Parlament Federacije Bosne i Hercegovine
Zakon o carinskoj službi Federacije Bosne i Hercegovine
ZAKON
O CARINSKOJ SLUŽBI FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE
I - OPĆE ODREDBE
Član 1.
Ovim zakonom osniva se carinska služba i uređuju: nadležnost, organizacija i način rada carinske službe, ovlašćenja i odgovornosti organa carinske službe, kao i prava, obaveze i odgovornosti carinskih službenika.
Član 2.
Poslove u oblasti carina u okviru prava i dužnosti Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Federacija), vrše Federalno ministarstvo finansija i Carinska uprava Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Carinska uprava).
Carinska uprava je federalna uprava u sastavu Federalnog ministarstva finansija (u daljem tekstu: Ministarstvo finansija).
Carinsku službu čine Carinska uprava i carinarnice kao osnovne organizacione jedinice Carinske uprave.
Član 3.
Organi carinske službe neposredno izvršavaju zakone i druge propise i opće akte u oblasti carina i vrše i druge poslove koji su im ovim i drugim zakonom stavljeni u nadležnost.
Član 4.
Na organizaciju i rad, način ostvarivanja prava, obaveza i odgovornosti i druge odnose u organima carinske službe primjenjuju se propisi o organizaciji federalne uprave, ako ovim zakonom nije drugačije određeno.
II - PODRUČJE DJELOVANJA I ORGANIZACIJA
1. Carinska uprava
Član 5.
Carinska uprava djeluje pod nazivom: Bosna i Hercegovina, Federacija Bosne i Hercegovine - Federalno ministarstvo finansija - Carinska uprava.
Carinska uprava organizira rad carinske službe, prati i proučava njen razvoj, djeluje u cilju pravilnog funkcionisanja carinske službe, osigurava jednaku primjenu carinskih i drugih propisa, te nadzire rad carinarnica.
Sjedište Carinske uprave je u Sarajevu.
Carinska uprava i njene organizacijske jedinice imaju pečat, koji se izdaje u skladu sa Zakonom o pečatu Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 2/94 i 21/96).
Član 6.
Carinska uprava za svoj rad odgovara federalnom ministru finansija (u daljem tekstu: federalni ministar).
Carinska uprava podnosi ministru tromjesečni izvještaj o radu, a na njegov zahtjev i druge izvještaje.
Po potrebi i na zahtjev ministra, Carinska uprava dostavlja informacije o svom radu i češće, kao i obavještenja i podatke iz svog djelokruga koji su neophodni za rad Ministarstva finansija.
Član 7.
Carinska uprava poslove iz svog djelokruga vrši u svom sjedištu i u osnovnim organizacijskim jedinicama Carinske uprave.
Član 8.
Carinska uprava, u okviru prava i dužnosti utvrđenih zakonom, obavlja naročito poslove: carinskog nadzora, carinjenja robe i usluga, izdavanja certifikata o porijeklu robe, kontrole roba čiji je uvoz, odnosno izvoz posebno regulisan, devizno - valutne kontrole u međunarodnom putničkom i pograničnom prometu sa inozemstvom, sprečavanja i otkrivanja carinskih krivičnih djela i prekršaja i vođenja prvostepenog upravnog i prvostepenog prekršajnog postupka, sprečavanje i otkrivanje deviznih prekršaja u međunarodnom putničkom i pograničnom prometu sa inozemstvom, kao i obrade i praćenja statističkih podataka o uvozu i izvozu robe.
Carinska uprava ostvaruje saradnju sa privrednim društvima, privrednim asocijacijama i drugim pravnim i fizičkim licima i pruža stručnu pomoć u primjeni carinskih propisa.
Carinska uprava pruža pravnu i drugu pomoć Carinskoj upravi RS, u cilju sprečavanja, istraživanja i suzbijanja carinskih krivičnih djela i prekršaja, te po zahtjevima za hapšenje lica i za naplatu ili povrat carina, poreza i drugih uvoznih dažbina.
Član 9.
