Aktio

Federalno ministarstvo pravde

Pravilnik o načinu vršenja službe osiguranja, naoružanju i opremi, upotrebi vatrenog oružja, službenoj legitimaciji i obliku uniforme zatvorske policije - straže u federalnim zavodima za izvršenje kazne zatvora

Na osnovu člana 141. stav 2. , člana 148. stav 2. i člana 136. stav 5. Zakona o izvršenju krivičnih sankcija u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 44/98), a u vezi sa članom 11. Uredbe o znački i uniformi, službenim zvanjima i oznakama zvanja zatvorske policije - straže i boji i oznaci vozila federalnih ustanova za izvršenje kazne zatvora ("Službene novine Federacije BiH", broj 10/99), federalni ministar pravde donosi

PRAVILNIK
O NAČINU VRŠENJA SLUŽBE OSIGURANJA, NAORUŽANJU I OPREMI, UPOTREBI VATRENOG ORUŽJA, SLUŽBENOJ LEGITIMACIJI I OBLIKU UNIFORME ZATVORSKE POLICIJE - STRAŽE U FEDERALNIM ZAVODIMA ZA IZVRŠENJE KAZNE ZATVORA

I - OPĆE ODREDBE

Član 1.

Ovim pravilnikom uređuje se način vršenja službe osiguranja, naoružanje i opremu pripadnika zatvorske policije - straže (u daljem tekstu: straža), upotreba vatrenog oružja i drugih sredstava prinude, službena legitimacija i oblik (kroj) uniforme i dijelova uniforme straže u federalnim zavodima za izvršenje kazne zatvora (u daljem tekstu: zavod).

Član 2.

Odredbe ovog pravilnika primjenjuju se i na odgojno-popravne zavode, ako posebnim propisima nije drukčije određeno.

Odredbe iz člana 4. tačka 7., čl. 20. do 26. i čl. 49. do 69. ovog pravilnika koje se odnose na sprovođenje pritvorenih osoba obavljat će straža dok sudska policija ne preuzme ove poslove u skladu sa Zakonom o sudskoj policiji ("Službene novine Federacije BiH", broj 19/96).

II - NAČIN VRŠENJA SLUŽBE OSIGURANJA

a) Zajednička odredba

Član 3.

Službu osiguranja u zavodu vrše stražari na osnovu Zakona o izvršenju krivičnih sankcija u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Zakon), ovog pravilnika, uputstava i naređenja direktora zavoda (u daljem tekstu: direktor), zapovjednika službe osiguranja (u daljem tekstu: zapovjednik), nadzornika straže (u daljem tekstu: nadzornik) i drugih ovlaštenih osoba zavoda.

b) Poslovi službe osiguranja

Član 4.

Služba osiguranja u zavodima vrši osiguranje osuđenih osoba, spoljno i unutrašnje osiguranje zavoda i njihovih objekata i preduzima mjere za održavanje osiguranja i pridržavanja pravila kućnog reda u zavodima, a naročito:

  • 1.
    osigurava prisustvo osuđenih i pritvorenih osoba i spriječava njihovo bjekstvo iz zavoda,
  • 2.
    osigurava zavod od napada spolja,
  • 3.
    osigurava radilišta i prostorije u kojima se nalaze, borave i rade osuđene osobe,
  • 4.
    osigurava prisustvo osuđenih osoba na vanjskim radilištima,
  • 5.
    osigurava sprovođenje i pridržavanje pravila kućnog reda zavoda i održavanje discipline među osuđenim i pritvorenim osobama,
  • 6.
    otkriva i prijavljuje povrede pravila kućnog reda i radne discipline, spriječava izvršavanje krivičnih djela od strane osuđenih i pritvorenih osoba i prijavljuje izvršenje ovih djela,
  • 7.
    vrši sprovođenje i osigurava prisustvo osuđenih i pritvo-renih osoba kad se nalaze izvan zavoda,
  • 8.
    spriječava samopovrijeđivanje osuđenih i pritvorenih oso-ba i pruža pomoć povrijeđenim,
  • 9.
    u slučaju povrede discipline većih razmjera i povreda pravila kućnog reda bez odlaganja preduzima odgovarajuće mjere,
  • 10.
    interveniše u slučaju požara i drugih elementarnih nepogoda u zavodu,
  • 11.
    vrši pretres osuđenih i pritvorenih osoba, pregled i kontrolu njihovih stvari, kao i kontrolu pošiljki upućenih ovim osobama,
  • 12.
    može vršiti pretres osoba koje dolaze u posjetu osuđenim i pritvorenim osobama.

Član 5.

U skladu sa utvrđenom kategorizacijom zavoda služba osiguranja vrši:

  • 1.
    u zavodima zatvorenog tipa: vanjsko osiguranje, unutrašnje osiguranje, sprovodnu službu, dežurnu službu i službu osiguranja osuđenih osoba na radu izvan zavoda,
  • 2.
    u zavodima poluotvorenog tipa: osiguranje zavoda, dežurnu službu, osiguranje vanjskih radilišta i sprovodnu službu,
  • 3.
    u zavodima za žene, unutrašnje osiguranje vrše žene pripadnice službe osiguranja.

c) Organizacija rada službe osiguranja

Član 6.

Služba osiguranja vrši se u smjenama, u trajanju od osam sati, s tim da se osigura svakodnevno i neprekidno vršenje njenih poslova i zadataka u zavodu.

Raspored vršenja poslova i zadataka u smjenama određuje direktor ili osoba koju on ovlasti, prema potrebi službe i uvjetima rada.

U slučaju povrede discipline i pravila kućnog reda većih razmjera od strane osuđenih osoba, požara, poplave i drugih elementarnih nepogoda, kao i u drugim slučajevima kada to naredi direktor, stražar je dužan odazvati se pozivu i izvan radnog vremena.

Stražar je dužan obavijestiti zapovjednika kada u slobodno vrijeme odlazi iz mjesta stanovanja.

Član 7.

U zavodu zatvorenog tipa se prema potrebi i mogućnostima osiguravaju određene prostorije sa krevetima i posteljinom za smještaj stražara - samca.

d) Prava i dužnosti stražara

Član 8.

