Aktio

Skupštine Kantona Sarajevo - Zakonodavno-pravna komisija

Urbanistički plan grada Sarajeva za urbano područje Sarajevo (Stari grad, Centar, Novo Sarajevo, Novi grad, Ilidža i Vogošća) za period od 1986. do 2015. godine Prečišćeni tekst

Na osnovu člana 18. tačka b. Ustava Kantona Sarajevo ("Službene novine Kantona Sarajevo", br. 1/96, 2/96 - ispravka, 3/96 - ispravka i 16/97 - Amandmani I-XIII na Ustav Kantona Sarajevo), člana 110. Zakona o prostornom uređenju ("Službeni list SRBiH", br. 9/87, 23/88, 24/89, 10/90, 14/90, 15/90 i 14/91 i "Službeni list RBiH", broj 25/94), Uputstva o jedinstvenoj metodologiji za pripremu i izradu urbanističkih planova i urbanističkih redova ("Službeni list SRBiH", broj 22/87) i člana 37. Poslovnika Skupštine Kantona Sarajevo ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 7/96) Zakonodavno-pravna komisija Skupštine Kantona Sarajevo, na sjednici održanoj 22. februara 1999. godine utvrdila je Prečišćeni tekst Urbanističkog plana grada Sarajeva za urbano područje Sarajevo (Stari grad, Centar, Novo Sarajevo, Novi Grad, Ilidža i Vogošća) za period od 1986-2015. godine. Prečišćeni tekst Urbanističkog plana obuhvata: Urbanistički plan grada Sarajeva za urbano područje Sarajevo (Stari grad, Centar, Novo Sarajevo, Novi Grad, Ilidža i Vogošća) za period od 1986. do 2015. godine ("Službene novine grada Sarajeva", broj 4/90) i Izmjene i dopune Urbanističkog plana grada Sarajeva za urbano područje Sarajevo (Stari Grad, Centar, Novo Sarajevo, Novi Grad, Ilidža i Vogošća) za period 1986-2015. godine ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 14/97).

URBANISTIČKI PLAN
GRADA SARAJEVA ZA URBANO PODRUČJE SARAJEVO (STARI GRAD, CENTAR, NOVO SARAJEVO, NOVI GRAD, ILIDŽA I VOGOŠĆA) ZA PERIOD OD 1986. DO 2015. GODINE PREČIŠĆENI TEKST

1. Opšti i posebni ciljevi urbanog uređenja

Ciljevi urbanog uređenja Sarajeva u periodu do 2015. god. utvrđuju se na osnovu dugoročnih razvojnih opredjeljenja sadržanih u ranije utvrđenim razvojnim planovima grada Sarajeva, društveno prihvaćenim stavovima i ocjena i dostignutom nivou urbanog razvoja i razvijenosti, te promjenama u privrednom, društveno-političkom i prostorno-urbanističkom razvoju, nastalim kao posljedica: promjene društveno-političkog i ekonomskog sistema Bosne i Hercegovine; ratne destrukcije Sarajeva; promjene pozicije i statusa Sarajeva, i u vezi s tim nužnost definisanja njegovih potpuno novih potreba i mogućnosti, koje se u sadašnjem trenutku nameću i kao hitne.

1.1. Opšti ciljevi

Opšti ciljevi urbanog razvoja na području Sarajeva proizilaze iz utvrđenih zahtjeva jedinstvenog usmjeravanja tokova urbanizacije, opredijeljenih interesom da se poboljša postojeća naseobinska struktura, urbani razvoj koncentriše na pet osnovnih urbanih područja, s tim što će se ublažiti stepen koncentracije na urbanom području Sarajeva, a pojačati na urbanim područjima opštinskih centara: Hadžići, Ilijaš, Pale i Trnovo i da se u organizaciji i korištenju prostora uspostave skladniji funkcionalni odnosi, stabilizuju demografska kretanja i ostvare kvalitetniji i ujednačeniji uslovi življenja na ukupnom području Sarajeva.