Carinska uprava, u izvršavanju poslova i zadataka iz svog djelokruga utvrđenog u članu 8. ovog zakona, naročito vrši sljedeće poslove:
- 1.organizuje rad carinske službe, prati, proučava i unapređuje njen razvoj i preduzima odgovarajuće mjere za njeno pravilno funkcioniranje;
- 2.vrši nadzor i kontrolu nad pravilnim radom carinarnica i osigurava jednoobraznu primjenu carinskih i drugih propisa koje izvršava carinska služba;
- 3.rješava u prvom stepenu u upravnom postupku kada je to zakonom propisano;
- 4.ostvaruje saradnju sa Carinskom upravom RS u razmatranju i usaglašavanju određenih pitanja od značaja za primjenu carinskih propisa i u organizovanju i unapređenju carinske službe;
- 5.ostvaruje saradnju sa carinskim službama drugih država i sa međunarodnim organizacijama i stručnim udruženjima iz oblasti carinske službe i carinskog sistema;
- 6.predlaže i realizuje programe dugoročnog kadrovskog, stručnog i tehničkog unapređenja carinske službe, donosi i realizuje odgovarajuće godišnje planove i stara se o osiguranju drugih uvjeta za uspješno izvršavanje poslova i zadataka organa carinske službe i
- 7.prati podatke o uvozu i izvozu i po potrebi ih obrađuje, te obavještava učesnike carinskog postupka o pitanjima iz djelokruga carinske službe.
2. Rukovođenje, prava i dužnosti
Član 10.
Carinskom upravom rukovodi direktor Carinske uprave (u daljem tekstu: direktor).
U Carinskoj upravi imenuje se i zamjenik direktora.
Direktora i zamjenika direktora, na prijedlog federalnog ministra imenuje i razrješava Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Vlada Federacije), za period od četiri godine.
Nakon isteka perioda od četiri godine direktor i zamjenik direktora mogu biti ponovo imenovani na istu dužnost, u skladu sa federalnim propisima.
Direktor i zamjenik direktora su odgovorni za svoj rad i za rad Carinske uprave - u okviru svojih prava i dužnosti utvrđenih ovim i drugim zakonima - federalnom ministru.
Direktor i zamjenik direktora ne mogu biti pripadnici istog konstitutivnog naroda.
Član 11.
Direktor organizuje i osigurava zakonito, pravilno i efikasno vršenje poslova iz oblasti carinske službe.
Direktor donosi instrukcije i naredbe u cilju jedinstvenog obavljanja poslova iz djelokruga Carinske uprave, te donosi pojedinačna uputstva za postupanje u određenim situacijama.
Direktor predlaže i dostavlja federalnom ministru finansijski plan, godišnji obračun, godišnji program rada Carinske uprave, izvještaj o radu, plan kadrovskog, tehničkog i tehnološkog unapređenja carinske službe i vrši druge poslove koje mu odredi federalni ministar.
Član 12.
U slučaju da direktor nije u mogućnosti da obavlja svoja ovlaštenja i obaveze ili ako je mjesto direktora upražnjeno, zamjenjuje ga zamjenik direktora, te obavlja poslove utvrđene aktom o unutrašnjoj organizaciji.
Član 13.
Direktor i zamjenik direktora u Carinskoj upravi svoja prava i obaveze iz radnog odnosa ostvaruju u skladu sa Zakonom o radnim odnosima i plaćama službenika organa uprave u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 13/98 - u daljem tekstu: Zakon o radnim odnosima).
3. Unutrašnja organizacija Carinske uprave
Član 14.
Carinska uprava ima osnovne organizacijske jedinice i unutrašnje organizacijske jedinice.
Osnovne organizacijske jedinice Carinske uprave su carinarnice, koje se osnivaju u svim kantonima.
Unutrašnje organizacijske jedinice su:
- 1.carinska ispostava;
- 2.odsjek i
- 3.carinski referati.
Član 15.
Unutrašnje organizacijske jedinice iz člana 14. ovog zakona organizuju se po potrebi u privrednim i saobraćajnim centrima i na graničnim prijelazima kada to zahtijevaju obim, struktura i tokovi roba i usluga u vanjskotrgovinskom prometu, putničkom prometu sa inozemstvom, kao i drugi opravdani ekonomski interesi.