Stražar je dužan u vršenju službe naročito:

  • 1.
    da poznaje propise o vršenju službe straže, zakonske i druge propise na osnovu kojih vrši službu, kao i poslove i radne zadatke na koje je raspoređen,
  • 2.
    da na vrijeme prima dužnost, i službu vrši neprekidno dok traje smjena,
  • 3.
    da na određeni način održava vezu sa drugim stražarima na dužnosti, sa zapovjednikom i dežurnim službenim osobama i da u slučaju potrebe drugom stražaru obavezno pritekne u pomoć,
  • 4.
    da na vrijeme izvještava direktora, odnosno zapovjednika o svojim zapažanjima u vršenju službe,
  • 5.
    da alarmira i interveniše u slučaju masovnije povrede discipline i povrede kućnog reda ili radne dužnosti, požara, poplave ili drugih elementarnih nepogoda,
  • 6.
    da upotrijebi vatreno oružje ili druga sredstva prinude u slučajevima i pod uvjetima određenim Zakonom i ovim pravilnikom,
  • 7.
    da se u službenim odnosima sa direktorom, ovlaštenim službenicima Federalnog ministarstva pravde (u daljem tekstu: Federalno ministarstvo), pripadnicima službe osiguranja i drugim službenicima u zavodu oslovljava prema zvanju i položaju,
  • 8.
    da svojim ponašanjem u službi i van službe čuva svoj ugled i ugled zavoda,
  • 9.
    da službu vrši uredno podšišan, obrijan, odnosno sa urednom bradom,
  • 10.
    da u neposrednom kontaktu persira osuđene i pritvorene osobe,
  • 11.
    da pravilno rukuje i upotrebljava sredstva naoružanja i opremu koja mu je data na službenu upotrebu,
  • 12.
    da pohađa predavanja koja se organizuju radi stručnog obrazovanja i usavršavanja stražara,
  • 13.
    da učestvuje u vježbama za održavanje fizičke spremnosti i obučavanja u borilačkim vještinama,
  • 14.
    da učestvuju u gađanjima iz vatrenog oružja.

Član 9.

Stražaru je zabranjeno:

  • 1.
    da se udaljava sa radnog mjesta, sa prostora koji mu je određen za kretanje ili da napušta osobe koje su mu povjerene na čuvanje, odnosno sprovođenje,
  • 2.
    da noću ulazi u prostorije u kojima se nalaze osuđene i pritvorene osobe, osim kada je nužno ukazati pomoć povrijeđenoj ili bolesnoj osobi, kada mu je to naređeno ili u drugim opravdanim slučajevima, ali da još nekoga od ovlaštenih osoba obavijesti,
  • 3.
    da prilikom obavljanja zadataka na radnom mjestu ne razgovara sa prolaznicima,
  • 4.
    da neovlaštenim osobama daje podatke i druga obavješte-nja koja su u vezi sa vršenjem službe i radom zavoda,
  • 5.
    da u zavod pusti neovlaštenu osobu bez odobrenja direktora, odnosno osobe koja ga zamjenjuje,
  • 6.
    da čini druge radnje koje bi išle na štetu pravilnog i efikasnog vršenja službe.

Član 10.

Stražar je dužan da u vršenju svojih poslova i zadataka, prema osuđenim i pritvorenim osobama postupa čovječno i sa poštovanjem njihovog ljudskog dostojanstva, s očuvanjem njihovog tjelesnog i duševnog zdravlja, vodeći pri tome računa da se održi potreban red i disciplina.

Član 11.

Stražar je dužan da osuđene i pritvorene osobe upozorava na odgovornost za povrede ili pokušaje povreda pravila kućnog reda i radne discipline i da u slučaju potrebe može upotrijebiti odgovarajuća sredstva prinude.

Član 12.

Stražar će udaljiti osuđenu osobu sa mjesta gdje joj pristup nije dozvoljen.

Član 13.

U svakom slučaju narušavanje discipline, odnosno povrede pravila kućnog reda, od strane osuđenih i pritvorenih osoba, stražar je dužan uputiti prijavu zapovjedniku.

U prijavi se navodi: ime i prezime počinioca disciplinskog prekršaja, vrijeme, mjesto, način izvršenja i posljedice učinjene povrede ili pravila kućnog reda, kao i mjere koje je podnosilac prijave tom prilikom preduzeo.

Član 14.

Ako osuđena osoba izvrši krivično djelo teške tjelesne povrede ili kada je nastupila smrt ili pokušaj samopovrijeđivanja, ili ako je došlo do nesreće na poslu osuđene osobe, stražar će izvršiti osiguranje mjesta gdje se događaj desio, kao i tragova i predmeta koji su od interesa za obavljanje uviđaja od strane ovlaštenih organa.

Stražar je dužan da o događaju i preduzetim mjerama osiguranja iz stava 1. ovog člana, bez odlaganja, obavijesti direktora, a ako se sa osuđenom osobom nalazi udaljen od zavoda i najbližu stanicu policijske uprave.

Član 15.

Kada je na dužnosti stražar je dužan da spriječi nepozvanim osobama pristup u krug zavoda ili u pojedine njegove objekte.

Kada je na dužnosti stražar može legitimisati i zadržati svaku osobu koja neovlašteno ulazi u krug zavoda ili se približava njenim objektima ili se nepozvano približava osuđenim osobama kada su izvan zavoda.

e) Pretres osuđenih osoba

Član 16.

Radi održavanja unutrašnjeg reda i discipline stražar može, prema ukazanoj potrebi, izvršiti pretres osuđenih i pritvorenih osoba i prostorija u kojima one borave, kao i pregled stvari kojima se služe, odnosno posjeduju.

Pretres osuđenih osoba vrši se obavezno prilikom stupanja na izdržavanje kazne zatvora, prilikom povratka sa rada na vanjs-kom radilištu, prilikom sprovođenja osuđenih i pritvorenih osoba i prilikom stavljanja osuđenih osoba u prostorije za izdržavanje disciplinske kazne.

Radi pronalaska predmeta koje nije dozvoljeno držati i upotrebljavati, pretres osuđenih i pritvorenih osoba i pretres prostorija u kojima borave i rade, može se izvršiti u svako vrijeme.

Član 17.

Pretres u slučajevima iz člana 16. ovog pravilnika vrši se po naređenju direktora, zapovjednika, a po vlastitom nahođenju stražara, samo kada je s obzirom na okolnosti slučaja neophodno da se pretres izvrši bez odlaganja.