Utvrđeni zajednički interesi urbanog razvoja uslovili su jedinstvene opšte ciljeve za urbano područje Sarajevo, Hadžići, Ilijaš, Pale, Trnovo, a to su:

  • -
    potpunije povezivanje u širu mrežu urbanih centara regije i Republike, uvažavajući zahtjeve da se urbano područje Sarajevo i dalje razvija kao nosilac i mjesto realizacije određenih aktivnosti u funkciji centra regije i Republike,
  • -
    ublažavajući prostorno-vremenske distance i prirodnih ograničenja pet osnovnih urbanih područja, njihovim potpunijim funkcionalnim povezivanjem i uspostav- ljanjem djelimične transformacije dosadašnje uloge urbanog područja Sarajeva, odgovarajućom preraspod- jelom urbanih funkcija i smanjivanje razlika u kvalitetu življenja na ovim područjima,
  • -
    usmjeravanje razvoja osnovnih urbanih područja u funkciji zadovoljavanja potreba svog i zahtjeva i potreba gravitirajućeg stanovništva vanurbanih područja na nivou opštinskog centra,
  • -
    razvoj skladnijih odnosa u namjeni prostora zasnovanih na potpunijoj valorizaciji prirodnih i stvorenih izvora i uslova i odgovarajućih zahtjeva društveno-ekonomskog razvoja,
  • -
    usklađivanje urbanih funkcija unutar građevinskog zemljišta povoljnijim odnosom zona rada i stanovanja, ravnomjernijim razmještajem društvene, saobraćajne i komunalne infrastrukture, a uz potpunije uvažavanje optimalnih gustina naseljavanja i koeficijenata izgrađe- nosti,
  • -
    konstituisanje i razvoj gradskih urbanih centara kao otvorenog i dinamičnog sistema, što nalaže odgovarajuću fleksibilnost i prilagodljivost njihove fizičke strukture zahtjevima veličine i strukture potreba stanovništva, razvoja djelatnosti društvene infrastrukture i unapređenja prostorne organizacije kao faktora kvaliteta življenja,
  • -
    izgrađivanje infrastrukturnih sistema (saobraćaj, vodo- privreda, energetika i ostala komunalna infrastruktura) u funkiji jačanja opštih uslova razvoja svih djelatnosti u prostoru, kao međusobno usklađenog kompleksa velikih tehničkih, a i urbano-ekonomskih sistema,
  • -
    izdvajanje užih urbanih područja koja uslovljavaju potpuniju društvenu kontrolu i usmjerenja procesa urbanizacije,
  • -
    čuvanje i zaštita prirodnih i kulturno-historijskih vrijednosti.

1.2. Posebni ciljevi

Konstituisanje posebnih ciljeva uređenja urbanog područja Sarajevo polazi od zahtjeva uspješne realizacije utvrđene koncepcije razvoja sistema urbanih područja Grada, opštih ciljeva prostornog uređenja, skladnih teritorijalnih i funkcionalnih odnosa unutar urbanog područja i specifičnih zahtjeva užih prostornih cjelina, tako da su posebni ciljevi:

  • -
    Uspostaviti i razvijati aktivan društveni odnos prema demografskim kretanjima odnosno usmjeravati tokove kretanja, tako da u 2015. godini ukupno stanovništvo ne pređe broj od 527 hiljada stanovnika, što prvenstveno nalaže ublažavanje migracionih kretanja prema ovom području. Izvršiće se značajnije promjene u razmještaju stanovništva sa tendencijom smanjenja koncentracije u starim dijelovima grada i povećanja prosječne gustine stanovništva po ostalim prostornim cjelinama u funkciji poboljšanja kvaliteta življenja. Ostvariće se brži tempo zapošljavanja od intenziteta rasta ukupnog stanovništva;
  • -
    Usaglasiti veličinu i strukturu urbanog područja sa rastućim potrebama postojećih i budućih stanovnika uz očuvanje i poboljšanje kvaliteta životne sredine. Obezbijediti oko 350 m2 zemljišta urbanog područja po 1 stanovniku, odnosno ukupno 17.800 ha;
  • -
    Sačuvati vrijedno poljoprivredno zemljište, posebno prve i druge agrozone, i na njemu organizirati intenzivnu proizvodnju hrane, uključujući i nekonvencionalne oblike proizvodnje, na bazi korištenja geotermalnih voda, toplih otpadnih voda industrije i drugih prirodnih i stvorenih pogodnosti;
  • -
    U okviru urbanog područja obezbijediti formiranje užih urbanih područja kao dijelova građevinskog zemljišta, koja su ili se predviđa da će biti, intenzivno korištena i kompleksno građena i na koja će se primjenjivati posebni strožiji uslovi i režimi građenja;
  • -
    Građevinskom zemljištu, pored postojećeg, namijeniti nove neophodne potrebe površine, primjenjujući prostorni standard od oko 150 m2 građevinskog zemljišta po stanovniku. Obezbijediti takvu unutrašnju strukturu građevinskog zemljišta u kojoj će svaka od pojedinih urbanih funkcija dobiti, po veličini i prostornoj dispoziciji, odgovarajući dio;
  • -
    Zadržati sve postojeće površine urbanog zelenila u toj namjeni, a proširenja do dostizanja normativa i standarda radi poboljšanja kvaliteta života, obezbijediti zahvatanjem novih površina uz istovremeno poboljšanje kvaliteta urbanog zelenila i obezbjeđenje jedinstvenog sistema urbanog zelenila; (npr. Realizacijom programa revitalizacije zelenila grada Sarajeva za period 1993-2000. god.).
  • -
    Zaštititi područja kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa uz kontinuiranu valorizaciju i stavljanje u funkciju razvoja i prezentacije;
  • -
    Sačuvati šumsko zemljište, zaštititi šume i prvenstveno obezbijediti poboljšanje njihovih opštedruštvenih funkcija, s tim što će se neizgrađena i nepogodna zemljišta za stanovanje pošumljavanjem pretvoriti u šumska zemljišta i na taj način obezbijediti snažniji prodor zelenih površina u izgrađeno gradsko tkivo;
  • -
    Obezbijediti prostor za formiranje zaštitnih zona svih izvorišta, posebno izvorišta namijenjenih snabdijevanju vodom za piće i druge namjene, zaštitnih pojaseva za uređenje vodotoka i vodnih površina u okviru turističkih i sportsko-rekreacionih područja;
  • -
    Određene površine zemljišta urbanog područja koja su od trajnog dugoročnog interesa za urbani razvoj, a za čije korištenje u planskom periodu ne postoji potreba, utvrditi kao površine rezervisane za budući - postplanski razvoj;
  • -
    Do kraja planskog perioda obezbijediti puno zadovolje- nje stambenih potreba stanovništva, uz poboljšanje tehničkog i prostornog standarda stanovanja. Ostvariće se radikalne promjene stambenih odnosa na osnovama dejstva radikalne promjene stambenih odnosa na osnovama dejstva ekonomskih zakonitosti koje će obezbijediti bitnu transformaciju u korištenju stambenog fonda, kroz izmijenjene vlasničke odnose i veću pojedinačnu brigu za korištenje stambenog fonda, u uslovima izgradnje stambenog fonda, prvenstveno angažovanjem ličnih sredstava, povećanim uticajem vlasnika i korisnika stanova na planiranje, programiranje i realizaciju stambene izgradnje, zadržavanjem najnužnijeg obima izgradnje stanova solidarnosti i drugim pratećim mjerama. Racionaliziraće se korištenje postojećeg stambenog fonda, obezbijediti veći stepen redovnosti u održavanju, intenzivirati odgovarajući rekonstruktivni zahvati i time poboljšati uslovi stanovanja u starim dijelovima grada. Kroz aktivnosti na sanaciji bespravno izgrađenih područja i objekata stvaraće se uslovi za kvalitetnije uslove življenja i stanovanja, a i za odgovarajuću znatno veću participaciju vlasnika u troškovima sanacije i u naknadama za izgubljenu dobit po osnovu korištenog zemljišta. Minimalno će se angažovati nove površine za stambenu izgradnju uz racionalnije korištenje postojećih uređenih površina;
