Aktio

Federalno ministarstvo prometa i komunikacija

Kolektivni ugovor za zaposlene u poštanskom, telegrafskom i telefonskom saobraćaju

Na osnovu čl. 111 i 112. Zakona o radu Federacije Bosne i Hercegovine, ("Službene novine Federacije BiH", br. 43/99 i 32/2000), Općeg kolektivnog ugovora za teritoriju Federacije BiH ("Službene novine Federacije BiH", broj 19/2000), Samostalni sindikat zaposlenika u poštanskom, telegrafskom i telefonskom saobraćaju (u daljem tekstu - Sindikat) i Vlada Federacije Bosne i Hercegovine - Federalno ministarstvo prometa i komunikacija, dana 11. oktobra 2000. godine, zaklju- čili su

KOLEKTIVNI UGOVOR
ZA ZAPOSLENE U POŠTANSKOM, TELEGRAFSKOM I TELEFONSKOM SAOBRAĆAJU

I - OPĆE ODREDBE

Član 1.

Ovim kolektivnim ugovorom (u daljem tekstu: Ugovor) utvrđuju se prava i obaveze zaposlenika iz rada i po osnovu rada, kao i prava i obaveze potpisnika Ugovora.

Pod pojmom poslodavac podrazumijeva se organizacija koja se bavi dobrovoljnim pružanjem usluga u poštanskom, telegrafskom i telefonskom saobraćaju.

Pod pojmom zaposlenik, u smislu ovog ugovora, podrazumjeva se fizičko lice koje je zaposleno na osnovu Ugovora o radu.

Član 2.

Opštim aktima poslodavca ne mogu se utvrditi manja prava niti uskratiti prava zaposlenika od onih koja su utvrđena ovim kolektivnim ugovorom.

II - RADNI ODNOS

Član 3.

Radni odnos zasniva se ugovorom o radu zaključenim između poslodavca i zaposlenika nakon provedenog postupka prijema.

Odluku o potrebi zasnivanja radnog odnosa donosi poslodavac koji vrši izbor zaposlenika u skladu sa utvđenim uslovima za određeno radno mjesto.

Član 4.

Ugovor o radu sa odabranim licem, budućim zaposlenikom može se zaključiti:

  • -
    na neodređeno vrijeme sa punim ili nepunim radnim vremenom,
  • -
    na određeno vrijeme sa punim ili nepunim radnim vremenom,
  • -
    na neodređeno ili određeno vrijeme uz probni rad,
  • -
    sa pripravnikom.

Bez zasnivanja radnog odnosa a radi stručnog osposobljavanja za samostalni rad poslodavac može sa zainteresovnim licem zaključiti i ugovor o volonterskom radu.

Poslodavac može pod određenim uslovima sa zaintere- sovanim licem zaključiti i ugovor o obavljanju privremenih i povremenih poslova.

Zaključivanje ugovora iz st. 1.- 3. ovog člana vrši se u skladu sa Zakonom o radu i ovim ugovorom.

Član 5.

Ugovor o radu zaključuje se u pismenoj ili usmenoj formi i pored podataka utvrđenih Zakonom o radu treba da sadrži i podatke o:

  • -
    posebnim uslovima rada za određena radna mjesta (otežani, opasni i sl.),
  • -
    osiguranju sredstava i mjerama zaštite na radu,
  • -
    postupku zaštite prava zaposlenika iz radnog odnosa,
  • -
    probnom radu i stručnom ispitu za određena radna mjesta,
  • -
    drugim uslovima utvđenim pravilnikom o radu i drugim aktima.

1. PROBNI RAD

Član 6.

Ako je pravilnikom i ugovorom o radu za određene poslove predviđen probni rad kao uslov za zasnivanje radnog odnosa, poslodavac je dužan odrediti stručno lice ili tijelo koje će pratiti i ocijeniti rad zaposlenika.

Probni rad može trajati najduže šest mjeseci.

Član 7.

Po završetku probnog rada stručno lice ili tijelo dužno je zaposleniku i poslodavcu saopštiti ocjenu o stručnim sposob- nostima kao i radnoj disciplini zaposlenika.

Ukoliko do isteka roka probnog rada, a najdalje osam dana po isteku toga roka, stručno lice ili tijelo ne saopšte svoju ocjenu, smatra se da je zaposlenik zadovoljio na probnom radu.

Otkazni rok za zaposlenika koji nije zadovoljio na probnom radu iznosi najmanje 7 dana.

Član 8.

Probni rad se može produžiti za vrijeme opravdane odsut- nosti s posla (bolest, povreda na radu bez krivnje zaposlenika i sl.).

2. PRIJEM PRIPRAVNIKA

Član 9.

Ugovor o radu sa pripravnikom može se zaključiti na određeno vrijeme.

Član 10.

Pripravnički staž za zaposlenike sa KV, SSS i VKV stručnom spremom traje 6 (šest) mjeseci, a za zaposlenike sa VŠS i VSS 12 (dvanaest) mjeseci, s tim da se, ukoliko pripravnik postiže nadprosječne rezultate u sticanju iskustva, isti može i skratiti.