Početak i prestanak rada organizacijskih jedinica iz stava 1. alineja 1. i 3., ovog člana određuje direktor, uz saglasnost zamjenika direktora, rješenjem koje se objavljuje u "Službenim novinama Federacije BiH".
Unutrašnja organizacija Carinske uprave uređuje se u skladu sa čl. 14. i 15. ovog zakona, aktom o unutrašnjoj organizaciji Federalnog ministarstva.
4. Nadležnost carinarnica
Član 16.
Carinarnice, u okviru poslova utvrđenih u članu 8. ovog zakona, neposredno ili putem svojih unutrašnjih organizacijskih jedinica iz člana 14. ovog zakona, naročito:
- 1.vrše carinski nadzor nad robom, putnicima i prijevoznim sredstvima;
- 2.vrše carinjenje robe;
- 3.vrše kontrolu robe čiji je uvoz, odnosno izvoz posebno regulisan;
- 4.vrše devizno-valutnu kontrolu na međunarodnom putničkom i pograničnom prometu sa inozemstvom;
- 5.izdaju certifikate o porijeklu robe;
- 6.sprečavaju i otkrivaju carinska krivična djela i prekršaje u carinskom postupku;
- 7.vode u prvom stepenu upravni i prekršajni postupak po carinskim prekršajima i
- 8.vrše i druge poslove koji prema zakonu i drugim propisima spadaju u njihov djelokrug.
Član 17.
Radom carinarnice rukovodi upravnik carinarnice (u daljem tekstu: upravnik), koga, na osnovu konkursa, postavlja i razrješava dužnosti direktor, na period od četiri godine, uz saglasnost federalnog ministra i zamjenika ministra.
Upravnik je službenik sa posebnim ovlašćenjima i odgovornostima.
Upravnik za svoj rad i rad carinarnice odgovara federalnom ministru i direktoru.
Nakon isteka perioda od četiri godine upravnik može biti ponovo postavljen na isto radno mjesto, a može biti i smijenjen prije isteka perioda na koji je postavljen ako se ocijeni da prava i obaveze ne obavlja sa uspjehom ili ako u okviru svojih prava i obaveza ne osigurava sprovođenje zakona, drugih propisa i akata, kao i iz drugih zakonom utvrđenih razloga.
Ako upravnik nakon isteka perioda od četiri godine ne bude ponovo postavljen ili bude smijenjen prije isteka tog roka, raspoređuje se, odnosno postavlja bez konkursa na drugo radno mjesto u okviru iste carinarnice, odnosno u drugoj carinarnici za koje ispunjava uvjete radnog mjesta u skladu sa aktom o unutrašnjoj organizaciji.
Ako upravnik koji nije ponovo postavljen ili koji je smijenjen ne prihvati raspored ili postavljenje u skladu sa rješenjem u smislu stava 5. ovog člana, prestaje mu radni odnos istekom 30 dana od dana kada mu je uručeno rješenje o raspoređivanju, odnosno postavljenju.
Član 18.
Carinarnica može imati i zamjenika upravnika, koga, na prijedlog upravnika, postavlja i razrješava dužnosti direktor na period od 4 godine, uz saglasnost federalnog ministra i zamjenika ministra.
Zamjenik upravnika zamjenjuje upravnika u slučaju njegove odsutnosti ili spriječenosti da obavlja poslove i zadatke u okviru njegovih ovlaštenja i odgovornosti u rukovođenju, pomaže u radu upravniku, obavlja poslove utvrđene aktom o sistematizaciji radnih mjesta, kao i druge poslove koje odrede direktor i upravnik carinarnice.
Član 19.
U okviru svake carinarnice djeluje Komisija za carinske prekršaje, a čine je predsjednik i dva člana, koji mogu imati svoje zamjenike.
Predsjednika i članove Komisije za carinske prekršaje, te njihove zamjenike - na period od godinu - imenuje direktor na prijedlog upravnika carinarnice.
Član 20.
Po žalbi na rješenje o prekršaju koji je donijela Komisija za carinske prekršaje u prvom stepenu rješava Federalno vijeće za prekršaje u skladu sa Zakonom o prekršajima kojima se povređuju federalni propisi ("Službene novine Federacije BiH", broj 9/96).
Član 21.
