Aktio

Sindikat građevinarstva i industrije građevinskog materijala Federacije Bosne i Hercegovine

Kolektivni ugovor o pravima i obavezama poslodavca i zaposlenika u oblasti građevinarstva, industrije građevinskog materijala i projektovanja u Federaciji Bosne i Hercegovine

Na osnovu čl. 111. i 112. Zakona o radu ("Službene novine Federacije BiH", br. 43/99 i 32/00 član 1. općeg kolektivnog ugovora za teritoriju Federacije BiH ("Službene novine Federacije BiH", br. 19/00, Sindikat građevinarstva i industrije građevinskog materijala u Federaciji Bosne i Hercegovine i "PROINVEST" - Sarajevo zaključuju:

KOLEKTIVNI UGOVOR
O PRAVIMA I OBAVEZAMA POSLODAVCA I ZAPOSLENIKA U OBLASTI GRAĐEVINARSTVA, INDUSTRIJE GRAĐEVINSKOG MATERIJALA I PROJEKTOVANJA U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE

I - OPĆE ODREDBE

Član 1.

Ovim kolektivnim ugovorom (u daljem tekstu: ugovor), uređuju se prava i obaveze iz rada i po osnovu rada, između poslodavca, s jedne strane i zaposlenika s druge strane, u skladu sa Zakonom o radu, općim kolektivnim ugovorom za teritoriju Federacije BiH (u daljem tekstu: opći kolektivni ugovor) i drugim zakonskim propisima, za djelatnost:

  • 1.
    GRAĐEVINARSTVA
    • -
      visokogradnja,
    • -
      niskogradnja i hidrogradnja,
    • -
      izgradnja saobraćajnica,
    • -
      montažerski radovi,
    • -
      instalaterski radovi,
    • -
      instalaterski završni radovi u građevinarstvu,
    • -
      izolatorski radovi.
  • 2.
    INDUSTRIJE I PROIZVODNJE
    • -
      iskop kamena, obrada i prerada od kamena,
    • -
      iskop šljunka i pijeska i prerada od šljunka i pijeska,
    • -
      proizvodnja kreča i gipsa,
    • -
      proizvodnja cementa,
    • -
      proizvodnja cigle i crijepa,
    • -
      proizvodnja betonskih prefabrikata (betonska građenja),
    • -
      proizvodnja keramike,
    • -
      proizvodnja i ugradnja stakla.
  • 3.
    PROJEKTNE I SRODNE USLUGE
    • -
      prostorno i urbanističko planiranje,
    • -
      projektovanje,
    • -
      inžinjering,
    • -
      premjer zemljišta,
    • -
      ispitivanje građevinskog materijala,
    • -
      naučno-istraživački rad (instituti),
    • -
      geoistraživanje i druge skupine u skladu sa klasifikacijom djelatnosti.

Član 2.

Odredbe ovog ugovora primjenjuju se u svim privrednim, društvenim, odnosno većinskim državnim kapitalom iz navedenih oblasti na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine.

Član 3.

Pravilnikom o radu i ugovorom o radu ne može se utvrditi manji obim prava i obaveza od onih koji su utvrđeni ovim ugovorom.

Član 4.

Zaposlenici imaju pravo da se organiziraju u sindikat, te se u njega učlane u skladu sa statusom i pravilnikom ovog sindikata.

Niko nema pravo zabraniti organizovanje, rad i učlanjenje u sindikat po slobodnoj volji zaposlenika.

Član 5.

Poslodavac, u smislu Zakona o radu, je fizičko ili pravno lice koje zaposleniku daje posao na osnovu ugovora o radu.

Član 6.

Ovaj ugovor obavezuje ugovorene strane da ga pravilno i vjerno poštuju i otklanjaju sve radnje koje onemogućavaju njegovo izvršenje.

Član 7.

Odredbe ovog ugovora primjenjuju se neposredno, osim ako pojedina pitanja za zaposlenike nisu povoljnije uređena drugim propisima, općim aktima poslodavca ili ugovorom o radu.

II - ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA

Član 8.

Odluku o potrebi zasnivanja radnog odnosa donosi poslodavac koji vrši izbor zaposlenika u skladu sa utvrđenim uslovima za određeno radno mjesto, određuje uslove koje zaposlenici moraju ispunjavati za rad na pojedinim poslovima i dužan je o uslovima upoznati zaposlenike prije zaključivanja ugovora o radu.

Član 9.

Pored općih uslova za zaključivanje ugovora o radu utvrđenih zakonom, mogu se aktom poslodavca utvrditi i posebni uslovi, kao što su:

  • -
    školska sprema,
  • -
    radno i stručno iskustvo,
  • -
    određena specijalistička znanja,
  • -
    psihološka i fizička sposobnost,
  • -
    ostali uslovi koje propiše poslodavac.

Član 10.

Zaposlenik koji ispunjava opće i posebne uslove za zasnivanje radnog odnosa ne može biti stavljen u nepovoljniji položaj zbog rase, boje, pola, jezika, vjere, nacije, socijalnog porijekla, pripadnosti ili ne pripadnosti političkoj stranci ili sindikatu.

Član 11.

Poslodavac koji ima zaposlenika na čekanju, ne može zaključiti ugovor o radu sa novim zaposlenikom, ukoliko unutar privrednog društva postoji zaposlenik na čekanju koji ispunjava opće i posebne uslove za obavljanje tih poslova, utvrđene Pravilnikom o radu i Ugovorom o radu.

1. Zaključivanje ugovora o radu

Član 12.

Ugovorom o radu zasniva se radni odnos između poslodavca i zaposlenika.

Član 13.

Ugovor o radu zaključuje se sa svim zaposlenicima u pismenoj ili usmenoj formi bez obzira da li je radni odnos zasnovan na neodređeno ili određeno vrijeme, puno ili nepuno radno vrijeme ili je predviđen probni rad.

Ugovor o radu zaključuje se u pismenoj formi i sa zaposlenikom koji se upućuje na rad u inostranstvo.

Član 14.

Prilikom zaključivanja ugovora o radu poslodavac je dužan omogućiti zaposleniku uvid u akte kojima se utvrđuju prava i obaveze iz radnog odnosa.

Član 15.

Ugovor o radu zaključuje se sa svim zaposlenicima koji su se zatekli u vrijeme privatizacije firme, odnosno izvršenoj kupoprodaji firme i to od datuma zasnivanja radnog odnosa zaposlenika u toj firmi.

Član 16.

Ugovor o radu može se zaključiti na određeno vrijeme u slučajevima:

  • -
    sezonskih poslova,
  • -
    zamjene privremeno odsutnog zaposlenika,
  • -
    rada na određenom projektu,
  • -
    privremenog povećanja obima poslova,
  • -
    drugim slučajevima za potrebe firme.

Ugovor o radu zaključen na određeno vrijeme prestaje istekom roka utvrđenog tim ugovorom za svaki pojedinačni slučaj iz stava 1. ovog člana.