Član 11.

Osposobljavanje pripravnika i polaganje stručnog ispita vrši se po programu kojeg utvrđuje poslodavac u skladu sa pravilnikom o radu.

Po završetku pripravničkog staža, pripravnik polaže stručni ispit pred stručnom komisijom čiji sastav određuje poslodavac.

Član 12.

Trajanje pripravničkom staža produžava se za vrijeme opravdane odsutnosti sa posla (bolest, služenje vojnog roka i sl.).

3. VOLONTERSKI RAD

Član 13.

Na stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa, a radi sticanja iskustva i polaganja stručnog ispita (volonterski rad ) kao uslova za obavljanje određenih zanimanja mogu se primati lica koja su završila školovanje za takvo zanimanje.

Sa volonterom se zaključuje pismeni ugovor o volonterskom radu koji može trajati najduže koliko traje i pripravnički staž.

Volonterski rad i provjera osposobljenosti odvija se pod istim uslovima kao i za pripravnike. Za vrijeme volonterskog rada osiguravaju se prava propisana zakonom.

III - RADNO VRIJEME, ODMORI I ODSUSTVA

RADNO VRIJEME

Član 14.

Puno radno vrijeme zaposlenika iznosi 40 sati sedmično.

Član 15.

Dnevno radno vrijeme utvđuje poslodavac u skladu sa Pravilnikom o radu.

Član 16.

U slučajevima neophodne potrebe zaposlenik je obavezan na zahtjev poslodavca raditi duže od punog radnog vremena u sedmici (prekovremeni rad), a najviše do 10 sati sedmično.

Zaposlenik može dobrovoljno, na zahtjev poslodavca, raditi prekovremeno, i to u trajanju od još najviše 10 sati sedmično.

Član 17.

Rad u vremenu između 22 sata uvečer i 6 sati ujutro idućeg dana smatra se noćnim radom, a za maloljetne zaposlenike rad u vremenu između 20 sati uveče i 6 sati ujutro idućeg dana.

ODMORI I ODSUSTVA

Član 18.

U skladu sa Zakonom o radu poslodavac obezbjeđuje zaposlenicima slijedeće odmore u trajanju:

  • -
    u toku radnog dana 30 minuta (odmor se koristi u toku

radnog dana po rasporedu, s tim da

se ne uračunava u radno vrijeme i da ne može biti na početku ili na kraju radnog vremena)

  • -
    dnevni odmor između dva radna dana 12 sati
  • -
    sedmični odmor 24 sata
  • -
    godišnji odmor 18 radnih dana
  • -
    godišnji odmor maloljetnika 24 radna dana
  • -
    godišnji odmor zaposlenika koji rade pod uticajem štetnih materija 30 radnih dana.

Član 19.

Zaposlenicima koji su u toku rada neprekidno izloženi neželjenim zračenjima (operator-daktilograf, operator-telefonist) poslodavac je dužan obezbijediti odmor na svakih 60 minuta rada 10 minuta odmora koji ulazi u radno vrijeme.

GODIŠNJI ODMOR

Član 20.

Zaposlenik koji se prvi put zaposli ili koji ima prekid rada između dva radna odnosa duži od osam dana stiče pravo na godišnji odmor nakon šest mjeseci neprekidnog rada.

Ako zaposlenik nije stekao pravo na godišnji odmor u smislu stava 1. ovog člana ima pravo na 1 (jedan) radni dan godišnjeg odmora za svaki navršeni mjesec rada.

Član 21.

Trajanje godišnjeg odmora duže od najkraćeg propisanog Zakonom o radu, zavisi od:

  • -
    dužine radnog staža,
  • -
    posebnih uslova rada,
  • -
    stručne spreme,
  • -
    rezultata rada,
  • -
    socijalnih i zdravstvenih uslova.

Član 22.

Prema dužini radnog staža dužina godišnjeg odmora određuje se:

  • -
    do 3 godine radnog staža 18 radnih dana
  • -
    od 3 do 6 godina radnog staža 19 radnih dana
  • -
    za svake dalje navršene tri godine radnog staža još po 1 radni dan.

Kao navršena godina radnog staža uzima se godina radnog staža koju zaposlenik navršava do početka korištenja godišnjeg odmora.

Član 23.

S obzirom na uslove rada, za zaposlenike koji rade na neposrednom održavanju ili remontima objekata, te na visini, pod zemljom, na visokim ili niskim temperaturama, u vlazi ili buci, za zaposlenike koji rade na terenu ili u nadzoru na izgradnji objekta duže od 60 dana u toku godine, te za zaposlenike koji rade u smjenama, dužina godišnjeg odmora se uvećava za 3 radna dana.

Uvećanja godišnjeg odmora po osnovama iz prethodnog stava se ne mogu kumulirati.

Član 24.