Na zgradi carinarnice, odnosno njene unutrašnje organiza- cijske jedinice postavlja se tabla sa nazivom carinarnice, odnosno njene organizacijske jedinice, ispisana latiničnim pismom na bosanskom i hrvatskom jeziku.
III - SREDSTVA ZA RAD CARINSKE SLUŽBE
Član 22.
Sredstva za rad carinske službe osiguravaju se u budžetu Federacije i od prihoda koje ostvari carinska služba u smislu člana 23. ovog zakona.
Iz budžeta Federacije namjenski se usmjeravaju sredstva naplaćena za carinsko evidentiranje za rad carinske službe i njenu modernizaciju i opremanje u skladu sa Zakonom o carinskoj politici Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", broj 21/98).
Član 23.
Carinska uprava može, osim sredstava iz člana 22. ovog zakona, ostvarivati i prihode obavljanjem djelatnosti od naknade za poslove i usluge koje vrši za pravna i fizička lica i od drugih prihoda koje ostvari u skladu sa zakonom kao što su: ležarina, izlazak carinskih radnika na carinjenje robe van sjedišta carinarnice, pratnja robe do krajnje destinacije, naknada za davanje mišljenja o svrstavanju robe i naknada za usluge laboratorije koja se koristi za unapređenje rada Carinske uprave.
Član 24.
Sredstva za rad iz čl. 22. i 23. ovog zakona koriste se za plaće zaposlenih, za materijalne troškove, za posebne namjene, nabavku i održavanje opreme, kao i za modernizaciju carinske službe.
Za službenike koji rade na poslovima kod kojih postoje posebni uvjeti rada, te zbog prirode, težine i složenosti poslova koje obavljaju i odgovornosti za njihovo obavljanje, osnovica za plaće se uvećava za 20%.
Propis kojim će se odrediti koja to radna mjesta u Carinskoj upravi zahtijevaju uvećanje osnovice za plaće u visini od 20%, donijet će direktor, uz saglasnost federalnog ministra finansija.
IV - INFORMACIONI SISTEM
Član 25.
Carinska uprava ima informacioni sistem u okviru koga se osiguravaju: jedinstven način funkcionisanja i uređenja standarda, klasifikacije i nomenklature, kodiranje podataka, tehnička obrada, prenos i iskazivanje podataka.
Član 26.
Informacioni sistem uvodi se u cilju praćenja carinske robe od ulaska u carinsko područje Bosne i Hercegovine do krajnje destinacije, uz provođenje carinskih procedura i promjena vezanih za carinsku robu, kao i u cilju povezanosti sa Carinskom upravom RS.
Član 27.
Program uvođenja informacionog sistema, te njegovog unapređenja, razvoja i modernizacije, donosi Vlada Federacije, na prijedlog federalnog ministra.
V - OVLAŠTENJA CARINSKIH SLUŽBENIKA
Član 28.
Carinski službenici prilikom obavljanja utvrđenih poslova i zadataka moraju se ponašati u skladu sa Kodeksom ponašanja carinskih službenika propisanim u Prilogu I. Zakona o carinskoj politici Bosne i Hercegovine.
Član 29.