O svakom izvršenom pretresu, koji je preduzeo po vlastitom nahođenju, stražar je dužan odmah izvjestiti zapovjednika.

Kada se pretpostavlja da se mogu pronaći predmeti koji su upotrijebljeni ili namjenjeni za vršenje krivičnih djela ili koji mogu poslužiti kao dokaz u postupku, pretres se vrši u prisustvu dva svjedoka.

Pretres osobnih stvari vrši se u prisustvu osuđenih i pritvorenih osoba.

Član 18.

Pretres osuđenih i pritvorenih osoba ženskog pola vrši stražar - žena ili druga ženska osoba koju odredi direktor.

Član 19.

O izvršenom pretresu u slučajevima iz člana 16. stav 2. i člana 17. stav 3. ovog pravilnika sastavlja se zapisnik.

U zapisnik se unose podaci o oduzetim stvarima koje nisu dozvoljene da ih posjeduje osuđena osoba.

f) Sprovođenje osuđenih osoba

Član 20.

Sprovođenje osuđenih i pritvorenih osoba vrši se specijalnim vozilima namjenjenim za tu svrhu ili drugim pogodnim vozilima.

Sprovođenje treba izvršiti tako da se po mogućnosti ne prekida put do mjesta predaje osobe koja se sprovodi.

Ako se sprovođenje iz bilo kojeg razloga mora prekinuti, prekid treba izvršiti u mjestu u kome postoji zavod ili stanica policijske uprave.

Član 21.

Prilikom sprovođenja umobolnih osuđenih osoba obavezno je prisustvo zdravstvenog radnika.

Sprovođenje bolesnih i iznemoglih osoba ili trudnih žena vrši se na osnovu prethodno pribavljenog mišljenja ljekara o sposobnosti takvih osoba za sprovođenje, odnosno putovanje.

Sprovođenje bolesnih i iznemoglih osoba ili trudnih žena, može se vršiti i bez prethodno pribavljenog mišljenja ljekara, ako je neophodno da se ove osobe hitno upute u zdravstvenu ustanovu radi ljekarske intervencije.

Član 22.

Zapovjednik određuje potreban broj stražara za sprovođenje. Broj stražara određuje se prema načinu sprovođenja, broju i osobnim svojstvima osoba koje se sprovode, vremenskom trajanju sprovođenja i drugim okolnostima.

Član 23.

Stražaru, koji sprovodi osuđenu osobu, predaje se uputni akt, i oduzete stvari ove osobe, kao i hrana za osobu koja se sprovodi.

Prilikom prijema uputnog akta, stražaru se daju nužna obavještenja o osobnim svojstvima osobe koja se sprovodi, a naročito o njenim eventualnim sklonostima za izazivanje nereda i bjekstva, te koja se sredstva prinude mogu upotrijebiti prema osobi koja se sprovodi.

Stražar je dužan da upozori osobu koju sprovodi, da je dužna da se pridržava njegovih naređenja i da će svaki pokušaj otpora ili bjekstva biti savladan silom.

Član 24.

Za vrijeme sprovođenja, osobi koja se sprovodi, neće se dozvoliti da dolazi u dodir sa građanima, da sa njima razgovara ili da od njih bilo šta prima. Prema potrebi, može se zabraniti i međusobni razgovor osoba koje se sprovode.

Član 25.

Stražar je odgovoran za ličnu sigurnost osobe koju sprovodi.

Stražar je dužan da spriječi svaki napad ili pokušaj napada na osobu koju sprovodi, da spriječi pokušaj njenog oslobađanja od strane trećih osoba, kao i njeno samopovrijeđivanje.

U slučaju pokušaja bjekstva osobe koja se sprovodi, stražar je dužan da preduzme mjere u cilju njenog hvatanja, odnosno spriječavanja bjekstva.

Ako osoba koja se sprovodi uspije da pobjegne, stražar je dužan da goni tu osobu i da u cilju hvatanja primjeni ovlaštenja iz čl. 145. i 146. Zakona i da o bjekstvu odmah obavijesti najbližu stanicu policijske uprave i pruži im potrebne podatke o odbjegloj osobi.

Član 26.

Osoba koja se sprovodi, kao i njene stvari, predaju se uz potvrdu organu ili drugoj pravnoj osobi koje su naznačene u uputnom aktu.

Prilikom predaje osobe koju je sprovodio stražar će obavijestiti odgovornu osobu kojoj je izvršena predaja o svim važnijim događajima i zapažanjima o osobi koju je sproveo.

Po povratku u zavod stražar podnosi pismeni izvještaj zapovjedniku o toku sprovođenja i predaji osobe i njenih stvari.

Izvještaj sadrži, po pravilu, sve podatke o ponašanju osuđene osobe tokom sprovođenja, o problemima tokom putovanja (pokušaj bjekstva, otkazivanje poslušnosti, eventualnoj upotrebi prevoznih sredstava i sredstava veze itd.) i sva druga bitna zapažanja.

III - NAORUŽANJE I OPREMA STRAŽE

Član 27.

Naoružanje straže u zavodima zatvorenog tipa sastoji se od vatrenog oružja i municije, hemijskog oružja i hemijskih sredstava.

Vatreno oružje je: pištolj i puška ( automatska i poluautomatska ), automat i snajperska puška.

Hemijsko oružje je: plinski pištolj, a hemijska sredstva su: raspršivači i razne vrste sprejeva za koje je izdat atest.

Član 28.

Oprema straže u zavodima zatvorenog tipa sastoji se od sredstava veze, motornih vozila i sredstava posebne opreme.

Sredstva posebne opreme su: gumene palice, kacige, pancir košulja, džepna lampa, zaštitna maska, sredstva za vezivanje i sredstva za pružanje pomoći.

Član 29.

Naoružanje straže u zavodima poluotvrenog tipa sastoji se od pištolja s municijom i raznih vrsta sprejova za koje je izdat atest.

Oprema straže u zavodima poluotvorenog tipa sastoji se od sredstava veze i motornih vozila.

Sredstva posebne opreme su: gumene palice, sredstva za vezivanje i sredstva za pružanje pomoći, džepna lampa i zaštitna maska.

Član 30.

