Aktio

Federalno ministarstvo zdravstva

Naredba o programu obveznih cijepljenja pučanstva protiv zaraznih bolesti u 2003. godini

Na temelju članka 25. i članka 51. stavak 1. točka 6. Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti koje ugrožavaju cijelu zemlju ("Službeni list RBiH", br. 2/92 i 13/94), u svezi s člankom 57. Pravilnika o uslovima i načinu obavljanja obvezne imunizacije, seroprofilakse i hemioprofilakse protiv zaraznih bolesti i o licima koja podliježu toj obvezi ("Službeni list RBiH", br. 2/92 i 13/94), Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o uslovima i načinu obavljanja obvezne imunizacije, seroprofilakse i hemioprofilakse protiv zaraznih bolesti i o licima koja podliježu toj obvezi ("Službene novine Federacije BiH", broj 67/02), kao i u svezi s člankom IX 5 (1) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, federalni ministar zdravstva, donosi

NAREDBU
O PROGRAMU OBVEZNIH CIJEPLJENJA PUČANSTVA PROTIV ZARAZNIH BOLESTI U 2003. GODINI

I - TEMELJNE ODREDBE

Ovom naredbom uređuje se program obveznih cijepljenja pučanstva protiv zaraznih bolesti u 2003.godini.

Obvezna cijepljenja pučanstva protiv zaraznih bolesti na teritoriju Federacije Bosne i Hercegovine provodit će se u 2003. godini po sljedećem programu:

A- CIJEPLJENJE PROTIV DIFTERIJE,TETANUSA I HRIPAVCA

Cijepljenje protiv difterije, tetanusa i hripavca provodit će se kombiniranim Di-Te-Per cjepivom.

Cijepljenje se vrši vakcinacijom (potpuno cijepljenje) i docjepljivanjem.

1. Cijepljenje

Cijepljenje obuhvaća djecu od navršena dva mjeseca do navršenih 12 mjeseci života. Ako se iz bilo kojih razloga cijepljenje ne provede u određenom roku, djeca će se cijepiti u dobi od navršenih 12 mjeseci do navršenih pet godina života.

Cijepljenje protiv difterije, tetanusa i hripavca vrši se davanjem tri doze celularne Di-Te-Per cjepiva, u razmaku između pojedinih doza od 42 dana. Ukoliko se dogodi da razmak između pojedinih doza bude dulji od 42 dana, cijepljenje ne treba ponavljati već samo nastaviti cijepljenje do treće doze.

Cijepljenje protiv difterije, tetanusa i hripavca se vrši cjepivom protiv difterije, tetanusa i hripavca, u dozi od 0,5 ml, duboko intramuskularno u deltoidni mišić. Cijepljenje protiv difterije, tetanusa i hripavca vrši se istodobno s cijepljenjem protiv dječje paralize i hemofilusa influence tipa b. Razmak između dva cijepljenja ne smije biti kraći od 42 dana.

Djeca koja su ranije primila jednu ili dvije doze acelularnog cjepiva protiv difterije, tetanusa i hripavca, nastavljaju primoimunizaciju do treće doze, s celularnim cjepivom protiv difterije, tetanusa i hripavca.

2. Docjepljivanje

Prvo docjepljivanje obuhvaća djecu po isteku jedne godine od dana potpunog cijepljenja, tj. svu djecu potpuno cijepljenu protiv difterije, tetanusa i hripavca u 2002. godini, kao i ostalu djecu do navršene pete godine života, koja su protiv difterije, tetanusa i hripavca potpuno cijepljena prije jedne do dvije godine.

Drugo docjepljivanje protiv difterije, tetanusa i hripavca se vrši po isteku tri godine od prvog docjepljivanja, obuhvaća djecu u petoj godini života, koja su potpuno cijepljena u prvoj godini života i docjepljivana u drugoj godini života.

Docjepljivanje protiv difterije, tetanusa i hripavca se vrši davanjem jedne doze od 0,5 ml acelularne vakcine protiv difterije, tetanusa i hripavca, duboko intramuskularno u deltoidni mišić.

B- CIJEPLJENJE PROTIV DIFTERIJE I TETANUSA

Cijepljenje protiv difterije i tetanusa provodit će se kombiniranim Di-Te cjepivom.

Cijepljenje se vrši cijepljenjem i docjepljivanjem.

1. Cijepljenje

Cijepljenje protiv difterije i tetanusa obuhvaća djecu od navršena dva mjeseca do navršenih 5 godina života, koja se zbog kontraindikacija ne mogu cijepiti cjepivom protiv difterije, tetanusa i hripavca.