Prilikom obavljanja poslova i zadataka iz osnovne djelatnosti carinski službenik ima sljedeća ovlaštenja:
- 1.da zahtijeva pomoć od organa unutrašnjih poslova i vojnih snaga, kada je to neophodno radi sprečavanja ili otkrivanja carinskih krivičnih djela i prekršaja;
- 2.da zahtijeva od lica na koja se ukazuje da mogu biti od pomoći prilikom prikupljanja potrebnih informacija da svjedoče ili daju informacije, daju na uvid i ustupe dokumentaciju, omogućeno kopiranje, daju i druge dokaze koje posjeduju ili koji su pod njihovom kontrolom, kao i da traži da navedene radnje izvrše drugi ovlašteni organi;
- 3.da razmjenjuje informacije koje su u vezi sa carinskim postupkom ili drugim carinskim pitanjima sa drugim organima uprave u svrhu provođenja propisa;
- 4.da stupi u poslovne prostorije i u drugi prostor carinskog obveznika ili drugog lica, izvrši uvid u poslovne knjige, dokumentaciju i podatke pohranjene u kompjuteru, zahtijeva kopiranje dokumentacije, i to u toku kao i nakon okončanog carinskog postupka, a vezano za sva carinska pitanja;
- 5.da zaustavi prijevozno sredstvo unutar carinskog područja, stupi u njega, izvrši pregled prijevoznog sredstva i robe, pregled dokumentacije, a po potrebi je izuzima i kopira istu, te identifikaciju lica zatečenih u prijevoznom sredstvu, kao i da stupi u prostorije aerodroma, luke, željezničke i autobuske stanice, izvrši pregled svih objekata na njima i druge radnje navedene u ovoj tački, a u slučaju potrebe, izvrši nasilno otvaranje sredstava odnosno objekata i prostorija;
- 6.da privremeno oduzme robu i prijevozno sredstvo koji podliježu oduzimanju u skladu sa zakonom i dokumente koji se odnose na tu robu i prijevozno sredstvo;
- 7.da zadrži robu nad kojom nije propisno proveden carinski postupak, kao i prijevozno sredstvo dok se ne provede odgovarajući carinski postupak nad robom koja se u njemu zatekla i dokumentaciju koja se odnosi na tu robu;
- 8.da spriječi polazak prijevoznog sredstva za koje se sumnja da namjerava napustiti carinsko područje prije završetka carinskog postupka;
- 9.da zadrži dokumente radi sprečavanja odlaska prijevoznog sredstva iz carinskog područja;
- 10.da vrši kontrolu lica koja dolaze ili napuštaju carinsko područje, slobodnu zonu ili carinsko skladište ili ostaju u tranzitnom području luka ili aerodroma; vrši identifikaciju lica, zahtijeva prijavu i predočavanje njihovog ličnog prtljaga, izvrši pregled, a po potrebi i njegov pretres;
- 11.da izvrši pretres lica koja dolaze ili napuštaju carinsko područje, slobodnu zonu ili carinsko skladište ili ostaju u tranzitnom području luka ili aerodroma, ako postoji osnovana sumnja o prikrivanju robe koja podliježe carinskom nadzoru, pri čemu carinski službenik pretresa lice u odvojenoj prostoriji i u prisustvu svjedoka, koji moraju biti istog pola kao pretresano lice. O obavljenom pretresu sačinjava se zapisnik, koji potpisuju carinski službenik, pretresano lice i svjedok;
- 12.da pretresa lice lišeno slobode u cilju pronalaženja i oduzimanja predmeta koji su u njegovom posjedu, a koji su opasni za njega kao i drugo lice;
- 13.da izvrši pregled carinske robe, a po potrebi zahtijeva od carinskog obveznika da o svom trošku i na svoju odgovornost organizira prijevoz robe do mjesta koji odredi carinski službenik, istovar, utovar, pretovar robe, otvaranje i pakiranje robe, kao i pružanje potrebne pomoći u vršenju pregleda robe;
- 14.da besplatno uzme uzorak robe koja podliježe carinskom nadzoru radi laboratorijske analize i drugih ispitivanja;
- 15.da stavi carinsko obilježje na robu koja podliježe carinskom nadzoru, kao i na prijevozno sredstvo, carinsko skladište i drugi prostor u kojem se takva roba nalazi, radi osiguranja identiteta robe i njene istovjetnosti;
- 16.da zatvori, zapečati i oslobodi od lica i stvari mjesta i prostore gdje se vrši utovar, istovar, skladištenje ili pregled robe, kao i pijevozna sredstva, ako je to potrebno za vršenje carinskog nadzora i zabrani ili ograniči kretanje na takvim mjestima, prostorima ili prijevoznim sredstvima;
- 17.da patrolira unutar carinskog područja, kada je to potrebno u svrhu vršenja carinskog nadzora, odredi i kontroliše pravac kretanja robe i vrši pratnju robe;
- 18.da izriče i vrši naplatu novčane kazne u skladu sa zakonom i
- 19.da upotrijebi opravdanu silu kada je to potrebno za izvršavanje njegovih službenih dužnosti i da nosi kratko vatreno naoružanje.
