Pravilnik o odjeći i obući, ishrani, disciplinskom postupku, uvjetima i načinu izdržavanja disciplinske kazne upućivanja u samicu i mjere usamljenja osuđenih osoba u federalnim ustanovama za izvršenje kazne zatvora
Na osnovu člana 43. stav 3., člana 44. stav 3. i člana 99. stav 9. Zakona o izvršenju krivičnih sankcija u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 44/98), federalni ministar pravde donosi
PRAVILNIK
O ODJEĆI I OBUĆI, ISHRANI, DISCIPLINSKOM POSTUPKU, UVJETIMA I NAČINU IZDRŽAVANJA DISCIPLINSKE KAZNE UPUĆIVANJA U SAMICU I MJERE USAMLJENJA OSUĐENIH OSOBA U FEDERALNIM USTANOVAMA ZA IZVRŠENJE KAZNE ZATVORA
I - OPĆE ODREDBE
Član 1.
Ovim pravilnikom uređuje se vrsta i izgled odjeće, obuće i rublja osuđenih osoba, vrijeme nošenja i trajanja, vrsta i količina životnih namirnica kojima se osigurava kalorična vrijednost ishrane, disciplinski postupak, kao i uvjeti i način izdržavanja disciplinske kazne upućivanja u samicu i mjere usamljenja osuđenih osoba na izdržavanju kazne zatvora u federalnim ustanovama za izvršenje kazne zatvora (u daljem tekstu: kazneno-popravni zavod).
Član 2.
Odijevanje, oblačenje, ishrana, disciplinski postupak, uvjeti i način izdržavanja disciplinske kazne upućivanja u samicu i mjere usamljenja osuđenih osoba vrši se na način i po postupku utvrđenom u čl. 43., 44. i čl. 93. do 99. Zakona o izvršenju krivičnih sankcija u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Zakon) i odredbama ovog pravilnika.
II - ODJEĆA, OBUĆA I RUBLJE OSUĐENIH OSOBA
Član 3.
U kazneno-popravnim zavodima osuđene osobe nose odjeću, obuću i rublje propisanu ovim pravilnikom.
Radna odijela i oprema za zaštitu na radu osiguravaju se prema posebnom pravilniku o zaštiti na radu koga donosi direktor kazneno-popravnog zavoda, u skladu sa Zakonom i općim propisima o zaštiti na radu.
Član 4.
Svaka osuđena osoba mora imati odjeću, obuću i rublje.
Odjeća i obuća se sastoje od: jakne, hlača, hlača-suknje, džempera i poluvera, dubokih i plitkih cipela, papuča i kaiša za hlače.
U odjeću spada dolama i kratke hlače.
Rublje se sastoji od: potkošulje s rukavima i bez rukava, dugih i kratkih gaća, pidžame, kombinezona i grudnjaka.
Član 5.
Odjeća i obuća je zimska i ljetna.
Zimska odjeća je od debljeg štofa plave boje, košulja dugih rukava je svjetloplava, duboke cipele crne boje, džemper, poluver i čarape su odgovarajuće boje odijela.
Član 6.
Ljetna odjeća se sastoji od jakne, hlača, košulje kratkih rukava, čarapa, kaiša za hlače, papuča i plitkih cipela.
Hlače mogu biti duge i kratke.
Ljetna odjeća je od kepera plave boje, košulja je svjetloplava, a cipele i papuče crne boje.
Član 7.
Dijelovi zimske odjeće i obuće imaju kroj, i to:
- 1.jakna sa zatvorenim reverima je duga do polovine šake prirodno opružene ruke i zakopčava se sa četiri dugmeta prečnika 22 mm, na gornjem dijelu bluze, sa unutrašnje i spoljne lijeve strane je džep, a na donjem dijelu s obadvije spoljne strane, nalazi se po jedan džep s poklopcem;
- 2.hlače su uobičajenog kroja, s obje strane imaju po jedan džep, nogavice su bez manžetni i na donjem kraju su široke 22-25 cm;
- 3.košulja i gaće su uobičajenog kroja;
- 4.pidžama je uobičajenog kroja;
- 5.cipele su kožne, duboke;
- 6.čarape su uobičajene, nešto deblje;
- 7.papuče su kožne ili od drugog uobičajenog materijala.
Član 8.
