Federalno ministarstvo zdravstva
Naredba o programu obaveznih imunizacija stanovništva protiv zaraznih bolesti u 1999. godini
Na osnovu člana 25. i člana 51. stav 1. tačka 6. Zakona o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti koje ugrožavaju cijelu zemlju ("Službeni list RBiH", br. 2/92 i 13/94) u vezi sa članom 57. Pravilnika o uslovima i načinu obavljanja obavezne imunizacije, seroprofilakse i hemoprofilakse protiv zaraznih bolesti i licima koja podliježu toj obavezi ("Službeni list RBiH", br. 2/92 i 13/94), kao i članom 77. Uredbe o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti ("Narodni list HR H-B", broj 10/94) i u vezi člana IX 5 (1) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, federalni ministar zdravstva, donosi
NAREDBU
O PROGRAMU OBAVEZNIH IMUNIZACIJA STANOVNIŠTVA PROTIV ZARAZNIH BOLESTI U 1999. GODINI
I - OSNOVNE ODREDBE
Ovom naredbom uređuje se program obaveznih imunizacija stanovništva protiv zaraznih bolesti u 1999. godini.
Obavezna imunizacija stanovništva protiv zaraznih bolesti na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine obavit će se u 1999. godini po sljedećem programu:
A - IMUNIZACIJA PROTIV DIFTERIJE,
TETANUSA I VELIKOG KAŠLJA
Imunizacija protiv tetanusa i velikog kašlja obavit će se kombinirano Di-Te-Per vakcinom tokom 1999. godine.
Imunizacija se vrši vakcinacijom (potpuna vakcinacija) i revakcinacijom.
1. Vakcinacija
Vakcinacija obuhvata djecu od navršena dva mjeseca do navršenih 12 mjeseci života. Ako se iz bilo kojih razloga vakcinacija ne obavi u određenom roku ili se obavi nepotpuno, djeca će se vakcinisati u razdoblju od navršenih 12 mjeseci do navršenih pet godina života.
Vakcinacija protiv difterije, tetanusa i velikog kašlja se vrši davanjem tri doze Di-Te-Per vakcine, u razmaku koji između dva ubrizgavanja, ne smije biti kraći od jednog, ni duži od tri mjeseca. Iznimno razmak između druge i treće doze ne smije biti duži od šest mjeseci.
Za osobe koje u određenim razmacima ne prime propisane doze vakcine smatra se da su prekinula vakcinaciju i ona podliježu ponovo obaveznoj vakcinaciji za sve tri doze Di-Te-Per vakcine. Ukoliko se vakcinacija vrši simultano i protiv dječije paralize razmak između dva vakcinisanja ne smije biti kraći od 42 dana.
2. Revakcinacija
Prva revakcinacija obuhvata djecu po isteku jedne godine od dana potpunog vakcinisanja tj. svu djecu potpuno vakcinisanu protiv difterije, tetanusa i velikog kašlja u 1998. godini, kao i ostalu djecu do navršene pete godine života, koja su potpuno vacinisana protiv difterije, tetanusa i velikog kašlja prije jedne do dvije godine.
Prva revakcinacija protiv difterije, tetanusa i velikog kašlja se vrši davanjem jedne doze odgovarajuće vakcine.
Druga revakcinacija protiv difterije, tetanusa i velikog kašlja se vrši po isteku dvije godine od izvršene prve revakcinacije, obuhvata djecu u četvrtoj godini života, najkasnije do navršene pete godine života.
Druga revakcinacija protiv difterije, tetanusa i velikog kašlja se vrši davanjem jedne doze odgovarajuće vakcine.
B - IMUNIZACIJA PROTIV DIFTERIJE I TETANUSA
Imunizacija protiv difterije i tetanusa obavit će se kombinirano Di-Te vakcinom tokom 1999. godine.
Imunizacija se vrši vakcinacijom i revakcinacijom.
1. Vakcinacija
Vakcinacija protiv difterije i tetanusa obuhvata djecu od navršenih pet godina do navršenih 14 godina života, koja nisu uopće ili su bila nepotpuno vakcinisana protiv difterije, tetanusa i velikog kašlja, ili ako nema dokaza da su vakcinisana.
