Sindikat metalaca Bosne i Hercegovine i Vlada Federacije Bosne i Hercegovine
Kolektivni ugovor o pravima i obavezama poslodavca i zaposlenika u oblasti proizvodnje i prerade metala u Federaciji Bosne i Hercegovine
Na osnovu člana 112. Zakona o radu ("Službene novine Federacije BiH", broj 43/99), člana 1. Općeg kolektivnog ugovora za teritoriju Federacije BiH ("Službene novine Federacije BiH", broj 19/00), člana 49. Statuta Sindikata metalaca Bosne i Hercegovine, Sindikat metalaca Bosne i Hercegovine i Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, zaključuju
KOLEKTIVNI UGOVOR
O PRAVIMA I OBAVEZAMA POSLODAVCA I ZAPOSLENIKA U OBLASTI PROIZVODNJE I PRERADE METALA U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE
I - OPĆE ODREDBE
Član 1.
Ovim kolektivnim ugovorom (u daljem tekstu: ugovor), u skladu sa Zakonom o radu i Općim kolektivnim ugovorom za teritoriju Federacije BiH (u daljem tekstu: Opći kolektivni ugovor) uređuju se prava i obaveze potpisnika ugovora, uslovi za rad sindikata, te način mirnog rješavanja kolektivnih radnih sporova.
Član 2.
Potpisnice ovog ugovora saglasne su da se ovaj ugovor primjenjuje u svim privrednim društvima (preduzećima) sa državnim, odnosno većinskim državnim kapitalom, na teritoriji Federacije BiH.
Član 3.
Odredbe ovog ugovora ne odnose se na poslodavce i zaposlenike sa posebnim ovlašćenjima, čija su prava i obaveze utvrđena posebnim ugovorom.
Član 4.
Na sva pitanja koja nisu uređena ovim ugovorom primjenjuju se odredbe Zakona o radu, Općeg kolektivnog ugovora i drugih propisa u ovoj oblasti.
Član 5.
Ovim ugovorom ne mogu se utvrditi manja prava i obaveze i nepovoljniji uslovi rada od prava, obaveza i uslova rada utvrđenih zakonom i Općim kolektivnim ugovorom.
Član 6.
Općim i pojedinačnim aktima poslodavca i ugovorom o radu ne mogu se utvrditi manja prava zaposlenika od onih koja su uvrđena zakonom i ovim ugovorom.
Član 7.
Učesnici u zaključivanju ovog ugovora, ukoliko se ukaže potreba, mogu uvijek sporazumno mijenjati pojedine odredbe.
Postupak za izmjene i dopune ugovora može pokrenuti svaka strana.
Izmjene i dopune ugovora vrše se po postupku po kojem je ugovor zaključen.
II - ZAKLJUČIVANJE UGOVORA O RADU
Član 8.
Zaključivanjem ugovora o radu između poslodavca i zaposlenika zasniva se radni odnos.
Radni odnos zasniva se na neodređeno vrijeme, a izuzetno, pod uslovima predviđenim zakonom i Općim kolektivnim ugovorom može se zasnovati i na određeno vrijeme.
Član 9.
Ugovor o radu obavezno sadrži podatke iz člana 21. Zakona o radu.
Pored podataka iz stava 1. ovog člana, ugovor o radu sadrži i podatke o:
- -posebnim uslovima rada za određena radna mjesta (otežani, opasni),
- -obezbjeđenju sredstava i mjera zaštite na radu,
- -probnom radu i stručnom ispitu za određena radna mjesta.
Član 10.
Kao posebni uslovi za zasnivanje radnog odnosa ne mogu se odrediti starost i pol, osim u slučajevima kada je to posebnim propisima utvrđeno.
Član 11.
Ugovor o radu na određeno vrijeme, pored slučajeva utvrđenih zakonom, može se zaključiti:
- -radi hitnog otklanjanja posljedica elementarnih nepogoda,
- -suzbijanja većih šteta u procesu rada proizvodnje,
- -spriječavanju nastanka većih šteta,
- -u drugim slučajevima utvrđenim pravilnikom o radu.
Ugovor o radu na određeno vrijeme prestaje istekom vremena, odnosno okolnosti utvrđenih tim ugovorom na koje je sklopljen ugovor o radu na određeno vrijeme.
1. Probni rad
Član 12.
Poslodavac može u skladu sa zakonom uvesti probni rad.
Probni rad može trajati najduže:
- -tri mjeseca za zaposlenike sa VI,VII i VIII stepenom stručne spreme,
- -dva mjeseca za zaposlenike sa III, IV i V stepenom stručne spreme i
- -jedan mjesec za ostale zaposlenike.
Pravilnikom o radu utvrđuju se radna mjesta i slučajevi uvođenja probnog rada i ostala pitanja u vezi probnog rada.
Član 13.
Probni rad se može produžiti za vrijeme opravdane odsutnosti zaposlenika s posla u slučaju bolesti, povrede na radu i drugim razlozima prouzrokovanog odsustva propisanim zakonom i ovim ugovorom.
2. Prijem pripravnika
Član 14.
Ugovor o radu sa pripravnikom zaključuje se u skladu sa Zakonom o radu.
Član 15.
Osposobljavanje pripravnika i polaganje stručnog ispita vrši se po programu, koga utvrđuje poslodavac u skladu sa pravilnikom o radu.
Po završetku pripravičkog staža, pripravnik polaže stručni ispit pred komisijom, čiji sastav odredjuje poslodavac, u skladu sa pravilnikom o radu, ako zakonom ili propisom kantona nije drugačije propisano.
U sastavu komisije iz stava 2. ovog člana ne može biti lice koje ima nižu stručnu spremu od lica koje polaže ispit.