Član 17.

U ugovoru o radu, pored podataka utvrđenih Zakonom o radu, moraju biti sadržani i podaci o:

  • -
    ime lica ovlaštenog za zastupanje poslodavca, koji potpisuje Ugovor o radu,
  • -
    posebnim uslovima rada za određena radna mjesta (otežani, opasni i sl.),
  • -
    osiguranju sredstava i mjerama zaštite na radu,
  • -
    postupku zaštite prava zaposlenika iz radnog odnosa,
  • -
    probnom radu i stručnom ispitu za određena radna mjesta,
  • -
    drugim uslovima utvrđenim Pravilnikom o radu i drugim aktima.

Član 18.

Poslodavac može zaključiti ugovor o radu sa stranim državljaninom pod uslovima utvrđenim Zakonom o radu i ovim ugovorom.

Član 19.

Poslodavac može u toku radnog odnosa zaposlenika premjestiti na druge poslove koji odgovaraju njegovoj stručnoj spremi i radnom iskustvu i u tom slučaju se sa zaposlenikom zaključuje novi ugovor o radu.

Član 20.

Ugovor o radu treba da sadrži bitne podatke navedene u Zakonu o radu.

Član 21.

Ukoliko se zaposlenik upućuje na rad u inostranstvo, ugovor o radu treba da sadrži pored podataka sadržanih u Zakonu o radu i slijedeće podatke:

  • -
    trajanje rada u inostranstvu,
  • -
    valuta u kojoj će se isplaćivati plaća i druga primanja u novcu i naturi na koje zaposlenik ima pravo za vrijeme rada u inostranstvu,
  • -
    terenski dodatak, naknada za topli obrok, naknada za prevoz,
  • -
    vremenski period posjete porodici za vrijeme rada u inostranstvu,
  • -
    uslovi vraćanja u zemlju i druge uslove vezane za zaštitu na radu i propise zemlje u koju je zaposlenik upućen.

Ugovor o radu zaključuje se prije odlaska zaposlenika u inostranstvo.

2. Probni rad

Član 22.

Poslodavac može uvesti probni rad kao poseban uslov za zasnivanje radnog odnosa za obavljanje određenih poslova.

Dužina probnog rada za obavljanje određenih poslova utvrđuje se ugovorom o radu.

Probni rad može trajati najduže:

  • -
    šest mjeseci za zaposlenike sa VI i VII stepenom stručne spreme,
  • -
    četiri mjeseca za zaposlenike sa III, IV i V stepenom stručne spreme,
  • -
    dva mjeseca za ostale zaposlenike.

Ukoliko do isteka roka probnog rada, a najdalje 7 dana po isteku toga roka, poslodavac ili lice koga on ovlasti ne saopšti svoju ocjenu, smatra se da je zaposlenik zadovoljio na probnom radu.

Član 23.

Probni rad se može produžiti za vrijeme opravdane odsutnosti zaposlenika s posla (bolest, povreda na radu bez krivnje zaposlenika i sl.).

III - OBRAZOVANJE, OSPOSOBLJAVANJE I USAVRŠAVANJE ZA RAD

Član 24.

Poslodavac će u skladu sa potrebama rada omogućiti zaposleniku obrazovanje, osposobljavanje i usavršavanje za rad, a naročito prilikom promjena i utvrđivanja novog načina ili organizacije rada.

Uvjeti i način obrazovanja, osposobljavanja i usavršavanja za rad bliže se uređuju Pravilnikom o radu.

1. Prijem pripravnika

Član 25.

Poslodavac može zaključiti ugovor o radu sa pripravnikom.

Pripravnikom se smatra lice koje prvi put zasniva radni odnos u zanimanju za koje se školovalo, radi stručnog osposobljavanja za samostalan rad.

Ugovor o radu sa pripravnikom zaključuje se na određeno vrijeme, a najduže godinu dana.

Član 26.

Pripravnički staž traje do godinu dana i to:

  • -
    šest mjeseci za pripravnike sa IV i V stepenom stručne spreme,
  • -
    devet mjeseci za pripravnike sa VI stepenom stručne spreme,
  • -
    godinu dana za pripravnike sa VII stepenom stručne spreme.

Član 27.

Osposobljavanje pripravnika i polaganje stručnog ispita vrši se po programu koga utvrđuje poslodavac u skladu sa Pravilnikom o radu.

Član 28.

Trajanje pripravničkog staža produžava se za vrijeme opravdane odsutnosti s posla (bolest, služenje vojnog roka i sl.), ako je ukupno odsustvo trajalo duže od 30 dana.

2. Volonterski rad

Član 29.

Ako je stručni ispit i radno iskustvo utvrđeno zakonom ili pravilnikom o radu, uslov za obavljanje poslova određenog zanimanja, poslodavac može lice koje završi školovanje za takvo zanimanje, primiti na stručno osposobljavanje za samostalan rad, bez zasnivanja radnog odnosa (volonterski rad).

Ugovor o volonterskom radu zaključuje se u pisanoj formi i može trajati najduže godinu dana.

Član 30.

Volonterski rad i provjera stručne osposobljenosti za samostalan rad odvijaju se pod istim uslovima i na isti način kao i za pripravnike.

IV - RADNO VRIJEME, ODMORI I ODSUSTVA

1. Radno vrijeme

Član 31.

Puno radno vrijeme zaposlenika traje 40 sati sedmično.

Za zaposlenike u dijelovima procesa rada koji ne iziskuju smjenski rad, radna sedmica traje pet radnih dana i to od ponedjeljka do petka.

Član 32.

Dnevno radno vrijeme utvrđuje poslodavac u skladu sa Pravilnikom o radu. Dani sedmičnog odmora su subota i nedjelja.

Ako radnik radi u dane sedmičnog odmora, osigurava mu se korištenje slobodnih dana u narednoj sedmici ili u vrijeme koje dogovori sa poslodavcem.

Član 33.

Preraspodjela radnog vremena utvrđuje se planom godišnjeg fonda radnih sati.

Poslodavac je dužan pri izradi plana fonda radnih sati pribaviti mišljenje zaposlenika, odnosno sindikata.

Član 34.

Poslodavac može preraspodijeliti radno vrijeme tako da isto tokom jednog perioda traje duže ili kraće od punog radnog vremena.

Preraspodjela se može uvesti za period od šest mjeseci i za kalendarsku godinu.

Član 35.

U slučaju više sile (požar, potres, poplava) i iznenadnog povećanja obima posla i u drugim sličnim slučajevima neophodne potrebe, zaposlenik na zahtjev poslodavca, obavezan je da radi duže od punog radnog vremena (prekovremeni rad), a najviše 10 sati sedmično.

Trudnica, majka, odnosno usvojilac sa djetetom do tri godine života i samohrani roditelj, odnosno usvojilac sa djetetom do šest godina života, može raditi prekovremeno ako da pismenu izjavu o dobrovoljnom pristanku na takav rad.