Bliže propise o nošenju i upotrebi kratkog vatrenog naoružanja donosi direktor.
Član 30.
Carinski službenici u postupku otkrivanja, istraživanja, sprečavanja, dokumentiranja i prijavljivanja carinskih krivičnih djela preduzimaju sve mjere i radnje u skladu s ovlaštenjima organa unutrašnjih poslova predviđenim u odredbama Zakona o krivičnom postupku ("Službene novine Federacije BiH", broj 43/99) na način i pod uvjetima koji su propisani u tom zakonu.
Bliže propise kojim su carinski službenici ovlašteni da poduzimaju mjere i radnje iz stava 1. ovog člana donosi federalni ministar.
Član 31.
Pravna i fizička lica su dužna postupiti po zahtjevu ovlaštenog carinskog službenika i omogućiti preduzimanje svih mjera i radnji koje ovlašteni carinski službenik poduzima shodno zakonom propisanim ovlaštenjima.
Član 32.
Prilikom poduzimanja radnji, shodno ovlaštenjima iz člana 28. ovog zakona, carinski službenik je dužan voditi računa da ne prouzrokuje veću štetu nego što je ona neophodna da bi se postigla njihova svrha.
VI - RADNI ODNOSI
1. Zasnivanje radnog odnosa
Član 33.
U pogledu prava, obaveza i odgovornosti iz radnog odnosa na postavljena lica, službenike i namještenike u Carinskoj upravi i njenim osnovnim organizacijskim jedinicama primjenjuju se odredbe Zakona o radnim odnosima i ovog zakona.
Radni odnos u carinskoj službi može zasnovati lice koje, pored općih uvjeta za rad u organima uprave, ispunjava i posebne zdravstvene i psihofizičke uvjete za obavljanje određenih poslova u carinskoj službi.
2. Raspoređivanje službenika
Član 34.
Službenik carinske službe obavlja poslove za koje je zasnovao radni odnos, odnosno na koje je raspoređen.
Direktor može službenika rješenjem premjestiti iz jedne carinarnice u drugu carinarnicu ili iz carinarnice u Carinsku upravu i obrnuto, ako to zahtijevaju interesi službe, ali samo u njegovom zanimanju i u istom službenom zvanju.
Interesima službe, u smislu stava 1. ovog člana, smatraju se naročito slučajevi kada poslove u nekoj organizacijskoj jedinici ili Carinskoj upravi zbog povećanja posla ne mogu pravovremeno i uspješno obaviti postojeći službenici, slučajevi osnivanja novih organizacijskih jedinica ili razlozi zbog kojih nije moguće zakonito i normalno obavljanje rada ili drugi posebni slučajevi.
Premještaj iz stava 2. ovog člana obavlja direktor, nakon dobivenog mišljenja od upravnika carinarnice iz koje službenik dolazi ili u koju odlazi.
Protiv rješenja o premještanju po potrebi službe, službenik ima pravo prigovora.
O prigovoru iz stava 5. ovog člana odlučuje federalni ministar.
Prigovor iz stava 5. ovog člana ne odgađa izvršenje rješenja.
Član 35.
Do osiguravanja uvjeta za smještaj službenika, službenik ima pravo na naknadu povećanih troškova zbog odvojenog života od porodice, kao i na naknadu troškova putovanja u mjesto stanovanja porodice u vrijeme sedmičnog odmora, državnih praznika i neradnih dana u skladu sa zakonom i propisom Vlade Federacije.
Član 36.
Službeniku premještenom po potrebi carinske službe mora se osigurati odgovarajući smještaj u roku od godinu dana kada počne raditi na novom radnom mjestu. Ako Carinska uprava službeniku i njegovoj porodici ne osigura smještaj ili s njim o tome ne postigne sporazum, mora ga na njegov zahtjev vratiti na rad u carinarnicu ili u Carinsku upravu - iz koje je bio premješten - ili u drugu carinarnicu gdje postoji mogućnost da mu se osigura smještaj.
3. Poslovi sa posebnim uvjetima rada
Član 37.
Za obavljanje određenih zadataka organa carinske službe službenik mora imati posebne zdravstvene i psihofizičke sposobnosti za rad.