  • -
    Obezbijediće se odgovarajuće površine za razvoj privrednih djelatnosti i tako stvoriti uslovi za podizanje novih i prestrukturiranje postojećih kapaciteta, kako bi se izmijenila privredna struktura Sarajeva kao ekološki čistog Grada, koji želi da se uključi u zajednicu zdravih gradova Evrope. Konstituisanjem industrijskih zona kao savremenih kompleksnih oblika razmještaja industrije u velikom gradu, obezbijediće se prostorni preduslovi za unapređenje tehno-ekonomske strukture industrijske proizvodnje, kao i za unapređenje oblikovnih, estetskih, humano-ekoloških i drugih funkcija urbanog područja. Izgrađivaće se uslovi za svođenje građevinske djelatnosti na nivo i okvire primjerenije zahtjevima grada. Obezbijediće se koncentracija građevinskih kapaciteta u odgovarajuće zone i ostvariti veći stepen njihove saobraćajne povezanosti, posebno u proizvodnji građevinskog materijala. Nastaviće se aktivnosti na dislokacijama skladišnih i magazinskih prostora i time u atraktivnim centralnim dijelovima grada stvoriti uslovi za razvoj primjerenijih komercijalnih i drugih urbanih sadržaja. Stvaraće se prostorne pretpostavke za disperzan razvoj i razmještaj kapaciteta male privrede u stambenim zonama uz odgovarajuću koncentraciju na odabranim lokalitetima;
  • -
    Stvaraće se povoljni uslovi za zadovoljavanje rastućih potreba stanovništva, za formiranje i razvoj sistema centara i njihovo skladnije oblikovanje. U tom cilju će se poboljšati dostupnost roba, usluga i informacija korisnicima i potaći proces razmjene. Obezbijediće se kontinuitet pješačkih tokova u centrima, što će omogućiti lako snalaženje u njihovom prostoru i osjećaj sigurnosti korisnika centara. Omogućiće se identifikacija korisnika centra sa prostorom centra, da bi se smanjilo otuđenje i devijantno ponašanje korisnika i ublažio negativan uticaj anonimnosti sredine koju produkuje stihijski rast;
  • -
    Obezbijediće se organizacija sistema gradskih centara sa posebnim naglaskom na razvoj centara u novim i perifernim područjima grada, kako bi se povezalo gradsko tkivo u koherentnu cjelinu, a čime će se omogućiti podjednaka opremljenost centara mjesnih zajednica sadržajima za zadovoljavanje primarnih potreba, intenzivirati razvoj sekundarnih, rejonskih i lokalnih centara, odnosno omogućiti disperzija sadržaja društvene infrastrukture, olakšati decentralizacija gradskih centara i usmjeriti razvoj drugih sektora (rad, stanovanje, saobraćaj, infrastruktura);
  • -
    Intenziviraće se razvoj komercijalnih djelatnosti, naročito u naseljima deficitarnim ovim sadržajima i omogućiti razvijanje polifunkcionalnih urbanih struktura, koje će doprinijeti racionalnoj organizaciji grada. Uskladiće se razvoj društvenih djelatnosti sa potrebama i mogućnostima, uz intenzivniji razvoj djelatnosti od prioritetnog značaja za grad kao što su: nauka i informatika, zdravstvena zaštita, posebno primarna zdravstvena zaštita, dječija i socijalna zaštita. Optimalnom organizacijom funkcija centra obezbijediće se atraktivnost i kvalitet prostora centra, dobra povezanost prostora centra sa gravitacionim područjem i drugim centrima, skladan razvoj pješačkog i kolskog saobraćaja u centru, uskladiti zahtjevi djelatnosti u centru sa uslovima i mogućnostima prostora centra, obezbijediti oblikovanje i izgradnja fizičkih struktura centra u skladu sa prirodnim i stvorenim uslovima, što će omogućiti odgovarajući identitet centra i kontinuitet urbane strukture;
  • -