Inspekcija rada Kantona zabranit će prekovremeni rad, uveden suprotno stavu 1., 2., 3. i 4. ovog člana Zakona o radu.

Član 36.

Zaposlenik koji radi u punom radnom vremenu ima pravo na odmor u toku radnog dana u trajanju od 30 minuta.

Izuzetno poslodavac je dužan zaposleniku na njegov zahtjev, omogućiti odmor iz stava 1. ovog člana u trajanju od 1 sata za jedan dan u toku radne sedmice.

Vrijeme odmora iz stava 1. ovog člana uračunava se u radno vrijeme.

Odmor u toku radnog dana u pravilu se koristi u sredini radnog vremena.

Rad u vremenu između 22 sata uvečer i 6 sati ujutro smatra se noćnim radom.

Ako je rad organiziran u smjenama, izmjena smjena osigurava se tako da zaposlenik radi noću uzastopno najviše jednu sedmicu.

2. Godišnji odmor

Član 37.

Zaposlenik u svakoj kalendarskoj godini ima pravo na godišnji odmor najmanje 18 radnih dana.

Član 38.

Trajanje godišnjeg odmora utvrđuje se Pravilnikom o radu i ugovorom o radu.

Član 39.

Zaposlenik koji se prvi put zaposli ili koji ima prekid rada između dva radna odnosa duži od osam dana stiče pravo na godišnji odmor nakon šest mjeseci neprekidnog rada.

Ako zaposlenik nije stekao pravo u smislu stava 1. ovog člana ima pravo na najmanje dva dana godišnjeg odmora za svaki navršeni mjesec rada.

Član 40.

Godišnji odmor duži od 18 radnih dana utvrđuje se u skladu sa slijedećim kriterijima i mjerilima.

  • 1.
    S obzirom na dužinu staža:
    • -
      do 5 godina staža 3 dana
    • -
      od 5 do 10 godina staža 4 dana
    • -
      od 10 do 15 godina staža 5 dana
    • -
      od 15 do 20 godina staža 7 dana
    • -
      od 20 do 30 godina staža 9 dana
    • -
      od 30 do 40 godina staža 11 dana
  • 2.
    S obzirom na uslove rada:
    • -
      za rad u smjenama 2 dana
    • -
      za otežane uslove rada (rad napolju, neuvjetnim prostorijama i sl. što se bliže uređuje Pravilnikom o radu) 2 dana
    • -
      za rad sa otrovnim kemikalijama 5 dana
  • 3.
    S obzirom na složenost poslova:
    • -
      za poslove sa posebnim ovlaštenjima i odgovornostima 5 dana
    • -
      za najsloženije poslove VI i VII stepena stručne spreme 4 dana
    • -
      za složene poslove III, IV i V stepena stručne spreme 3 dana
    • -
      za ostale poslove 1 dan
  • 4.
    S obzirom na rezultate rada:
    • -
      za natprosječne rezultate 2 dana
    • -
      za uspješne rezultate 1 dan
    • -
      za inovatore i racionalizatore 2 dana
  • 5.
    S obzirom na socijalne i zdravstvene uslove:
    • -
      samohrani roditelji ili staratelji za svako dijete do 10 god. starosti 1 dan
    • -
      roditelji ili staratelji hendikepiranog djeteta 1 dan
    • -
      invalidi rada ili rata 2 dana
    • -
      težim bolesnicima 2 dana
    • -
      majci sa troje ili više djece do 8 godina starosti 8 dana

Zaposlenik po svim osnovama može koristiti maksimalno godišnji odmor u trajanju do 30 radnih dana.

Član 41.

Raspored korištenja godišnjeg odmora utvrđuje poslodavac u skladu sa potrebama procesa rada i mogućnostima kvalitetnog odmora.

Zaposleniku se 30 dana prije korištenja godišnjeg odmora uručuje rješenje o rasporedu trajanja godišnjeg odmora.

Član 42.

Zaposlenik ima pravo koristiti jedan dan godišnjeg odmora po želji, uz obavezu da o tome obavijesti poslodavca najmanje tri dana prije korištenja tog dana odmora. Ako je rad organizovan u pet radnih dana u sedmici, subota se ne uračunava u dane godišnjeg odmora.

Član 43.

Poslodavac će konsultovati sindikat i zaposleničko vijeće te uzeti u obzir njihova mišljenja u vezi sa planom korištenja godišnjeg odmora za narednu kalendarsku godinu.

3. Odsustva sa rada

Član 44.

Zaposlenik ima pravo odsustva s rada uz naknadu plaće (plaćeno odsustvo) do sedam radnih dana u jednoj kalendarskoj godini u slučaju:

  • -
    stupanja u brak 7 radnih dana
  • -
    rođenja djeteta 3 radna dana
  • -
    za dvojke 4 radna dana
  • -
    smrt člana uže porodice 5 radnih dana
  • -
    teške bolesti člana uže porodice 2 radna dana
  • -
    selidbe 2 radna dana
  • -
    svako dobrovoljno davanje krvi 1 radni dan
  • -
    polaganje ispita 3 radna dana
  • -
    otklanjanje posljedica oštećenja objekata za stanovanje od elementarnih nepogoda, požara i sl. 3 radna dana
  • -
    u slučaju rastave braka 2 radna dana
  • -
    učešća na kulturnim i sportskim manifestacijama 3 radna dana
  • -
    odlaska u vojsku 2 radna dana
  • -
    za zadovoljenje vjerskih odnosno tradicijskih potreba 2 radna dana

Izuzetno u slučaju smrti člana uže porodice, zaposlenik ima pravo na plaćeno odsustvo iako je u kalendarskoj godini već iskoristio sedam radnih dana plaćenog osustva.

Član 45.

Za vrijeme stručnog obrazovanja i osposobljavanja zaposlenika za rad u vijeću zaposlenika i sindikatu, zaposlenik ima pravo na plaćeno odsustvo sa rada u trajanju do deset radnih dana u kalendarskoj godini.

Član 46.

Zaposlenik koji je upućen na obrazovanje i stručno osposobljavanje od strane poslodavca ima pravo na plaćeno odsustvo u vremenu koliko traje to osposobljavanje.

Član 47.

Zaposleniku se može na njegov zahtjev, odobriti odsustvo sa rada bez naknade plaće (neplaćeno odsustvo) do 90 dana u slučaju:

  • -
    obrazovanja i osposobljavanja,
  • -
    njega teže oboljelog člana domaćinstva,
  • -
    obavljanje neodložnih poslova,
  • -
    učešća u društvenim, kulturnim i sportskim manifestacijama,
  • -
    gradnje i popravke kuće ili stana u kojem stanuje,
  • -
    liječenja o vlastitom trošku u zemlji ili u inostranstvu,
  • -
    u drugim slučajevima utvrđenim Pravilnikom o radu i ugovorom o radu.