Dužina godišnjeg odmora u zavisnosti od stručne spreme koja se traži za radno mjesto zaposlenika uvećava se po 1 radni dan za svaki stepen složenosti poslova.

Član 25.

Zaposleniku koji trajnije postiže natprosječne rezultate na radu dužina godišnjeg odmora može se uvećati do 3 radna dana, o čemu odlučuje poslodavac prilikom odobravanja godišnjeg odmora.

Član 26.

Zaposlenik koji živi pod teškim socijalnim i zdravstvenim uslovima, ima pravo na povećanje godišnjeg odmora i to:

  • 1.
    zaposlenik - majka, odnosno samohrani otac sa jednim

djetetom do 10 godina života, 2 radna dana

  • 2.
    zaposlenik - majka, odnosno samohrani otac sa dvoje ili više djece do 7 godina života 3 radna dana
  • 3.
    zaposlenik - invalid sa preostalom i izmjenjenom radnom sposobnošću za rad sa punim radnim vremenom 3 radna dana.

Član 27.

Godišnji odmor se koristi u toku čitave kalendarske godine na osnovu plana korištenja godišnjeg odmora, koji donosi poslodavac u skladu sa potrebama procesa rada.

Član 28.

Godišnji odmor može se koristiti u dva dijela.

Ako zaposlenik koristi godišnji odmor u dijelovima, prvi dio koristi bez prekida u trajanju od najmanje 12 radnih dana u toku kalendarske godine, a drugi dio najkasnije do 30. juna naredne godine.

Zaposlenik ima pravo koristiti jedan dan godišnjeg odmora kad on to želi, uz obavezu da o tome obavijesti poslodavca najmanje tri dana prije njegovog korištenja.

Član 29.

Zaposlenik se ne može odreći prava na godišnji odmor.

Zaposleniku se ne može uskratiti pravo na godišnji odmor, niti mu se izvršiti isplata naknade umjesto korištenja godišnjeg odmora.

ODSUSTVA SA RADA

Član 30.

Zaposlenik ima pravo na odsustvo sa rada uz naknadu plaće do sedam radnih dana u jednoj kalendarskoj godini u slučaju:

  • -
    stupanja u brak,
  • -
    porođaja supruge,
  • -
    teže bolesti i smrti člana uže obitelji odnosno domaćinstva i roditelja bračnog druga,
  • -
    stručnog obrazovanja i usavršavanja ukoliko je isto u interesu preduzeća,
  • -
    preseljenja u dodjeljeni stan nad kojim je stečeno stanarsko pravo, izgradnje vlastite stambene zgrade,
  • -
    regulisanja prava na penziju,
  • -
    pripreme za odlazak na odsluženje, odnosno dosluženje vojnog roka,
  • -
    učešća na sportskim manifestacijama,
  • -
    osposobljavanje za rad u Vijeću zaposlenika i Sindikatu.

Članom uže obitelji u smislu stava 1. alineja 3. ovog člana smatraju se: supružnici, odnosno vanbračni supružnici, dijete (bračno, vanbračno, usvojeno, pastorče i dijete bez roditelja uzeto na izdržavanje), otac, majka, očuh, maćeha, usvojilac, dedo i nana (po ocu i majci), braća i sestre.

Za slučaj stručnog obrazovanja i usavršavanja, polaganja stručnog ili drugog ispita, učešće na javnim radovima, zaposleniku se može odobriti plaćeno odsustvo i do 30 radnih dana u jednoj godini.

Dobrovoljni davaoci krvi imaju pravo na jedan slobodan radni dan za svako davanje krvi, koji se računaju kao da su na radu.

U toku jedne kalendarske godine zaposlenik ima pravo na plaćeno odsustvo od 2 radna dana radi zadovoljavanja svojih vjerskih, odnosno tradicijskih, sportskih i drugih ličnih potreba.

Član 31.

Zaposleniku se može na njegov zahtjev odobriti odsustvo bez naknade plaće (neplaćeno odsustvo) u trajanju do 30 radnih dana u toku kalendarske godine radi neophodnih privatnih poslova u slijedećim slučajevima:

  • -
    radi teže bolesti člana uže obitelji, odnosno domaćinstva,
  • -
    radi banjskog liječenja, odnosno oporavka prema preporuci ljekara,
  • -
    radi učešća u društvenim, kulturnim i sportskim manifestacijama,
  • -
    kada zaposlenik ima pravo na plaćeno odsustvo i isto je iskoristio u cjelosti.

Zaposlenik ima pravo na neplaćeno odsustvo u trajanju od dva dana radi zadovoljavanja vjerskih potreba.

Zaposleniku se može odobriti neplaćeno odsustvo duže od 30 dana u slučajevima utvrđenim Pravilnikom o radu.

Član 32.

Zaposlenici koji su imenovani ili izabrani u predstavnička tijela organa Bosne i Hercegovine, Federacije Bosne i Hercegovine, kantona, grada i općina imaju pravo na neplaćeno odsustvo za dane kada su obavezni prisustvovati sjednicama organa u koje su imenovani ili izabrani. Obaveza je zaposlenika da najavi odsustvo po dobijanju poziva za sjednicu.