Cijepljenje se vrši davanjem tri doze cjepiva protiv difterije i tetanusa u razmaku od 42 dana. Cjepivo protiv difterije i tetanusa se daje u pojedinačnoj dozi od 0,5 ml, intramuskularno u deltoidni mišić.

Cijepljenje protiv difterije i tetanusa obuhvaća i djecu od navršenih pet godina do navršenih 14 godina života, koja nisu uopće ili su bila nepotuno cijepljena protiv difterije, tetanusa i hripavca ili ako nema dokaza da su cijepljena.

Cijepljenje djece protiv difterije i tetanusa od navršenih 5 godina do navršenih 14 godina života se vrši davanjem dvije doze odgovarajućeg cjepiva protiv difterije i tetanusa, u dozi od 0,5 ml intramuskularno u deltoidni mišić, u razmaku između pojedinačnih doza od 42 dana.

Cijepljenje djece od navršena dva mjeseca do navršenih 7 godina života vrši se sa Di-Te (pedijatrik) cjepivom, a djecu poslije navršene sedme godine života treba cijepiti protiv difterije i tetanusa posebnim cjepivom za odrasle (Di-Te pro adultis).

2. Docjepljivanje

Docjepljivanje protiv difterije i tetanusa vrši se u 14 godini života i obuhvaća djecu, kompletno cijepljenu i docjepljivanu protiv difterije, tetanusa i hripavca.

Docjepljivanje protiv difterije i tetanusa se vrši s cjepivom za odrasle (Di-Te pro adultis).

Docjepljivanje se vrši istodobno s trećim docjepljivanjem protiv dječije paralize.

Docjepljivanje djece protiv difterije i tetanusa obuhvaća i djecu koja su cijepljena po prvi put protiv difterije i tetanusa (sa Di-Te pediatrik cjepivom ili Di-Te pro adultis), ako je od dana potpunog cijepljena protekla jedna godina.

Docjepljivanje se vrši davanjem jedne doze odgovarajućeg cjepiva od 0,5 ml intramuskularno u deltoidni mišić.

C - CIJEPLJENJE PROTIV TETANUSA

Cijepljenje protiv tetanusa provodit će se cjepivom protiv tetanusa.

Cijepljenje protiv tetanusa se vrši cijepljenjem i docjepljivanjem.

1. Cijepljenje

Cijepljenje protiv tetanusa obuhvaća sve osobe od navršenih 14 godina do navršenih 18 godina života, koje ranije nisu nikako ili su nekompletno cijepljene Di-Te-Per ili Di-Te cjepivom.

Cijepljenje protiv tetanusa obuhvaća i sve osobe poslije povrede, bez obzira na uzrast, ako ranije nisu cijepljene protiv tetanusa ili nisu potpuno cijepljene ili nema dokaza o cijepljenju ili ako je proteklo više od 10 godina od posljednjeg cijepljenja, odnosno docjepljivanja.

Cijepljenje protiv tetanusa obuhvaća sve osobe pri stupanju u radni odnos koje su poradi prirode posla izložene čestim povredama, ako ranije nisu bile cijepljene ili ako je od posljednjeg cijepljenja, odnosno docjepljivanja, prošlo više od deset godina.

Cijepljenje protiv tetanusa se vrši davanjem dvije doze cjepiva protiv tetanusa u razmaku od 42 dana između dva ubrizgavanja.

2. Docjepljivanje

Docjepljivanje obuhvaća osobe u završnoj godini škole, odnosno u 18-oj godini života.

Docjepljivanje obuhvaća i osobe od navršenih 14 godina do navršenih 18 godina života koja su prvi put cijepljena protiv tetanusa u prošloj 2002. godini ili ranije, kod kojih je protekla jedna godina od dana potpunog cijepljenja.

Docjepljivanje obuhvaća osobe koje su cijepljene pri stupanju u radni odnos po isteku jedne godine od dana potpunog cijepljenja.

Docjepljivanje obuhvaća i osobe koje su cijepljene poradi povrede, ako je od cijepljenja prošlo više od jedne godine, a manje od deset godina.

Docjepljivanje protiv tetanusa se vrši davanjem jedne doze od 0,5 ml Ana-Te cjepiva.

D - CIJEPLJENJE PROTIV DJEČIJE PARALIZE

Cijepljenje protiv dječije paralize provodit će se cjepivom protiv dječije paralize tijekom 2003.godine.

Cijepljenje se vrši cijepljenjem i docjepljivanjem.

Cijepljenje protiv dječije paralize se vrši živim i mrtvim cjepivom.

1. Cijepljenje

Cijepljenje obuhvaća djecu od navršenih dva mjeseca života i mora se potpuno sprovesti do navršenih 12 mjeseci života.