Djecu poslije navršene sedme godine života treba vakcinisati protiv difterije i tetanusa posebnom vakcinom za odrasle (Di-Te Pro adultis vakcinom).
Vakcinacija protiv difterije i tetanusa se vrši davanjem dvije doze kombinirane vakcine u razmaku koji, između dva ubrizgavanja, ne smije biti kraći od jednog, ni duži od tri mjeseca.
2. Revakcinacija
Prva revakcinacija obuhvata svu djecu u sedmoj godini života, odnosno pri upisu u prvi razred škole osnovnog vaspitanja i obrazovanja.
Prva revakcinacija obuhvata i djecu koja su vakcinisana po prvi put protiv difterije i tetanusa vakcinom za odrasle (Di-Te-Pro adultis vakcinom), ako je od dana vakcinisanja protekla jedna godina.
Druga revakcinacija protiv difterije i tetanusa obuhvata djecu kompletno vakcinisanu i revakcinisanu protiv difterije, tetanusa i velikog kašlja, kao i difterije i tetanusa u 14. godini života sa vakcinom za odrasle (Di-Te Pro adultis vakcinom).
Revakcinacija se vrši davanjem jedne doze odgovarajuće vakcine.
C - IMUNIZACIJA PROTIV TETANUSA
Imunizacija protiv tetanusa obavit će se vakcinom protiv tetanusa tokom 1999. godine.
Imunizacija protiv tetanusa se vrši vakcinacijom i revakcinacijom.
1. Vakcinacija
Vakcinacija protiv tetanusa obuhvata sve osobe od navrešenih 14 godina do navršenih 18 godina života, koja ranije nisu nikako ili su nekompletno vakcinisana Di-Te-Per ili Di-Te vakcinom.
Vakcinacija protiv tetanusa obuhvata i sva lica poslije povrede, bez obzira na uzrast, ako ranije nisu vakcinisana protiv tetanusa, ili nisu potpuno vakcinisana, ako nema dokaza o vakcinisanju ili ako je proteklo više od deset godina od posljednjeg vakcinisanja, odnosno revakcinisanja.
Vakcinacija protiv tetanusa obuhvata sve osobe pri stupanja u radni odnos koja su zbog prirode posla izložena čestim povredama, ako ranije nisu bila vakcinisana, ili ako je od posljednjeg vakcinisanja, odnosno revakcinisanja, prošlo više od deset godina.
Vakcinacija protiv tetanusa se vrši davanjem dvije doze vakcine protiv tetanusa u razmaku koji između dva ubrizgavanja ne smije biti kraći od jednog niti duži od tri mjeseca.
2. Revakcinacija
Revakcinacija obuhvata osobe u završnoj godini srednje škole, odnosno u 18 godini života.
Revakcinacija obuhvata i osobe od navršenih 14 godina do navršenih 18 godina života koja su prvi put vakcinisana protiv tetanusa u prošloj 1998. godini ili ranije, kod kojih je protekla jedna godina od dana potpunog vakcinisanja.
Revakcinacija obuhvata osobe koje su vakcinisane pri stupanju u radni odnos po isteku jedne godine od dana potpunog vakcinisanja.
Revakcinacija obuhvata i osobe koje su vakcinisane zbog povrede, ako je od vakcinacije prošlo više od jedne, a manje od deset godina.
Revakcinacija protiv tetanusa se vrši davanjem jedne doze odgovarajuće vakcine.
D - IMUNIZACIJA PROTIV DJEČIJE PARALIZE
Imunizacija protiv dječije paralize obavit će se vakcinom protiv dječije paralize tokom 1999. godine.
Imunizacija protiv dječije paralize se vrši živom i mrtvom vakcinom.
Imunizacija se vrši vakcinacijom i revakcinacijom.
1. Vakcinacija
Vakcinacija živom oralnom tritipnom vakcinom se vrši sa tri doze u razmacima koji ne smiju biti kraći od šest nedjelja.
Vakcinacija mrtvom vakcinom se vrši u indikovanim slučajevima imunodeficijencije, a daje se u dvije doze u razmaku koji ne smije biti kraći od četiri nedjelje.