Neplaćeno odsustvo može uz dogovor zaposlenika sa poslodavcem trajati i do godinu dana, ako se time ne ugrožava proces rada i ako je moguće osigurati zamjenu za zaposlenika za taj period odsustva.

Za vrijeme odsustva iz stava 1. ovog člana prava i obaveze zaposlenika koji se stiču na radu i po osnovu rada miruju.

V - ZAŠTITA ZAPOSLENIKA

Član 48.

Zaposlenik ima pravo na zaštitu na radu.

Poslodavac je obavezan upoznati zaposlenika sa mjerama lične i kolektivne zaštite, koje se koriste u privrednom društvu na pojedinim poslovima.

Član 49.

Poslodavac je obavezan donijeti pravilnik o zaštiti na radu zaposlenika, u skladu sa zakonom.

Član 50.

Poslodavac je dužan pribaviti i održavati postrojenja, uređaje i opremu, te organizovati rad na način koji osigurava zaštitu života zaposlenika u skladu s posebnim zakonima i drugim propisima.

Poslodavac je dužan upoznati zaposlenika sa opasnim poslovima koje obavlja.

Ako je poslodavac preuzeo obavezu smještaja i prehrane zaposlenika, pri izvršavanju te obaveze, mora voditi računa o zaštiti života i zdravlja zaposlenika.

Član 51.

Poslodavac je dužan pribaviti odgovarajuću HTZ opremu za odgovarajuće radno mjesto.

Član 52.

Dužnost je zaposlenika brinuti se o vlastitom zdravlju i sigurnosti kao i o zdravlju i sigurnosti drugih zaposlenika.

Član 53.

Kad zaposlenik odbije da radi na poslovima od kojih mu prijeti opasnost po život i zdravlje zbog toga što nisu provedene propisane mjere zaštite na radu, ne smije biti stavljen u nepovoljniji položaj, ne može mu se uskratiti puna isplata naknade plaće za vrijeme dok ne radi, niti se protiv njega smiju poduzimati bilo kakve mjere odgovornosti.

Član 54.

Poslodavac je dužan osigurati zaposlenika od posljedica nesreće na poslu,

U slučaju povrede na radu i profesionalne bolesti, poslodavac je dužan osigurati besplatnu zdravstvenu zaštitu, odnosno podmiriti troškove liječenja zaposlenika.

Poslodavac je dužan na zahtjev sindikata jednom godišnje organizovati besplatne sistematske liječničke preglede za zaposlenike.

Član 55.

Zaposlenik čini povredu na radu nesprovođenjem mjera iz oblasti zaštite na radu, protivpožarne zaštite, odbijanjem ljekarskih pregleda kao i nepridržavanjem mjera zdravstvene zaštite.

Ukoliko zaposlenik ošteti uređaje i zaštitnu opremu, takođe čini povredu na radu i dužan je poslodavcu nadoknaditi pričinjenu štetu.

Član 56.

Ukoliko poslodavac ne provede propisane mjere zaštite na radu i ne obezbijedi lična i kolektivna zaštitna sredstva, zaposlenik je dužan da ga upozori, te ukoliko poslodavac nedostatak ne otkloni, ima pravo u skladu sa Zakonom o radu da odbije da radi i ima obavezu da o tome odmah obavijesti inspekciju rada Kantona.

Član 57.

Poslodavac ne smije tražiti bilo kakve podatke o ženinoj trudnoći, osim ako zaposlena žena zahtijeva određeno pravo predviđeno zakonom ili drugim propisom radi zaštite trudnoće.

Član 58.

Ako ovlašteni liječnik utvrdi da žena za vrijeme trudnoće, odnosno dojenja djeteta, ne može obavljati poslove na koje je raspoređena, poslodavac će joj osigurati raspored na druge lakše poslove.

Ako poslodavac nije u mogućnosti da osigura raspoređivanje žene u smislu stava 1. ovog člana, žena ima pravo na odsustvo sa rada uz naknadu plaće u iznosu svoje prosječne plaće, ostvarene u posljednja 3 mjeseca.

Član 59.

Zaposlenik sa smanjenom radnom sposobnošću ili kod koga postoji neposredna opasnost od nastupanja invalidnosti u slučaju otkaza ima pravo na otpremninu u iznosu od najmanje tri prosječne plaće ostvarene u Federaciji BiH, prema posljednjim objavljenim podacima Federalnog zavoda za statistiku.

Pravo iz stava 1. ovog člana ima zaposlenik koji je pretrpio povredu na radu ili je obolio od profesionalne bolesti, a koji nakon završetka liječenja ne bude vraćen na rad od strane liječnika ili iz nekih drugih razloga.

Član 60.

Zaposleniku se ne može dati otkaz sa navršenih 25 godina staža, ukoliko zaposlenik nije povrijedio radnu disciplinu predviđenu Pravilnikom o radu, o obavezama i odgovornostima radnika.

Član 61.

Poslodavac ne može odbiti da zaposli ženu zbog njene trudnoće.

Član 62.

Za vrijeme trudnoće, porođaja i njege djeteta, žena ima pravo na porođajno odsustvo od 1 godine neprekidno, a za blizance, treće i svako slijedeće dijete žena ima pravo na porođajno odsustvo od 18 mjeseci neprekidno.

Žena ima pravo da otpočne porođajno odsustvo 45 dana prije porođaja a obavezno 28 dana prije porođaja.

Ako žena bez svoje krivice, na osnovu nalaza ovlaštenog liječnika ne koristi porođajno odsustvo prije porođaja, kako je to predviđeno u stavu 1. ovog člana, ima pravo da te dane koristi poslije porođaja.

Izuzetno žena na osnovu svog pismenog zahtjeva može koristiti kraće porođajno odsustvo, ali ne kraće od 42 dana poslije porođaja.

Član 63.

Otac djeteta, odnosno usvojilac, može da koristi pravo iz člana 62. st. 1. i 2. propisano Zakonom o radu u slučaju smrti majke, ako majka napusti dijete ili ako je iz opravdanih razloga spriječena da koristi to pravo.

VI - PLAĆE I NAKNADE PLAĆA

Član 64.

Podaci o plaćama zaposlenika su javni. Podaci o pojedinačnim isplatama nisu javni. Plaća se isplaćuje u neto iznosu, a obavezno se obračunava u bruto iznosu. Poslodavac je obavezan zaposleniku uručiti obračun plaće u pismenoj formi.

Bez saglasnosti zaposlenika poslodavac ne može uvesti ni jedan odbitak od plaće, po bilo čijem nalogu, izuzev onih koji su utvrđeni zakonom.

Zaposleniku se isplaćuje iznos plaće po odbitku obaveznih doprinosa i poreza na plaću, sudskih zabrana, računajući i one na koje je on dao svoju saglasnost (sindikalna članarina, krediti, kasa uzajamne pomoći i druge solidarne akcije).

Član 65.

Poslodavac je obavezan odbijati i uplaćivati sindikalnu članarinu članovima sindikata u skladu sa odlukom sindikata.

Član 66.