IV - ZAŠTITA ZAPOSLENIKA

Član 33.

Poslodavac je dužan omogućiti zaposleniku da se upozna sa propisima o radnim odnosima i propisima iz oblasti zaštite na radu u roku od 30 dana od dana stupanja zaposlenika na rad.

Zaštita zaposlenika ostvarivat će se u skladu sa odredbama Zakona o radu i drugim pozitivnim zakonskim propisima.

V - PLAĆE I NAKNADE PLAĆA

Član 34.

Osnovna plaća je najniži iznos koji se zaposleniku mora isplatiti za puno radno vrijeme,za posao odgovarajuće grupe složenosti,normalne uvjete i rezultate rada.

Osnovna plaća je proizvod najniže plaće i koeficijenta složenosti poslova koje zaposlenik obavlja.

Član 35.

Najniža plaća zaposlenika ne može biti manja od 70% prosječne plaće ostvarene u Federaciji BiH prema posljednjim objavljenim podacima Federalnog zavoda za statistiku.

Član 36.

Osnovna plaća zaposlenika uvećava se za svaku godinu penzijskog staža (efektivni staž ) za 0,6 %, s tim da ukupno povećanje ne može biti veće od 20 %.

Član 37.

Izmjene osnovne plaće vrše se obavezno kada troškovi života,na osnovu zvaničnih podataka, porastu za 3 %, za isti postotak povećava se osnovna plaća ukoliko to omogućavaju rezultati poslovanja.

Član 38.

Poslodavac raspoređuje zaposlenike na pojedina radna mjesta u okviru grupe poslova.

Član 39.

U okviru grupa poslova iz prethodnog člana,sva radna mjesta razvrstavaju se u 6 (šest) grupa,i utvrđuju koeficijenti ovisno o složenosti poslova radnih mjesta i stepena stručne spreme, kako slijedi:

Grupe poslova koeficijenti

  • -
    (NSS) Jednostavni,rutinski poslovi koji se obavljaju po jedinstvenom postupku i sa jednostavnim sredstvima rada 1,00 - 1,10
  • -
    (KV) Srednje složeni poslovi,s različitim sredstvima rada na kojima se rad ponavlja, uz povremenu pojavu novih poslova 1,30 - 1,55
  • -
    (SSS) Složeniji i raznovrsniji poslovi koji zahtijevaju razumjevanje radnih uputstava i konsultacije pri izvršavanju poslova 1,60 - 1,80
  • -
    (VKV) Složeniji poslovi,za čije obavljanje je potreban veći stepen samostalnosti u izvršavanju zadataka,poslovi organiziranja, vođenja i pripreme rada 1,82 - 2,00
  • -
    (VŠ) Poslovi koji zahtijevaju teorijsko i praktično znanje za obavljanje poslova, samostalnost i kreativnost u njihovom izvršavanju 2,20 - 2,70
  • -
    (VSS) Najsloženiji poslovi,koji zahtijevaju inicijativu i kreativnost dodatna specijalistička znanja,sposobnost vođenja poslova,rada i razvoja, istraživačku sposobnost 2,85 - 5,05

Član 40.

Plaća pripravnika iznosi 80% od osnovne plaće radnog mjesta za koje se osposobljava.

Član 41.

Plaća i naknade plaće isplaćuju se najmanje jedanput mje- sečno.

Član 42.

Osnovna plaća zaposlenika uvećava se:

  • -
    za rad noću 30 %
  • -
    za prekovremeni rad 50 %
  • -
    za rad na dan sedmičnog odmora 20 %
  • -
    za rad u dane praznika koji su po zakonu neradni 50 %.

Član 43.

Dodatak na osnovnu plaću za otežane uslove rada (buka, vlaga, prašina, mračne prostorije, rad pri obojenoj svjetlosti, teški fizički napori i sl.) iznosi 5% od plaće zaposlenika.

Član 44.

Zaposlenik ima pravo na naknadu plaće u slijedećim slučajevima:

  • 1.
    za vrijeme godišnjeg odmora,
  • 2.
    za vrijeme privremene spriječenosti za rad usljed bolesti,
  • 3.
    za vrijeme porođajnog odsustva,
  • 4.
    za plaćeno odsustvo i praznike,
  • 5.
    za prekid rada (koji nije prouzrokovao zaposlenik),
  • 6.
    za vrijeme odsutnosti sa posla zbog obrazovanja, stručnog osposobljavanja i prekvalifikacije na koje ga je uputio poslodavac,
  • 7.
    i u drugim slučajevima utvrđenim Zakonom o radu i Pravilnikom o radu.

Član 45.

Naknada plaće iz člana 44. isplaćivat će se u skladu sa Zakonom o radu i Pravilnikom o radu.

Član 46.

Poslodavac može nagraditi i stimulisati zaposlenika povodom vjerskih, nacionalnih i državnih praznika kao i po osnovu ostvarenih ušteda, racionalizacija i inovacija u procesu rada.