    Razvoj urbanog zelenila usmjeravaće se ka jačanju opštekorisnih funkcija, čime će se njegova dosadašnja uloga, prvenstveno kao estetskog i rekreativnog činioca, unapređivati ka poboljšanju kvaliteta ukupne gradske životne sredine, zadovoljenju većeg stepena odgovaraju- ćih potreba stanovništva, posebno i domenu fizičke kulture, sporta i rekreacije i ka skladnijem oblikovanju urbanih struktura pojedinih područja i grada u cjelini. Poboljšaće se opšti nivo zadovoljenja potreba za zelenim površinama u ukupnom urbanom području grada, sa posebnim zahtjevima za poboljšanje područja vrlo oskudnih zelenilom, kroz rekonstrukciju, revitazaciju i sanaciju tih dijelova. Realizacijom Programa revitaliza- cije zelenila grada Sarajeva za period 1993-2000. god. stvorit će se uslovi za izgradnju i funkcionisanje urbanog zelenila kao jedinstvenog sistema na području Sarajeva;
  • -
    Funkcionisanje i razvoj saobraćaja usmjeriće se na zado- voljavanje određenih potreba u funkciji skladnih odnosa izgradnje i razvoja Grada u cjelini, potpunijeg poveziva- nja urbanih centara grada i boljeg i efikasnijeg djelovanja na urbanom području Sarajevo. Dalje konstituisanje saobraćaja kao velikog organizacionog i tehnički izgrađenog sistema doprinosiće poboljšanju kvaliteta življenja stanovništva, relativnom smanjenju transportnih troškova i oblikovno skladnijim i funkcionalno povezanijim urbanim sadržajima. Kao podsticajni i stabilizirajući faktor razvoja, saobraćaj će doprinositi realizaciji utvrđene demografske politike, politike ekonomskog razvoja, posebno u dijelu koji se odnosi na prostorni razmještaj privrednih kapaciteta, politike razvoja životnog standarda, zemljištne politike, a i drugih upravljačkih mehanizama Grada. Pri tome će se masovni javni prevoz putnika razvijati kao osnovni vid prevoza, individualni saobraćaj će se zadržati na približno istom nivou i poboljšaće se uslovi za pješački i biciklistički saobraćaj. Razvijaće se integralni transport u kojem će željeznica biti osnovni vid prevoza sa opredjeljenjem na njeno uključivanje u javni gradski saobraćaj, dok će se vazdušni saobraćaj osposobljavati za prihvat i otpremu savremenih aviona, prvenstveno radi afirmacije Sarajeva kao privrednog i turističkog centra. U razvoju saobraćaja osiguraće se poboljšanje sigurnosti, konfora, brzine prevoza, povećanje stepena ekonomič- nosti u potrošnji energije i smanjivati nepovoljno dejstvo na životnu sredinu. Brže se se i efikasnije djelovati u zadovoljavanju potreba saobraćaja u mirovanju, naročito u starim i gusto izgrađenim dijelovima grada, realizacijom cjelovitih programa izgradnje odgovarajućih namjenskih objekata i površina;
  • -
    Teretni saobraćaj razvijaće se u skladu sa potrebama privrede i stanovništva, saglasno ulozi koju ima u sklopu integralnog transporta i potreba svih oblika snabdijevanja stanovništva. Kao poseban vid javnog prevoza, koristiće se žičare i liftovi, usklađeno sa njihovim osobenostima i morfološkim karakteristikama terena. Saobraćajna infrastruktura, po svim vidovima saobraćaja, planiraće se tako da obezbijedi dobru komunikaciju urbanih područja Grada unutar i između, kao i sa regijom i Republikom, kao jedinstven tehnički sistem usklađen sa cjelinom prostornog uređenja. Novo administrativno i teritorijalno ustrojstvo Države Bosne i Hercegovine sa entitetima i kantonima, kao oblicima njene teritorijalne organizacije i decentralizacije, te u vezi s tim novo ad- ministrativno i teritorijalno ustrojstvo Sarajeva, kao državnog, federalnog i kantonalnog centra, pojačat će primarne saobraćajne tokove ka Sarajevu sa juga, zapada i sjevera, dok su sa istoka ti tokovi u biti ne samo smanjeni već i izmijenjeni. Pri tom se ima u vidu nova trasa magistralnog puta od Sarajeva do Goražda, koja u cjelosti ide teritorijom Federacije i koja praktično predstavlja jedinu sigurnu vezu Sarajeva sa istočnim - federalnim dijelom Bosne i Hercegovine;
  • -