Cijepljenje obuhvaća i djecu od navršenih 12 mjeseci do navršenih 14 godina života, ako ranije nisu cijepljena ili ako nema dokaza o sprovedenom cijepljenju.

Cijepljenje živim oralnim tritipnim cjepivom se vrši s tri doze u razmacima koji ne smiju biti kraći od šest tjedana.

Ukoliko je razmak između dva cijepljenja veći od 42 dana nije potrebito ponoviti potpuno cijepljenje već samo nastaviti cijepljenje do treće doze. Cijepljenje se vrši ukapavanjem dvije kapi oralnog polio cjepiva, u dozi od 0,1 ml, u usta djeteta.

Cijepljenje protiv dječije paralize izvodit će se istodobno s cijepljenjem protiv difterije, tetanusa i hripavca i cijepljenjem protiv hemofilusa influence tipa b.

Cijepljenje mrtvim cjepivom se vrši u indiciranim slučajevima imunodeficijencije, a daje se u dvije doze odgovarajućeg cjepiva, u razmaku koji ne smije biti kraći od četiri tjedna.

2. Docjepljivanje

Prvo docjepljivanje obuhvaća djecu u drugoj godini života, ako je od dana potpunog cijepljenja protekla jedna godina.

Drugo docjepljivanje obuhvaća djecu u petoj godini života.

Treće docjepljivanje obuhvaća djecu u 14.godini života.

Docjepljivanje se vrši ukapavanjem dvije kapi oralnog polio cjepiva u dozi od 0,1 ml u usta djeteta.

Prvo docjepljivanje protiv dječije paralize izvodit će se u drugoj godini života, istodobno s prvim docjepljivanjem protiv difterije, tetanusa i hripavca i docjepljivanjem protiv hemofilusa influence tipa b.

Drugo docjepljivanje protiv dječije paralize izvodit će se u petoj godini života, istodobno s drugim docjepljivanjem protiv difterije, tetanusa i hripavca.

Treće docjepljivanje protiv dječje paralize izvodit će se u 14. godini života, istodobno s docjepljivanjem protiv difterije i tetanusa.

Cijepljenje i docjepljivanje protiv dječije paralize izvodi se kontinuirano tijekom cijele godine.

E - CIJEPLJENJE PROTIV HEMOFILUSA INFLUENCE TIPA b

Cijepljenje protiv hemofilusa influence tipa b provodit će se cjepivom protiv hemofilusa influence tip b.

Cijepljenje protiv hemofilusa influence tipa b se vrši cijepljenjem i docjepljivanjem.

1. Cijepljenje

Cijepljenje djece protiv bolesti izazvanih s hemofilus influence tipa b, obuhvaća svu djecu s navršena dva mjeseca do navršenih dvanaest mjeseci života.

Cijepljenje djece od navršena dva mjeseca do navršenih šest mjeseci se vrši s tri doze cjepiva protiv hemofilusa influence tip b, u razmaku između pojedinačnih doza od 42 dana, a cijepljenje djece od sedmog mjeseca do dvanaestog mjeseca života se vrši s dvije doze cjepiva protiv hemofilusa influence tip b, u razmaku od 42 dana.

Cjepivo se daje u dozi od 0,5 ml, intramuskularno u gluteralni mišić.

Cijepljenje protiv bolesti izazvanih s hemofilus influence tip b vrši se istodobno s cijepljenjem protiv difterije, tetanusa , hripavca i dječje paralize.

Cijepljenje protiv bolesti izazvanih s hemofilus influence tipa b se može vršiti i izdvojeno prema kalendaru cijepljenja.

2. Docjepljivanje

Docjepljivanje djece protiv bolesti izazvanih s hemofilusom influence tip b vrši se jednom dozom od 0,5 ml cjepiva protiv hemofilus influence tip b, dvanaest mjeseci poslije zadnje doze cjepiva.

Docjepljivanje treba svršiti do konca druge godine života. Poslije navršene dvije godine života docjepljivanje se neće sprovoditi.

F - CIJEPLJENJE PROTIV MALIH BOGINJA, RUBEOLE I ZAUŠNJAKA

Cijepljenje protiv malih boginja, rubeole i zaušnjaka provodit će se kombiniranim cjepivom protiv malih boginja, rubeole i zaušnjaka.

Cijepljenje protiv malih boginja, rubeole i zaušnjaka se vrši cijepljenjem i docjepljivanjem.

1. Cijepljenje

Cijepljenje protiv malih boginja, rubeole i zaušnjaka obuhvaća svu djecu od navršenih 12 mjeseci života i mora se sprovesti do navršenih 18 mjeseci života.