III - RADNO VRIJEME, ODSUSTVA I ODMORI
1. Radno vrijeme
Član 16.
Poslodavac pravilnikom o radu i ugovorom o radu utvrđuje trajanje i raspored radnog vremena.
Član 17.
Preraspodjela radnog vremena utvrđuje se planom godišnjeg fonda sati i odgovorajućim aktom. Pri donošenju akata poslodavac je dužan pribaviti mišljenje vijeća zaposlenika, odnosno sindikata.
2. Odmori
Član 18.
Zaposlenik koji radi u punom radnom vremenu ima pravo na odmor u toku radnog dana u trajanju od najmanje 30 minuta.
Način i vrijeme korišćenja odmora iz stava 1. ovog člana utvrđuje se pravilnikom o radu i ugovorom o radu.
Član 19.
Zaposlenik u svakoj kalendarskoj godini ima pravo na godišnji odmor u trajanju od najmanje 18 radnih dana.
Zaposlenik koji radi na poslovima na kojima ga uz primjenu mjera zaštite na radu nije moguće zaštititi od štetnih uticaja, ima pravo na godišnji odmor u trajanju od najmanje 30 radnih dana, a najduže 40 radnih dana.
Član 20.
Zaposlenik koji se prvi put zaposli ili koji ima prekid između dva radna odnosa duži od 8 dana, stiče pravo na godišnji odmor nakon 6 mjeseci neprekidnog staža.
Ako zaposlenik do kraja kalendarske godine nije stekao pravo na godišnji odmor u smislu stava 1. ovog člana ima pravo na najmanje 1 dan godišnjeg odmora za svaki navršeni mjesec dana rada.
Član 21.
Godišnji odmor od 18 radnih dana uvećava se po sljedećim kriterijima:
- a)na dužinu staža osiguranja:
- -od 1 do 5 godina 1 radni dan,
- -od 5 do 10 godina 2 radna dana,
- -od 10 do 15 godina 4 radna dana,
- -od 15 do 20 godina 6 radnih dana,
- -od 20 do 25 godina 8 radnih dana,
- -od 25 do 30 godina 10 radnih dana,
- -od 30 do 35 godina 12 radnih dana i
- -preko 35 godina 14 radnih dana.
- -
- b)na uslove rada:
- -rad u smjenama 2 radna dana,
- -rad u otežanim uslovima 3 radna dana.
- -
- c)socijalni i zdravstveni uslovi:
- -roditelji ili staraoci hendikepiranog djeteta 1 radni dan po djetetu,
- -samohrani roditelj 1 radni dan,
- -majke sa djetetom do 7 god. starosti za svako dijete po 1 radni dan,
- -invalid rada i rata 2 radna dana,
- -teži bolesnik 2 radna dana.
- -
- d)učešće u oružanim snagama tokom rata:
- -svaka puna godina 2 radna dana,
- -
- e)civilna zaštita, radna obaveza i rad u namjenskoj industriji:
- -svaka puna godina 1 radni dan.
- -
- f)prema rezultatima rada
- -za izuzetne rezultate i kvalitet rada do 2 radna dana.
- -
Član 22.
Ako zaposlenik koristi godišnji odmor u dijelovima, prvi dio koristi bez prekida u trajanju od najmanje 12 radnih dana u toku kalendarske godine, a drugi dio najkasnije do 30. juna naredne godine.
Zaposleniku se prije korišćenja godišnjeg odmora uručuje rješenje o početku i trajanju godišnjeg odmora.
Član 23.
Zaposlenik ima pravo koristiti jedan dan godišnjeg odmora kad on to želi, ako se time ne remeti proces rada, uz obavezu da o tome obavijesti poslodavca najmanje tri dana prije njegovog korišćenja.
Član 24.
Zaposleniku se ne može uskratiti pravo na godišnji odmor, niti mu se izvršiti isplata novčane naknade umjesto korišćenja godišnjeg odmora.
3. Odsustva
Član 25.
Zaposlenik ima pravo na plaćeno odsustvo do 7 radnih dana u jednoj kalendarskoj godini u sljedećim slučajevima:
- -stupanje u brak najmanje 3 radna dana
- -rođenje djeteta najmanje 2 radna dana
- -sklapanje braka djeteta 2 radna dana
- -smrt člana uže porodice 4 radna dana
- -smrt člana šire porodice 2 radna dana
- -teška bolest člana uže porodice 2 radna dana
- -selidba u mjestu rada 1 dan, a u drugoj općini 2 radna dana,
- -dobrovoljno davanje krvi 1 radni dan
- -polaganje ispita za viši stepen stručne spreme 5 radnih dana
- -saniranje oštećenog stambenog objekta od elemetarnih nepogoda ili posljedica rata 3 radna dana,
- -učešće u sportskim i kulturnim manifestacijama na traženje klubova ili organizatora manifestacija 3 radna dana
Izuzetno u slučaju smrti člana uže porodice ili domaćinstva, zaposlenik će koristiti odsustvo bez obzira da li je u toj godini iskoristio 7 dana po drugim osnovama.
Član 26.
Za vrijeme stručnog obrazovanja i osposobljavanja zaposlenika za potrebe posla, uključujući i osposobljavanje za rad u vijeću zaposlenika i u sindikatu (škole, seminari, kursevi), zaposleniku se može odobriti plaćeno odsustvo u trajanju do 7 radnih dana.
Član 27.
Pravo na plaćeno odsustvo ne može se uskratiti zaposleniku, bez obzira na karakter posla koji obavlja.
Općim aktom poslodavca, mogu se utvrditi i drugi slučajevi plaćenog odsustva sa rada.
