Vlada Federacije Bosne i Hercegovine
Odluka o usvajanju Bilansa energetskih potreba Federacije Bosne i Hercegovine za 1999. godinu
Na osnovu člana 19. stav 2. Zakona o Vladi Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 1/94 i 8/95), a na prijedlog Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije, Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, donosi
ODLUKU
O USVAJANJU BILANSA ENERGETSKIH POTREBA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE ZA 1999. GODINU
I
Usvaja se Bilans energetskih potreba Federacije Bosne i Hercegovine za 1999. godinu (u daljem tekstu: Bilans).
II
Bilans iz tačke I ove odluke, sadrži pokazatelje kao i uslove i mjere za realizaciju i sastavni je dio ove odluke.
III
Ova odluka stupa na snagu danom objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH".
BILANS
ENERGETSKIH POTREBA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE ZA 1999. GODINU
V broj 67/99
4. marta 1999. godine
Sarajevo
Premijer
Edhem Bičakčić, s. r.
UVOD
a. Cilj Bilansa energetskih potreba
Ovaj dokument ima za cilj da definiše neophodne elemente i pokazatelje Bilansa energetskih potreba Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Federacija) za 1999. godinu i odnosi se na slijedeće vrste energije i energenata:
- 1.Električna energija
- 2.Ugalj
- 3.Naftni derivati
- 4.Prirodni gas
b. Osnova Bilansa
Osnovu za izradu Bilansa čine kvantitativni i kvalitativni energetski pokazatelji koji predstavljaju sintezu raspoloživih podataka dobijenih od energetskih subjekata (JP Elektroprivreda BiH, JP Elektroprivreda HZ-HB, BH-GAS, Rudnici uglja, uvoznici naftnih derivata), federalnih i kantonalnih institucija (Federalna i Kantonalna ministarstva, Federalna direkcija robnih rezervi) i sopstvenih procjena.
Bilansom su obuhvaćeni:
kvalitativni i kvantitativni pokazatelji,
uslovi i mjere za realizaciju.
c. Pokazatelji realizacije i plana
Prema vrstama energije i energenata evidentni su slijedeći pokazatelji:
|
Realizacija 1998. god. |
od plana (%) |
Bilans 1999. god. |
Indeks 99/98 |
|
|
električna energija-proizvodnja |
5.271 GWh |
89,17 |
6.327 GWh |
1,20 |
|
električna energija-potrošnja |
5.124 GWh |
86,68 |
6,160 GWh |
1,20 |
|
ugalj |
4.042.261 t |
77,00 |
5.215.000t |
1,29 |
|
naftni derivati |
665.000 t |
73,88 |
770.000 t |
1,16 |
|
prirodni gas |
170,41 mil.Sm3 |
62,46 |
245,51 mil.Sm3 |
1,44 |
d. Finansijske potrebe
Za realizaciju pokazatelja potrebno je obezbijediti odgo-varajuća finansijska sredstva.
e. Mjere i uslovi
Da bi se ovaj Bilans energetskih potreba realizirao u skladu sa planom navedene su mjere i uslovi za odgovorne subjekte.
1. ELEKTRIČNA ENERGIJA
1.1. UVOD
Realizacija elektroenergetskog Bilansa Federacije u 1998. godini je ostvarena sa visokim procentom, elektroenergetski sistem je funkcionisao stabilno, kako u oblasti proizvodnje, tako i u oblasti prenosa i distribucije električne energije, što je omogućilo kontinuirano snabdijevanje električnom energijom, bez većih prekida i ozbiljnijih poremećaja u radu sistema.
Ostvarena proizvodnja električne energije iznosi 5.271 GWh odnosno 89,17% od plana, od čega je 52,00% realizovano u termoelektranama, 48,00% u hidroelektranama (0,7% u malim hidroelektranama). Učešće proizvodnje iz termoeketrana iznosi cca 68,00% od ukupne proizvodnje JP Elektroprivreda BiH.
Veza sa EES-om Hrvatske, a dalje sa mrežom UCPTE, ostvarena je sa tri 220 kV dalekovoda (dva preko Dalmacije i jedan preko Slovenije), što je omogućilo potrebnu sigurnost rada EES-a Federacije i povećalo mogućnost za intezivniju razmjenu električne energije sa drugim državama.