Ako se iz bilo kojih razloga cijepljenje ne sprovede od navršenih 12 mjeseci života do navršenih 18 mjeseci života, djeca će se cijepiti u dobi od navršenih 18 mjeseci života do navršenih 14 godina života.

Ako je dijete preboljelo jednu od navedenih bolesti, cijepit će se protiv one bolesti koju nije bolovalo.

Cijepljenje protiv rubeole obuhvaća svu žensku djecu u 14 godini života, ako nisu cijepljena protiv rubeole ili ako nisu preboljela rubeolu.

Cijepljenje protiv malih boginja, rubeole i zaušnjaka se vrši jednom dozom od 0,5 ml otopljenog cjepiva, intramuskularno u deltoidni mišić. Rastvoreno cjepivo se mora uporabiti odmah.

Cijepljenje protiv rubeole se vrši davanjem jedne doze živog liofiliziranog cjepiva protiv rubeole.

2. Docjepljivanje

Docjepljivanje protiv malih boginja, rubeole i zaušnjaka obuhvaća svu djecu u šestoj godini života. Docjepljivanje protiv malih boginja, rubeole i zaušnjaka se vrši davanjem jedne doze od 0,5ml otopljenog cjepiva, intramuskularno u deltoidni mišić.

ZASEBNE ODREDNICE

Ako prema procjeni epidemiološke službe postoji epidemiološka indikacija, uz suglasnost Komisije za zaštitu od zaraznih bolesti Ministarstva zdravstva Federacije Bosne i Hercegovine, mogu se cijepiti protiv malih boginja djeca od 6 do 12 mjeseci života, s tim da se moraju docjepljivati od 15 do 24 mjeseca života.

U pogoršanoj epidemiološkoj situaciji protiv malih boginja cijepe se i sva djeca, na teritoriju mjesne zajednice, životne dobi od 18 mjeseci do 14 godina, koja nisu prethodno cijepljena.

G - CIJEPLJENJE PROTIV TUBERKULOZE

Cijepljenje protiv tuberkuloze provodit će se davanjem jedne doze BCG cjepiva.

Cijepljenje protiv tuberkuloze se vrši cijepljenjem.

Cijepljenje

Cijepljenje obuhvaća djecu u prvoj godini života. Sprovodi se po rođenju u porodilištu, a djeca rođena van porodilišta, cijepe se do dva mjeseca života. Djeca koja nisu cijepljena do dva mjeseca života moraju se cijepiti do navršene prve godine života, bez prethodnog tuberkulinskog testiranja.

Osobe koje se ne cijepe protiv tuberkuloze u prvoj godini života podliježu obveznom cijepljenju do 5 godina, bez prethodnog tuberkulinskog testiranja.

Dokaz da je cijepljenje djece uspjelo jest ožiljak na mjestu primjene cjepiva. Taj se ožiljak kontrolira od tri mjeseca do šest mjeseci nakon cijepljenja. Djeca koja ga nemaju ili je prečnik ožiljka manji od 3 mm, moraju se odmah cijepiti, a ako postoje kontraindikacije moraju se cijepiti nakon njihova prestanka.

Cijepljenje protiv tuberkuloze se vrši davanjem jedne doze BCG cjepiva. (Obvezno se pridržavati doze koja je dana u naputku proizvođača cjepiva).

H - CIJEPLJENJE PROTIV VIRUSNOG HEPATITISA B

Cijepljenje protiv virusnog hepatitisa B provodit će se cjepivom protiv virusnog hepatitisa B.

Cijepljenje se vrši cijepljenjem i docjepljivanjem.

1. Cijepljenje

Obvezno cijepljenje protiv virusnog hepatitisa B obuhvaća djecu u prvom razredu osnovne škole.

Cijepljenje protiv virusnog hepatitisa B se vrši intramus- kularnim davanjem tri doze cjepiva po shemi 0, 1, 6 mjeseci (prva doza 0 mjeseci, druga doza mjesec iza prve doze i treća doza šest mjeseci iza prve doze).

Cjepivo se daje isključivo intramuskularno u deltoidni mišić, u dozi 10 mikrograma (0,5 ml suspenzije). (Obvezno se pridržavati doze koja je dana u naputku proizvođača cjepiva).

Cijepljenje novorođene djece izvodi se intramuskularnim davanjem jedne doze cjepiva od 10 mikrograma (0,5 ml suspenzije) u anterolateralni dio bedra po shemi 0, 1, 6 mjeseci.

Cjepivo se primjenjuje istodobno s hepatitis B imuno- globulinom, ali se obvezno mora aplicirati u odvojena mjesta.

Cijepljenje djece starije od 15 godina, kao i odraslih osoba, vrši se davanjem tri doze cjepiva protiv hepatitisa B u pojedinačnoj dozi od 20 mikrograma (1,0 ml suspenzije) u deltoidnu regiju prema shemi 0, 1, 6 mjeseci.