Član 28.
Zaposleniku će se omogućiti odsustvo sa rada bez naknade plaće za obavljanje poslaničkih i vijećničkih funkcija, kao i prisustva sjednicama organa sindikata u koje je izabran.
Za obavljanje funkcije u vijeću zaposlenika, zaposlenik ima pravo odsustva sa rada po odredbama posebnog zakona.
Član 29.
Poslodavac može zaposleniku odobriti, na njegov zahtjev, ukoliko to proces rada dozvoljava, odsustvo bez naknade plaće (neplaćeno odsustvo) u slučajevima:
- -kada po svojoj volji i potrebi bude angažovan na radu u inostranstvu u okviru međunarodne naučno-tehničke, kulturno-prosvjetne, zdravstvene, socijalne i druge saradnje,
- -obrazovanja u zemlji i inostranstvu do 1 godine,
- -učešća u društvenim, kulturnim, sportskim i drugim javnim manifestacijama u zemlji i inostranstvu,
- -učešća u radu specijalnih agencija, organizacija Ujedinje- nih nacija ili drugim međunarodnim organizacijama, čiji je član Bosna i Hercegovina,
- -na poziv sudskih i upravnih organa,
- -njege teško oboljelog člana porodice i drugih razloga predviđenih opštim aktom privrednog društva ili kolektivnim ugovorom potpisanim na tom nivou.
Za vrijeme neplaćenog odsustva zaposleniku miruju prava i obaveze iz radnog odnosa.
Pravilnikom o radu reguliše se trajanje neplaćenog odsustva i druga pitanja u vezi sa korišćenjem neplaćenog odsustva.
IV - ZAŠTITA ZAPOSLENIKA
Član 30.
Poslodavac je dužan zaposleniku obezbijediti kvalitetna zaštitna sredstva, sredstva za higijenu i prostorije za održavanje higijene.
Poslodavac je dužan pratiti naučno-tehnička dostignuća u oblasti zaštite na radu i higijenske zaštite.
Poslodavac je dužan organizovati besplatne sistematske i periodične ljekarske preglede, za sve zaposlenike jedanput u dvije godine, a za zaposlenike koji rade u otežanim uslovima (rad pod zemljom, pod vodom, u vlažnim prostorijama sa nenormalno visokom i niskom temperaturom, u dodiru sa plinovima, rad na visini) svake godine.
Član 31.
Poslodavac je dužan zaposleniku obezbijediti potpunu besplatnu zdravstvenu zaštitu, odnosno snositi troškove liječenja u slučaju povrede na radu i profesionalnog oboljenja.
Zaposlenik je dužan brinuti se o zaštiti vlastitog zdravlja i sigurnosti kao i zdravlja i sigurnosti drugih zaposlenika sa kojima radi.
Poslodavac je dužan osigurati zaposlenika od posljedica nesreće na radu.
Vijeće zaposlenika, odnosno sindikat, može tražiti od poslo- davca da premije osiguranja budu maksimalne za zaposlenike koji rade na radnim mjestima sa teškim po život i zdravlje opasnim uslovima.
1. Zaštita maloljetnika
Član 32.
Ako poslovi na kojima radi maloljetnik ugrožavaju njegovo zdravlje sindikat ili vijeće zaposlenika će tražiti od poslodavca da ga rasporedi na lakše i po zdravlje manje opasne poslove.
U slučaju da poslodavac to ne učini sindikat će tražiti od nadležnog inspektora rada da poslodavcu naloži da izvrši promjenu radnog mjesta maloljetnog zaposlenika.
2. Zaštita žena i materinstva
Član 33.
Poslodavac ne može odbiti da zaposli ženu zbog njene trudnoće ili joj zbog tog stanja otkazati ugovor o radu ili je, osim u slučajevima određenim zakonom, rasporediti na druge poslove.
Član 34.
Po isteku porodiljskog odsustva jedan od roditelja može da odsustvuje sa rada do tri godine života djeteta.
Za vrijeme odsustvovanja sa rada iz stava 1 ovog člana, prava i obaveze zaposlenika iz radnog odnosa miruju.
2. Zaštita zaposlenika privremeno ili trajno
nesposobnih za rad
Član 35.
U slučaju otkaza ugovora o radu, zaposlenik ima pravo na otpremninu u skladu sa zakonom, bez obzira da li se radi o zaposleniku sa smanjenom radnom sposobnošću ili invalidu.
Visina otpremnine iz stava 1. ovog člana ne može biti manja od jedne trećine prosječne mjesečne plaće isplaćene zaposleniku u posljednja tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu za svaku navršenu godinu rada kod tog poslodavca.
V - PLAĆE I NAKNADE
1. Plaće
Član 36.
Osnovna plaća zaposlenika je plaća koja pripada zaposleni- ku za poslove pripadajuće grupe složenosti, puno radno vrijeme i normalne uslove rada, a utvrđuje se kao proizvod najniže plaće i koeficijenta grupe poslova koje zaposlenik obavlja.
Član 37.
Najniža plaća zaposlenika iznosi 55% prosječne plaće ostvarene u Federaciji Bosne i Hercegovine prema posljednjim objavljenim podacima Federalnog zavoda za statistiku računajući od dana primjene ovog ugovora.
Najniža plaća usklađuje se tromjesečno, pod uslovom da su tekući troškovi života u odnosu na prethodno tromjesječje povećani najmanje za 5%.
Najniža plaća je osnovica za obračun osnovne plaće zaposlenika.
Član 38.
Podaci o pojedinačnim isplatama plata nisu javni.
Plaće se isplaćuju u neto iznosu po odbitku svih obaveza koje je sam zaposlenik preuzeo ili obaveze određene od strane sudskih organa.