Poslodavac može pitanje nagrađivanja i stimulisanja zaposlenika shodno stavu 1.ovog člana bliže urediti posebnim općim aktom.

VI - OSTALE ISPLATE ZAPOSLENICIMA

Član 47.

Zaposleniku pripada regres za korišćenje godišnjeg odmora u visini od 90% prosječne plaće ostvarene u Federaciji BiH, prema posljednjim objavljenim podacima Federalnog zavoda za statistiku.

Procenat utvrđen u stavu 1. ovog člana može se korigovati zavisno od rezultata poslovanja što određuje poslodavac svojom odlukom, s tim što ne može biti manji od iznosa utvrđenog Općim kolektivnim ugovorom.

Član 48.

Zaposlenik ima pravo na naknadu troškova prijevoza na posao i s posla u skladu sa odredbama Pravilnika o radu.

Član 49.

Zaposlenik ima pravo na otpremninu prilikom odlaska u penziju u visini od četiri prosječne plaće ostvarene u Federaciji BiH prema posljednjim objavljenim podacima Federalnog zavoda za statistiku, ili četverostrukog iznosa posljednje obračunate ili isplaćene plaće zaposlenika, ako je to za njega povoljnije.

Član 50.

Zaposlenik i poslodavac mogu pod uslovima utvrđenim članom 137. Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju ("Službene novine Federacije BiH", broj 29/98) zaključiti sporazum o ranijem odlasku zaposlenika u penziju. Sporazumom će se utvrditi i visina otpremnine za raniji odlazak u penziju.

Član 51.

U slučaju otkaza zaposlenik ima pravo na otpremninu u slučajevima i pod uslovima utvrđenim u članu 100. Zakona o radu u iznosu od jedne trećine prosječne mjesečne plaće isplaćene zaposleniku u posljednja tri mjeseca prije prestanka Ugovora o radu, za svaku godinu rada kod poslodavca.

Član 52.

Zaposlenik ima pravo na jubilarnu nagradu nakon 15 i 30 godina neprekidnog rada kod poslodavca i to u iznosu od:

  • -
    za 15 godina - jednu prosječnu plaću isplaćenu kod poslo- davca za prethodni mjesec;
  • -
    za 30 godina - dvije prosječne plaće isplaćene kod poslo- davca za prethodni mjesec.

Član 53.

U slučaju smrti zaposlenika ili teške invalidnosti od 70% ili više isplaćuje se novčana naknada u visini od četiri prosječne plaće ostvarene u Federaciji BiH prema posljednjim objavljenim podacima Federalnog zavoda za statistiku, ili u visini od 4 posljednje obračunate ili isplaćene plaće zaposlenika, ako je to za zaposlenika povoljnije.

U slučaju smrti člana uže porodice ili teške invalidnosti od 70% ili više zaposleniku se isplaćuje novčana naknada u visini od dvije prosječne plaće ostvarene u Federaciji BiH, prema posljednjim objavljenim podacima Federalnog zavoda za statistiku.

Članom uže porodice, u smislu stava 2. ovog člana, smatraju se bračni drug i djeca, roditelji i unučad bez roditelja koje zaposlenik izdržava živeći u zajedničkom domaćinstvu.

U slučaju bolovanja dužeg od pet mjeseci, elementarne nepogode, poplave ili požara u vlastitom stanu ili kući, isplaćuje se novčana naknada u visini dvostrukog iznosa prosječne plaće ostvarene kod poslodavca u mjesecu koji je prethodio isplati.

Član 54.

Zaposlenik ima pravo na naknadu troškova koji nastaju upućivanjem zaposlenika na službeno putovanje - dnevnica.

Dnevnica za službeno putovanje u zemlji iznosi 10% od prosječne plaće ostvarene u Federaciji BiH, prema posljednjim podacima Federalnog zavoda za statistiku.

Dnevnica za službeni put u inozemstvo isplaćuje se na način propisan za organe uprave.

Član 55.

Radom na terenu podrazumijevaju se poslovi koji se po svojoj prirodi izvode na terenu van mjesta zaposlenja i u trajanju dužem od 30 dana neprekidno.

Naknada za rad na terenu - terenski dodatak utvrđuje se u jednakom iznosu za sve zaposlenike ovisno od mjesta boravka na terenu (smještaj ishrana i drugo).

Za rad na terenu utvrđuje se dnevni iznos terenskog dodatka u visini od:

  • -
    95% dnevnice, ako za rad na terenu nije osiguran smještaj i ishrana u okviru preduzeća;
  • -
    85% dnevnice, ako je za rad na terenu osigurana ishrana u okviru preduzeća;
  • -
    80% dnevnice, ako je za rad na terenu osiguran smještaj u okviru preduzeća;
  • -
    75% dnevnice, ako je za rad na terenu osiguran i smještaj i ishrana u okviru preduzeća.

Član 56.