Preporuča se i cijepljenje sljedećih rizičnih skupina:

  • a)
    zdravstveni djelatnici,
  • b)
    novorođenčad HBsAg pozitivnih majki,
  • c)
    pacijenti na kemodijalizi,
  • d)
    spolni partneri HBsAg pozitivnih osoba,
  • e)
    štićenici zavoda za mentalno retardirane osobe,
  • f)
    intravenozni narkomani i
  • g)
    kemofiličari.

2. Docjepljivanje

Docjepljivanje se preporuča samo kod rizičnih skupina, pet godina nakon primocijepljenja.

Docjepljivanje se vrši davanjem jedne doze odgovarajućeg cjepiva.

I - OBVEZNO CIJEPLJENJE PROTIV OSTALIH ZARAZNIH BOLESTI

  • 1.
    Cijepljenje protiv bjesnila

Cijepljenju protiv bjesnila podliježu sve osobe izložene infekciji virusom bjesnila, i to:

  • a)
    osobe koje je ugrizla ili na drugi način ozlijedila bijesna ili na bjesnilo sumljiva divlja ili domaća životinja,
  • b)
    osobe koje je ugrizao pas ili mačka nepoznatog imaoca, koji se ne mogu držati pod desetodnevnom veterinarskom kontrolom,
  • c)
    osobe koje je ugrizao pas ili mačka koji u roku od deset dana od ozljede osobe pokažu znakove bjesnila, uginu, budu ubijeni ili odlutaju,
  • d)
    osobe koje se mogu zaraziti virusom bjesnila preko sluzokože ili oštećenja kože,
  • e)
    osobe povrijeđene pri radu s materijalom kontaminiranim virusom bjesnila.

Cjepivo se daje 0 ( prvog) dana - dvije doze, treća doza sedmog dana i četvrta doza dvadeset prvog dana.

Antirabično cjepivo mora da bude proizvedeno na kulturi diploidnih ćelija i daje se intramuskularno u deltodni mišić.

Preventivno se daje i 20 i.j. humanog rabijes imunoglobulina na kilogram tjelesne težine.

Osobama koje su kompletno preekspoziciono ili posteks- poziciono imunizirane protiv bjesnila, u slučaju ponovnog povređivanja, daje se cjepivo i humani rabies imunoglobulin na način koji određuje proizvođač cjepiva. Ako je prošlo više od tri godine, vrši se potpuno cijepljenje uz istodobnu primjenu rabies imunoglobulina.

Istodobno s cijepljenjem protiv bjesnila obavlja se cijepljenje protiv tetanusa, cijepljenjem odnosno docjepljivanjem, ukoliko povrijeđena osoba nije zadnjih pet godina potpuno cijepljena protiv tetanusa.

Cijepljenje protiv bjesnila započinje odmah po postavljanju indikacije, bez obzira na vrijeme proteklo od posljednje imunizacije protiv neke od zaraznih bolesti.

  • 2.
    Cijepljenje protiv trbušnog tifusa

Cijepljenju protiv trbušnog tifusa podliježu sve osobe prema sljedećim epidemiološkim indikacijama, i to:

  • a)
    osobe zaposlene na čišćenju kanalizacije, čišćenju septičkih jama, uklanjanju smeća i drugih otpadnih materija iz naselja,
  • b)
    osobe koje žive u zajedničkom kućanstvu s kliconošom trbušnog tifusa,
  • c)
    osobe prema epidemiološkim indikacijama što ih utvrdi Federalno ministarstvo zdravstva.

Cijepljenje se vrši davanjem dvije doze cjepiva u razmaku koji ne smije biti kraći od 15 dana ni dulji od tri mjeseca.

Docjepljivanje se vrši davanjem jedne doze cjepiva po isteku jedne godine od dana cijepljenja i obavlja se po isteku tri godine sve dok su osobe uposlene na određenim, naprijed navedenim poslovima ili dok postoje epidemiološke indikacije.

  • 3.
    Cijepljenje protiv žute groznice

Cijepljenju protiv žute groznice podliježu osobe koje putuju u zemlje u kojima postoji ta bolest ili koja zahtijeva cijepljenje protiv te bolesti, a provodit će se davanjem jedne doze cjepiva najkasnije 10 dana prije polaska na endemsko područje. Ponovno cijepljenje se vrši poslije 10 godina.

  • 4.
    Cijepljenje protiv meningokoknog meningitisa

Cijepljenju protiv meningokoknog meningitisa podliježu osobe koje putuju u zemlje koje zahtijevaju cijepljenje protiv te bolesti. Provodit će se davanjem jedne doze cjepiva najkasnije deset dana prije polaska na endemsko područje.