Prilikom isplate plaće zaposleniku se uručuje pismeni obračun plaće sa prikazanim odbicima iz bruto i neto plaće.
Član 39.
Akontativni dio plaće, u iznosu 50-70% od prethodne plaće može poslodavac isplaćivati do posljednjeg dana u tekućem mjesecu, a ostatak po obračunu najkasnije do dvadesetog dana narednog mjeseca.
Član 40.
Relativni odnos između grupa složenosti od najjednostavnijeg do najsloženijeg utvrđuje sa sljedećim koeficijentima složenosti:
I grupa
Jednostavni rutinski poslovi sastavljeni od manjeg broja različitih i karakterističnih operacija, koji se zbog svojih karakteristika mogu obavljati jednostavnim postupcima i sredstvima rada. Za obavljanje ovih poslova potrebna su minimalna znanja za razumijevanje navedenih poslova (datih uputstava), a težište je na sticanju radnih navika i praktičnog rada prema posebnim obilježjima poslova. Za obavljanje ovih poslova potreban je prvi stepen stručne spreme - NK ili NSS zaposlenik.
Koeficijent složenosti 1,00.
II grupa
Manje složeni poslovi u proizvodnji i administraciji sa ponavljajućim radnim operacijama koji se izvode jednostavnim i mehaničkim sredstvima rada ili bez njih, te manje složeni poslovi uz mašine i postrojenja. Za ove poslove potrebna su znanja koja proizlaze iz manje složenih poslova, a zahtijevaju razumijevanje pismenih i usmenih uputstava, a povećana je odgovornost u odnosu na prvu grupu poslova. Saznanja za obavljanje ovih poslova ograničena su prema tokovima radnog procesa i operacija. Za obavljanje ovih poslova potreban je drugi stepen stručne spreme - PK zaposlenik.
Koeficijent složenosti 1,25.
III grupa
Srednje složeni poslovi u proizvodnji i administraciji - rad sa različitim mašinama, alatima, postrojenjima i uređajima na kojima se rad ponavlja uz povremenu pojavu novih poslova, tako da su, iako se ponavljaju, poslovi raznovrsni. Za ove poslove su potrebna sistemska funkcionalna znanja, ali ne toliko široka u odnosu na šire poznavanje predmeta i sredstava rada, odnosno potreban je treći stepen stručne spreme - KV zaposlenik.
Koeficijent složenosti 1,55.
IV grupa
Složeni i istovremeno vrlo raznovrsni poslovi koji se u procesu rada izvode raznim alatima i postrojenjima, složene radnje na administrativnim poslovima u pripremi rada i praćenju prozvodnje, poslovnih i sličnih procesa, te jednostavniji poslovi na raspoređivanju i kontroli rada, pripremi materijala i alata za manje složene poslove. Obavljanje ovih poslova zahtijeva razumijevanje uputstava iz pisanih, usmenih i grafičkih oblika i njihov prenos za rješavanje manje složenih poslova. Potreban je širok profil znanja s velikim stepenom uopštavanja i poznavanje poslova koji su podložni promjenama. Za obavljanje ovih poslova odgovara završen četvrti stepen stručne spreme - SSS zaposlenik.
Koeficijent složenosti 1,70.
V1 grupa
Vrlo složeni poslovi u proizvodnji i pripremi rada, poslovi usluga, administrativne poslovne funkcije. Raznovrsne operacije s različitim sredstvima rada, naročito regulacije i nadzora visoko mehaniziranih i automatiziranih uređaja nižih stepena automatizacije. Poslovi organizovanja kontrole, rukovodjenja, pripreme rada, specijalni zadaci u području usluga. Poslovi su od značajnog uticaja na uspješnost rada na drugim poslovima i poslovanja preduzeća u cjelini. Za obavljanje ovih poslova potreban je peti stepen stručne spreme -VKV zaposlenik
Koeficijent složenosti 2,10.
V2 grupa
Vrlo složeni poslovi u proizvodnji i pripremi rada, poslovi usluga, administrativne i poslovne funkcije. Raznovrsne operacije s različitim sredstvima rada, naročito ragulacije i nadzora visoko mehaniziranih i automatiziranih uređaja nižih stepena automatizacije. Poslovi organizovanja kontrole, rukovodjenja, pripreme rada, specijalni zadaci u području usluga. Poslovi su od značajnog uticaja na uspješnost rada na drugim poslovima i poslovanja privrednog društva u cjelini. Za obavljanje ovih poslova potreban je peti stepen stručne spreme - VKV zaposlenik.
Koeficijent složenosti 2,30.
VI grupa
Složeni specijalizovani poslovi koji se izvode različitim oruđima, instrumentima, postrojenjima. Složeni poslovi u pripremi praćenju i analitičkom proučavanju proizvodnje, poslovnih i drugih procesa. Vođenje poslovanja radnih jedinica s opsežnim i složenim specijalizovanim radnim procesima. Srednje složeni i vrlo složeni poslovi raspoređivanja, vođenje koordiniranja u radu jedinica za pripremu i praćenje analitičko proučavanje poslovnih i sličnih procesa. Za obavljanje ovih poslova potreban je završen stepen obrazovanja na višoj školi ili I stepen fakulteta.
Koeficijent složenosti 2,40.
VII1 grupa
Složene i visoko složene raznovrsne operacije koje se izvode različitim oruđima i aparatima.Složeniji i vrlo složeni poslovi u pripremi, praćenju, analitičkom proučavanju i istraživanju proizvodnje, poslovnih i drugih sličnih procesa. Složeniji i vrlo složeni poslovi koji su potrebni za organizacijsko i operativno vođenje radnih poslova, kontrolu rada, kadrovsko, ekonomsko i administrativno vođenje poslovanja radnih jedinica, s vrlo složenim raznovrsnim proizvodima i radnim zadacima. Za obavljanje ovih poslova potreban je završen stepen obrazovanja na višoj školi ili I stepen fakulteta - VSS.