1.2. ELEKTROENERGETSKI BILANS ZA 1999. GODINU
Osnovu za izradu elektroenergetskog Bilansa Federacije za 1999. godinu čine elektrienergetski Bilans JP Elektroprivreda BiH i JP Elektroprivreda HZ-HB. U elektroenergetski Bilans Federacije za 1999. godinu uključeni su proizvodni objekti s planiranom proizvodnjom:
HE Rama 660 GWh, hidroelektrane na Neretvi (HE Jablanica 705 GWh, HE Grabovica 297 GWh, HE Salakovac 435 GWh i HE Mostar 192 GWh), Vrbasu (HE Jajce 1 204 GWh, Jajce 2 151 GWh), PHE Čapljina 110 GWh, te termoelektrane TE Tuzla 2.271 GWh i TE Kakanj 1.254 GWh. Takođe je predviđena manja količina proizvodnje iz malih hidroelektrana 48 GWh i industrijskih termoelektrana.
Tabela 1.
Elektroenergetski Bilans Federacije za 1999. godinu
|
Bilans 1999. (GWh) |
|
|
A) PROIZVODNJA NA PRAGU |
6.327 |
|
A.1.) Hidroelektrane A.2.) Termoelektrane A.3.) Distributivne HE |
2.754 3.525 48 |
|
B) UKUPNA NABAVKA I UVOZ |
1.242 |
|
C) RASPOLOŽIVA ENERGIJA (A+B) |
7.569 |
|
D) UKUPNA POTROŠNJA |
6.160 |
|
D.1.) Distributivna potrošnja-bruto D.2.) Direktni potrošači D.3.) Gubici prenosa |
4.389 1.575 196 |
|
E) UKUPNA ISPORUKA I IZVOZ |
601 |
|
F) POTREBNA ENERGIJA (D+E) |
6.761 |
U tabeli 2 je dat pregled plana i realiazcije proizvodnje i potrošnje električne energije u Federaciji.
Tabela 2.
Pregled Bilansa za 1998. i 1999. godinu
|
Bilans 1998.g. (GWh) |
1998.g. realiza-cija (GWh) |
1998.g. od plana (%) |
Indeks 98/97 |
Bilans 1999. (GWh) |
Indeks 99/98 |
|
|
Proizvodnja |
5.911 |
5.271 |
89,17 |
1,12 |
6.327 |
1,20 |
|
Potrošnja |
5.911 |
5.124 |
86,68 |
1,23 |
6.160 |
1,20 |
Prema iskazanim planovima proizvodnje i potrošnje električne energije u Federaciji za 1999. godinu i realizaciji u 1998. godini predviđen je porast proizvodnje i potrošnje za cca 20%.
Od ukupnog instalisanog proizvodnog kapaciteta u Federaciji (2574 MW) u 1999. godinu se planira raspoloživost od 82% (raspoloživost termoelektrana od 68% i hidroelektrana 98%).
Ovakav plan Bilansa se zasniva na sljedećim pretpostavkama:
70%-tnom dotoku vode,
planiranom stanju zaliha u dva akumulaciona jezera
Tabela 3.
|
Akumulacija (GWh) |
1.I.1999.g. |
1.I.2000.g. |
|
Rama |
302 |
249 |
|
Jablanica |
99 |
99 |
|
Ukupno |
401 |
348 |
godišnja proizvodnja u TE ne može biti veća od 78% (70% za blokove starije od 25 godina) ukupne raspoložive snage na pragu elektrana umanjene za broj sati planiranog remonta,
nabavci i isporuci 3.714.000 tona uglja uz korištenje 107.000 tona uglja sa depoa,
nabavci 3110 tona mazuta i 1670 tona nafte.
1.3. USLOVI I MJERE ZA REALIZACIJU
- -Donošenje Zakona o elektroprivrednoj djelatnosti Federacije BiH. (Zaduženi: Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije i Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Vlada Federacije)).
- -U najkraćem mogućem roku osigurati uvjete za rad formiranog Zajedničkog koordinacionog centra za elektroenergetiku.
- -Osigurati uvjete i sredstva za sanaciju 220 i 400 kV mreže i pripadajućih trafostanica. Postići dogovor oko sanacije međudržavnih i međuentitetskih dalekovoda, koji su u funkciji stabilnosti rada elektroenergetskog sistema. (Zaduženi: Elektroprivredna preduzeća, Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije, Vlada Federacije).