  • 5.
    Cijepljenje protiv virusnog hepatitisa A, varičela i pneumokoknih sistemnih bolesti

Cijepljenje protiv navedenih bolesti sprovest će se prema epidemiološkim i medicinskim indikacijama.

Kod davanja cjepiva pridržavati se naputaka koje su dali proizvođači.

J - CIJEPLJENJE KOMBINIRANIM CJEPIVOM

Cijepljenje kombiniranim cjepivom može se obaviti:

  • 1.
    protiv difterije, tetanusa i hripavca (Di-Te- Per),
  • 2.
    protiv difterije i tetanusa (Di-Te ),
  • 3.
    protiv trbušnog tifusa i tetanusa (Te -Ty),
  • 4.
    protiv dječije paralize (postojeća sva 3 tipa),
  • 5.
    protiv morbila, rubeole i parotitisa (MRP).

Istodobno cijepljenje može se vršiti davanjem:

  • -
    dva mrtva antigena ili više mrtvih antigena,
  • -
    mrtvih i živih antigena,
  • -
    dva živa antigena ili više živih antigena.

Istodobno cijepljenje se može obaviti:

  • 1.
    protiv trbušnog tifusa i dječje paralize,
  • 2.
    protiv dječije paralize, difterije i tetanusa,
  • 3.
    protiv dječije paralize, difterije, tetanusa i hripavca,
  • 4.
    protiv bjesnila i tetanusa,
  • 5.
    protiv dječje paralize, difterije, tetanusa, hripavca, hemofilus influence tip b, morbila, parotitisa, rubeole i virusnog hepatitisa B.

Razmaci između pojedinih vrsta cjepiva koje se daju po kalendaru cijepljenja moraju biti najmanje šest tjedana, a iznimno kod izbijanja epidemija zaraznih bolesti, razmak između pojedinih doza cjepiva može biti i 30 dana.

Različita injekciona cjepiva davati (aplicirati) na različita mjesta.

K - KONTRAINDIKACIJE ZA SPROVOĐENJE CIJEPLJENJA

Obveznom cijepljenju protiv zaraznih bolesti ne podliježu osobe kod kojih doktor medicine utvrdi da postoje kontraindikacije.

Kontraindikacije za cijepljenje protiv određene zarazne bolesti mogu biti opće i zasebne.

  • a)
    Opće kontraindikacije za sve imunizacije su:
    • 1.
      akutne bolesti,
    • 2.
      febrilna stanja,
    • 3.
      preosjetljivost na sastojke cjepiva,
    • 4.
      anafilaktička reakcija na prethodno cjepivo, a za živa atenuirana virusna cjepiva, još i:
      • -
        stanje oslabljene imunosti,
      • -
        graviditet,
    • 5.
      intravenozna aplikacija cjepiva.
  • b)
    Zasebne kontraindikacije su:
    • 1.
      Za cijepljenje protiv tuberkuloze: HIV infekcija s izraženom kliničkom slikom bolesti.
    • 2.
      Za cijepljenje protiv difterije, tetanusa i hripavca: evolutivne bolesti centralnog nervnog sustava (nekontrolirana epilepsija, infantilnispazmi, progre- sivna encefalopatija), konvulzije poslije davanja prethodne doze, kolaps ili stanje slično šoku u toku od 48 sati od prethodne Di-Te-Per doze, ence- falopatija u roku od sedam dana od prethodne Di-Te-Per doze.
    • 3.
      Za cijepljenje protiv dječje paralize: HIV nepo- sredni kontakt u kućanstvu, HIV infekcija, imunodeficijencija (kematološki i čvrsti tumor, kongenitalna imunodefi-cijencija, dugoročna imuno- supresivna terapija).
    • 4.
      Za cijepljenje protiv malih boginja, rubeole i zaušnjaka: alergija na jaja, živinsko meso i perje, alergija na neomicin, imunodeficijencija (kema- tološki i čvrsti tumor, kongenitalna imuno- deficijencija, terapije s imunosupresivnim lijeko- vima i kotikosteroidima).

Kontraindikacije za cijepljenje protiv određene zarazne bolesti određuje doktor medicine koji vrši cijepljenje, odnosno pod čijim se nadzorom ono vrši, pregledom osoba koje podliježu obveznom cijepljenju i uvidom u zdravstvenu dokumentaciju tih osoba prije pristupanja imunizaciji.

Kontraindikacije za cijepljenje pojedinih osoba protiv određenih zaraznih bolesti mogu biti privremene ili trajne.