Koeficijent složenosti 3.00.
VII2 grupa
Vrlo složeni i visokosloženi poslovi u pripremi, analitičkom proučavanju i istraživanju proizvodnje, poslovnih i sličnih procesa. Vrlo složeni poslovi koji su potrebni pri analitičkom proučavanju i poslovi na naučnom istraživanju u različitim područjima naučnih disciplina. Sudjelovanje u naučnim istraživanjima, rad na naučno - istraživačkim projektima. Za obavljanje ovih poslova potrebna je završena visoka škola ili fakultet i stručni stepen specijaliste ili naučni stepen magistra.
Koeficijent složenosti 3.40.
VIII grupa
Visoko složeni kreativni poslovi na analitičkom proučavanju i istraživanju, projektovanju i rješavanju najkomplikovanijih problema i oblikovanja modela za prenos teorijskih znanja i rješavanju u praksi. Samostalni i savjetodavni naučno- istraživački rad u različitim naučnim disciplinama. Rukovodeći poslovi u složenim organizacijama privrede i društvenih djelatnosti, značajnim za društvo u cjelini. Za obavljanje ovih poslova potreban je doktorat nauka.
Koeficijent složenosti je 4.00.
Član 41.
Osnovna plaća zaposlenika utvrdjuje se na osnovu ostvarenih rezultata rada, koeficijenta složenosti poslova, najniže plaće i uslova rada uvećanih za minuli rad i eventualnih dodataka na osnovnu plaću (noćni rad, prekovremeni rad, rad na državne praznike i dr.) i stimulativnog dijela.
Poslodavac koji ima više od 15 zaposlenika pravilnikom o radu - plaćama utvrđuje osnove i mjerila za utvrđivanje rezultata rada, a ostali poslodavci ugovorom o radu.
Menadžerima i drugim stručnim licima upravni/nadzorni odbor ili poslodavac mogu odrediti i veći koeficijent od koeficijenta utvrđenog članom 40. ovog ugovora.
Član 42.
Na osnovnu plaću iz člana 36. ovog ugovora, poslodavac obračunava i isplaćuje dodatke na plaću na osnovu:
- -penzijskog staža,
- -uslova rada,
- -noćnog rada,
- -prekovremenog rada,
- -rada u dane praznika koji su po zakonu neradni.
Po osnovu penzijskog staža zaposleniku se obračunava 0,6% njegove osnovne plaće, za svaku godinu penzijskog staža, s tim da ovako obračunat iznos ne može preći 20% osnovne plaće.
Dodatak na plaću po osnovu otežanih uslova rada zaposleniku se obračunava i isplaćuje kako slijedi:
- a)Za teže uslove rada, gdje je radnik izložen oštećenju zdravlja (dim, žar, pepeo, prašina, vlaga, visoka tempera- tura, jaka buka, posebno blještava svjetlost, mračne prostorije, rad pri obojenoj svjetlosti, rad pod električnim naponom, rad na visini i teški fizički napori) u visini od 15% od osnovne plaće zaposlenika.
- b)Za rad u uslovima gdje je propisana primjena zaštitnih sredstava (zaštitne naočale, gasna maska, maska za zaštitu od prašine, zaštitna sredstva od štetnog djelovanja kiselina, visokih i niskih temperatura i sl.) u visini od 25% osnovne plaće zaposlenog.
Ovi dodaci se obračunavaju i isplaćuju srazmjerno broju sati koje zaposlenik provodi u teškim uslovima iz tačke a) ili b).
Dodatak na plaću po osnovu noćnog rada obračunava se i isplaćuje u visini od 50% osnovne plaće.
Dodatak za rad u dane praznika koji su po zakonu neradni uvećava se za 50% osnovne plaće zaposlenog.
Dodatak na plaću po osnovu prekovremenog rada obračunava se i isplaćuje u visini od 50% osnovne plaće.
Ako zaposlenik prekovremeno radi zbog hitnih intervencija na otklanjanju zastoja u proizvodnji, obračunava mu se i isplaćuje dodatak u visini od 50% osnovne plaće.
Dodatak za rad na dane sedmičnog odmora obračunava se i isplaćuje u visini od 20% na osnovnu plaću.
2. Naknade plaća
Član 43.
Zaposlenik ima pravo na naknadu plaće u sljedećim slučajevima:
- a)za vrijeme godišnjeg odmora,
- b)za vrijeme plaćenog odsustva,
- c)za dane praznika koji su po zakonu neradni,
- d)za vrijeme bolovanja,
- e)za vrijeme bolovanja zbog povrede na radu i profesionalnog oboljenja,
- f)za vrijeme prekida rada do kojeg je došlo bez krivice zaposlenika,
- g)za vrijeme obrazovanja, osposobljavanja ili usavršavanja za rad,
- h)za vrijeme obavljanja aktivnosti glavnog sindikalnog povjerenika.
Za vrijeme pritvora zaposlenikova porodica ima pravo na naknadu plaće u skladu sa važećim propisima.
Član 44.