Ljetna odjeća i obuća imaju kroj, i to:
- 1.ljetna košulja je uobičajenog kroja kratkih rukava;
- 2.jakna je otvorenih revera;
- 3.hlače su istog kroja kao i zimske;
- 4.cipele su kožne - crne boje.
Košulja se može nositi odvojeno od jakne, prema izboru osuđene osobe.
Član 9.
Boja odjeće može biti u nijansama plave boje u ovisnosti od klasifikacijske grupe ili iz drugih opravdanih razloga, o čemu odlučuje direktor kazneno-popravnog zavoda.
Izgled i boja odjeće i obuće ne smiju biti degradirajući.
Član 10.
Odjeća i obuća osuđenih osoba mora biti uredna i čista i ne smije biti pocijepana.
Član 11.
Osuđene osobe koje kaznu zatvora izdržavaju u kazneno-popravnim zavodima poluotvorenog tipa mogu po sopstvenoj želji nositi svoju odjeću i obuću.
Odjeća i obuća mora biti uredna i čista.
Održavanje sopstvene odjeće i obuće vrši se u radionicama i vešeraju kazneno-popravnog zavoda, na trošak kazneno-popravnog zavoda, a mogu ih osobno održavati i osuđene osobe.
Član 12.
Osuđena osoba nosi obavezno svoju odjeću i obuću, kada se nalazi van prostorija kazneno-popravnog zavoda, osim u slučajevima radne terapije.
Član 13.
Vrijeme nošenja zimske, odnosno ljetne odjeće i obuće, ovisno od godišnjeg doba, klimatskih i drugih prilika, određuje direktor kazneno-popravnog zavoda.
Osuđene osobe nose kapu prema vlastitoj želji.
Član 14.
Osuđene osobe dužne su predati odjeću, obuću i druge dijelove opreme nadležnoj službenoj osobi kazneno-popravnog zavoda prilikom njihovog otpuštanja s izdržavanja kazne zatvora.
III - ISHRANA OSUĐENIH OSOBA I KALORIČNA VRIJEDNOST HRANE
Član 15.
Hrana treba da sadrži potrebne količine bjelančevina, masti, vitamina i ugljičnih hidrata, a sastoji se od kruha, mesa, variva, povrća, voća, začina i drugih namirnica za ishranu.
Član 16.
Ljekar ili druga zdravstvena osoba koju odredi direktor kazneno-popravnog zavoda dužni su da svaki dan vrše pregled namirnica koje služe za pripremanje jela.
Direktor kazneno-popravnog zavoda, odnosno osoba koju on odredi, dužna je probati pripremljeno jelo prije podjele osuđenim osobama i mišljenje o kvalitetu jela upisati u knjigu ishrane osuđenih osoba.
Osobe zadužene za pripremanje hrane dužne su od svakog pripremljenog jela ostaviti u posebnu posudu manju količinu hrane kako bi, prema potrebi, moglo biti pregledano i nakon završenog obroka.
Član 17.
U okviru kalorične vrijednosti obroka za punoljetne osuđene osobe potrebno je osigurati najmanje 12. 500 džula dnevno i to :
- 1.masnoće 30 grama - 1020 džula,
- 2.šećera 30 grama - 436 džula,
- 3.variva, povrća i voća (na bazi graha i krompira) u količini koja odgovara vrijednosti od 5000 džula,
- 4.mesa 130 grama - 1220 džula,
- 5.soli, sirćeta, bibera, crvenog luka, alave paprike, zamjene za kafu, čaja i drugih začina u potebnim količinama.
Količina kruha osigurava se po potrebi i ovisno od drugih vrsta pripremljene hrane, a ne može biti manja od 600 grama dnevno.
Član 18.
Osobama na izdržavanju kazne maloljetničkog zatvora osigurava se ishrana u skladu sa članom 17. pravilnika, s tim da kalorična vrijednost ne može iznositi manje od 14. 500 džula.
Član 19.
Osobama na izdržavanju kazne zatvora, koje rade na težim poslovima ili rade pod otežanim uvjetima rada osigurava se pojačana ishrana, za najmanje 2 000 džula.
Direktor kazneno-popravnog zavoda određuje poslove za koje se osigurava pojačana ishrana u smislu stava 1. ovog člana.
Član 20.
Trudnicama kojima je do porođaja ostalo manje od pet mjeseci i porodiljama do navršene jedne godine starosti djeteta, osigurava se ishrana kao i bolesnim osuđenim osobama.
Član 21.