Ako postoje privremene kontraindikacije, upisuju se u temeljnu dokumentaciju i odmah se određuje vrijeme i mjesto naknadnog cijepljenja.

Trajne kontraindikacije za cijepljenje protiv određenih zaraznih bolesti određuje Komisija za postvakcinalne reakcije i komplikacije, sastavljena od experata iz oblasti pedijatrije, infektologije i epidemiologije, a imenovane od strane Minis- tarstva zdravstva FBiH.

Komisija će postavljati trajne kontraindikacije na temelju nalaza liječnika koji je vršio cijepljenje, nalaza liječnika odgovarajuće specijalnosti, odnosno uvida u medicinsku dokumentaciju djeteta.

Utvrđena kontraindikacija se upisuje u temeljnu dokumentaciju i o tome izdaje potvrda. Komisija za postva- kcinalne reakcije i komplikacije će donositi preporuke o liječenju postvakcinalnih reakcija i komplikacija.

Pored općih i zasebnih kontraindikacija postoje i epidemiološke kontraindikacije.

Epidemija jedne zarazne bolesti može biti privremena kontraindikacija za sprovođenje cijepljenja protiv drugih zaraznih bolesti, u trajanju najdulje inkubacije za bolest koja se pojavila u epidemijskom obliku, računajući od pojave posljednjeg oboljenja.

Epidemija zarazne bolesti nije kontraindikacija za cijepljenje osoba protiv te bolesti.

Trajne kontraindikacije za cijepljenje utvrđuje Expertna grupa Ministarstva zdravstva FBIH.

L - NAČIN SPROVOĐENJA CIJEPLJENJA

Obvezno cijepljenje protiv određenih zaraznih bolesti obavlja se kontinuirano.

M - KONTINUIRANO CIJEPLJENJE

Kontinuirano cijepljenje sprovodi se cijele godine.

Kontinuirano cijepljenje obvezno se sprovodi u svim teritorijima općine.

Sprovodi se po utvrđenom kalendaru:

  • -
    odmah poslije rođenja protiv tuberkuloze (BCG),
  • -
    u trećem mjesecu života protiv difterije, tetanusa, hripavca, dječje paralize i hemofilus influence tip b,
  • -
    u četvrtom mjesecu života protiv difterije, tetanusa, hripavca, dječje paralize i hemofilus influence tip b,
  • -
    u petom mjesecu života protiv difterije, tetanusa, hripavca, dječje paralize i hemofilus influence tip b,
  • -
    u trinaestom mjesecu života protiv malih boginja, rubeole i zaušnjaka,
  • -
    u osamnaestom mjesecu života - docjepljivanje protiv difterije, tetanusa, hripavca, dječje paralize i hemofilus influence tip b,
  • -
    u petoj godini života - drugo docjepljivanje protiv difterije, tetanusa, hripavca i dječje paralize,
  • -
    u šestoj godini života - docjepljivanje protiv malih boginja, rubeole i zaušnjaka,
  • -
    u sedmoj godini života - cijepljenje protiv virusnog hepatitisa B,
  • -
    u četrnaestoj godini - docjepljivanje protiv difterije i tetanusa (Di -Te pro adultis) i dječje paralize i cijepljenje ženske djece protiv rubeole, ako nisu cijepljena ili ako nisu preboljela rubeolu,
  • -
    u osamnaestoj godini života - docjepljivanje protiv tetanusa.

Kontinuirano cijepljenje se sprovodi sve dok se ne imuniziraju sve osobe koje podliježu obveznom cijepljenju, osim osoba kod kojih postoje trajne kontraindikacije.

II - OBVEZE NADLEŽNIH ZDRAVSTENIH USTANOVA I TIJELA UPRAVE GLEDE SPROVOĐENJA PROGRAMA CIJEPLJENJA

Ako bilo kojem naselju, ili u dijelu naselja u kojem se sprovodi cijepljenje, broj cijepljenih osoba ne dostigne 95% od broja osoba koje podliježu obveznom cijepljenju protiv tih bolesti, mora se obaviti dopunsko cijepljenje dok se ne postigne propisani procenat.

Kantonalno ministarstvo zdravstva, na prijedlog kanto- nalnog zavoda za javno zdravstvo određuje, za svaku pripadajuću općinu, zdravstvenu ustanovu koja će izvoditi Program cijepljenja, kao i način sprovođenja cijepljenja.

Zdravstvena ustanova koja izvodi Program cijepljenja će, uz stručnu pomoć nadležnog kantonalnog zavoda za javno zdravstvo, donijeti godišnji plan cijepljenja s podacima o broju obveznika, vremenu i mjestu izvođenja cijepljenja i sastavu tima koji izvodi cijepljenje, najkasnije 15 dana prije početka sprovođenja Programa cijepljenja.