Poslodavac obračunava i isplaćuje zaposleniku naknade, kako slijedi:
- a)Naknadu plaće za vrijeme godišnjeg odmora u prosjeku plaće iz mjeseca koji je prethodio početku korišćenja godišnjeg odmora,
- b)Naknadu plaće u dane plaćenog odsustva u prosjeku plaće iz mjeseca koji je prethodio početku korišćenja plaćenog odsustva,
- c)Naknadu plaće u dane državnih i drugih praznika, koji su po zakonu neradni dani, u prosjeku plaće iz mjeseca koji je prethodio korišćenju državnih i drugih praznika,
- d)Naknadu za vrijeme bolovanja u skladu sa važećim propisima,
- e)Naknadu plaće u 100% iznosu u odnosu na mjesec koji je prethodio odsustvovanju u svim drugim slučajevima utvrđenim važećim propisima,
- f)Naknadu plaće za vrijeme prekida rada do kojeg je došlo zbog okolnosti za koje zaposlenik nije kriv kao i drugih prekida rada bez krivice zaposlenika (iznenadno čekanje posla i sl.) u 80% iznosu od osnovne plaće iz prethodnog mjeseca.
Član 45.
Zaposlenik ima pravo na naknadu za ishranu u toku rada.
Ukoliko se ishrana ne obezbjeđuje kod poslodavca, zaposle- niku se obezbjeđuje mjesečna naknada u iznosu od najmanje 25% prosječne plaće isplaćene u Federaciji BiH prema posljednjim objavljenim podacima Federalnog zavoda za statistiku ili protiv vrijednost naknade u naturi.
Član 46.
Zaposlenik ima pravo na otpremninu prilikom odlaska u penziju.
Otpremnina zaposleniku pri odlasku u penziju obračunava se i isplaćuje najmanje u visini tri prosječne plaće prema posljednjim objavljenim podacima Federalnog zavoda za statistiku.
Otpremnina prilikom otkaza ugovora o radu obračunava se shodno odredbama zakona.
Član 47.
Zaposleniku pripada pravo na plaćene troškove prilikom službenog putovanja - dnevnica.
Dnevnica za službeno putovanje u zemlji iznosi 10% od prosječne plaće ostvarene u Federaciji BiH, prema posljednjim podacima Federalnog zavoda za statistiku.
Putni troškovi obračunavaju se i isplaćuju prema plaćenom hotelskom računu, osim hotela "de luxe" kategorije.
Dnevnica za službeni put u inostranstvo isplaćuje se na način propisan za organe uprave.
Dnevnica za službeni put iz st. 2. i 4. umanjuje se najviše za 30%, ako je osigurana samo besplatna ishrana.
Član 48.
Zaposlenik koji je privremeno upućen na rad van mjesta prebivališta njegove porodice, ima pravo na mjesečnu naknadu troškova zbog odvojenog života od porodice u visini od 70% prosječne plaće ostvarene u Federaciji BiH, prema posljednjim objavljenim podacima Federalnog zavoda za statistiku.
Član 49.
Naknada za rad na terenu - terenski dodatak utvrđuje se u jednakom iznosu za sve zaposlenike zavisno od mjesta boravka na terenu (smještaj, ishrana i dr.), s tim da ne može biti manja od 75% utvrđenog iznosa dnevnica.
Pod radom na terenu iz stava 1. ovog člana podrazumijevaju se poslovi koji se po svojoj prirodi izvode na terenu van mjesta zaposlenja i u trajanju dužem od 30 dana neprekidno.
Naknada za topli obrok i dnevnica se međusobno isključuju.
Dnevnica i terenski dodatak se međusobno isključuju.
Član 50.
Zaposlenik ima pravo na regres za korišćenje godišnjeg odmora u visini od 70% prosječne plaće ostvarene u Federaciji BiH, prema posljednjim objavljenim podacima Federalnog zavoda za statistiku ili prosječne plaće pravnog lica iz prethodnog mjeseca ako je to povoljnije za zaposlenika.
Vrijeme i način isplate regresa utvrđuje se pravilnikom o radu.
Član 51.
Poslodavac može, u skladu sa mogućnostima, zaposleniku isplatiti jubilarnu nagradu.
Pravo na nagradu iz stava 1. ovog člana zaposlenik stiče nakon:
- -10 godina neprekidnog rada u iznosu 50%
- -20 godina neprekidnog rada u iznosu 70%
- -30 godina neprekidnog rada u iznosu 85%
- -35 godina neprekidnog rada u iznosu 100%
od prosječne plaće zaposlenika isplaćene u prethodna tri mjeseca ili prosječne plaće ostvarene u Federaciji BiH u prethodna tri mjeseca, prema posljednjim objavljenim podacima Federalnog zavoda za statistiku, ako je to povoljnije za zaposlenika.
Pod neprekidnim radom kod poslodavca smatra se i rad kod poslodavca koji je pravni sljednik.
Član 52.
Zaposlenik ili njegova porodica imaju pravo na pomoć u visini jedne prosječne plaće u Federaciji BiH u slučaju:
- -smrti zaposlenika ili člana njegove uže porodice,
- -teže invalidnosti ili bolesti zaposlenika,
- -teže invalidnosti ili bolesti bračnog druga ili djeteta.
Član 53.
Poslodavac svojim općim aktima propisuje posebne stimu- lacije na plaće, prigodne nagrade povodom praznika i jubileja, te po osnovu dobiti.
Član 54.
Zaposlenik ima pravo na prevoz ili naknadu troškova prevoza na posao i sa posla u skladu sa pravilnikom, odnosno ugovorom o radu.
Naknada troškova prevoza iz stava 1. ovog člana, isplaćuje se zaposleniku unaprijed i to najkasnije posljednjeg dana u mjesecu za idući mjesec.
Član 55.
U slučaju stečaja ili prestanka postojanja firme po sili zakona, poslodavac je dužan izmiriti obaveze prema zaposleniku nastale do dana stečaja ili likvidacije.
3. Naknada štete
Član 56.