    Izgrađivaće se sistemi PTT i RTV veza u funkciji razvijenih komunikacija sa užim i širim okruženjem, tješnjeg povezivanja unutar grada i podizanja kvaliteta odnosnih usluga. Osavremenjivanjem postojećih i uvođenjem novih sadržaja stvaraće se uslovi da sistem veza postane stimulativni faktor razvoja Grada u okviru kog bi se i pojedinačni funkcionalni informatički i namjenski sistemi ispoljavali kao činioci od širet i svestranijeg značaja;
  • -
    Obezbijediti stanovništvo i privredu dovoljnim količinama vode potrebnog kvaliteta kako bi se snabdijevanjem iz centralnog vodovodnog sistema obuhvatilo 99% stanovništva urbanog prostora uz istovremeno povećanje standarda snabdijevanja, odnosno specifične potrošnje koja će dnevno dostići 680 l po stanovniku. Optimalno koristiti sva postojeća izvorišta zajedno sa novim izvorištem Crna Rijeka u smislu minimiziranja utroška energije i potrebnog kompenziranja sezonskih varijacija podzemnih i nadzemnih tokova. Gubitke vode u distribucionom sistemu svesti sa 49, 5% isporučene vode u 1985. godini na tolerantnih 15% pri kraju planskog perioda. Učešće industrijskih potrošača u ukupnom utrošku vode sa centralnog vodovodnog sistema smanjiti sa današnjih 13, 7% na 7, 9% intenzivnijim korištenjem vlastitih zahvata, recirkulacijom, te izmjenom tehnologije proizvoda. Obuhvat centralnog kanalizacionog sistema proširiti na 99, 3% površine urbanog područja Sarajevo, izuzev urbanog područja opštine Vogošća koje se nalazi u obuhvatu jedinstvenog kanalizacionog sistema u dolini rijeke Bosne, gdje će biti obuhvaćeno 97% stanovnika. Zaštitu od voda provesti na svim površinama na kojima vode uzrokuju direktnu ili indirektnu štetu. Istovremeno obezbijediti zaštine koridore za izvedbu budućih regulacionih zahvata. Zaštita zemljišta od erozije sastoji se u prevođenju svih površina ugroženih vrlo jakom, jakom ili srednje jakom erozijom (kojih u odnosu na ukupno urbano područje ima relativno malo - 0, 8%) u površine pod slabo ili vrlo slabo izraženom erozijom. Za potrebe intenzivne poljoprivredne proizvodnje- -konvencionalnim i nekonvencionalnim metodama - provedbom istražnih radova utvrditi način i uslove obezbjeđenja potrebnih količina vode;
  • -
    Razvojem energetike obezbijediti nesmetan privredni rast uz zadovoljavanje naraslih potreba svih vidova energije, osigurati kontinuitet i sigurnost napajanja potrošača uz obavezne mjere štednje i racionalizacije proizvodnje, distribucije i potrošnje energije. Obezbijediće se ravnomjerna pokrivenost urbanog područja, posebno sistemom toplifikacije, kao najznačajnijeg potrošača energije, uz ukupno kvalitetnije rješenje sa tehničkog, ekonomskog i organizacionog stanovišta;
  • -
    Ostali komunalni, odnosno urbani sadržaji će se izgrađivati i koristiti u funkciji razvoja djelatnosti zajedničke i individualne komunalne potrošnje, a posebno javne higijene, konačne disperzije otpadaka, snabdijevanja osnovnim poljoprivrednim proizvodima putem tržnica i pijaca, pogrebne djelatnosti, na osnovama izgradnje i korištenja jedinstvene mreže grobalja i mezarja, uz prethodno definisanje statusa grobalja i mezarja nastalih na području Sarajeva kao posljedica četvorogodišnje agresije, kao i u funkciji drugih lokalnih urbanih zahtjeva;
  • -
    Zaštita, uređenje i unapređenje životne sredine ostvariva- će se kontinuirano, kroz odgovarajuća urbanistička, arhitektonska i druga rješenja u organizaciji i uređenju urbanog prostora, u provođenju mjera aktivne zaštite i saniranju izvora zagađivanja tla, vazduha i vode. Posebna pažnja će se usmjeriti na zaštitu od buke i od neplanske izgradnje;
  • -
    Obezbijediće se odgovarajuća pažnja sadržajima kultur- no-istorijskog i prirodnog nasljeđa kroz zaštitu i očuvanje, rekonstrukciju, revitalizaciju i prezentaciju objekata i prostornih cjelina sa posebnim značenjem područja Baščaršija i Vrelo Bosne - Ilidža;
  • -
    Planskim mjerama, prvenstveno zasnovanim na sopstvenim iskustvima života u blokiranom Gradu, i novoj regulativi, obezbjedit će se optimalni prostorni uvjeti za provođenje projektno-operativnih, tehničkih i drugih mjera zaštite od elementarnih nepogoda, ratnih dejstava i tehničkih katastrofa.