Poslodavac je dužan zaposleniku za njegov rad isplatiti plaću koja se sastoji od osnovne plaće utvrđene za složenost i odgovornost poslova i normalne uvjete rada na tim poslovima, uvećanja plaće po osnovu radnog staža i otežanih uslova rada, stimulativnog dijela koji se uređuje Pravilnikom o radu i ostalih dodataka na plaću.

Član 67.

Poslodavac ne smije zaposleniku obračunati i isplatiti osnovnu plaću u iznosu manjem od iznosa utvrđenog ovim ugovorom.

Član 68.

Poslodavac je dužan omogućiti zaposleniku, zaposleničkom vijeću i sindikatu uvid u dokumentaciju o obračunu i uplati doprinosa za penzijsko, invalidsko i zdravstveno osiguranje najkasnije u roku od pet dana od dana dostavljanja zahtjeva.

Član 69.

Najniža plaća je osnovica za obračun osnovne plaće zaposlenika, s tim da ne može biti manja od 60% prosječne plaće ostvarene u Federaciji BiH, prema posljednjim objavljenim podacima Federalnog zavoda za statistiku, računajući od dana početka primjene ovog ugovora.

Član 70.

Povećanje najniže plaće vrši se obavezno kad troškovi života za određeni period porastu za 5%. Svaka ugovorna strana može pokrenuti postupak za izmjenu povećanja osnovne plaće.

Član 71.

Odnos između osnovice najniže i najviše vrednovanih poslova iznosi 1:3,5.

Član 72.

Svi poslovi se prema opisu i koeficijentima razvrstavaju u deset grupa složenosti sa rasponom koeficijenta od 1:3,5 i to:

  • 1.
    GRUPA - jednostavni poslovi sastavljeni od manjeg broja radnih operacija koje se obavljaju jednostavnim sredstvima i po jednostavnom postupku - NK radnik (NSS). Koeficijent složenosti poslova je 1,00.
  • 2.
    GRUPA - manje složeni poslovi u proizvodnji, uslugama i administraciji koji se obavljaju jednostavnijim i mehanizovanim sredstvima rada i koji imaju specifičnu organizaciju i podjelu rada. Za obavljanje tih poslova potreban je drugi stepen stručne spreme (PKV). Koeficijent složenosti poslova je 1:20.
  • 3.
    GRUPA - srednje složeni poslovi u proizvodnji, uslu- gama i administraciji koji se obavljaju raznovrsnim sredstvima uz prethodnu obuku i odgovarajuće obrazo- vanje i za čije obavljanje je potreban treći stepen stručne spreme (KV). Koeficijent složenosti poslova je 1 : 40.
  • 4.
    GRUPA - složeniji poslovi za čije su obavljanje potrebna različita sredstva rada i opreme te dobro poznavanje radno - proizvodnog procesa. Za obavljanje ovih poslova potreban je četvrti stepen stručne spreme (SSS). Koeficijent složenosti poslova je 1 : 70.
  • 5.
    GRUPA - složeniji i raznovrsniji poslovi za čije je obavljanje potrebna samostalnost i veće stručno znanje i koji se obavljaju složenijim sredstvima rada uz korištenje savremenih metoda i šireg spektra stručnih znanja. Za obavljanje ovih poslova potreban je peti stepen stručne spreme VKV-VŠS ili SSS sa iskustvom. Koeficijent složenosti poslova je 1 : 80.
  • 6.
    GRUPA - složeni i specijalizirani poslovi koji se izvode različitim sredstvima rada, kao npr. poslovi na pripremi, projektovanje na manje složenim projektima, analiziranju i opremanju proizvodnje i poslovnog procesa, poslovi kontrole u proizvodnji, poslovi u nadzoru u toku izgradnje objekata, mašinskih konstrukcija, hidro i energetskih instalacija, elektro instalacija i drugi slični poslovi. Za obavljanje ovih poslova potrebna je SSS sa iskustvom, viša stručna sprema ili prvi stepen fakulteta, VŠS ili VSS. Koeficijent složenosti poslova je 2,00.
  • 7.
    GRUPA - poslovi koji podrazumijevaju složene i visoko složene raznovrsne operacije za čije je obavljanje potrebno zaokruženo teorijsko i praktično znanje. To su složeni poslovi stručnog vođenja, pripreme, analize, kontrole i organizacije samostalnog vođenja stručnih timova, te samostalnog pripremanja i izvršenja odluka. Za obavljanje ovih poslova potrebna je VSS. Koeficijent složenosti poslova je 2,20.
  • 8.
    GRUPA - poslovi koji podrazumijevaju vrlo složene stručne poslove s potpunom složenošću samostalnog pripremanja odluka. Neophodno je specijalističko znanje potrebno za izvođenje visokih stručnih i složenih poslova, za rad na naučno istraživačkim projektima, složenijim i vrlo složenim poslovima rukovođenja, raspoređivanja, kontrole, koordinacije poslovnog procesa. Najniži koeficijent složenosti poslova je 2,60.
  • 9.
    GRUPA - poslovi koji podrazumijevaju visoko složene kreativne poslove na analitičkom proračunavanju, teo- retsko i praktično znanje i sposobnosti koje omogućavaju nova saznanja na stručnim složenim oblastima, organi- zovanja, projektovanja i koordinacije privrednih i drugih poslovnih sistema, rješavanje najkomplikovanijih pro- blema i oblikovanja modela za prenos teoretskih znanja i rješavanja u praksi. Za obavljanje ovi poslova potrebna je VSS. Najniži koeficijent složenosti poslova je 3,20.
  • 10.
    GRUPA - poslovi koji podrazumijevaju najsloženije poslove na organizaciji i učestvovanju u razvojnom i naučnom istraživanju, vođenju istraživačkih projekata i vođenje organizacionih jedinica za istraživanje, organi- zovanje i koordinaciju rada privrednog sistema. Potrebna školska sprema je VSS, specijalističkog znanja, naučni stepen magistra ili doktora nauka. Koeficijent složenosti poslova je 3,50.

Član 73.

Poslodavac će pri zaključivanju ugovora o radu priznati zaposleniku radom stečene kvalifikacije (interne kvalifikacije) kod raspoređivanja na određene poslove i svrstati ga u određenu grupu složenosti.

Član 74.

U navedene grupe složenosti ne ulaze poslovi koji su obuhvaćeni menadžerskim ugovorima složenosti.

Minimalni koeficijent utvrđuje se relativnim odnosom između grupa poslova od najjednostavnijeg do najsloženijeg.

Zaposleniku se utvrđuje koeficijent složenosti onog radnog mjesta na koje je raspoređen.

Pravilnikom o radu utvrđuju se mjerila za vrednovanje poslova i ostvarenih rezultata.

Član 75.

Osnovna plaća zaposlenika uvećava se za svaku navršenu godinu penzijskog staža 0,6% s tim da ukupno povećanje ne može biti veće od 20%.

Član 76.