Vakcinacija obuhvata djecu od navršenih dva mjeseca života i mora se potpuno sprovesti do navrešenih 12 mjeseci života. Ukoliko je razmak između dva vakcinisanja veći od tri mjeseca, nije potrebno ponoviti potpunu vakcinaciju već samo nastaviti vakcinisanje do treće doze.
Vakcinacija obuhvata i djecu od navršenih 12 mjeseci do navršenih 14 godina života, ako ranije nisu vakcinisana, ili su nepotpuno vakcinisana, ili ako nema dokaza o sprovedenoj vakcinaciji.
2. Revakcinacija
Prva revakcinacija obuhvata djecu u drugoj godini života, ako je od dana potpunog vakcinisanja proteklo jedna godina.
Druga revakcinacija obuhvata djecu u četvrtoj godini života.
Treća revakcinacija obuhvata djecu u sedmoj godini života, odnosno pri upisu u prvi razred osnovnog obrazovanja i vaspitanja.
Četvrta revakcinacija obuhvata djecu u 14 godini života.
Revakcinacija se vrši davanjem jedne doze žive tritipne vakcine.
Vakcinacija i revakcinacija protiv dječije paralize izvodit će se simultano sa Di-Te-Per ili Di-Te vakcinom.
Vakcinacija i revakcinacija protiv dječije paralize izvodi se kontinuirano u svim mjesecima godine.
E - IMUNIZACIJA PROTIV MALIH BOGINJA,
RUBEOLE I ZAUŠNJAKA
Imunizacija protiv malih boginja, rubeole i zaušnjaka obavit će se vakcinom protiv malih boginja, rubeole i zaušnjaka tokom 1999. godine.
Imunizacija protiv malih boginja, rubeole i zaušnjaka se vrši vakcinacijom i revakcinacijom.
1. Vakcinacija
Vakcinacija protiv malih boginja, rubeole i zaušnjaka obuhvata svu djecu od navršenih 12 mjeseci života i mora se sprovesti do navršenih 18 mjeseci života.
Ako se iz bilo kojih razloga vakcinacija ne sprovede od navršenih 12 mjeseci života do navršenih 18 mjeseci života, djeca će se vakcinisati u dobi od navršenih 18 mjeseci života do navršenih 14 godina života.
Ako je dijete preboljelo jednu od navedenih bolesti, vakcinisat će se protiv one bolesti koju nije bolovalo.
Vakcinacija protiv rubeole obuhvata svu žensku djecu u 14 godini života, ako nisu vakcinisana protiv rubeole ili ako nisu preboljela rubeolu.
Vakcinacija protiv malih boginja, rubeole i zaušnjaka se vrši davanjem jedne doze žive kombinirane liofilizirane vakcine protiv malih boginja, rubeole i zaušnjaka.
Vakcinacija protiv rubeole se vrši davanjem jedne doze žive liofilizirane vakcine protiv rubeole.
2. Revakcinacija
Revakcinacija protiv malih boginja obuhvata svu djecu u sedmoj godini života, odnosno u prvom razredu škole osnovnog obrazovanja i vaspitanja.
Revakcinacija protiv malih boginja se vrši davanjem jedne doze žive liofilizirane vakcine protiv malih boginja.
Posebne odredbe
Ako prema procjeni epidemiološke službe postoji epidemiološka indikacija, uz saglasnost Expertne grupe za epidemiologiju zaraznih bolesti Federalnog ministarstva zdravstva mogu se vakcinisati protiv malih boginja i djeca od 6 do 12 mjeseci života, s tim da se moraju revakcinisati od 15 do 24 mjeseca života. U pogoršanoj epidemiološkoj situaciji protiv malih boginja se vakcinišu i sva djeca, na području mjesne zajednice, životne dobi od 18 mjeseci do 14 godina koja nisu prethodno vakcinisana.
F - IMUNIZACIJA PROTIV TUBERKULOZE
Imunizacija protiv tuberkuloze obavit će se davanjem jedne doze BCG vakcine tokom cijele 1999. godine.
Imunizacija protiv tuberkuloze se vrši vakcinacijom.