Vatreno oružje, hemijsko oružje, hemijska sredstva i municija čuvaju se na naročito osiguranom mjestu, prema odredbama Pravilnika o smještaju i čuvanju oružja, vođenja evidencije o prometu oružja i municije i obrascima i sadržaju obrazaca za vođenje te evidencije ("Službeni list SRBiH", broj 31/78), vodeći računa da nisu dostupna osuđenim osobama.

Član 31.

O naoružanju i opremi u zavodu vodi se posebna evidencija, u skladu sa članom 30. ovog pravilnika.

Član 32.

Naoružanje i sredstva posebne opreme kojim su zaduženi stražari ili se nalazi na čuvanju u zavodu, moraju se održavati u ispravnom stanju.

Nestanak, uništenje ili oštećenje sredstava naoružanja i posebne opreme, stražar je dužan odmah prijaviti zapovjedniku ili u njegovom odsustvu nadzorniku.

Član 33.

Stražar koji namjerno ili iz krajne nepažnje prouzrokuje nestanak, uništenje ili oštećenje sredstava naoružanja i posebne opreme, dužan je da prouzrokovanu štetu nadoknadi.

Postojanje štete i njenu visinu utvrđuje komisija u zavodu, sukladno odredbama o materijalnoj odgovornosti službenika propisana Zakonom o radnim odnosima i plaćama službenika u organima uprave u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 13/98).

Član 34.

Vatreno oružje može se nositi samo na dužnosti.

Kada stražar nije na dužnosti, vatreno oružje kojim je zadužen čuva se u zavodu.

Član 35.

U slučaju prestanka radnog odnosa stražar je dužan da preda u ispravnom stanju vatreno oružje i opremu kojom je zadužen.

Član 36.

Provjeravanje ispravnosti sredstava naoružanja i posebne opreme vrši se prilikom redovnog pregleda, prilikom izvođenja vježbi i na smotrama straže koja se vrši najmanje jedanput u tri mjeseca i kojima prisustvuju direktor i zapovjednik.

Član 37.

Stručno-tehnički pregled ispravnosti naoružanja i opreme vrši svake godine komisija koju formira direktor.

O izvršenom stručno-tehničkom pregledu sastavlja se zapisnik i jedan njegov primjerak dostavlja se Federalnom ministarstvu.

Član 38.

Opravke sredstava naoružanja mogu se vršiti samo u radionicama koje su za to registrovane.

Rashodovanje sredstava naoružanja i pojedinih dijelova opreme vrši se na prijedlog komisije iz člana 37. ovog pravilnika, po propisima o materijalnom poslovanju federalnih organa uprave.

IV - UPOTREBA VATRENOG ORUŽJA I DRUGIH SREDSTAVA PRINUDE

a) Opća pravila

Član 39.

Pod vatrenim oružjem u smislu člana 27. i člana 29. stav 1. ovog pravilnika, podrazumijeva se oružje kojim je naoružana straža.

Pod sredstvima prinude podrazumijevaju se: fizička snaga, gumena palica, hemijska sredstva, šmrkovi sa vodom, topovi sa vodom, specijalno obučeni psi, vezivanje i izdvajanje.

Član 40.

Prema stepenu osiguranja i ograničenju slobode osuđenih osoba, kao i prema prirodi poslova i zadataka koji se obavljaju, određuje se vrsta naoružanja stražara.

Kad vrše vanjsko osiguranje zavoda zatvorenog tipa, stražari mogu biti naoružani pištoljima, puškama, automatima i snajperskim puškama.

Kad vrše osiguranje zavoda poluotovrenog tipa, kao i kad vrše sprovođenje osuđenih i pritvorenih osoba, stražari su naoružani pištoljima, a mogu imati i puške.

Izuzetno od odredbe stava 3. ovog člana, stražari mogu biti naoružani oružjem iz stava 2. ovog člana, kada vrše sprovođenje veće grupe osuđenih osoba.

Član 41.

Kada je stražar na dužnosti među osuđenim i pritvorenim osobama unutar zavoda ne može nositi vatreno oružje i gumenu palicu.

Gumena palica se drži u posebnom spremištu ili u prostoriji u kojoj boravi dežurni i koristit će se samo u slučaju posebnih opasnosti.

Član 42.

Svaki stražar zadužen je vatrenim oružjem i opremom prema pravilima koje propisuje direktor uz saglasnost Federalnog ministarstva.

Stražar pripravnik može biti naoružan vatrenim oružjem samo prilikom obuke ili u izuzetnim prilikama po naređenju direktora.

Stražar ne može drugim osobama davati na korištenje vatreno oružje i opremu kojom je zadužen.

Član 43.

Direktor, a u njegovoj odustnosti zapovjednik, oduzeće stražaru vatreno oružje i opremu u sljedećim slučajevima:

  • 1.
    kada je protiv njega određen pritvor zbog osnovane sumnje da je izvršio krivično djelo;
  • 2.
    za vrijeme udaljenja sa dužnosti;
  • 3.
    kada se upotrebom alkohola ili na drugi način doveo u stanje koje smanjuje sposobnost za obavljanje službenih zadataka;
  • 4.
    kada iz zdravstvenih razloga nije sposoban da rukuje vatrenim oružjem i
  • 5.
    u drugim slučajevima kada postoji osnovana sumnja da vatreno oružje može biti zloupotrijebljeno, kao i u slučaju prekoračenja ovlaštenja.

Član 44.

Zapovjednik je dužan naročito:

  • 1.
    da vrši nadzor nad čuvanjem i održavanjem naoružanja i opreme;
  • 2.
    da se stara o evidenciji naoružanja i opreme i
  • 3.
    da organizira i rukovodi izvođenjem obuke i gađanja.

Član 45.

Stražar može upotrijebiti vatreno oružje ili druga sredstva prinude prema osuđenim i pritvorenim osobama samo u slučajevima predviđenim čl. 144. i 145. Zakona i na način utvrđen ovim pravilnikom.

Član 46.

Pri upotrebi vatrenog oružja ili drugih sredstava prinude stražar je dužan da čuva život drugih osoba.

Član 47.

Ako postoje mogućnosti i uvjeti da se može upotrijebi više sredstava prinude, upotrijebit će se najprije ono sredstvo prinude koje je po posljedicama najbla�e za osobu prema kojoj se primjenjuje, s tim da se njegovom primjenom osigura izvršenje službenog zadatka.

