Cijene domaćih i međunarodnih iznajmljenih linija će se utvrditi na osnovu troškova, a bit će na takvom nivou koji neće destimulirati konkurentnost.
Odluke, implementacija i monitoring procedura za regulisanje tarifa bit će u nadležnosti entiteta. Entiteti će informisati Regulatornu agenciju za telekomunikacije mjesec dana prije stupanja na snagu planirane izmjene cijena.
Liberalizacija telekomunikacijskih usluga zavisi od normalizacije odnosa između postojećih fiksnih operatera u BiH. Konkretno, sadašnji metod svođenja računa za međusobno povezani promet na principu "pošiljalac zadržava sve" treba zamijeniti što je prije moguće metodama koje uzimaju u obzir troškove. Kada se postigne sporazum o rebalansiranju tarifa, Regulativna agencija za telekomunikacije bi trebala preuzeti inicijativu u predlaganju liste cijena i drugih komercijalnih uslova za međupovezivanje.
Regulativna agencija za telekomunikacije će također raditi sa entitetskim tijelima na dogovoru oko jedinstvenih standarda kvaliteta telefonskih usluga za sva telefonska preduzeća u skladu sa evropskim standardima.