Sužbenici koji rade na poslovima iz stava 1. ovog člana moraju najmanje jednom u dvije godine obaviti zdravstveni pregled, a o njihovom zdravstvenom stanju vodi se posebna evidencija.
Zadatke i poslove iz stava 1. ovog člana, zdravstvene i psihofizičke sposobnosti koje službenik treba da ima za obavljanje tih zadataka i poslova, organiziranje zdravstvenih pregleda i način vođenja evidencije o zdravstvenom stanju tih službenika propisuje direktor, nakon pribavljenog mišljenja Federalnog ministarstva zdravstva.
Član 38.
Nakon dobivanja mišljenja od Federalnog ministarstva zdravstva, direktor mora propisati mjere i sredstva za zaštitu pri radu službenika i namještenika, koji obavljaju poslove što zahtijevaju takvu zaštitu, kao što su: pregled robe na otvorenom prostoru, laboratorijski pregled robe i analiza robe.
4. Stručno obrazovanje carinskih službenika
Član 39.
Službenik koji je zasnovao radni odnos u organima carinske službe za zadatke i poslove osnovne djelatnosti mora u roku od dvije godine položiti carinski ispit za rad u okviru osnovne djelatnosti.
Službeniku koji ne položi stručni ispit u roku od jedne godine od zasnivanja radnog odnosa ili ne položi carinski ispit u roku od dvije godine prestaje radni odnos u carinskoj službi, o čemu se donosi posebno rješenje.
Direktor posebnim aktom donosi plan stručnog obrazovanja i usavršavanja službenika organa carinske službe, te propisuje način polaganja carinskog ispita.
Član 40.
Za službenike koji obavljaju poslove iz okvira osnovne djelatnosti obavezno je periodično provjeravanje stručne osposobljenosti, u skladu s aktom o stručnom osposobljavanju carinskih službenika.
Akt iz stava 1. ovog člana donosi direktor.
5. Službeno i radno odijelo, službena legitimacija, oznake i značka
Član 41.
Carinski službenici koji obavljaju zadatke i poslove iz osnovne djelatnosti imaju službeno odijelo, službenu legitimaciju i značku.
Pod poslovima i zadacima iz osnovne djelatnosti iz stava 1. ovog člana, podrazumijevaju se poslovi i zadaci: carinjenja robe, kontrole putnika i prijevoznih sredstava; carinskog nadzora carinsko - upravnog i prekršajnog postupka; laboratorijske analize; carinske tarife; carinske vrijednosti; suzbijanje i sprečavanje povreda propisa; kontrole i revizije; međunarodne carinske saradnje; organizacije i projektovanja poslova carinjenja; carinskog nadzora i spoljnotrgovinske razmjene; kontrole obrade podataka u računarskom centru (RC-u); kontrole naplate prihoda; statističke analize; organizacije carinske službe; stručnog obrazovanja carinskih službenika; te izvršni poslovi i prodaja robe.
Pored službenika iz stava 1. ovog člana, službeno odijelo obavezni su da nose i drugi službenici carinske službe kada vrše carinsku kontrolu i nadzor na granici.
Član 42.
Osim službenog odijela, carinski službenici koji obavljaju preglede u prijevoznim i prijenosnim sredstvima, u carinskim magacinima, stovarištima, skladištima, smjestištima, carinskim laboratorijama, kao i druge stručno - tehničke zadatke i poslove koje odredi direktor, imaju radno odijelo.
Vlada Federacije odlučuje o boji i oznakama službene odjeće, a direktor određuje pravo radnika na službenu, odnosno radnu odjeću, te propisuje broj, vrijme trajanja i način njene upotrebe.
Član 43.
Osim službenika iz člana 41. stava 1. ovog zakona, službena legitimacija i značka izdaju se i drugim službenicima carinske službe koji rade na drugim poslovima gdje to priroda poslova zahtijeva.
Službenu legitimaciju i značku izdaje direktor.
Službena legitimacija i značka oduzimaju se ili vraćaju ako:
- 1.službeniku prestaje radni odnos u carinskoj službi ili je raspoređen na radno mjesto u carinskoj službi za koje nisu potrebne službena legitimacija i značka;
- 2.su službeniku oduzeta ovlaštenja za koje je bio ovlašten službenom legitimacijom i značkom;
- 3.se u disciplinskom postupku utvrdi da je službenik grubo kršio svoje radne obaveze.