Vakcinacija
Vakcinacija obuhvata djecu u prvoj godini života. Sprovodi se u porodilištu, pri otpuštanju iz porodilišta, a djeca rođena van porodilišta, do dva mjeseca života. Djeca koja nisu vancinisana do dva mjeseca života moraju se vakcinisati do navršene prve godine života, bez prethodnog tuberkulinskog testiranja.
Osobe koje se ne vakcinišu protiv tuberkuloze u prvoj godini podliježu obaveznoj vakcinaciji do 5 godina bez prethodnog tuberkulinskog testiranja.
Dokaz da je vakcinisanje djece uspjelo, jest ožiljak na mjestu primjene vacine. Taj se ožiljak kontrolira od tri mjeseca do šest mjeseci nakon vakcinisanja. Djeca koja ga nemaju ili je prečnik ožiljka manji od 3 mm, moraju se odmah vakcinisati, a ako postoje kontraindikacije, moraju se vakcinisati nakon njihova prestanka.
Vakcinacija protiv tuberkuloze se vršu davanjem jedne doze BCG vakcine. (Obavezno se pridržavati dozaže koja je data u uputstvu proizvođača vakcine).
G - IMUNIZACIJA PROTIV VIRUSNOG HEPATITISA B
Imunizacija protiv virusnog hepatitisa B obavit će se vakcinom protiv virusnog hepatitisa B tokom 1999. godine.
Imunizacija se vrši vakcinacijom i revakcinacijom.
1. Vakcinacija
Obavezna vakcinacija protiv virusnog hepatitisa B obuhvata djecu u prvom razredu škole osnovnog obrazovanja i vaspitanja.
Vakcinacija protiv virusnog hepatitisa B se vrši intramuskularnim davanjem tri doze vakcine po šemi 0, 1, 6, mjesec (prva doza 0 mjesec, druga doza mjesec iza prve doze i treća doza šest mjeseci iza prve doze).
Vakcina se daje isključivo intramuskulatno u deltoidnu regiju u dozi od 10 mikrograma (0,5 ml suspenzije).
(Obavezno se pridržavati dozaže koja je data u uputstvu proizvođača vakcine).
Preporučuje se i vakcinacija slijedećih grupa rizičnih po oboljevanju od virusnog hepatitisa B:
- a)zdravstveni radnici,
- b)novorođenčad HBsAg pozitivnih majki,
- c)bolesnici na hemodijalizi,
- d)spolni partneri HBsAg pozitivnih osoba,
- e)štićenici zavoda za mentalno retardirane osobe,
- f)intravenozni narkomani,
- g)hemofiličari.
Vakcinacija novorođene djece izvodi se intramuskularnim davanjem jedne doze vakcine od 10 mikrograma (0,5 ml suspenzije) u anterolateralni dio bedara po šemi 0, 1, 6 mjesec.
Vakcina se primjenjuje istovremeno sa hepatitis B imunoglobulinom, ali se obavezno mora aplicirati u odvojena mjesta.
Vakcinacija djece starije od deset godina kao i odraslih osoba se vrši davanjem jedne doze vakcine od 20 mikrograma (1,0 ml suspenzije) u deltoidnu regiju prema šemi 0, 1, 6 mjesec.
2. Revakcinacija
Revakcinacija obuhvata osobe pet godina nakon primovakcinacije.
Revakcinacija se vrši davanjem jedne doze odgovarajuće vakcine.
H - PROŠIRENI PROGRAM SIMULTANE IMUNIZACIJE
U drugoj godini života djeca koja nisu vakcinisana protiv morbila, rubeole, partitisa, difterije, tetanusa, pertusisa i dječije paralize istovremeno se imuniziraju protiv difterije, tetanusa, pertusisa, dječije paralize, morbila, rubeole i parotitisa.
Prošireni program simultane imunizacije se provodi i za stariju djecu od 2 godine do 7 godina života, koja nisu redovno vakcinisana protiv određenih bolesti.