Plaća i naknade plaća isplaćuju se najmanje jedanput mjesečno. Rok za isplatu plaća je najkasnije do 15-tog u mjesecu za prethodni mjesec.

Pravilnikom o radu može se utvrditi isplata plaće dva ili više puta mjesečno.

Član 77.

Zaposlenik ima pravo na uvećanu plaću za:

  • -
    prekovremeni rad 50%
  • -
    noćni rad 40%
  • -
    rad u dane sedmičnog odmora 30%
  • -
    rad u dane praznika koji su po zakonu neradni 50%

Dodaci se međusobno ne isključuju.

Član 78.

Pravilnikom o radu poslodavac će utvrditi otežane uslove prema slijedećim kriterijima:

  • -
    opterećenje (fizički, psihički napor),
  • -
    opterećenje čula, prisilni položaj pri radu,
  • -
    upotreba zaštitnih sredstava i sl.,
  • -
    uticaj okoline (mikroklimatski uslovi),
  • -
    buka, vlaga, zračenje, hemijske i biološke štetnosti i sl.,
  • -
    povećani rizik od povreda na radu,
  • -
    rad sa zagađujućim, prljavim i otrovnim materijama.

Primjenom kriterija iz stava 1. ovog člana plaća se može povećati do 30%.

Član 79.

Stimulativni dio plaće utvrđuje se na osnovu slijedećih kriterija:

  • -
    ostvarenog učinka i kvaliteta rada,
  • -
    odnosa prema radu, saradnicima i poslovnim partnerima,
  • -
    odnosa prema sredstvima rada i rokovima izvršenja poslova,
  • -
    ostvarenih ušteda,
  • -
    sticanje novih znanja i iskustava,
  • -
    drugih kriterija utvrđenim Pravilnikom o radu i drugim aktima.

Član 80.

Zaposleniku pripada pravo na naknadu plaće u visini plaće koju bi ostvario za taj mjesec da je radio, za vrijeme kada ne radi zbog:

  • -
    godišnjeg odmora,
  • -
    obrazovanja, prekvalifikacije i stručnog osposobljava- nja za potrebe poslodavca,
  • -
    plaćenog odsustva,
  • -
    za vrijeme zastoja u poslu za koje nije kriv zaposlenik,
  • -
    vojne vježbe,
  • -
    dežurstva na poslu kada nisu u redovnom radnom vremenu,
  • -
    privremene spriječenosti za rad zbog povrede na radu ili profesionalne bolesti, ukoliko zakonski nije određeno drugačije,
  • -
    sindikalnih aktivnosti i aktivnosti zaposleničkog vijeća,
  • -
    prekid rada u slučaju kada nisu preduzete mjere zaštite na radu,
  • -
    u drugim slučajevima utvrđenim zakonom i Pravilni- kom o radu.

Član 81.

Plaća pripravnika iznosi 80% od osnovne plaće radnog mjesta za koje se osposobljava.

Član 82.

Zaposlenik koji se nalazi na čekanju ima pravo na naknadu 55% prosječne plaće isplaćene u Federaciji BiH prema posljednjim objavljenim podacima Federalnog zavoda za statis- tiku, s obzirom da radnik ne može po drugom osnovu primati naknadu što Zakonom o radu nije određeno.

Član 83.

Zaposlenik ima pravo na naknadu za izum i tehničko unapređenje u iznosu koji ne može biti manji od 15% visine ostvarene uštede.

Visina naknade i druga pitanja iz ovog osnova utvrđuje se Pravilnikom o radu i posebnim ugovorom između poslodavca i zaposlenika.

Član 84.

Zaposleniku pripada regres za korištenje godišnjeg odmora u visini od najmanje 70% prosječne plaće ostvarene u Federaciji BiH, prema posljednjim objavljenim podacima Federalnog zavoda za statistiku.

Član 85.

Zaposlenik ima pravo na naknadu troškova prijevoza na posao i s posla u visini troškova prijevoza javnim saobraćajem.

Naknada troškova prijevoza isplaćuje se najkasnije do 5-tog u mjesecu za tekući mjesec.

Član 86.

Zaposlenik ima pravo na otpremninu prilikom odlaska u penziju u visini tri prosječne plaće isplaćene u Federaciji BiH, prema posljednjim objavljenim podacima Federalnog zavoda za statistiku.

Član 87.

Zaposleniku se može isplatiti jubilarna nagrada nakon navršenih 5, 10, 15, 20, 25, 30, 35 godina neprekidnog rada kod istog poslodavca i to u iznosu od najmanje jedne prosječne plaće ostvarene u Federaciji BiH, prema posljednjim objavljenim podacima Federalnog zavoda za statistiku u skladu sa mogućnos- tima poslodavca.

Pod neprekidnim radom kod poslodavca smatra se i rad pravnih lica.

Član 88.

Ukoliko zaposlenik pravo na otpremninu ostvaruje po osnovu prestanka ugovora o radu, odnosno skidanja sa liste čekanja, otpremnina se isplaćuje u skladu sa Zakonom o radu.

Otpremnina se isplaćuje u novcu ili na drugi način prema dogovoru zaposlenika i poslodavca.

Otpremnina iz stava 1. ovog člana isplaćuje se za svaku navršenu godinu rada kod tog poslodavca u visini od najmanje polovine prosječne plaće ostvarene u Federaciji BiH, prema posljednjim objavljenim podacima Federalnog zavoda za statistiku.

Član 89.

Zaposlenik ima pravo na ishranu u toku rada (topli obrok).

Ukoliko se ishrana ne obezbjeđuje kod poslodavca, zaposleniku se obezbjeđuje mjesečna naknada u iznosu od najmanje 30% prosječne plaće isplaćene u Federaciji BiH, prema posljednjim objavljenim podacima Federalnog zavoda za statistiku.

Član 90.

U slučaju smrti zaposlenika, njegovoj porodici se isplaćuje novčana naknada u visini najmanje tri prosječne plaće ostvarene u Federaciji BiH, prema posljednjim objavljenim podacima Federalnog zavoda za statistiku.

U slučaju smrti člana uže porodice zaposlenika ili teške invalidnosti, zaposleniku se isplaćuje naknada od dvije plaće iz stava 1. ovog člana.

Članom uže porodice iz stava 2. ovog člana, smatraju se: bračni drug i djeca, roditelji i unučad bez roditelja koje zaposlenik izdržava živeći u zajedničkom domaćinstvu.

Poslodavac može u drugim vanrednim slučajevima isplatiti naknadu zaposleniku, radi saniranja nastalih posljedica (štete na stambenim objektima, rođenje više djece, duže bolovanje, troškovi liječenja i sl.), prema vlastitim mogućnostima.

Član 91.

Zaposleniku pripada naknada za službeni put (troškovi prevoza, troškovi prenoćišta) po cijeni prevozne karte i hotelskih računa, osim hotela "de lux" kategorije i dnevni troškovi u obliku dnevnice za službeno putovanje u visini od najmanje 10% od prosječne plaće ostvarene u Federaciji BiH, prema posljednjim objavljenim podacima Federalnog zavoda za statistiku.