Porodilja i dijete do jedne godine starosti dobivaju hranu po vrsti i količini koju odredi ljekar kazneno-popravnog zavoda.
Član 22.
Osuđene osobe dnevno dobivaju tri obroka hrane prema jelovniku koji svakih sedam dana unaprijed, utvrđuje direktor kazneno-popravnog zavoda.
U jelovnik se unosi kalorična vrijednost hrane po obrocima.
U toku sedmice u jelovniku mora biti salata najmanje tri puta, a voće najmanje jedanput.
Namirnice od kojih se spravlja hrana moraju biti dobrog kvaliteta, a hrana mora biti ukusno pripremljena i raznovrsna.
Član 23.
Ljekar kazneno-popravnog zavoda dužan je da najmanje jedanput sedmično, a drugi zdravstveni radnik svaki dan, da obiđu zatvorsku kuhinju kazneno-popravnog zavoda i provjere higijenske uvjete, način pripremanja hrane, kvalitet namirnica i kaloričnu vrijednost hrane, kao i zdravstveno stanje osoba koje rade u kuhinji.
Zapažanja i nalaz prilikom obilaska unose se u knjigu kontrole kuhinje i o tome izvještava direktora kazneno-popravnog zavoda.
Član 24.
Odredbe čl. 15. do 23. ovog pravilnika primjenjuju se i na osobe koje izdržavaju mjeru pritvora kao i na osobe koje se nalaze u odgojno-popravnim zavodima.
IV - DISCIPLINSKI POSTUPAK OSUĐENIH OSOBA
Član 25.
Disciplinski postupak za teške disciplinske prekršaje vodi disciplinska komisija (u daljem tekstu: komisija).
Komisija ima predsjenika i dva člana i njihove zamjenike.
Članove Komisije i njihove zamjenike imenuje direktor kazneno-popravnog zavoda.
Vođenje disciplinskog postupka vrši se u skladu sa pravilnikom o kućnom redu kazneno-popravnog zavoda.
Član 26.
Prijedlog za pokretanje disciplinskog postupka uručuje se osuđenoj osobi, čime započinje disciplinski postupak.
Disciplinski postupak ima karakter hitnosti i mora se završiti najkasnije u roku od sedam dana od dana njegovog pokretanja.
Član 27.
Vođenje disciplinskog postupka za teške disciplinske prekršaje zastarijeva u roku od mjesec dana od dana saznanja za učinjeni prekrašaj, a najduže u roku od tri mjeseca od dana učinjenog disciplinskog prekršaja.
Član 28.
Disciplinski postupak pokreće se u roku od tri dana od dana saznanja o počinjenom prekršaju i učiniocu prekršaja.
Član 29.
Tokom disciplinskog postupka od osuđene osobe uzima se pisana izjava, saslušavaju svjedoci, pribavlja mišljenje odgajatelja ili službe za tretman.
Osuđena osoba ima pravo da uzme kao svog branioca bilo koju osobu u koju ima povjerenje.
Član 30.
O vođenju disciplinskog postupka sačinjava se zapisnik koji sadrži provedene dokaze i pohranjuje se u osobni list osuđene osobe.
U ovaj list odlaže se i primjerak rješenja o izrečenoj disciplinskoj kazni.
Član 31.
Izrečene disciplinske kazne izvršavaju se kada budu pravosnažne.
Osuđena osoba koja je počinila teški disciplinski prekršaj može se smjestiti u samicu i prije pokretanja i okončanja disciplinskog postupka ako postoji opasnost od nasilih radnji prema osobama i stvarima, opasnost od ubistva i samopovređivanja ili ugrožavanja sigurnosti i reda u kazneno-popravnom zavodu, koje se ne mogu na drugi način otkloniti, o čemu odlučuje direktor kazneno-popravnog zavoda.
Direktor kazneno-popravnog zavoda obavezan je da o izricanju disciplinske kazne o upućivanju u samicu odmah pismeno izvijesti Federalno ministarstvo pravde.
Član 32.
Odredbe čl. 25. do 31. ovog pravilnika primjenjuju se i prema osuđenim osobama prilikom izricanja mjere usamljenja.
Član 33.
Kada osuđena osoba počini disciplinski prekršaj izvan redovnog radnog vremena za koji je u stavu 2. člana 31. ovog pravilnika predviđena mogućnost upućivanja u samicu, odgovorna službena osoba u kazneno-popravnom zavodu, može ga izdvojiti u zasebnu prostoriju, o čemu odmah izvješćuje direktora kazneno-popravnog zavoda.
