OPĆINA TRNOVO - OPĆINSKO VIJEĆE
ODLUKA
ODLUKU
O POKRETANJU INICIJATIVE KOD KANTONA SARAJEVO ZA DONOŠENJE ZAKONA O PROGLAŠENJU OPĆINE TRNOVO EKOLOŠKI ČISTOM PROSTORU U CILJU NJEGOVE ZAŠTITE I PROIZVODNJE ZDRAVE HRANE
Član 1.
Pokreće se inicijativa kod Kantona Sarajevo za donošenje "Zakona o proglašenju općine Trnovo ekološki čistom prostoru u cilju njegove zaštite i proizvodnje zdrave hrane.
Član 2.
Prihvata se Projekcija programa proizvodnje zdrave hrane na općini Trnovo koju je izradio UPI - Poljoprivredni institut Sarajevo, koja je sastavni dio ove odluke.
Član 3.
Ova odluka stupa na snagu danom donošenja, a ista će se objaviti u "Službenim novinama Kantona Sarajevo".
Broj 01-012-748/98
26. maja 1998. godine
Sarajevo
Predsjedavajući
Općinskog vijeća Trnovo
Ismet Imamović, s. r.
UVOD
Jedan od najvažnijih strateških zadataka u kontekstu primarne poljoprivredne proizvodnje jeste kontrola uvjeta proizvodnog područja, njegova zaštita od spoljašnjih i unutrašnjih zagađivača. Osnovni preduvjet za ostvarivanje ovog cilja su klimatski i zemljišni faktori.
Na osnovu ovih kriterija kao i jedinstvene stručne metodologije prisustva štetnih materija, pesticida i teških metala u zemljištu te uvjeta u kojima se vrši proizvodnja UPI - Poljoprivredni institut u Sarajevu definisao je područje općine Trnovo zonom u kojoj je moguće zaštititi proizvod od zagađivanja, kontrolisati ga i atestirati kako bi isti bio prepoznatljiv u procesu ponude i potražnje.
U izradi ovog programa nisu korišteni podaci niti model proglašenih zaštićenih proizvodnih zona nekih evropskih zemalja, niti se ti modeli mogu kruto kopirati na drugo proizvodno područje. Međutim, korištene su sugestije stručnjaka poljoprivredne službe iz Danske koja je jednu trećinu svoga područja proglasila u zaštićenu kontrolisanu proizvodnu zonu.
Osnovni cilj ovog projekta je proizvodnja zdravog kontrolisanog proizvoda. Ovaj cilj proizilazi iz analiza stručnjaka Instituta, laboratorijskih istraživanja zemljišta i proizvoda.
Sa gledišta razvoja životnog standarda ovaj cilj ima široko uporište u vidu specifičnosti i karakteristika razvoja zemlje. Razvoj zdrave hrane uslovljavaju zapravo unutrašnji i spoljni činioci. Spoljni činioci smatraju se: ekonomski razvoj zemlje, tražnja zdravog-nezagađenog poljoprivrednog proizvoda. Značajan egzogeni faktor proizvodnje zdrave hrane jeste sposobnost povezivanja primarne proizvodnje u prehrambeni kompleks, te marketinška obrada zdravog proizvoda.
Integracija proizvodnje zdrave hrane, prerade i marketinga obilježja su zemalja na najvećem razvoju. Ukoliko par ovih činjenica budu imale uporišta stručnih ocjena struktura na nivou Općine - Kantona - Federacije Stručna služba Instituta će sa zadovoljstvom kontrolisati primarnu proizvodnju, registrovati je kao zdravu i pratiti je određenom dokumentacijom zasnovanom na zakonskim odredbama.
ANALIZA PROIZVODNJE
Očigledno je da je u dosadašnjem razvoju domaće tržište imalo dominantan uticaj na razvoj robne poljoprivredne proizvodnje. Činioci tražnje - stanovništvo, determinisali su dimenzije tržište poljoprivrednih proizvoda. U ovoj determinaciji nije bilo značajnih intencija u zaštićenoj proizvodnji, kontrolisanoj i nezagađenoj.