- -Pratiti i sagledavati proizvodnju i potrošnju električne energije i jednom kvartalno izrađivati izvještaje o realizaciji Bilansa i procjene elektroenergetskih prilika za naredni period, kako bi se moglo vršiti usklađivanje Bilansa i poduzimanje odgovarajućih mjera. (Zaduženi: Elektroprivredna preduzeća, Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije).
- -Međusobnim ugovorima regulisati odnose između isporučilaca uglja i proizvođača električne energije (Zaduženi: Rudnici uglja i Elektroprivreda).
- -Ostvariti visok stepen pogonske spremnosti elektrana, dalekovoda, modernizirati i osposobiti sistem upravljanja, kao i sistem veza. (Zaduženi: Elektroprivredna preduzeća).
- -Pratiti politiku cijena električne energije, povećati stepen naplate, spriječiti neovlaštenu potrošnju (Zaduženi: Elektroprivredna preduzeća, Federalno ministarstvo trgovine i Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije).
2. UGALJ
U Federaciji ugalj, kao domaći resurs, sa cca 4 milijarde tona bilansnih rezervi (cca 3500 TWh), nosi oko 75% energetskih potencijala i predstavlja nezamjenljiv energetski potencijal. Ugljem u Federaciji se snabdjeva 1352 MW instalisanih termoenergetskih kapaciteta u termoelektranama iz kojih se dobiva cca 60% ukupne električne energije.
2.1. Planirana proizvodnja
Tabela 1.
|
Rudnik-ci |
Ostvare-ni 1998. (t) |
Plan za 1999. (t) |
Ispo-ruka TE (t) |
Ostali (t) |
Indeks 1999/98 |
|
1 |
2 |
3 |
4 |
5 |
6 |
|
1. Basen Srednja Bosna |
1.353.845 |
1.620.000 |
1.104.000 |
516.000 |
1,196 |
|
1.1. Kakanj |
765.000 |
712.000 |
53.000 |
- |
|
|
1.2. Breza |
300.000 |
210.000 |
90.000 |
- |
|
|
1.3. Zenica |
375.000 |
152.000 |
223.000 |
- |
|
|
1.4. Bila |
60.000 |
- |
60.000 |
- |
|
|
1.5. Gračanica |
120.000 |
30.000 |
90.000 |
- |
|
|
2. Basen Tuzla |
2.639.817 |
3.480.000 |
2.580.000 |
900.000 |
1,318 |
|
2.1. Kreka-Đurđevik |
2.380.000 |
1.700.000 |
680.000 |
- |
|
|
- Lignit |
1.837.000 |
1.200.000 |
637.000 |
- |
|
|
- Mrki |
543.000 |
500.000 |
43.000 |
- |
|
|
2.2. Banovići |
1.100.000 |
880.000 |
220.000 |
- |
|
|
3. Kamengrad |
17.650 |
35.000 |
30.000 |
5.000 |
1,983 |
|
4.Tusnica |
37.500 |
80.000 |
- |
80.000 |
2,133 |
|
UKUPNO |
4.048.812 |
5.215.000 |
3.714.000 |
1.501.000 |
1,288 |
Ukupno planirana proizvodnja uglja u 1999. godini (Tabela 1.) iznosi 5.215.000 tona, što je porast proizvodnje u odnosu na realizaciju u 1998. godini cca 30%.
U 1998. godinu planirana proizvodnja od 5.255.000 t, ostvarena je sa 4.048.812 t ili cca 77%.
Do ovakvog ostvarenja plana proizvodnje, došlo je iz nekoliko sljedećih osnovnih razloga:
preambicioznost plana u odnosu na objektivne mogućnosti,
nedostatak i kolebljivost tržišta, odnosno otežanost plasmana,
otežana naplata i iz tog osnova slaba mogućnost likvidnosti i reproduktivnosti,
izraubanost - dostrajalost proizvodnih kapaciteta.