I - UBRZANI PROGRAM IMUNIZACIJE
Djeca od druge do navršene sedme godine života koja nisu imunizirana protiv difterije, tetanusa, velikog kašlja i dječije paralize imunizirat će se po ubrzanom programu imunizacije. To podrazumijeva da će vremenski razmak između prve i druge i druge i treće Di-Te-Per i OPV vakcine iznositi 30 dana.
Saglasnost za izvođenje ubrzanog programa imunizacije i simultanog programa imunizacije daje Expertna grupa za epidemiologiju zaraznih bolesti Federalnog ministarstva zdravstva.
J - OBAVEZNA IMUNIZACIJA PROTIV OSTALIH ZARAZNIH BOLESTI
1. Imunizacija protiv bjesnila
Imunizaciji protiv bjesnila podliježu sve osobe izložene infekciji virusom bjesnila, i to:
- a)osobe koje je ugrizla ili na drugi način ozlijedila bijesna ili na bjesnilo sumnjiva divlja ili domaća životinja,
- b)osobe koje je ugrizao pas ili mačka nepoznatog imaoca, koji se ne mogu držati pod desetodnevnom veterinarskom kontrolom,
- c)osobe koje je ugrizao pas ili mačka, koji u roku od deset dana od dana ozljede osobe pokažu znakove bjesnila, uginu, budu ubijeni ili odlutaju,
- d)osobe koje se mogu zaraziti virusom bjesnila preko sluzokože ili oštećenja kože,
- e)osobe povrijeđene pri radu s materijalom kontaminiranim virusom bjesnila.
Obavezna imunizacija protiv bjesnila se vrši intramuskularnim davanjem vakcine protiv bjesnila proizvedene sa kuluture ćelije najmanje zaštite 2,5 i.j. po dozi i humanog rabies imunoglobulina. Vakcina i imunoglobulin daju se na način koji određuje proizvođač vakcine.
Osobama koje su kompetno preekspoziono ili postekspoziciono imunizirane protiv bjesnila, u slučaju ponovnog povrijeđivanja daje se vakcina i humani rabies imunoglobulin na način koji određuje proizvođač vakcine. Ako je prošlo više od tri godine, vrši se potpuna imunizacija uz istovremenu primjenu imunoglobulina.
Istovremeno s imunizacijom protiv bjesnila obavlja se imunizacija protiv tetanusa, vakcinisanjem odnosno revakcinisanjem, ukoliko povrijeđena osoba nije zadnjih pet godina potpuno imunizirana protiv tetanusa.
Imunizacija protiv bjesnila počinje odmah po postavljanju indikacije, bez obzira na vrijeme proteklo od posljednje imunizacije protiv neke od zaraznih bolesti.
2. Imunizacija protiv trbušnog tifusa
Imunizaciji protiv trbušnog tifusa podliježu sve osobe prema slijedećim epidemiološkim indikacijama, i to:
- a)osobe zaposlene na čišćenju kanalizacije, čišćenju septičkih jama, uklanjanju smeća i drugih otpadnih materijala iz naselja,
- b)osobe koje žive u zajedničkom domaćinstvu sa kliconošom trbušnog tifusa,
- c)osobe prema epidemiološkim indikacijama što ih utvrdi Federalno ministarstvo zdravstva.
Vakcinacija se vrši davanjem dvije doze vakcine u razmaku koji ne smije biti kraći od 15 dana ni duži od tri mjeseca.
Revakcinacija se vrši davanjem jedne doze vakcine po isteku jedne godine od dana vakcinisanja i obavlja se po isteku tri godine sve dok su osobe zaposlene na određenim naprijed navedenim poslovima ili dok postoje epidemiološke indikacije.
3. Imunizacija protiv žute groznice
Imunizaciji protiv žute groznice podliježu osobe koje putuju u zemlje u kojima postoji ta bolest ili koja zahtijeva imunizaciju protiv te bolesti, a obavit će se davanjem jedne doze vakcine najkasnije 10 dana prije polaska na endemsko područje. Ponovna imunizacija se vrši poslije 10 godina.
4. Imunizacija protiv meningokoknog meningitisa
Imunizaciji protiv meningokoknog meningitisa podliježu osobe koje putuju u zemlje koje zahtijevaju imunizaciju protiv te bolesti. Obavit će se davanjem jedne doze vakcine najkasnije deset dana prije polaska na endemsko područje.