U mnogim zemljama se privredni razvoj mjeri i obilježava rastom nacionalnog dohotka po stanovniku povećanom tražnjom i potrošnjom prehrambenih proizvoda, kvantativnom i kvalitetnim promjenama potražnje. U posljednje vrijeme kvantitet se zanemaruje na uštrb kvaliteta. Taj kvalitet se odnosi upravo na proizvod bez ikakvih štetnih uticaja.
Sa stanovišta obima i strukture poljoprivrednog tržišta na nivou Kantona Sarajevo i Federacije Bosne i Hercegovine osjeća se potreba značajnijeg obima i proizvodnje. Međutim, kvalitet proizvodnje predstavlja u svim dosadašnjim strategijama osnov tržišnosti.
Postoje značajni ograničavajući faktori u obimu i kvalitetu proizvodnje. Na području Federacije Bosne i Hercegovine ti faktori su prije svega:
- -usitnjen posjed (prosjek oraničnih površina na nivou Federacije BiH 0,146 ari
- -značajne površine zemljišta van upotrebe (minirano ili kontaminirano);
- -nedovoljno znanja na privatnom posjedu;
- -nedostatak robne proizvodnje;
- -nema adekvatne organizacije.
PRIRODNI UVJETI POLJOPRIVREDNE PROIZVODNJE OPĆINE TRNOVO
Lokalitet općine Trnovo ima planinsku klimu, karakterističnu sa vrlo izraženim inklinacijama terena. Kompleks zemljišta je veoma nepravilnog oblika sa izlomljenim reljefom sa različitim ekspozicijama. S obzirom na nagib terena, voda je usjekla jaruge i potoke putem kojih otiče oborinska voda u kišnim periodima. Na nekoliko lokaliteta javljaju se manja erozivna područja i manja klizišta. Inače, zemljište je na nagibima obraslo niskim šumskim rastinjem i predstavlja odličnu zaštitu za masovnijom erozijom.
Najvažniji klimatski faktori su temperatura i padavine koje imaju limitirajući uticaj na razvoj vegetacije.
Najniža tempratura neophodna za početak vegetacije od 5 C, dostiže ovu vrijednost krajem aprila, da bi se polovinom novembra ponovo spustila do ove vrijednosti, kada se i završava vegetacija. Dakle, vegetacijski period traje 7 - 7,5 mjeseci.
Meteorološki podaci za period 1981. - 1991. god.
Najviše padavina je u toku juna (107 mm), a najmanje u aprilu. Količina padavina u toku vegetacije (maj - septembar) je značajna.
Pored klime zemljište je drugi važan faktor koji opredjeljuje poljoprivrednu proizvodnju svakog područja. Na zemljište Općine Trnovo moguće je u proizvodnoj površini djelovati agrotehničkim mjerama. Inače, Općina Trnovo posjeduje zaštitni proizvodni pojas (šumu) i nije moguće radikalnije mijenjati uvjete proizvodnje.
Na osnovu provedenih terenskih i laboratorijskih istraživanja UPI - Poljoprivrednog instituta mobilnom laboratorijskom opremom može se zaključiti da je veći dio općine Trnovo u tipu obronačno plitkog pseudogleja. Njegova osnovna karakteristika je plitki fiziološki aktivni profil čija dubina ne prelazi 20 - 30 cm, ispod kojeg se javljaju zbijeni, veoma slabo propusni glineni horizonti, koji uzrokuju nekada nepovoljne fizičke i hemijske osobine zemljišta.
Teksturni sastav sačinjavaju gline, sa visokim učešćem koloidne gline sa visokom poroznošću. Ukorjenjavanje biljaka je nešto pliće zbog glinenih slojeva.