Ako je zaposlenik namjerno ili zbog krajnje nepažnje prouzrokovao štetu poslodavcu, poslodavac će formirati komisiju od tri člana koja će utvrditi visinu štete i način isplate naknade poslodavcu.
U sastav komisije iz stava 1. ovog člana ulazi i predstavnik sindikata kojeg zaposlenik predloži.
U slučaju da komisija iz stava 1. ovog člana nije u stanju utvrditi tačan iznos štete, visinu naknade za pričinjenu štetu utvrdit će u paušalnom iznosu, prema najpribližnijoj procjeni štete.
Ako je paušalni iznos naknade štete znatno manji od stvarne štete, poslodavac može zahtijevati naknadu u visini stvarno prouzrokovane štete.
Član 57.
Ako je štetu pričinilo više zaposlenika, komisija formirana za procjenu štete i način isplate naknade štete donosi odluku o solidarnoj odgovornosti za učinjenu štetu, ako nije moguće utvrditi dio štete koji je prouzrokovao svaki zaposlenik pojedinačno.
Poslodavac i zaposlenik, odnosno zaposlenici koji su prouzrokovali štetu, mogu se na prijedlog komisije sporazumjeti pod kojim uslovima se zaposleniku može umanjiti ili oprostiti naknada za učinjenu štetu.
Uslovi iz stava 2. ovog člana mogu se utvrditi i pravilnikom o radu.
Član 58.
U slučaju da zaposlenik ili više zaposlenika uzrokuju štetu poslodavcu u smislu čl. 81., 82. i 83. Zakona o radu, pokušaće dogovorom između poslodavca i zaposlenika smanjiti iznos naknade.
Ako zaposlenik pretrpi štetu na radu ili u vezi sa radom, poslodavac je dužan zaposleniku naknaditi štetu po općim propisima obligacionog prava.
VI - PRESTANAK UGOVORA O RADU
Član 59.
Zaposlenik i poslodavac mogu otkazati ugovor o radu pod uslovima utvrđenim zakonom, ugovorom o radu i ovim ugovorom.
Zaposlenik i poslodavac imaju pravo i obavezu na otkazni rok utvrđen ugovorom o radu.
Otkazni rok ne može biti kraći od jednog, niti duži od šest mjeseci.
Član 60.
Zaposlenik i poslodavac se mogu dogovoriti da zaposleniku prestane radni odnos prije isteka vremena ili bez otkaznog roka.
Član 61.
Zaposlenik koji je sa poslodavcem zaključio ugovor o radu na neodređeno vrijeme, a kojem poslodavac otkazuje ugovor ima pravo na otpremninu u skladu sa zakonom.
Otpremnina se ne isplaćuje ukoliko je došlo do prekida ugovora o radu iz razloga navedenih u članu 58. ovog ugovora.
Član 62.
Ako poslodavac otkaže ugovor o radu i istovremeno ponudi zaposleniku zaključivanje novog ugovora sa izmijenjenim uslovima ti uslovi ne mogu biti nepovoljniji za zaposlenika od prethodnog ugovora.
VII - USLOVI ZA RAD SINDIKATA
Član 63.
Radi zaštite svojih ekonomskih i socijalnih prava i interesa, zaposleni imaju pravo organizovati sindikalnu organizaciju ili drugi oblik sindikalnog organizovanja kod poslodavca.
Poslodavac se obavezuje da svojim djelovanjem i aktivno- stima ni na koji način neće onemogućavati sindikalni rad i sindikalno organizovanje zaposlenih.
Sindikat se obavezuje da će svoje aktivnosti provoditi, a poslodavac iste respektovati u skladu sa ratificiranim konvencijama, zakonom i ovim ugovorom.
Član 64.
Poslodavac se obavezuje da će prema svojim mogućnostima uvažavati potrebe sindikata u vezi sa:
- -prostorom za rad i održavanje sastanaka sindikalne organizacije i njenih organa,
- -korištenjem telefona, telefaksa, aparata za umnožavanje i drugih tehničkih sredstava nužnih za provođenje sindikalnih aktivnosti i ostvarivanje ili zaštitu prava zaposlenika,
- -obračunom i doznačavanjem sindikalne članarine,
- -naknadom plaće sindikalnom povjereniku za vrijeme provedeno u obavljanju sindikalnih aktivnosti.
Član 65.
Sindikalni povjerenik obavlja svoje aktivnosti u radnom vremenu i prima naknadu plaće u skladu sa ovim ugovorom i ugovorom o radu.
Poslodavac se obavezuje osigurati naknadu plaće u punom iznosu najviše jednom glavnom sindikalnom povjereniku kada ovaj predstavlja više od 500 zaposlenih članova sindikalne organizacije.
Poslodavac i sindikat će posebnim sporazumom utvrditi broj sindikalnih povjerenika sa pravom na rad do četiri sata sedmično radi obavljanja sindiklanih aktivnosti na teret sindikalne organizacije, zavisno od broja članova sindikalne organizacije i oblika organizovanja njenih aktivnosti, te tehničko-tehnološke organizacije rada i materijalnih mogućnosti poslodavca.
Poslodavac će osigurati i naknadu plaće za vrijeme najviše do sedam dana u kalendarskoj godini, provedeno na obrazovanju i osposobljavanju sindikalnog povjerenika za obavljanje sindikalnih aktivnosti.
VIII - MIRNO RJEŠAVANJE KOLEKTIVNIH RADNIH SPOROVA
Član 66.
U cilju rješavanja sporova nastalih između potpisnika ovog ugovora koji se ne mogu riješiti međusobnim dogovorima, osniva se Mirovno vijeće.
Član 67.