K - IMUNIZACIJA KOMBINIRANOM VAKCINOM
Imunizacija kombiniranom vakcinom može se obaviti:
- 1.protiv difterije, tetanusa i velikog kašlja (Di-Te-Per),
- 2.protiv difterije i tetanusa (Di-Te),
- 3.protiv trbušnog tifusa i tetanusa (Te-Ty),
- 4.protiv dječije paralize (postojeća sva 3 tipa),
- 5.protiv morbila, rubeole i parotitisa (MRP).
- 1.Istovremena imunizacija može se vršiti davanjem:
dva mrtva antigena ili više mrtvih antigena,
mrtvih i živih antigena,
dva živa antigena ili više živih antigena.
Istovremeno imunuzacija se može obaviti:
- 1.protiv trbušnog tifusa i dječije paralize,
- 2.protiv dječije paralize, difterije i tetanusa,
- 3.protiv dječije paralize, difterije, tetanusa i velikog kašlja,
- 4.protiv bjesnila i tetanusa,
- 5.protiv dječije paralize, difterije, tetanusa, velikog kašlja, morbila, parotitisa i rubeole i virusnog hepatitisa B.
Razmaci između davanja pojedinih vrsta vakcine nisu potrebni osim u sljedećim slučajevima:
- 1.razmak između davanja vakcine protiv tuberkuloze i drugih vrsta vakcina mora biti najmanji 6 nedjelja,
- 2.razmak između živih virusnih vakcina, ako se ne daju istovremeno, mora biti najmanje 4 nedjelje.
L - KONTRAINDIKACIJE ZA SPROVOĐENJE IMUNIZACIJE
Obaveznoj imunizaciji protiv zaraznih bolesti ne podliježu osobe kod kojih doktor medicine utvrdi da postoji kontraindikacije.
Kontraindikacije za vakcinaciju protiv određenih zaraznih bolesti mogu biti opće i posebne.
- a)Opće kontraindikacije za sve imunizacije su:
- 1.akutne bolesti,
- 2.febrilna stanja,
- 3.preosjetljivost na sastojke vakcine,
- 4.anafilaktička reakcija na prethodnu vakcinu, a za žive atenuirane virusne vakcine, još i:
- 1.
stanje oslabljene imunosti,
graviditet,
- 5.Intravenozna aplikacija vakcina.
- b)Posebne kontraindikacije su:
- b)
- 1.Za vakcinaciju protiv tuberkuloze: HIV infekcija sa izra�enom kliničkom slikom bolesti.
- 2.Za vakcinaciju protiv difterije, tetanusa i pertusisa: evolutivne bolesti centralnog nervnog sistema (nekontrolirana epilepsija, infantilni spazmi, progresivna encefalopatija), konvulzije poslije davanja prethodne doze, kolaps ili stanje slično šoku u toku od 48 sati od prethodne Di-Te-Per doze, encefalopatija u roku od sedam dana od prethodne Di-Te-Per doze.
- 3.Za vakcinaciju protiv dječije paralize: HIV neposredni kontakt u domaćinstvu, HIV infekcija, imunodieficijencija (haematološki i čvrsti tumor, kongenitalna imunodeficijencija, dugoročna imunosupresivna terapija).
- 4.Za vakcinaciju protiv malih boginja, rubeole i zaušnjaka: alergija na jaja, živinsko meso i perje, alergija na neomicin, imunodeficijencija (haematloški i čvrsti tumor, kongenitalna imunodeficijencija, terapija sa imunosupresivnim lijekovima i kortikosteroidima).
Kontraindikacije za imunizaciju protiv određene zarazne bolesti utvrđuje ljekar koji vrši imunizaciju, odnosno pod čijim se nadzorom ona vrši, pregledom osoba koje podliježu obaveznoj imunizaciji i uvidom u zdravstvenu dokumentaciju tih osoba prije pristupanja imunizaciji.
Kotraindikacije za imunizaciju pojedinih osoba protiv određenih zaraznih bolesti mogu biti privremene ili trajne.