Dnevnice za službeno putovanje u inostranstvo isplaćuju se na način propisan za organe uprave, u visini koja je propisana za zemlju u koju se putuje.

Član 92.

Zaposlenik koji je privremeno upućen na rad van mjesta prebivališta njegove porodice ima pravo na mjesečnu naknadu troškova zbog odvojenog života od porodice u visini 70% prosječne plaće ostvarene u Federaciji BiH, prema posljednjim objavljenim podacima Federalnog zavoda za statistiku,

Član 93.

Naknada za rad na terenu (terenski dodatak) utvrđuje se u jednakom iznosu za sve zaposlenike ovisno od mjesta boravka na terenu (smještaj, ishrana i dr.), s tim što ne može biti manja od 80% utvrđenog iznosa dnevnice.

Pod radom na terenu iz stava 1. ovog člana, podrazumijevaju se poslovi koji se po svojoj prirodi izvode na terenu van mjesta zaposlenja i u trajanju dužem od 30 dana neprekidno.

Član 94.

Dnevnica, naknada za odvojeni život od porodice i terenski dodatak međusobno se isključuju.

Član 95.

Naknada za rad na terenu, kao i troškovi prevoza isplaćuju se prvog dana za tekući mjesec rada na terenu.

Član 96.

Zaposlenik kome je odobreno korištenje vlastitog vozila za službene svrhe ima pravo na naknadu za svaki pređeni kilometar u iznosu od 25% cijene jedne litre goriva koje troši vozilo.

Upotreba vlastitog vozila bliže se utvrđuje Pravilnikom o radu ili drugim aktom koga donosi poslodavac.

VII - NAKNADE ŠTETE

Član 97.

Zaposlenik koji na radu ili u vezi sa radom namjerno ili zbog krajnje nepažnje prouzrokuje štetu poslodavcu dužan je štetu nadoknaditi.

Formira se komisija od tri člana, koja utvrđuje visinu štete i način isplate naknade. U sastav komisije ulazi i predstavnik sindikata koga predloži zaposlenik.

Ako štetu prouzrokuje više zaposlenika, svaki zaposlenik odgovara za dio štete koju je prouzrokovao.

Ako se za svakog zaposlenika ne može utvrditi dio štete koju je on prouzrokovao, smatra se da su svi zaposlenici podjednako odgovorni i štetu nadoknađuju u jednakim dijelovima.

O visini štete i načinu naknade može se postići nagodba između poslodavca i zaposlenika.

Član 98.

Kada zaposlenik pretrpi štetu na radu ili u vezi sa radom, poslodavac je dužan da mu tu štetu nadoknadi.

Visina štete može se utvrditi i nagodbom poslodavca i zaposlenika.

Ako zaposlenik nije zadovoljan visinom štete može pokre- nuti spor kod nadležnog suda.

VIII - PRESTANAK UGOVORA O RADU

1. Način prestanka ugovora o radu

Član 99.

Ugovor o radu prestaje:

  • 1.
    Smrću zaposlenika,
  • 2.
    Sporazumom poslodavca i zaposlenika,
  • 3.
    Kad zaposlenik navrši 65 godina života i 20 godina staža osiguranja, ako se poslodavac i zaposlenik drugačije ne dogovore,
  • 4.
    Danom dostavljanja pravosnažnog rješenja o utvrđivanju gubitka radne sposobnosti,
  • 5.
    Otkazom poslodavca, odnosno zaposlenika,
  • 6.
    Istekom vremena na koje je sklopljen ugovor o radu na određeno vrijeme,
  • 7.
    Ako zaposlenik bude osuđen na izdržavanje kazne zatvora u trajanju dužem od tri mjeseca - danom stupanja na izdržavanje kazne,
  • 8.
    Ako zaposleniku bude izrečena mjera bezbjednosti, vaspitna ili zaštitna mjera u trajanju dužem od tri mjeseca - početkom primjene te mjere,
  • 9.
    Odlukom nadležnog suda koja ima za posljedicu prestanak radnog odnosa.

Član 100.

Zaposlenik kome poslodavac otkazuje ugovor o radu ima pravo na otkazni rok u trajanju:

  • -
    sa radnim stažom preko 20 godina 4 mjeseca
  • -
    sa radnim stažom od 15 do 20 godina 3 mjeseca
  • -
    sa radnim stažom od 10 do 15 godina 2 mjeseca
  • -
    sa radnim stažom od 5 do 10 godina 1 mjesec
  • -
    Za ostale zaposlenike 14 dana

Poslodavac može osloboditi zaposlenika obaveze otkaznog roka.

Poslodavac može otkazati ugovor o radu zaposleniku, bez obaveze poštovanja otkaznog roka, u slučaju da je zaposlenik odgovoran za teži prestup ili za težu povredu radne obaveze iz ugovora o radu.

Član 101.

Za vrijeme otkaznog roka zaposlenik ima pravo odsustvovati sa rada s naknadom plaće radi traženja novog zaposlenja najmanje pet sati sedmično.

Član 102.

Otkaz ugovora o radu prestaje u slučajevima i na način predviđen Zakonom o radu.

IX - OBRAZOVANJE I OSPOSOBLJAVANJE ZA RAD U VIJEĆU ZAPOSLENIKA

Član 103.

Na zahtjev sindikata i vijeća zaposlenika poslodavac je dužan omogućiti obrazovanje i osposobljavanje sindikalnih kadrova i članova vijeća zaposlenika u skladu sa čl. 45. i 46. ovog ugovora.

Član 104.

Troškovi obrazovanja članova vijeća zaposlenika uredit će se Pravilnikom o radu.

X - OSTVARIVANJE PRAVA I OBAVEZA IZ RADNOG ODNOSA

Član 105.

U postupku ostvarivanja prava i obaveza zaposlenika - člana sindikata iz radnog odnosa, poslodavac je dužan pribaviti mišljenje sindikata i osigurati učešće sindikalnog povjerenika ili drugog predstavnika sindikata prilikom rješavanja zahtjeva zaposlenika - člana sindikata.

Član 106.

Zaposlenik je dužan da disciplinovano, odgovorno, kvalitetno i na vrijeme izvršava svoje poslove na kojima radi u duhu poslovnog morala, pravila struke i profesionalne odgovornosti i da povjerena sredstva, imovinu, alat i opremu kojom rukuje, čuva od oštećenja i havarija.

Član 107.

Za kašnjenje na posao i za neizvršavanje obaveza, poslodavac ima pravo zaposleniku odbiti do 10% od plaće.

Član 108.

U slučaju spora nastalog između potpisnika ovog ugovora, ako između njih nije dogovoren način mirnog rješavanja spora, provodi se postupak mirenja od strane mirovnog vijeća, u skladu sa Zakonom o radu.