Svaka strana potpisnica imenuje po dva člana, a petog člana, koji je ujedno i predsjednik vijeća imenuju sporazumno iz reda istaknutih naučnih i stručnih djelatnika i uglednih građana, koji nisu zaposleni ni kod jedne strane.
Postupak za rješavanje spora počinje uz ispunjenje uslova iz stava 1. ovog člana, na zahtjev bilo koje strane.
Član 68.
Svaki sporazum, koji strane postignu, mora biti u pismenom obliku i potpisan od strane ovlaštenih potpisnika ovog ugovora.
Član 69.
U slučaju da se strane ni putem Mirovnog vijeća ne sporazumiju o pitanjima iz ovog ugovora ili o pitanjima izmjena i dopuna istog, rješavanje spora se povjerava Arbitražnom vijeću, kao samostalnom organu za rješavanje sporova.
Član 70.
Arbitražno vijeće se formira na prijedlog strana potpisnica ovog ugovora.
Svaka strana imenuje isti broj arbitara, koji imaju zamjenike, a predsjednika i zamjenika predsjednika imenuju sporazumno, iz reda istaknutih naučnih i stručnih djelatnika i uglednih građana, koji nisu zaposleni ni kod jedne strane.
Član 71.
Odluka arbitraže je konačna.
Član 72.
Postupak i rad Arbitražnog vijeća regulisaće se posebnim aktom, koji donose potpisnici sporazuma, odnosno ovog ugovora.
IX - ŠTRAJK
Član 73.
Ukoliko sindikat ocjeni da se ne ostvaruju prava zaposlenika utvrđena zakonom i ovim ugovorom, iskoristiće svoje pravo i nakon neuspjelih pregovora sa poslodavcem organizovati i voditi štrajk.
Štrajk se najavljuje poslodavcu u pismenom obliku, najkasnije deset dana prije početka štrajka.
Sindikat će voditi štrajk prema odredbama Zakona o radu, Zakona o štrajku, Pravilima sindikata o organizovanju i vođenju štrajka i odredbama ovog ugovora.
Član 74.
U preduzećima, koja zbog tehnološke specifičnosti ne mogu potpuno obustaviti rad poslodavac zajedno sa sindikatom određuje poslove i izvršioce, koji ne mogu odsustvovati sa rada zbog štrajka.
Broj ovih zaposlenika ne može biti veći od 15 % ukupnog broja zaposlenika, članova sindikata kod tog poslodavca.
Član 75.
Sindikat može organizovati štrajk upozorenja sa trajanjem od najduže dva sata.
Odluku o stupanju u štrajk upozorenja donosi Odbor Sindikata metalaca Bosne i Hercegovine, odnosno povjereništvo ili organ zavisno od nivoa organizovanja sindikata.
X - EKONOMSKO - SOCIJALNO VIJEĆE
Član 76.
U cilju ostvarivanja ekonomske i socijalne politike, odnosno interesa zaposlenika i poslodavaca, te primjene kolektivnog ugovora i usklađivanja sa mjerama ekonomske i socijalne politike formirat će se Ekonomsko - socijalno vijeće, u skladu sa Zakonom o radu.
XI - ZAVRŠNE ODREDBE
Član 77.
Zaštitu prava po ovom ugovoru imaju prvenstveno zaposlenici članovi sindikata u proizvodnji i preradi metala učlanjeni u Sindikat metalaca Bosne i Hercegovine.
Sva prava i obaveze vijeća zaposlenih do stupanja na snagu posebnog zakona o ovim vijećima i obrazovanja istih u privrednim društvima ima sindikat.
Član 78.
Mišljenja i prijedlozi sindikata, kao i prigovori i žalbe zaposlenika ne mogu se razmatrati i o njima odlučivati bez prisustva ovlaštenog predstavnika sindikata.
Član 79.
Ovaj ugovor smatra se zaključenim kada ga u istovjetnom tekstu prihvate i potpišu nadležni organi Sindikata metalaca BiH i Vlade Federacije BiH.
Član 80.
Ovaj ugovor važi godinu dana od dana početka njegove primjene.
Član 81.
Inicijativu za izmjene i dopune ovog ugovora može dati svaki potpisnik.
Inicijativa se drugoj strani podnosi u pismenoj formi, a strana kojoj je upućena, dužna je na inicijativu odgovoriti u roku od 15 dana.
Izmjene i dopune ovog ugovora vrše se na način na koji je i donesen.
Član 82.
Odmah po zaključenju ovog ugovora, a najkasnije u roku od 15 dana po potpisivanju, ugovorne strane će imenovati zajedničku komisiju od četiri člana od kojih svaka strana imenuje po dva člana sa zadatkom praćenja, sprovođenja i tumačenja ovog ugovora.
Svaka od ugovornih strana rješavanje zajedničkih problema može pokrenuti pred ovom komisijom.
Član 83.
Sve nesporazume ili namjere nesprovođenja ovog ugovora, ugovorne strane kao problem mogu iznijeti pred drugu ugovornu stranu, komisiju iz člana 82. ovog ugovora, mirovno ili arbitražno vijeće, odnosno nadležni sud. Prethodno će problem pokušati rješiti dogovorno.
Član 84.
Zaključeni kolektivni ugovor objavljuje se u "Službenim novinama Federacije BiH" i stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja.
Broj SM 02-108-VII/00
2. augusta 2000. godine
Sarajevo
Sindikat metalaca
Bosne i Hercegovine
Predsjednik
Ismet Bajramović, s. r.
Broj 13-02-3498-2/99
2. augusta 2000. godine
Sarajevo
Vlada Federacije
Bosne i Hercegovine
Ministar
Mirsad Salkić, s. r.