Zaposlenik koji je privremeno upućen na rad van mjesta prebivališta njegove porodice ima pravo, na mjesečnu naknadu troškova zbog odvojenog života od porodice u visini 70% prosječne plaće ostvarene u Federaciji BiH prema posljednjim objavljenim podacima Federalnog zavoda za statistiku.

Član 57.

Dnevnica, naknada za odvojeni život od porodice i terenski dodatak međusobno se isključuju.

Član 58.

Zaposlenik ima pravo na naknadu za ishranu u toku rada.

Ukoliko se ishrana ne obezbjeđuje kod poslodavca, zaposleniku se obezbjeđuje mjesečna naknada u iznosu od 25% prosječne plaće isplaćene u Federaciji BiH, prema posljednjim objavljenim podacima Federalnog zavoda za statistiku.

Član 59.

Za vrijeme ferijalne prakse učenici i studenti imaju pravo na topli obrok, odnosno dodatak za topli obrok.

VII - NAKNADA ŠTETE

Član 60.

Naknada štete regulisat će se u skladu sa pozitivnim zakonskim propisima i odrebama Pravilnika o radu.

Za štetu koju je prouzrokovao zaposlenik a čiji se iznos ne može tačno utvrditi ili bi utvrđivanje iznosa prouzrokovalo nesrazmjerne troškove, visina naknade štete se utvrđuje u paušalnom iznosu uzimajući u obzir vrijednost radne snage, materijala, izgubljenog vremena, izgubljenu zaradu i druge kriterije zavisno od vrste štete.

Visinu štete utvrđuje Komisija za naknadu štete koju formira poslodavac, a koja se sastoji od 3 (tri) člana i isto toliko zamjenika, s tim da jedan član i zamjenik budu predstavnici Sindikata.

Član 61.

Zaposlenik ne može bez odobrenja poslodavca, za svoj ili tuđi račun, sklapati poslove iz djelatnosti koju obavlja poslodavac.

Poslodavac i zaposlenik mogu ugovoriti da se određeno vrijeme, nakon prestanka ugovora o radu, a najduže dvije godine od dana prestanka tog ugovora, zaposlenik ne može zaposliti kod drugog lica koji je u tržišnoj utakmici sa poslodavcem i da ne može za svoj ili za račun trećeg lica, sklapati poslove kojima se takmiči sa poslodavcem.

Ugovor iz stava 1.ovog člana može biti sastavni dio ugovora o radu.

Ugovorena zabrana takmičenja obavezuje zaposlenika samo ako je ugovorom poslodavac preuzeo obavezu da će zaposleniku za vrijeme trajanja zabrane isplaćivati naknadu najmanje u iznosu polovine prosječne plaće isplaćene zaposleniku u periodu od tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu.

Naknadu iz stava 1.ovog člana poslodavac je dužan isplatiti zaposleniku krajem svakog kalendarskog mjeseca.

Visina naknade iz stava 1.ovog člana usklađuje se na način i pod uvjetima utvrđenim ugovorom o radu.

VIII - PRESTANAK UGOVORA O RADU

Član 62.

Zaposlenik kome poslodavac uručuje konačnu odluku o otkazu ugovora o radu ima pravo na otkazni rok u trajanju:

  • -
    za zaposlenike VII stepena stručne spreme ili zaposlenike sa penzijskim stažom preko 15 godina 3 mjeseca
  • -
    za zaposlenike V i VI stepena stručne spreme ili zaposlenike sa 10-15 godina penzijskog staža 2 mjeseca
  • -
    za zaposlenike IV i III stepena stručne spreme ili zaposlenike sa 3-10 godina penzijskog staža 1 mjesec
  • -
    za ostale zaposlenike 15 dana

U slučaju da zaposlenik otkazuje Ugovor o radu, otkazni rok traje 15 dana.

Poslodavac može osloboditi zaposlenika obaveze otkaznog roka.

Član 63.

Za vrijeme otkaznog roka zaposlenik ima pravo odsustvovati sa rada s naknadom plaće radi traženja novog zaposlenja jedan dan mjesečno.

Član 64.

Poslodavac, bez saglasnosti Federalnog ministarstva nadlež- nog za rad, ne može otkazati ugovor o radu sindikalnom povjereniku za vrijeme obavljanja sindikalne dužnosti i šest mjeseci nakon prestanka obavljanja te dužnosti.

Član 65.

Zbrinjavanje viška zaposlenika provodit će se u skladu sa odredbama Zakona o radu.

IX - OBRAZOVANJE I OSPOSOBLJAVANJE ZAPOSLENIKA

Član 66.

Poslodavac može omogućiti zaposleniku obrazovanje i osposobljavanje za rad u skladu sa potrebama rada i materijalnim mogućnostima.

Zaposlenik je obavezan obrazovati se i osposobljavati za rad.

Član 67.

Na zahtjev Sindikata ili Vijeća zaposlenika poslodavac može u skladu sa mogućnostima omogućiti obrazovanje i osposobljavanje sindikalnih kadrova i članova Vijeća zaposle- nika.