Rezultati istraživanja sadržaja hraniva pokazuju da se radi o siromašnom zemljištu sa veoma niskim sadržajem fiziološki aktivnog fosfora, 1,3 - 7,2 mg/100 g zemljišta. Sadržaj humusa je od 1,7 - 3,2%. Stepen kiselosti veoma varira, od jako kisele do slabo kisele reakcije čije se vrijednosti kreću od 4,8 - 6,12 u vodi, odnosno od 4,84 - 5,92 u n-KCl-u.
OSNOVNI ELEMENTI ZAŠTITE PROSTORA OPĆINE TRNOVO
Biljna poljoprivredna proizvodnja u odnosu na okolinu predstavlja izvor hrane kao uslov opstanka čovjeka, izvor kisika, potrošač CO2, itd. Boreći se za veće prinose proizvodnje, mijenjala se tehnologija, tako da se na današnjem nivou razvoja primjenjuju značajna hemijska sredstva (đubriva i pesticidi) koji doprinose većoj proizvodnji.
Broj i količina hemikalija koje se koriste za primarnu poljoprivrednu proizvodnju općine Trnovo su neznatni. Inače u područjima intenzivne proizvodnje nekih razvijenih zemalja, pored đubriva i pesticida primjenjuju se još hemikalije za bolju strukturu zemljišta, protiv polijeganja usjeva, za brže sazrijevanje ploda, za bolju boju ploda, razni hormoni, zrenje pred žetvu, itd. Sve ovo su ograničavajući faktori za dobijanje nezagađenog proizvoda bez obzira na racionalnost i pravilnu primjenu ovog pesticida. Ekološke posljedice hemizacije u poljoprivredi direktno utiču na zdravlje ljudi.
Kvalitet vode na općini Trnovo je veoma visok. Isključene su sve mogućnosti vodnog i vazdušnog zagađenja proizvodnog područja Trnovo.
Moguće zagađenje naznačenog proizvodng područja jeste nekontrolisana primjena pesticida.
PRIJEDLOG MJERA PRAKTIČNE PROVEDBE ZAŠTITE ZEMLJIŠTA I PROIZVODA OPĆINE TRNOVO
U kontekstu donošenja zakona o standardizaciji regulisati će se donošenje i primjenjivanje standarda, tehničkih normi i kvaliteta primarnog poljoprivrednog proizvoda. Ovaj zakon donijeti će se na nivou Federacije Bosne i Hercegovine, dok se zaštita proizvodnog područja na prijedlog naučne poljoprivredne institucije a po postupku koga provodi općina reguliše na nivou Kantona Sarajevo. Smatramo da su inicijative o proglašenju općine Trnovo područjem proizvodnje zdrave hrane ispravne i utemeljene argumentima koje smo naveli.
Polazeći od stavova praktične provedbe zaštite, želimo precizirati metode kontrole zemljišta i proizvoda kako slijedi:
Za poljoprivredne proizvode namijenjene direktnoj potrošnji i za poluproizvode ili tehnološki obrađene proizvode propise o kvalitetu donose:
- -poljoprivredna stručna služba;
- -služba za zdravstvenu zaštitu;
- -služba za socijalnu zaštitu.
Mišljenja ovih službi koordiniraju se na nivou Kantona uz saglasnost Minsitarstva za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo Federacije Bosne i Hercegovine.
Zdravstvena ispravnost poljoprivrednog i prehrambenih proizvoda reguliše se Zakonom o zdravstvenoj ispravnosti živežnih namirnica i predmeta opće upotrebe koji donosi Skupština Federacije Bosne i Hercegovine i objavljuje u "Službenim novinama Federacije BiH".
Odvojeni zakoni i odvojene kontrole službe koje provode određene djelatnosti vezane za odgovarajuće propise, a na istim proizvodima u praksi dovode do velikih teškoća.