Uz sve navedeno Vlada Federacije je u okviru svojih mogućnosti pomagla-posredovala u nabavci dizel goriva D-2 u vrijednosti od cca 7.5 miliona KM, eksplozivnih sredstava u vrijednosti od cca 6,0 miliona KM, cca 15,0 miliona KM donacijskih i sredstava povoljnih kredita za nabavku opreme. Takođe je potrebno istaći da su rudnici uglja u 1998. godini smanjili uposlenost radnika sa 17.022 na 15.770 radnika.
I u 1999. godini, može se očekivati poboljšanje poslovanja rudnika uglja u svakom pogledu, povećanju količine i kvaliteta iskopanog uglja, stabilnijem finansijskom poslovanju i više izbalansiranoj proizvodnji u odnosu na tržišne zahtjeve kao i daljnjem smanjivanju uposlenosti, odnosno poboljšanju produktivnosti rada. U 1999. godini planira se snažnija aktivnost na reorganizaciji rudnika uglja i restruktuiranju. Kako bi se planirani ciljevi ostvarili, planiraju se realizirati i određene podsticajne mjere.
2.2. Mjere za realizaciju bilansa uglja
- -Podstaći ugovaranje isporuke uglja termoelektranama predviđene elektroenergetskim Bilansom za 1999. godinu.
Nosilac: Elektroprivreda BiH i Rudnici uglja
Rok: kraj februara 1999. godine.
- -Potencirati i redovno pratiti ostvarenje planiranog kvaliteta uglja u cilju poboljšanja efikasnosti poslovanja rudnika i termoelektrana.
Nosilac: Rudnici uglja i resorno Ministarstvo.
Rok: U kontinuitetu.
- -Pomoći u realizaciji Ugovora za nabavku planiranih količina dizel goriva D-2 sa EP i eksplozivnih materijala.
Nosilac: Rudnici uglja, resorno Ministarstvo.
Rok: U kontinuitetu.
- -Pomoći u nabavci urgentne opreme za kolektivnu zaštitu na radu.
Nosilac: Rudnici uglja, resorno Ministarstvo.
Rok: U kontinuitetu.
3. NAFTNI DERIVATI
3.1. Osvrt na 1998. godinu
Prema podacima uvoznika u protekloj 1998. godini izvršena je nabavka 604.396 tona naftnih derivata što, u odnosu na Bilansom za 1998. godinu predviđenu količinu od 900.000 tona, iznosi 67,15%.
Imajući u vidu da postoje indicije da je u prvim mjesecima protekle godine vršen uvoz naftnih derivata bez posebnih Potvrda i Rješenja ovog ministarstva, procjenjujemo da je po tom osnovu, u Federaciju uvezeno još cca 45.000 do 65.000 tona, iz čega proizilazi da je Federacija za svoje potrebe uvezla cca 665.000 tona, što, u odnosu na količinu iz 1997. godine predstavlja povećanje za 5%, odnosno cca 74% u odnosu na planirano za 1998. godinu.
Razlika između Bilansom za 1998. godinu predviđenih količina i tokom godine realizovanih količina uslijedila je zbog:
smanjenja realizacije nabavke za strategijske rezerve,
smanjenja nabavke za prioritetne korisnike,
smanjenja nabavke za komercijalnu potrošnju zbog nepokretanja industrijskih kapaciteta što je rezultiralo manjom ukupnom industrijskom potrošnjom.
U toku 1998. godine uvoz naftnih derivata na teritoriju Federacije vršilo je tridesetsedam većih - manjih preduzeća čije je procentualno učešće u odnosu na uvezenu količinu naftnih derivata slijedeće: E-ENERGOPETROL Sarajevo 21,50%; INA BiH Sarajevo 18,52%; ZOVKO Žepče 13,52%; CIRCLE - INTERNATIONAL Međugorje 13,07%; GA-GI Grude 5,75%; EUROBENZ Grude 5,87%; KALEN Zenica 4,40%; ČAVKUNOVIĆ Bihać 3,78%; KOPEX-SARAJLIĆ Srebrenik 2,31%; UNA-BENZ Bihać 1,83%, dok je ostalih dvadesetsedam (27) uvoznika uvezalo 9,45% naftnih derivata.
Procentualno učešće pojedinih derivata je:
Za protekli period bitno je navesti pitanje nesuglašenosti poštovanja i primjene važeće regulative Odluke/Uputstva što je u slijedećem planskom periodu potrebno hitno regulisati.