X - OSTVARIVANJE PRAVA IZ RADNOG ODNOSA

Član 68.

Zaposlenik će svoja prava iz radnog odnosa ostvarivati po postupku i na način utvrđen Zakonom o radu.

Rješenje nastalog radnog spora strane u sporu mogu sporazumno povjeriti arbitraži. Sastav, postupak i druga pitanja značajna za rad arbitraže uredit će se sporazumom strana.

Član 69.

Ako se zbog prodaje, nasljeđivanja, spajanja, pripajanja, podjele ili druge promjene oblika organiziranja, promijeni osoba ili pravni položaj poslodavca, svi ugovori o radu i svi drugi akti se prenose na novog poslodavca uz saglasnost zaposlenika.

Osobu, koja promjenom pravnog položaja, oblika organiziranja ili na bilo koji drugi način, zlonamjerno izbjegava ispuniti obaveze prema zaposleniku, nadležni sud će obavezati na ispunjenje takve obaveze i u slučaju da ugovor o radu nije zaključen sa tom osobom.

XI - DJELOVANJE I UVJETI ZA RAD SINDIKATA

Član 70.

Sindikat je samostalna, dobrovoljna i interesna organizacija zaposlenih u PTT saobraćaju strukovna, nezavisna od državnih organa, vjerskih institucija, političkih stranaka i poslodavaca, organizovana u sindikalne organizacije, podružnice i sindikalne grupe koji svoju aktivnost zasniva na Ustavu Federacije Bosne i Hercegovine, svom statutu i međunarodnim dokumentima.

Član 71.

Poslodavac neće ograničavati djelovanje Sindikata odluka- ma organa upravljanja i rukovanja.

Područje rada Sindikata utemeljeno Statutom i Programom je sindikalno organizovanje zaposlenih kod poslodavca, aktivno učešće u donošenju normativnih akata kod poslodavca i zaštita prava radnika.

Sindikat se neće baviti poslovnom politikom, politikom obaveza i razvoja poslodavca, tehnološkim i ekonomsko- komercijalnim procesom.

Član 72.

Poslodavac će:

  • -
    Obezbijediti Sindikatu informacije o aktima koji uređuju pitanje plaća i drugih naknada zaposlenicima i radnih odnosa koje razmatra Upravni odbor poslodavca i generalni direktor,
  • -
    Po potrebi pozivati predstavnika Sindikata na sjednicu Upravnog odbora kada se razmatra i odlučuje o pitanjima iz područja rada Sindikata,
  • -
    Omogućiti predstavnicima Sindikata plaćeno odsustvo sa rada radi učešća u radu organa Sindikata i to: predsjedniku Osnovne sindikalne organizacije do 8 (osam) radnih dana u toku kalendarske godine, a povjerenicima sindikalnih podružnica do 3 (tri) radna dana u toku kalendarske godine.

Član 73.

Poslodavac i Sindikat će partnerski odnos ostvariti putem generalnog direktora i predsjednika glavnog odbora Sindikata.

Generalni direktor ili od njega ovlašteni predstavnik će primiti predsjednika glavnog odbora Sindikata na njegov zahtjev.

Direktori dijelova preduzeća će primiti predsjednika sindikalne organizacije na njegov zahtjev.

METOD SINDIKALNE AKCIJE

Član 74.

Sindikat će metode sindikalne akcije koristiti tako što će njihov nosilac biti glavni odbor Sindikata, a partner generalni direktor.

Pojedini oblici sindikalne aktivnosti i rokovi rješavanja su slijedeći:

METOD SINDIKALNE AKCIJE

NAČIN RJEŠAVANJA

ROK RJEŠAVANJA

Zahtjev

Pismeno

15-30 dana

Posredovanje

Predstavnici

1 - 3 dana

Arbitraža

Komisijski

30 dana

Pregovaranje

Predstavnici

30 dana

Usaglašavanje

Predstavnici

7 dana

Bojkot

Pismeno

1 - 3 dana

Najava štrajka

Pismeno

15 dana

Štrajk upozorenja

Pismeno

3 dana

Član 75.

Sindikat će pristupiti štrajku kao metodu sindikalne akcije u skladu sa Zakonom, pri tome vodeći računa da se obezbijedi funkcionisanje PTT sistema u skladu sa članom 5. Zakona o štrajku ("Službne novine Federacije BiH", broj 14/00).

OSTALA PITANJA

Član 76.

Poslodavac će Sindikatu u skladu sa mogućnostima pružati stručnu, tehničku i administrativnu pomoć pri radu uključujući i pomoć na prikupljanju sindikalne članarine putem platnih lista, prenosu tih sredstava na račun Sindikata, te na obustavi sindikalnih i ostalih kredita.

Poslodavac će glavnom odboru Sindikata staviti na raspola- ganje kancelariju opremljenu odgovarajućim namještajem i opremom.

Direktori organizacionih dijelova će prema mogućnostima obezbijediti prostoriju sa namještajem i opremom za rad sindikalne organizacije.