Član 48.

Napad u smislu tačke 2. stava 1. člana 145. Zakona postoji ako je protivpravan, a izvršen je vatrenim oružjem, opasnim oruđem ili drugim predmetom kojim se može ugroziti život osoba prema kojima je napad usmjeren, ili je izvršen od strane jedne ili više osoba.

Kao napad na objekat u smislu tačke 3. stava 1. člana 145. Zakona smatra se svaka radnja usmjerena na uništenje ili te�e oštećenje objekta ili pojedinih njegovih dijelova ili na kvarenje, uništenje ili zloupotrebu uređaja i opreme u objektu, kao i pokušaj nasilnog prodiranja u krug zavoda.

U slučajevima iz st. 1. i 2. ovog člana stražar će upotrijebiti vatreno oružje samo ako napad ne može odbiti upotrebom fizičke snage i drugih sredstava prinude.

b) Upotreba vatrenog oružja

Član 49.

Stražar će upotrijebiti vatreno oružje u smislu tačke 4. stava 1. člana 145. Zakona, kada se osuđena osoba u cilju bjekstva penje na zid ili se nalazi na zidu ili je prešla zid zavoda zatvorenog tipa.

U slučaju iz stava 1. ovog člana stražar će gađati u dio tijela gdje neće nastupiti smrtna posljedica.

Član 50.

Ako osuđena osoba prilikom sprovođenja pokuša bjekstvo, vatreno oružje se može upotrijebiti samo ako se ta osoba sprovodi u zavod zatvorenog tipa.

U nalogu za sprovođenje ili čuvanje osuđene osobe van zavoda naročito se navodi da li stražar može upotrijebiti vatreno oružje u slučaju pokušaja bjekstva osobe koju sprovodi ili čuva.

Ako sprovodi osobu prema kojoj je u slučaju bjekstva dozvoljena upotreba vatrenog oružja, stražar je dužan na to upozoriti osuđenu osobu.

Odredbe stava 1. ovog člana primjenjuju se i na pritvorene osobe za koje se osnovano sumnja da su počinila krivično djelo za koje je predviđena kazna zatvora od 15 godina ili kazna dugotrajnog zatvora.

Član 51.

Upotreba vatrenog oružja u uvjetima iz člana 49. ovog pravilnika nije dozvoljena u slučajevima bjekstva:

  • 1.
    trudne žene sa vidljivim znacima trudnoće;
  • 2.
    maloljetne osobe kojoj je izrečena odgojna mjera upućivanja u odgojno-popravni zavod;
  • 3.
    osobe osuđene na kaznu maloljetničkog zatvora izuzev u slučajevima utvrđenim u stavu 1. tač. 1., 2. i 3. člana 145. Zakona;
  • 4.
    prekršajno kažnjene osobe;
  • 5.
    osobe koje se upućuju na izdržavanje kazne zatvora sa slobode;
  • 6.
    osobe kojoj je izrečena mjera sigurnosti obaveznog psihijatrijskog liječenja i čuvanja u zdravstvenoj ustanovi.

Član 52.

Stražar će kod bjekstva osuđene ili pritvorene osobe iz čl. 49. i 50. ovog pravilnika pokušati uhvatiti takvu osobu, uz istovremeni poziv: "Stoj, pucaću". Ako osoba u bjekstvu ne stane, stražar će ponoviti poziv, pa ako ona ni na ponovljeni poziv ne stane, a ne postoji druga mogućnost da joj se spriječi bjekstvo, stražar može upotrijebiti vatreno oružje.

Ako to uvjeti dozvoljavaju poslije drugog poziva, stražar, prije nego što puca u osobu koja bježi, pucaće u zrak.

Noću ili u gustoj magli, odnosno na nepreglednom terenu ili u šumi, kao i kad osuđena ili pritvorena osoba bježi prema šumi ili u pravcu objekta gdje može da se sakrije, stražar može upotrijebiti vatreno oružje i poslije prvog poziva da takva osoba stane.

Ako osuđena ili pritvorena osoba bježi prema grupi ljudi ili se skriva u grupi ljudi, pa postoji mogućnost da bi neko od njih mogao da bude pogođen ili da bi mogla da bude pogođena neka druga osoba van te grupe, stražar ne smije upotrijebiti vatreno oružje.

Član 53.

Pucanje u zrak radi signalizacije, traženja pomoći ili zastrašivanja ne smatra se upotrebom vatrenog oružja u smislu ovog pravilnka.

Član 54.

U slučaju upotrebe vatrenog oružja sa smrtnim posljedicama, direktor ili zapovjednik skloniće sa lica mjesta stražara koji je upotrijebio vatreno oružje, i pružiti mu zaštitu od drugih građana.

c) Upotreba fizičke snage i gumene palice

Član 55.

Stražar može upotrijebiti fizičku snagu i gumenu palicu radi savladavanja aktivnog i pasivnog otpora osuđene ili pritvorene osobe u slučaju kada je to neophodno da bi se spriječilo njeno bjekstvo, fizički napad na službenika zavoda, nanošenje povreda drugoj osobi, samopovrijeđivanje ili prouzrokovanje materijalne štete od strane te osobe, napad na objekat koji stražar osigurava, kao i kada je nužno da se spriječi fizički otpor te osobe u vezi sa zakonitim naređenjem ovlaštenih službenih osoba ili izvršavanjem službenog zadatka.

Član 56.

Aktivni otpor postoji kada osuđena ili pritvorena osoba pruža otpor upotrebom oružja, oruđa i drugih predmeta ili fizičke snage i na taj način onemogućava stražaru da izvrši službeni zadatak.

Podsticanje na otpor smatra se kao aktivni otpor.

Pasivni otpor postoji kada se osuđena ili pritvorena osoba ogluši o poziv ili zakonito naređenje stražara time što se stavi u takav položaj (legne na tlo, uhvati se za neki stabilan predmet, neće da ide i slično) kojim onemogućava izvršenje službene radnje.

Član 57.

Kao upotreba fizičke snage i gumene palice smatraju se udarac palicom, odnosno zahvatanje i druge vještine odbrane ili napada, kojima se osuđena ili pritvorena osoba prinuđava na izvršenje naređenja.