Ako postoje privremene kontraindikacije, upisuju se u osnovnu dokumentaciju i odmah se određuje vrijeme i mjesto naknade vakcinacije.
Trajne kontraindikacije utvrđuju se uz konsultaciju sa ljekarima odgovarajućih specijalnosti, upisuju se u osnovnu dokumentaciju i o tome se izdaje potvrda.
Pored općih i posebnih kontraindikacija postoje i epidemiološke kontraindikacije.
Epidemija jedne zarazne bolesti može biti privremena kontraindikacija za sporovođenje imunizacije protiv drugih zaraznih bolesti, u trajanju najduže inkubacije za bolest koja se pojavila u epidemijskom obliku, računajući od pojave posljednjeg oboljenja. Mišljenje daje Expertna grupa za epidemiologiju zaraznih bolesti Federalnog ministarstva zdravstva.
Epidemija zarazne bolesti protiv koje se obavlja imunizacija nije kontraindikacija za imunizaciju osoba protiv te bolesti.
M - NAČIN SPROVOĐENJA IMUNIZACIJE
Obavezna imunizacija protiv određenih zaraznih bolesti obavlja se kontinuirano ili kampanjski.
N - KONTINUIRANA IMUNIZACIJA
Kontinuirana imunizacija sprovodi se cjele godine. Kontinuirana imunizacija obavezno se sprovodi u svim područjim općine gdje je organizirana zdravstvena služba.
Sprovodi se po slijedećem rokovniku:
odmah poslije rođenja protiv tuberkuloze (BCG),
u trećem mjesecu života protiv difterije, tetanusa, velikog kašlja i dječije paralize,
u četvrtom mjesecu života protiv difterije, tetanusa, velikog kašlja i dječije paralize,
u petom mjesecu života protiv difterije, tetanusa, velikog kašlja i dječije paralize,
u trinaestom mjesecu života protiv malih boginja, rubeole i zaušnjaka,
u osamnaestom mjesecu života - prva revakcinacija protiv difterije, tetanusa, velikog kašlja i dječije paralize,
u četvrtoj godini života - druga revakcinacija protiv difterije, tetanusa, velikog kašlja i dječije paralize,
u sedmoj godini života - vakcinacija protiv virusnog hepatitisa B, revakcinacija protiv difterije, tetanusa i dječije paralize i revakcinacije protiv malih boginja,
u četrnaestoj godini - revakcinacija protiv difterije, tetanusa (Di-Te-Pro adultis) i dječije paralize i vakcinacija ženske djece protiv rubeole (ako nisu vakcinisana ili ako nisu preboljela rubeolu),
u osamnaestoj godini života - revakcinacija protiv tetanusa.
Kontinuirana imunizacija se sprovodi sve dok se ne imuniziraju sve osobe koje podliježu obaveznoj imunizaciji, osim osoba kod kojih postoje trajne kontraindikacije.
O - KAMPANJSKA IMUNIZACIJA
Kampanjsku imunizaciju treba organizirati samo u naseljima u kojima nije dostupna zdravstvena zaštita, kao i u naseljima u kojima se zbog ratnih uvjeta nije mogla sprovesti sveobuhvatna imunizacija.
U ovim uvjetima preporučuje se sporovođenje ubrzanog programa imunizacije i simultana imunizacija prema metodološkim odredbama iz stava H i I.
II - OBAVEZE NADLEŽNIH ZDRAVSTVENIH USTANOVA I ORGANA UPRAVE U POGLEDU SPROVOĐENJA PROGRAMA IMUNIZACIJE
Ako u bilo kojem naselju ili djelu naselja u kojem se sprovodi imunizacija na kampanjski način, broj imuniziranih osoba ne dostigne 95% broja osoba koje podliježu obaveznoj imunizaciji protiv tih bolesti, mora se obaviti dopunska imunizacija dok se ne postigne propisani postotak.
Kantonalno ministarstvo zdravstva na prijedlog kantonalnog zavoda za javno zdravstvo određuje za svaku pripadajuću opću zdravstvenu ustanovu koja će izvoditi Program imunizacije kao i način sprovođenja imunizacije.