Prvog radnog dana osuđenu osobu će saslušati službena osoba koja je nadležna za pokretanje disciplinskog postupka.
Ukoliko se u disciplinskom postupku izrekne disciplinska kazna upućivanja u samicu, vrijeme provedeno u izdvojenoj prostoriji, prije pravosnažnosti rješenja, uračunava se u disciplinsku kaznu upućivanja u samicu.
Član 34.
Kazneno-popravni zavod dužan je osigurati uvjete za izdržavanje disciplinske kazne upućivanja u samicu i mjeru usamljenja u skladu sa ovim pravilnikom.
V - UVJETI I NAČIN IZDRŽAVANJA DISCIPLINSKE KAZNE UPUĆIVANJA U SAMICU I MJERE USAMLJENJA
Član 35.
Disciplinska kazna upućivanja u samicu predstavlja isključenje osuđene osobe iz zajedničkih aktivnosti s drugim osuđenim osobama, tokom izdržavanja disciplinske kazne samice.
Član 36.
Disciplinska kazna upućivanja u samicu izdržava se u posebnoj prostoriji (u daljem tekstu: samica), koja je namjenjena samo za tu svrhu.
Član 37.
Samica mora imati najmanje pet kvadratnih metara površine, a zapremina ne smije biti manja od deset kubnih metara.
Član 38.
Prozor na samici mora biti dovoljno velik da omogući osuđenoj osobi čitanje pod prirodnim svjetlom u uobičajenim uvjetima.
Umjetno osvjetljenje mora zadovoljavati postojeće tehničke standarde i to pri osvjetljenju "arnom niti (sijalica) 50-70L (luxa), a fluoroscentno osvjetljenje 200-250 L.
Član 39.
Samica mora biti zagrijana u skladu sa klimatskim uvjetima, opremljena ležajem s posteljinom, stolom, stolicom i ormarićem. Stol, stolica i ormarić moraju biti pričvršćeni za pod, odnosno zid samice, a krevet zajedno s posteljinom da se može podići i pričvrstiti za zid tako da se tokom dana, osim za popodnevni odmor, ne može koristiti.
Samica treba da ima mokri čvor s vodom.
Posteljina nema čaršafa.
Popodnevni odmor traje dva sata prema rasporedu o dnevnim aktivnostima osuđenih osoba koji odredi direktor kazneno-popravnog zavoda.
Član 40.
Na vratima samice nalazi se ugrađen kontrolni otvor koji osigurava potpuni pregled njene unutrašnjosti, a s unutrašnje strane signalni uređaj koji služi osuđenoj osobi za pozivanje stražara koji osigurava samicu.
Član 41.
Osuđena osoba u samici ima pravo da čita knjige, novine, te da upućuje i prima neograničeno pismena.
Osuđenoj osobi koja se redovno školuje u kazneno-popravnom zavodu, mora se osigurati redovno pohađanje nastave za vrijeme izdržavanja disciplinske kazne samice.
Član 42.
Osuđenoj osobi koja izdržava disciplinsku kaznu upućivanja u samicu mora se osigurati boravak na zraku (šetnja) u trajanju najmanje jedan sat dnevno.
Član 43.
Osuđenu osobu koja se nalazi u samici, mora posjetiti odgajatelj i ljekar ustanove, najmanje dva puta sedmično.
Nalazi i zapažanja ljekara i drugih ovlaštenih službenih osoba koji posjećuju osobu iz stava 1. ovog člana, unose se u knjigu izvršenja disciplinske kazne samice i mjere usamljenja.
Član 44.
Mjera usamljenja izvršava se u samici na način i pod uvjetima propisanim u čl. 35. do 43. ovog pravilnika.
VI - PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Član 45.
Danom stupanja na snagu ovog pravilnika prestaje primjena propisa o odjeći i obući, rublju i ishrani, o izdržavanju kazne upućivanja u samicu i mjere usamljenja osuđenih osoba koji se primjenjuju na teritoriju Federacije Bosne i Hercegovine do dana stupanja na snagu ovog pravilnika.
Član 46.
Ovaj pravilnik stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH".
Broj 05-12-343/99
10. februara 1999. godine
Sarajevo
Ministar
Ignjacije Dodik, s. r.