Stražar je dužan da prestane da upotrijebljava fizičku snagu i gumenu palicu čim prestane neposredni napad ili otpor od strane osobe protiv koje je upotrijebljena.

Član 58.

Prilikom upotrebe gumene palice stražar ne smije osuđenu osobu udariti po glavi i drugim osjetljivim dijelovima tijela.

Gumena palica se ne smije upotrijebiti prema osuđenim ili pritvorenim osobama koje su očigledno bolesne, stare ili su teški invalidi, kao i prema ženama čija je trudnoća vidljiva, osim ako takve osobe vatrenim oružjem, odnosno drugim opasnim sredstvom ugrožavaju život stražara ili druge osobe, odnosno ako ozbiljno ugrožavaju objekat koji se osigurava ili ako se pruženi otpor ne može na drugi način savladati ili narušeni red i mir uspostaviti.

d) Upotreba hemijskih sredstava, vodenog topa i šmrkova sa vodom

Član 59.

Stražar može, radi uspostavljanja reda i mira, upotrijebiti hemijsko sredstvo, koje upotrebljava policija, samo ako je te�e narušen red i mir od strane osuđenih ili pritvorenih osoba, ako je došlo do masovne pobune ili do tuče, ako više osuđenih ili pritvorenih osoba otkaže poslušnost, a na drugi način se ne mogu savladati, ako se jedna ili više osoba zatvori ili zabarikadira u prostoriji ili na drugi način spriječava da se do njih dođe.

U slučajevima iz stava 1. ovog člana mogu se upotrijebiti šmrkovi sa vodom i vodeni top, u skladu sa pravilima koja primjenjuje policija.

Član 60.

Hemijska sredstva, šmrkovi sa vodom i vodeni top mogu se upotrijebiti samo po naređenju direktora, osobe koja ga zamjenjuje, zapovjednika, a van radnog vremena dežurne službene osobe u zavodu.

Izuzetno od stava 1. ovog člana, blaža hemijska sredstva (sprej za ličnu zaštitu) stražar može upotrijebiti samoinicijativno u slučajevima propisanim članom 58. ovog pravilnika.

e) Upotreba specijalno obučenih pasa

Član 61.

Radi pronalaženja i hvatanja osuđene ili pritvorene osobe, koja je u bjekstvu, osiguranja određenog prostora i objekta, pronalaženja ukradenih stvari u krugu zavoda, odbijanja napada na stražara ili na drugu osobu, ili na objekat, kao i u drugim slučajevima kada se može upotrijebiti vatreno oružje, mogu se koristiti specijalno obučeni psi.

Stražar je dužan da, prema mogućnostima, spriječi psa u nanošenju povreda osobi prema kojoj je pas upotrijebljen.

Član 62.

Upotrebu pasa određuje direktor ili osoba koja ga zamjenjuje.

f) Vezivanje i izdvajanje osuđene osobe

Član 63.

Prilikom sprovođenja osuđene ili pritvorene osobe stražar može vezati osobu prema pismenom naređenju, ili samoinicijativno.

Stražar će obavezno, prilikom sprovođenja, vezati osobu prema pismenom nalogu direktora ili zapovjednika.

Stražar može vezati osobu koju sprovodi samoinicijativno i ako nije dobio pismeni nalog, a koja prilikom sprovođenja pruža otpor, pokuša bjekstvo, vrši napad na stražara koji ga sprovodi ili na drugu osobu, kao i ako pretpostavlja da može doći do samopovrijeđivanja ili samoubojstva osobe koju sprovodi.

Član 64.

Vezivanje se neće primijeniti prema osuđenim ili pritvorenim osobama koje su očigledno bolesne, stare ili iznemogle ili su teški invalidi, kao i prema ženama čija je trudnoća vidljiva, bez obzira na krivično djelo, osim ako takve osobe vatrenim oružjem, odnosno drugim opasnim sredstvom ugrožavaju život ljudi.

Član 65.

Stražar može vezati osuđenu ili pritvorenu osobu koja u zavodu daje takav otpor koji se na drugi način ne može savladati ili se na drugi način ne može uspostaviti red.

O vezivanju u slučaju iz stava 1. ovog člana stražar je dužan odmah izvjestiti direktora ili zapovjednika, a van radnog vremena, dežurnu službenu osobu zavoda.

Vezivanje iz stava 1. ovog člana će se ukinuti kada prestanu razlozi zbog kojih je određeno.

Vezivanje u smislu odredaba čl. 63. do 65. ovog pravilnika smatra se vezivanje ruku lisicama ili drugim pogodnim sredstvom za vezivanje na način kojim se osobi koja se veće ne nanose tjelesne povrede.

Član 66.

Stražar može privremeno izdvojiti i smjestiti u posebnu prostoriju osuđenu ili pritvorenu osobu koja zbog svojih postupaka predstavlja opasnost za sigurnost službenih osoba ili ozbiljno narušava kućni red.

U slučaju iz stava 1. ovog člana stražar je dužan odmah izvijestiti direktora, zapovjednika, a van radnog vremena, dežurnu službenu osobu u zavodu.

g) Izvještavanje o upotrebi vatrenog oru�j i drugih sredstava prinude

Član 67.

O svakoj upotrebi vatrenog oružja i drugih sredstava prinude stražar je dužan da odmah, a najkasnije u roku od 24 sata, sastavi pismeni izvještaj u koji unosi podatke o osobi prema kojoj je oružje ili drugo sredstvo prinude upotrijebio, vrijeme i mjesto, kao i opis razloga i način upotrebe sredstava prinude.

Zapovjednik kome se izvještaj iz stava 1. ovog člana podnosi, dužan je odmah po prijemu izvještaja da provjeri navode u izvještaju i da ga, zajedno sa svojim mišljenjem o pravilnosti postupka stražara, dostavi direktoru.

Član 68.

O svakoj upotrebi vatrenog oružja ili drugog sredstva prinude, izuzev izdvajanja i vezivanja, direktor je dužan da u roku od sedam dana pismeno izvjesti Federalno ministarstvo, koje cijeni njihovu opravdanost i na osnovu izvještaja, a po potrebi i ispitivanja činjenica na licu mjesta, daje prijedlog za preduzimanje određenih mjera.