Prema do sada dostupnim podacima, od ukupne količine uvezenih naftnih derivata 97,64% se odnosi na komercijalne količine, dok preostali dio od 2,36% (ili cca 16.000 tona) obuhvata strategijske rezerve i prioritetne korisnike (odbrana, unutrašnji poslovi, rudnici uglja, termoelektrane, poljoprivreda...).
3.2. Bilans potreba u 1999. godini
Bilans energetskih potreba Federacije za 1999. godinu bazira se na sintezi iskazanih potreba pojedinih subjekata u Federaciji kao i ostvarenih količina uvezenih naftnih derivata do sada evidentiranih uvoznika. Prema tim pokazateljima u 1999. godini bilans potreba treba da iznosi 770.000 tona naftnih derivata.
Struktura potreba iskazana je kako slijedi:
što predstavlja povećanje za 16% u odnosu na 1998. godinu.
U tabeli 1 dat je pregled potreba za naftnim derivatima za zadovoljenje prioritetnih funkcija na federalnom nivou u 1999. godini, a nabavljaju se u okviru komercijalnih količina.
|
Bilans 99. |
|
|
UKUPNO |
60.000 |
|
FUNKCIJA |
|
|
1. odbrane |
13.500 |
|
2. zadovoljenje potreba rudnika uglja i termoelektrana |
20.000 |
|
3. unutrašnjih poslova (procjena) |
13.500 |
|
4. zadovoljenje potreba poljoprivrede, vodo- privrede i šumarstva (procjena) |
4.500 |
|
5. zadovoljenje potreba ostalih (federalna ministarstva - procjena) |
8.500 |
- -Procjena količina za podatke pod rednim br. 2. i 4. je izvršena na bazi Odluke o privremenom ukidanju stope poreza na promet dizel goriva za rudnike uglja, termoelektrane, Vojsku Federacije BiH i proljetnu sjetvu i ulja i maziva za Vojsku Federacije BiH ("Službene novine Federacije BiH", broj 46/98 od 21. 12. 1998. godine).
3.3. Nabavka naftnih derivata u 1999. godini
a) Za komercijalni kontingent
Nabavku komercijalnog kontingenta naftnih derivata u iznosu od cca 710.000 tona što iznosi cca 218 miliona DEM (nabavna cijena fco granica BiH bez uračunatih carinskih i poreskih obaveza) će vršiti uvoznici naftnih derivata u skladu sa iskazanim potrebama tržišta.
Uvoznici i distributeri su dužni raspolagati stalnom rezervom u iznosu od najmanje 10% zapreminskog prostora svake pojedine vrste naftnog derivata koji su predmet uvoza i trgovine.
b) Za strategijske rezerve
Nabavke naftnih derivata za strategijske rezerve vršiće se na svjetskom tržištu putem Federalne direkcije robnih rezervi i ostalih uvoznika po najpovoljnijim uslovima, a po osnovu raspisanog natječaja.
Iz navedenih količina će se podmirivati neophodne potrebe korisnika i vršiti intervencije na tržištu.
Za nabavku ovih količina u iznosu od cca 60.000 tona potrebno je cca 18 miliona DEM (nabavna cijena fco granica BiH bez uračunatih carinskih i poreskih obaveza).
Nabavka naftnih derivata za potrebe prioritetnih korisnika uključena je u komercijalni kontingent.
Za ukupne nabavke a) i b) u iznosu od cca 770.000 tona potrebno je cca 236 miliona DEM (nabavna cijena fco granica BiH bez uračunatih carinskih i poreskih obaveza).
3.4. Uslovi i mjere za realizaciju Bilansa naftnih derivata
- -Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije prati realizaciju Bilansa u skladu sa datim mjerama, a po uvezenim količinama.
- -Federalno ministarstvo finansija-Carinska uprava vrši kontrolu uvoza po vrstama i količinama naftnih derivata kao i izmirenja carinskih obaveza i posebnog poreza od strane uvoznika.
- -Federalno ministarstvo finansija-Poreska uprava prati realizaciju naplate porezna na promet i naknade za puteve na nivou Federacije, a na osnovu mjesečnih izvještaja koje poreski obveznici podnose poreskim uredima u skladu sa važećim zakonima.