Smatramo da se ovaj aspekt ne može tretirati odvojeno i da se može povjeriti ispitivanjima i ocjenama naučno istraživačkoj i aplikativnoj poljoprivrednoj službi - Poljoprivrednom institutu Sarajevo. Takođe smatramo da bi se, u tom cilju pri Institutu oformila zajednička komisija članova instituta, Poljoprivrednog fakulteta, Kantona i Ministarstva koja bi razmatrala prijedloge i donosila propise o kvalitetu poljoprivrednih proizvoda.
Predlažemo da se formiraju grupe za:
- -aditive;
- -higijenu namirnica;
- -izdavanje deklaracija i certifikata;
- -opće principe (prijedlog propisa);
- -metode analize i uzorkovanja;
- -hemijska ispitivanja (ostaci pesticida);
- -organoleptiku i kontrolu.
U kontekstu primarne proizvodnje obrađivale bi se sljedeće proizvodnje:
- -voće, povrće i gljive i njihove prerađevine;
- -meso i mesne prerađevine;
- -ribe i njihove prerađevine;
- -žitarice i njihove prerađevine;
- -mlijeko i proizvodi od mlijeka.
Kontrolu proizvodnje navedenih proizvoda u svim zemljama članicama Ujedinjenih naroda kao i "Codexa Alimentariusa" bilo u potpunosti ili djelimično provodi stručna naučna i aplikativna poljoprivredna služba.
Zbog neodgovarajuće organizacione povezanosti stručnih organizacija iz zdravstva, industrijske prerade namirnica, inspekcijskih organa i drugih stručnih organizacija područje proizvodnje zdravog proizvoda i njegove kontrole neophodno je povjeriti:
- -UPI - Poljoprivrednom institutu Sarajevo;
- -Poljoprivrednom fakultetu Sarajevo.
U Zakonu o standardizaciji definisat će se odredbe koje regulišu kvalitetu poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda. Ti propisi koji se odnose na norme kvaliteta tretiraju se kao propisi sa minimalnim uvjetima kvaliteta koji u prometu i proizvodnji moraju ispunjavati odgovarajući proizvodi.
U slučajevima proizvoda koji se stavljaju u promet (primarnih poljoprivrednih proizvoda) dovoljno je na osnovu proglašenja proizvodnog područja nezagađenim i zaštićenim, a u skladu sa kontroliranom agrotehnikom atestirati proizvod zdravim, nezagađenim i kontroliranim.
Provjeravanje kvaliteta nekog proizvoda vrši se metodom reprezentativnog uzorka. Navedena komisija treba sačiniti metodu uzorkovanja. Neznatna odstupanja u organoleptičkim karakteristikama pojedinih primjeraka od propisane I (prve) kategorije kvalitete tretiraju se kao dozvoljeni defekti.
Deklaraciju proizvoda (primarnog ili prerađevine) pisati na bosanskom jeziku:
- -datum proizvodnje;
- -rok prodaje; Kontrolu kvalitete garantuje: ________
- -mjesto proizvodnje.
Institucije ocjene kvalitete primarnog poljoprivrednog proizvoda su naučne i aplikativne stručne poljoprivredne službe.
Ocjenu kvaliteta obavljati po metodici:
- -kontrolu proizvodnje i prijedlog mjera u primjeni repromaterijala striktno obavljati;
- -njegu mjera pratiti;
- -uzorke zemljišta i biljke uzimati nenajavljeno;
- -uzorkovati proizvode u skladištu;
- -uzorkovati proizvode u prometu;
- -kontrolu poluproizvoda ili prerađevine izvršiti na higijensku ispravnost;
- -ocjenu organoleptičkih karakteristika obavlja komisija Poljoprivrednog instituta.
Visoko cijeneći važnu ulogu institucija u proizvodno-prerađivačkom kompleksu neophodno je ulogu kontrole kvaliteta povjeriti savremenoj laboratoriji Poljoprivrednog instituta u Sarajevu. Ova postavka nije u suprotnosti sa interesima potrošača.