Privremeno se, do okončanja postupka, službeniku oduzimaju službena legitimacija i značka ako je protiv njega povedena istraga ili je podignuta optužnica bez provedbe istrage.
Propise o ostvarivanju prava na službenu legitimaciju i značku, o sadržaju i obliku službene legitimacije, te o evidenciji izdanih legitimacija i znački donosi direktor.
Federalni ministar propisat će način na koji se ostvaruje pravo na službenu legitimaciju i značku, obrazac i sadržaj obrasca službene legitimacije, izgled značke, postupak za izdavanje, rok i ovjeru važenja, postupak oduzimanja, odnosno uskraćivanja važenja službene legitimacije i značke i način vođenja evidencije izdatih službenih legitimacija i znački.
6. Odgovornost službenika za povrede službene dužnosti
Član 44.
Za povrede službne dužnosti službenici carinske službe odgovaraju disciplinski u skladu sa Zakonom o radnim odnosima.
Službenik carinske službe odgovara disciplinski samo za povrede službene dužnosti koje su utvrđene posebnim zakonom.
Za povrede službene dužnosti propisane su disciplinske mjere i disciplinske kazne.
Postupak zbog lahke povrede službene dužnosti rješenjem pokreće direktor.
Disciplinski postupak zbog teže povrede službene dužnosti pokreće prvostepena disciplinska komisija prema pisanom prijedlogu direktora.
Član 45.
Pored teških povreda službene dužnosti utvrđenih Zakonom o radnim odnosima zaposlenih u organima uprave, teškim povredama službene dužnosti smatraju se i:
- 1.sprečavanje kontrolno-inspekcijskih organa da obavljaju svoj rad;
- 2.onemogućavanje drugog radnika da obavlja poslove i
- 3.nenošenje ili nepropisno i neuredno nošenje službene odjeće i oznaka.
Postupak za utvrđivanje disciplinske odgovornosti sprovodi se prema odredbama Zakona o radnim odnosima.
VII - POSEBNA ODREDBA
Član 46.
Službenici carinske službe, kad vrše službu u sredstvima javnog saobraćaja, imaju pravo na besplatan prijevoz tim sredstvima i na osiguranje koje imaju putnici koji plaćaju prijevoz tim sredstvima.
VIII - KAZNENE ODREDBE
Član 47.
Novčanom kaznom u iznosu od 100 KM do 500 KM kaznit će se fizičko lice ako ne postupi po zahtjevu ovlašćenog carinskog službenika, odnosno ako ga onemogući, omete ili spriječi u izvršenju radnji ili na drugi način postupi suprotno obavezi propisanoj u članu 31. ovog zakona.
Za prekršaj iz stava 1. ovog člana kaznit će se i odgovorno lice u pravnom licu novčanom kaznom u iznosu od 100 KM do 2.000 KM.
Član 48.
Protiv lica koje izvrši prekršaj propisan članom 47. ovog zakona ovlašteni carinski službenik podnosi prijavu za pokretanje prekršajnog postupka nadležnoj komisiji za carinske prekršaje.
O žalbi na rješenje o prekršaju koje je donijela komisija za carinske prekršaje u drugom stepenu odlučuje Federalno vijeće za prekršaje.
IX - PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Član 49.
Zatečeni službenici carinske službe koji su po ranijim važećim propisima bili oslobođeni obaveze polaganja stručnog ispita oslobođeni su obaveze polaganja stručnog ispita.
Član 50.
Stupanjem na snagu ovog zakona prestaje da važi Zakon o carinskoj službi Fedracije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 2/95).
Član 51.
Podzakonski akti koji proizilaze iz ovog zakona bit će done- seni u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.
Član 52.
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH".
Broj 01-547/2000
12. oktobra 2000. godine
Sarajevo
Predsjedavajući
Doma naroda
Parlamenta Federacije BiH
Niko Lozančić, s. r.
Predsjedavajući
Predstavničkog doma
Parlamenta Federacije BiH
Enver Kreso, s. r.