Mirovno vijeće može se formirati za teritoriju Federacije BiH odnosno područje kantona. Mirovno vijeće za teritoriju, Federacije BiH sastoji se od tri člana i to:

  • -
    predstavnika poslodavaca, sindikata i predstavnika kojeg izaberu strane u sporu sa liste koju utvrđuje federalni ministar u oblasti za koju se zaključuje ovaj ugovor.

Mirovno vijeće formira se za period primjene ovog ugovora.

Član 109.

Strane u sporu mogu prihvatiti ili odbiti prijedlog mirovnog vijeća, a ako ga prihvate, prijedlog ima pravnu snagu i dejstvo ovog ugovora.

Član 110.

Rješavanje kolektivnog radnog spora, strane u sporu mogu sporazumno povjeriti arbitraži.

Za sprovođenje arbitražnog postupka formira se arbitražno vijeće koje broji pet arbitara.

Svaka ugovorna strana imenuje po dva arbitra, a petog, nezavisnog člana biraju sporazumno iz reda uglednih stručnjaka iz oblasti koja je predmet spora.

Član 111.

Arbitražna odluka je konačna i ima snagu ovog ugovora.

Član 112.

Ako se zbog prodaje, nasljeđivanja, spajanja, pripajanja, podjele ili druge promjene oblika organizovanja, promijeni lice ili pravni položaj poslodavca, i ugovori o radu i svi drugi akti prenose se na novog poslodavca uz saglasnost zaposlenika.

XI - DJELOVANJE I USLOVI ZA RAD SINDIKATA

Član 113.

Radi zaštite svojih ekonomskih i socijalnih prava i interesa zaposlenici imaju pravo organizovati sindikalnu organizaciju ili drugi oblik sindikalnog obrazovanja kod poslodavca.

Poslodavac se obavezuje da svojim djelovanjem i aktivnostima ni na koji način neće onemogućavati sindikalni rad i sindikalno organizovanje zaposlenika.

Sindikat se obavezuje da će svoje aktivnosti provoditi, a poslodavac iste respektovati u skladu sa ratifikovanim međunarodnim konvencijama, zakonima, ovim ugovorom i statutom sindikata.

Član 114.

Poslodavac se obavezuje da će prema svojim mogućnostima uvažavati potrebe u vezi sa:

  • -
    prostorom za rad i održavanjem sastanaka sindikalne organizacije i njenih organa,
  • -
    korištenje telefona, telefaksa, aparata za umnožavanje, kao i drugih tehničkih sredstava nužnih za provođenje sindikalnih aktivnosti i ostvarivanje ili zaštitu prava zaposlenika,
  • -
    naknadom plaće sindikalnom povjereniku za vrijeme provedeno u obavljanju sindikalnih aktivnosti.

Sindikalni povjerenik obavlja svoje aktivnosti u radnom vremenu i prima naknadu plaće u skladu sa ovim ugovorom kako je predviđeno Zakonom o radu i ugovorom o radu.

Poslodavac se obavezuje osigurati naknadu plaće u punom iznosu sindikalnom povjereniku kada ovaj predstavlja više od 500 zaposlenih članova sindikalne organizacije.

Član 115.

Poslodavac će obezbijediti naknadu plaće za vrijeme najviše do 10 dana u kalendarskoj godini, provedeno na obrazovanju i osposobljavanju sindikalnog povjerenika za obavljanje sindikalne aktivnosti.

Član 116.

Sindikat u privrednom društvu djeluje u skladu sa sindikalnim pravilima i uputstvima.

Član 117.

Poslodavac se obavezuje da će u skladu sa aktima sindikata uplaćivati sindikalnu članarinu.

Član 118.

Poslodavac je dužan omogućiti odsustvo sa rada sindikalnom povjereniku i drugom sindikalnom predstavniku zbog obavljanja sindikalnih aktivnosti i zbog učešća na sindikalnim sastancima, kongresima, konferencijama, seminarima, sindikalnim školama, okruglim stolovima i drugim oblicima osposobljavanja u zemlji i inostranstvu.

Odsustvo predstavnika sindikata iz stava 1. ovog člana dobit će se na osnovu zvaničnog pismenog poziva organa sindikata čiji je član.

Član 119.

Poslodavcima ili udruženjima poslodavaca koji djeluju u sopstveno ime ili putem nekog drugog lica ili zastupnika zabranjuje se:

  • 1.
    Miješanje u uspostavljanje, funkcionisanje ili upravljanje sindikatom.
  • 2.
    Zagovaranje ili pružanje pomoći sindikatu sa ciljem kontrolisanja takvog sindikata.

Sindikatu koji djeluje u sopstveno ime ili putem bilo kojeg lica, člana ili zastupnika, zabranjeno je miješanje u uspostavljanje, funkcionisanje i upravljanje udruženjem poslodavaca.

Član 120.

Poslodavac će na zahtjev sindikata koji je izabran na profesionalnu sindikalnu dužnost omogućiti mirovanje prava i obaveza iz radnog odnosa za vrijeme dok obavlja tu profesionalnu dužnost.

Član 121.

Za vrijeme trajanja mandata i rada u sindikatu, zaposleniku se ne može otkazati ugovor o radu, bez prethodne saglasnosti sindikata, izuzev, ako je grubo prekršio Zakon o radu, ovaj ugovor ili nedopušteno prekoračio sindikalna pravila.

Član 122.

Poslodavac je dužan primiti na razgovor sindikalnog povjerenika kada to on zahtijeva kao i odazvati se pozivu da učestvuje u radu sindikalnog organa ili skupa.

Član 123.

Poslodavac samo uz prethodnu saglasnost Federalnog ministarstva nadležnog za rad može otkazati ugovor o radu sindikalnom povjereniku za vrijeme obavljanja njegove dužnosti i šest mjeseci nakon obavljanja dužnosti.

XII - ŠTRAJK

Član 124.

Štrajk se organizuje u skladu sa Zakonom o štrajku, ovim ugovorom i pravilima sindikata o štrajku.

Član 125.

Odluku o stupanju u štrajk u granama, djelatnostima samostalnog sindikata donosi glavni odbor na prijedlog najmanje 10% članica.

Odluka o stupanju u štrajk dostavlja se svim članicama.

Član 126.

Ako se štrajk organizuje u jednoj grani ili djelatnosti, glavni odbor donosi odluku o štrajku samo za tu granu ili djelatnost.

Član 127.

Odluku o štrajku u privrednom društvu donosi sindikalni odbor tog društva nakon prethodnih konsultacija i saglasnosti predsjednika samostalnog sindikata.

Član 128.

U radu štrajkačkog odbora mogu sudjelovati i članovi vijeća zaposlenika, ako su učlanjeni u sindikat.

Član 129.

Poslodavac ne može pozivati na odgovornost zaposlenike niti ih dovoditi u nepovoljniji položaj zbog učešća u štrajku bez obzira jesu li učlanjeni u sindikat ili nisu njegovi članovi.