Plan cijepljenja treba dostaviti pripadajućem kantonalnom zavodu za javno zdravstvo radi ovjere. Tek nakon ovjere plana cijepljenja može započeti sprovođenje Programa cijepljenja.

Nadležno općinsko tijelo uprave za oblast zdravstva, dužno je izraditi spiskove za novorođenu djecu, obveznike za cijepljenje, kao i prikupiti podatke o doseljenoj, odseljenoj i umrloj djeci i mladeži u dobi do navršenih 18 godina života.

Izrađene spiskove i podatke treba dostaviti zdravstvenoj ustanovi radi uspostavljanja kartoteke.

Nadležni općinsko tijelo dužno je osigurati prostor za cijepljenje koje se izvodi izvan zdravstvene ustanove, izraditi i dostaviti pojedinačne pozive za osobe koje podliježu obveznom cijepljenju.

Nadležno općinsko tijelo može sporazumno svoje obveze prenijeti na zdravstvenu ustanovu koja izvodi imunizaciju, uz obvezno plaćanje nastalih troškova zdravstvene ustanove.

Doktor medicine koji prilikom cijepljenja utvrdi postojanje uzgredne pojave, u svakom pojedinom slučaju, shodno stručno -metodološkom naputku, obvezno odmah izvještava Zavod za javno zdravstvo Federacije, na obrascu "Prijave uzgrednih pojava nastalih poslije cijepljenja".

Zdravstvene ustanove koje koriste cjepiva obvezne su da rukuju cijepivima pod odgovarajućim režimom "hladnog lanca".

Za rad na cijepljenju sa cjepivom koje se daje parenteralno, zdravstvene ustanove koje sprovode cijepljenje, moraju imati pripremljene ampule adrenalina, kortizonskog preparata s brzim djelovanjem, kalcijuma za intravenoznu primjenu i antihistaminskih preparata.

Za rad na cijepljenju s cjepivom koje se daje parenteralno, zdravstvene ustanove koje sprovode cijepljenje, dužne su za svaku osobu koja pristupi cijepljenju osigurati jednu špricu i jednu iglu za jednokratnu upotrebu.

Zdravstvene ustanove koje sprovode Program cijepljenja dužne su voditi evidenciju o izvršenom cijepljenju i to za svaku osobu koja podliježe tom cijepljenju (karton cijepljenja, kartoteka cijepljenja).

Zdravstvene ustanove koje sprovode Program cijepljenja, dužne su dostaviti izvješće o izvršenom cijepljenju na propisanom obrascu pripadajućem kantonalnom zavodu za javno zdravstvo.

Kantonalni zavod za javno zdravstvo dužan je dostaviti zbirno izvješće o izvršenom cijepljenju Zavodu za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine.

Provjera cijepnog statusa obvezno se vrši:

  • 1.
    Prilikom upisa u sve vrste predškolskih ustanova,
  • 2.
    Prilikom upisa u sve vrste škola od osnovnih do visokih,
  • 3.
    Prilikom odlaska na radne akcije i druga radilišta,
  • 4.
    Prije izvođenja cijepljenja po epidemiološkim indika- cijama,
  • 5.
    Prilikom prijema djece i mladeži na bolničko liječenje,
  • 6.
    Prilikom prijema u radni odnos,
  • 7.
    Prilikom svake posjete liječniku (novorođenčadi, male djece, predškolske i školske djece i mladeži),
  • 8.
    Prilikom prijema djece u đačke i studentske domove,
  • 9.
    Prilikom prijema osoba u kolektivne smještaje.

Provjera se sastoji u pružanju dokaza odgovornoj osobi, podnošenjem odgovarajuće dokumentacije o svim prethodnim imunizacijama.

Na temelju utvrđenog statusa o prethodnim cijepljenjima, vrši se cijepljenje odnosno docjepljivanje sukladno ovom Pro- gramu.

III - PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDNICE

Cijepljenje novorođene djece protiv hepatitisa B počet će se obavljati s nabavkom cjepiva protiv hepatitisa B, koja ne sadržava konzervans tiomersal, kao i nakon provedene edukacije djelatnika u zdravstvenim ustanovama koje sprovode Program cijepljenja.

Po svršetku edukacije iz stavka 1. ove točke, Federalno ministarstvo zdravstva će sačiniti izmjene i dopune ove naredbe, a kojima će bliže odrediti program cijepljenja novorođene djece protiv hepatitisa B.

Ova naredba stupa na snagu narednog dana od dana objave u "Službenim novinama Federacije BIH".

Broj 01-37-1464/03
11. ožujka 2003.godine
Sarajevo

Ministar
Tomo Lučić, v. r.