Zdravstvena ustanova koja izvodi Program imunizacije će u saradnji sa nadleženim kantonalnim zavodom za javno zdravstvo donijeti godišnji plan imunizacije sa podacima o broju obveznika, vremenu i mjestu izvođenja imunizacije i sastavu tima koji izvodi imunizaciju najkasnije 15 dana prije početka sprovođenja Programa imunizacije.
Plan imunizacije će dostaviti kantonalnom zavodu za javno zdravstvo.
Nadležni općinski organ uprave za oblast zdravstva, dužan je izraditi spiskove za novorođenu djecu, obveznike za imunizaciju, kao i prikupiti podatke o doseljenoj, odseljenoj i umrloj djeci i omladini u dobi od navršenih 18 godina života. Izrađene spiskove i podatke treba dostaviti zdravstvenoj ustanovi radi uspostavljanja kartoteke.
Nadležni općinski organ dužan je da obezbijedi prostor za imunizaciju koja se izvodi izvan zdravstvene ustanove, da izradi i dostavi pojedinačne pozive za lica koja podliježu obaveznoj imunizaciji.
Nadležni općinski organ može sporazumno svoje obaveze prenijeti na zdravstvenu ustanovu koja izvodi imunizaciju uz obavezno plaćanje nastalih troškova zdravstvene ustanove.
Doktor medicine koji prilikom imunizacije utvrdi postojanje uzgredne pojave, o svakom pojedinom slučaju, shodno stručno-metodološkom uputstvu, obavezno odmah obavještava Zavod za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine, na obrascu "Prijave uzgrednih pojava nastalih poslije imunizacije".
Zdravstvene ustanove koje koriste vakcine obavezne su da rukuju vakcinama pod odgovarajućim režimom hladnog lanca.
Za rad na imunizaciji sa vakcinom koja se daje parenteralno zdravstvene ustanove koje sporovode imunizaciju, moraju imati pripremljene ampule adrenalina, kortinskog preparata sa brzim djelovanje, kalcijuma za intravenoznu primjenu i antihistaminskih preparata.
Za rad na imunizaciji sa vakcinom koja se daje parenteralno zdravstvene ustanove koje sprovode imunizaciju, dužne su za svaku osobu koja pristupi imunizaciji da obezbijede jednu špricu i jednu iglu za jednokratnu upotrebu.
Zdravstvene ustanove koje sprovode Program imunizacije dužne su voditi evidenciju o izvršenoj imunizaciji i to za svaku osobu koja podliježe toj imunizaciji (karton vakcinacije, kartoteka imunizacije).
Zdravstvene ustanove koje sprovode program imunizacije dužne su dostaviti izvještaj o izvršenoj imunizaciji na propisanom obrascu pripadajućem kantonalnom zavodu za javno zdravstvo.
Kantonalni zavod za javno zdravstvo dostavlja zbirni izvještaj Zavodu za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine.
Provjera vakcinalnog statusa obavezno se vrši:
- 1.prilikom upisa u sve vrste predškolskih ustanova,
- 2.prilikom upisa u sve vrste škola, od osnovnih do visokih,
- 3.prilikom odlaska na radne akcije i druga radilišta,
- 4.prije izvođenja imunizacije po epidemiološkim indikacijama,
- 5.prilikom prijema djece i omladine na bolničko liječenje,
- 6.prilikom prijema u radni odnos,
- 7.prilikom svake posjete ljekaru (novorođenčadi, male djece, predškolske i školske djece i omladine),
- 8.prilikom prijeme djece u đačke i studentske domove,
- 9.prilikom prijema osoba u kolektivne smještaje.
Provjera se sastoji u pružanju dokaza odgovornoj osobi, podnošenjem odgovarajuće dokumentacije o svim prethodnim imunizacijama.
Na osnovu utvrđenog statusa o prethodnim imunizacijama se vrši vakcinacija, odnosno revakcinacija, u skladu sa ovim programom.
III - ZAVRŠNA ODREDBA
Ova naredba stupa na snagu danom objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH".
Broj 01-37-1554/99
14. aprila 1999. godine
Sarajevo
Ministar
prof. dr sci Božo Ljubić, s. r.