Član 77.

Funkcija predsjednika i sekretara samostalnog sindikata obavlja se profesionalno:

  • -
    za vrijeme profesionalnog obavljanja funkcije, zaposle- niku pripada plaća u visini plaće koju bi imao da je radio na svom radnom mjestu ili po aktima Sindikata ukoliko je povoljnija za njega,
  • -
    plaću koju bi zaposlenik iz prethodnog stava ovog člana ostvario da je radio na svom radnom mjestu isplaćuje poslodavac, a razliku Sindikat,
  • -
    zaposlenik koji profesionalno obavlja dužnost predsje- dnika i sekretara samostalnog sidnikata ima se pravo po isteku mandata, vratiti na ranije poslove ili drugo odgovarajuće radno mjesto.

Član 78.

Sindikat je saglasan sa odredbama pravila ponašanja radnika JP PTT BiH, donijetim 13.10.1998. godine pod brojem: 04.1-021-9990/98 i neće pružati zaštitu radnicima koji postupaju suprotno navedenim pravilima i time nanose štetu JP PTT BiH.

XII - RJEŠAVANJE KOLEKTIVNIH RADNIH SPOROVA

Član 79.

Kolektivni radni sporovi o primjeni, izmjeni i dopuni, odnosno otkazivanju ovog ugovora ili drugog sličnog spora koji se nisu mogli riješiti dogovorom potpisnika ovog ugovora, rješavat će se u postupku mirenja u skladu sa Zakonom o radu.

Član 80.

Strane u sporu mogu rješavanje kolektivnog radnog spora sporazumno povjeriti arbitraži.

Sastav i postupak rada arbitražnog vijeća i druga pitanja u vezi sa arbitražnim postupkom uređuju se sporazumom strana.

XIII - ŠTRAJK

Član 81.

U svrhu zaštite i ostvarenja ekonomskih i socijalnih interesa svojih članova Sindikat ima pravo pozvati svoje članstvo i zaposlene u štrajk.

Zaposlenik slobodno odlučuje o svom učešću u štrajku.

Samostalni sindikat se suzdržava od štrajka ako se odredbe ovog kolektivnog ugovora uredno ispunjavaju prema svim zaposlenicima.

Štrajk se organizira i vodi u skladu sa Zakonom o štrajku ("Službene novine Federacije BiH", broj 14/2000), Kolektivnim ugovorom i Pravilima Sindikata o štrajku.

Član 82.

Odluku o stupanju u štrajk donosi Centralni odbor samostalnog sindikata.

Odluka o stupanju u štrajk dostavlja se osnovnim sindikalnim organizacijama i poslodavcu i to u zakonom utvrđenom roku.

Član 83.

Poslodavac ne može pozivati na odgovornost zaposlenike, niti ih dovoditi u nepovoljniji položaj zbog učešća u štrajku.

Član 84.

Zaposleniku koji je učestvovao u štrajku plaća će se smanjiti srazmjerno vremenu učešća u štrajku.

XIV - PRIMJENA I TUMAČENJA KOLEKTIVNOG UGOVORA

Član 85.

Ugovorne strane imenuju zajedničku komisiju od 4 člana za praćenje primjene i tumačenje odredaba ovog ugovora.

Komisija se imenuje u roku od 30 dana od dana potpisivanja ovog ugovora. Predsjednik komisije mijenja se naizmjenično svake godine.

Komisija donosi poslovnik o radu.

Odluke komisije donose se većinom glasova, a kod istog broja glasova odlučuje glas predsjednika komisije.

XV - PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Član 85.

Ovaj ugovor zaključuje se na neodređeno vrijeme.

Član 86.

Ovaj ugovor smatra se zaključenim kad ga potpišu ovlašćeni predstavnici ugovornih strana.

Član 87.

Svaka ugovorna strana može pokrenuti postupak za izmjene i dopune ovog ugovora.

Strana kojoj je podnesen pismeni prijedlog za izmjenu i dopunu ugovora mora pristupiti pregovorima o predloženoj izmjeni i dopuni u roku od 15 dana od dana prijema prijedloga.

Član 88.

Potpisnici ovog ugovora se obavezuju da će se na sva ostala pitanja iz radnog odnosa koja nisu uređena ovim kolektivnim ugovorom primjenjivati odredbe Zakona o radu ("Službene novine Federacije BiH", br. 43/99 i 32/2000) i Općeg kolekti- vnog ugovora za teritoriju Federacije BiH ("Službene novine Federacije BiH", broj 19/2000).

Član 89.

Poslodavac je dužan uskladiti Pravilnik o radu sa odredbama ovog ugovora u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovog ugovora.

Član 90.

Ovaj ugovor stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH".

Za Vladu Federacije BiH
federalni ministar
prometa i komunikacija
Besim Mehmedić, s. r.

Za Samostalni sindikat
zaposlenika u poštanskom, telegrafskom i telefonskom saobraćaju
Predsjednik
Omer Karamujić, s. r.