- -Federalno ministarstvo trgovine vrši kontrolu distribucije-prodaje naftnih derivata po namjeni i cijeni svakog naftnog derivata, uz posebnu kontrolu namjenskog korištenja lož ulja, saglasno važećim aktima.
- -Derivate namijenjene komercijalnoj opskrbi ostalih korisnika obezbjeđuju uvoznici koji ispunjavaju uslove propisane Odlukom o ispunjavanju posebnih uslova koja je jedinstvena za cijelu Federaciju.
- -Uvoznici i distributeri su dužni raspolagati stalnom rezervom u iznosu od najmanje 10% zapreminskog prostora svake pojedine vrste naftnog derivata.
- -Plan obezbjeđenja strategijskih rezervi naftnih derivata donosi Vlada Federacije.
- -Radi kontinuiteta praćenja Bilansa uvoznici naftnih derivata podnose Federalnom ministarstvu energije, rudarstva i industrije mjesečni izvještaj o realizaciji uvoza i stanja zaliha naftnih derivata.
- -Kontrolu količina za prioritetne i strategijske potrošače naftnih derivata vršiće Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije po osnovu mjesečnih izvještaja o realizaciji uvezenih količina.
- -Kontrola kvaliteta uvezenih naftnih derivata vršit će se putem nadležnih federalnih institucija.
4. PRIRODNI GAS
4.1. Osvrt na 1998. godinu
Bilans prirodnog gasa za 1998. godinu ostvaren je u Federaciji u ukupnoj količini od 170,41 mil.Sm3 ili 62,46% od plana. Energoinvest i BH-GAS su obezbjedili sa inopartnerom Gazeksportom potrebne količine prirodnog gasa po zahtjevima potrošača, ali su preuzete količine bitno manje od planiranih.
Kod obezbjeđenja potrebnih količina prirodnog gasa velike poteškoće predstavljala je diskontinuirana potrošnja ljeto-zima kao i neogovarajuća procjena potrošača za potrebama kako mjesečno tako i za cijelu godinu.
4.2. Bilans potreba u 1999. godini
Na osnovu iskazanih potreba potrošača/distributera prirodnog gasa u Federaciji potrebno je obezbijediti 245,51 mil.Sm3 gasa. Iskazane potrebe su veće za 44,00% u odnosu na ostvarenu potrošnju u 1998. godini ili manje za 10% od količina iz Bilansa za 1998. godinu. Novi potrošač u 1999. godini je Visoko-GAS.
Potrebna sredstva za objezbjeđenje planiranih količina prirodnog gasa fco Zvornik će iznositi cca 22 mil. USD.
Bilans potreba prirodnog gasa po potrošačima za 1999. godinu dat je u Tabeli 1.
|
Ukupno FBiH |
Saraje-vogas |
Želje-zara Zenica |
TC Kakanj |
IGM Visoko |
Visoko GAS |
|
|
I Kvartal |
89,60 |
75,00 |
12,95 |
0,30 |
1,35 |
0,00 |
|
II Kvartal |
40,27 |
22,50 |
10,92 |
5,50 |
1,35 |
0,00 |
|
III Kvartal |
27,39 |
9,50 |
11,04 |
5,50 |
1,35 |
0,00 |
|
IV Kvartal |
88,25 |
69,00 |
12,50 |
3,00 |
1,35 |
2,40 |
|
UKUPNO |
245,51 |
176,00 |
47,41 |
14,00 |
5,40 |
2,40 |
|
Učešće u Bilansu % |
100 |
68,75 |
18,52 |
7,80 |
2,10 |
2,80 |
Napomena: - Planirani parametri
4.3. Uslovi i mjere za realizaciju
- -Donijeti odluku o tarifnim stavovima i cijenama prirodnog gasa (BH-GAS).
- -Na cijene prirodnog gasa saglasnost daje Vlada Federacije.
- -Regulisati ugovorene obaveze za isporuku, transport i distrubuciju planiranih količina prirodnog gasa (uvoznik, distributeri-potrošači).
- -Obezbijediti plaćanje isporuka prirodnog gasa robama iz Federacije - barter aranžmani (uvoznik).
- -Pripremiti Prijedlog zakona o gasnoj privredi (resorno Ministarstvo, Vlada Federacije).