O upotrebi vatrenog oružja i drugih sredstava prinude iz stava 1. ovog člana, kada su upotrijebljena protiv pritvorenih osoba, obavještava se i predsjednik suda pred kojim se vodi krivični postupak.

Član 69.

U slučaju težeg narušavanja reda i mira ili pobune u zavodu, direktor ili osoba koja ga zamjenjuje, a van radnog vremena dežurna službena osoba u zavodu, dužni su odmah obavijestiti najbližu policijsku upravu i da zatraže pomoć ako stražari nisu u stanju da sami uspostave red i spriječe bjekstvo osoba koje čuvaju, s tim da se obavezno pismeno o tom slučaju obavijesti Federalno ministarstvo.

h) Ostala pravila

Član 70.

U cilju što uspješnijeg rukovanja vatrenim oružjem i drugim sredstvima prinude, stražari su dužni prisustvovati vježbama.

Vježbe iz stava 1. ovog člana organiziraju se i sprovode po posebnom programu koga donosi direktor uz saglasnost federalnog ministra pravde.

Član 71.

Prilikom prijema u zavod, osuđena ili pritvorena osoba obavezno se upoznaje s odredbama ovog pravilnika.

V - SLUŽBENA LEGITIMACIJA STRAŽE

Član 72.

Službena legitimacija (u daljem tekstu: legitimacija) se izdaje korisniku legitimacije sticanjem svojstva stražara zavoda, odnosno postavljanjem za direktora, odnosno zamjenika direktora zavoda.

Član 73.

Legitimacija služi korisniku legitimacije za dokazivanje njegove službene funkcije i da ima prava i dužnosti utvrđene zakonom.

Korisnik legitimacije je dužan nositi legitimaciju za vrijeme vršenja službene dužnosti i pokazati je prilikom obavljanja službenih poslova za koje je zakonom ovlašten.

Član 74.

Legitimacija sadrži podatke o identitetu korisnika legitimacije i druge podatke prema obrascu koji je odštampan uz ovaj pravilnik i čini njegov sastavni dio.

Obrazac legitimacije izrađuje se na punom papiru bijele boje i zaštićen omotom od prozirne mase.

Legitimacija je pravokutnog oblika, dimenzija 60 x 90 mm.

Član 75.

Legitimacija je javna isprava.

Legitimaciju izdaje federalni ministar pravde.

Član 76.

Legitimacija se izdaje na zahtjev direktora.

Zahtjev iz stava 1. ovog člana sadrži osobne podatke o osobama za koje se traži legitimacija predviđene u obrascu legitimacije i dvije fotografije.

Član 77.

Ako korisnik legitimacije putuje u inozemstvo, dužan je legitimaciju predati na čuvanje direktoru.

Član 78.

Korisniku legitimacije kome prestane služba u zavodu ili koji bude raspoređen na poslove i zadatke koji nisu obuhvaćeni članom 72. ovog pravilnika, dužan je vratiti legitimaciju direktoru.

Legitimaciju koju zbog znatnijeg oštećenja treba zamijeniti, kao i legitimacije iz stava 1. ovog člana, dostavljaju se Federalnom ministarstvu, radi uništavanja.

U slučaju gubitka legitimacije, korisnik legitimacije dužan je najkasnije u roku od tri dana od dana gubitka, pismeno obavijestiti direktora radi izdavanja nove legitimacije.

Član 79.

O izdatim i zamijenjenim legitimacijama vodi se knjiga evidencije.

Evidencija iz stava 1. ovog člana sadrži:

  • 1.
    redni broj,
  • 2.
    ime i prezime osobe kojoj je izdata odnosno zamijenjena legitimacija,
  • 3.
    serijski broj legitimacije,
  • 4.
    datum izdavanja,
  • 5.
    datum vraćanja legitimacija iz člana 78. ovog pravilnika.

VI - OBLIK (KROJ) UNIFORME I DIJELOVA UNIFORME STRAŽE

Član 80.

Stražari su dužni prilikom obavljanja službene dužnosti nositi uniformu i propisane oznake službenih zvanja, sukladno Uredbi o oznaki i znački, uniformi, službenim zvanjima i oznakama zvanja zatvorske policije - straže i boji i oznaci vozila federalnih ustanova za izvršenje kazne zatvora ("Službene novine Federacije BiH", broj 10/99) i ovog pravilnika.

Izuzetno od odredbe stava 1. ovog člana, direktor može odrediti da stražar prilikom obavljanja određene službene dužnosti ne nosi uniformu.

Član 81.

Zimska uniforma straže izrađena je od kangarna sastava od 55% vune i 45% poliestera, težine 480-500 gr/m.

Ljetna uniforma straže izrađena je od tergala sastava od 55% vune i 45% poliestera, težine 300 gr/m.

Član 82.

Odjeća straže ima kroj, i to:

  • 1.
    KRATKA JAKNA je postavljena postavom i kopča se patent zatvaračem, od lajsne do fazona, patent zatvarač je skriven rubom lijeve strane prednjice na koja su stavljena tri drikera. Naprijed sa dva prsna džepa sa patnom i dva donja džepa sa lajsnom. Gornji džepovi se kopčaju direktorom. Prednjica je pojačana - ljepljena fiksirom. Leđa su sjećena u struku i iberštepana jednim štepom širine 5 mm. Gornji dio leđa sastoji se od tri dijela, na lijevoj i desnoj strani imaju dvije faltne dubine 4,5 cm, štepane štepom 5 mm, sa jednom ringlom faltne su učvršćene od aksle prema dole 8 cm. Na jaknu u donjem dijelu našiva se lajsna širine 5 cm sa lijeve strane lajsna je produžena 5 cm na produžetak se stavlja driker. Sa strane jakne u donjem dijelu prednjice i leđa na lajsnu stavlja se španga dužine 9 cm, na kojoj se pravi rupica i na lajsnu prišivaju dva dugmeta u razmaku 6 cm. Rukavac je komotnog kroja na dnu ruba rukava našiva se lajsna širine 5 cm. Kopča se rupicom i dugmetom od prvog je udaljena 4 cm iznad lajsne rukava su po dvije faltne okrenute prema laktnom šavu. Na aksili u orukavlje ušiva se paleta - naramenice na drugom kraju do kragne paleta se kopča dugmetom kroz rupicu. Kragna jakne je sa štepom koji se razštepa. Rub kragne šepon je sa jednim štepom širine 5 mm kao i fazoni rubovi kontova, lajsne, patne i špange. Jakna je postavljena kvalitetnom postavom sa dva džepa - brustašne na lijevoj strani postave džep se zatvara patent zatvaračem, vrh džepa pravi se od štofa.
  • 2.
    HLAČE imaju dva džepa naprijed kosa, rub džepa je štepan štepom širine 5 mm, otvor džepa je 16 cm, učvršćen ringlama na desnoj strani zadnjice nalazi se džep kopča se dugmetom. Na prednjicama kod pojasa imaju dvije faltne dubine 2 cm, okrenute prema nazad. Prednjice hlača su sa unutarnje strane postavljene postavom do ispod koljena. U sjedalu su pojačane sa bajlagom. Šlic naprijed se kopča sa patent zatvaračem, više šlica na pojasu stavlja se kopča i jedno dugme na produženom pojasu. Donji dio šlica učvršćuje se ringlom. Na gornji dio hlača našiva se pojas iz dva dijela sa osam gajki. Širina pojasa je 4 cm, a gajke se učvršćuju 2 cm ispod pojasa. Na donjem dijelu hlača - nogavica našiva se zaštitna vrpca.
  • 3.
    KOŽNA JAKNA je uobičajanog kroja dužine do više koljena izrađene od nepromoćivog materijala. Postavljena štepanom postavom pojačana vatelinom. Naprijed su dva prsna džepa sa patnom koja se zakopčava drikerom. Patna je postavljena pod emitaciju satla. Na prednjici su dva donja dupla džepa, džepovi su našiveni sa po dvije strane, s jedne strane je otvor za kosi džep, iznad džepova su našivene patne koje se kopčaju s dva drikera, patne i džepovi su štepani s dva štepa, prvi štep širine 2 mm, a drugi od prvog 10 mm. Jakna se naprijed kopča patent - zatvaračem 10 cm od poruba prema gore do špica kragne. Na desnoj prednjici naprijed našivena je blenda - lajsna širine 7 cm, koja je štepana s dva štepa kao patne. Na blendu su stavljena tri drikera. Leđa su iz dva dijela, u struku je prišivena guma s dva štepa širine 15 mm. Rukavi su šireg kroja u orukavlju se štepaju štepom 2 mm. Na akslu se stavlja paleta koja je jednim krajem ušivena u orukavlje rukava, na drugom kraju palete kopča se dugmetom i rupicom, na paleti se stavlja funkcionalna oznaka. Na sredini donje kragne stavlja se patent zatvarač dužine 20 cm na koji se našiva kapuljača. Kapuljača je iz tri dijela, kada nije u funkciji stavlja se u kragnu i zakopčava patent zatvaračem. U rub kapuljače uvlači se vrpca dužina 100 cm, služi za reguliranje kapuljače. Na lijevoj strani postave ima džep brustašna. U rukavskoj postavi 15 cm iznad poruba rukava stavlja se ranfla od rendera.
  • 4.
    KAPA - BERETKA je uobičajenog oblika. Postavljena je uobičajenim materijalom. Donji rub kape je opšiven uskim einfasom od kože širine 1 cm. U ko�ni opšiv je uvučena vrpca za podešavanje veličine. Na dance se postavljaju dvije metalne ringlice odgovarajuće boje. Na kapi se s prednje lijeve-desne strane postavlja propisna oznaka.
  • 5.
    KOŠULJA je uobičajenog oblika i kroja. Na prednjoj strani se nalaze dva džepa s aiber štepom lajsnom i patnama koje su ojačane, na lijevoj strani prednjice se našiva lajsna širine 3 cm, na kojoj se nalaze rupice za dugmad. Na košulji sa kratkim rukavima nalaze se naramenice od iste tkanine kao i košulja, i izrađene se tako da se na njih mogu navući naramenice s funkcionalnim oznakama činova. Rukavi se završavaju mandžetama.
  • 6.
    KRAVATA je uobičajenog oblika i dužine, podešena za zakopčavanje gumom.

Član 83.

Svaki dio uniforme ima svoj upotrebni rok trajanja. Rokovi trajanja pojedinih dijelova uniforme računaju se od dana zaduženja.

Za dijelove uniforme straže određuju se sljedeći rokovi trajanja:

a) Zimska muška uniforma

1.

kapa beretka

2.

kožna jakna

3.

kratka jakna

4.

hlače

5.

prsluk

6.

košulja dugih rukava

7.

kravata

8.

rukavice - kožne

9.

čarape

10.

ko�ni kaiš za hlače

11

cipele - duboke

b) Zimska ženska uniforma

12

dijelovi pod red. br. od 1-10

13.

zimske čarape

14.

suknje - hlače (bermude)

15.

hula-hop čarape

16.

kožna torbica

17.

kožne čizmice

c) ljetna muška uniforma

18.

kapa-beretka

19.

kratka jakna

20.

hlače

21.

košulja kratkih rukava

22.

cipele plitke

23.

čarape

24.

kišni ogrtač

d) ljetna ženska uniforma

25.

dijelovi pod red. br. 18, 19, 21, 22, 24. i 25.

26.

suknja - hlače (bermude)

27.

hula-hop čarape

28.

zimska jakna sa uloškom

e) dopunski dijelovi uniforme

29.

široki opasač s koricama za pištolj

30.

dodatni okviri za municiju

31.

džepna lampa

32.

nosač za palicu i sredstva za vezivanje

33.

pištolj

34.

palica

35.

sredstva za vezivanje

36.

značke straže

37.

sportska oprema

Član 84.

Uniforma se izrađuje po standardnim veličinama i brojevima.

Član 85.

Zimska odjeća se nosi, po pravilu, od 16. oktobra/listopada do 30. aprila/travnja, a ljetna od 01.maja/svibnja do 15. oktobra/listopada kalendarske godine.

Član 86.

Stražar je dužan uniformu uredno održavati. O urednom održavanju uniforme i dopunskih dijelova uniforme stara se zapovjednik.

Član 87.

Nije dozvoljeno kombinovano nošenje dijelova zimske i ljetne uniforme ili dijelova uniforme i civilnog odjela.