U skladu sa novim administratvino-teritorijalnim ustrojstvom Sarajeva, kao državnog, federalnog i kantonalnog centra, odgovarajući prostori namijenit će se sadržajima kao što su: diplomatska i konzularna predstavništva, rezidencijalno stanovanje, privredna i druga predstavništva, sajmišta te ostali slični sadržaji.

2. Projekcija urbanog uređenja

Projekcija urbanog uređenja ovog urbanog područja polazi od jedinstvene koncepcije urbanog uređenja grada Sarajeva, zasnovane na utvrđenoj politici prostornog uređenja u Prostornom planu grada Sarajeva za period od 1986. do 2000. odnosno 2015. godine, na uslovima i mogućnostima utvrđenim u Dugoročnom društvenom planu Grada, regije i Republike.

Jedinstven koncept urbanog uređenja grada ogleda se u opredjeljenju da se urbana područja (Sarajevo, Hadžići, Ilijaš, Pale i Trnovo) tretiraju kao sistem koji će pod uticajem niza koordiniranih mjera postepeno umanjiti razlike u rastu i razvoju urbanih područja Hadžići, Ilijaš, Pale i Trnovo u odnosu na urbano područje Sarajevo. Osnovno obilježje ovog koncepta je transformacija urbanih područja, koja polazi od opredjeljenja da se smanji trend koncentracije stanovništva, aktivnosti i sadržaja na urbanom području Sarajevo, a u isto vrijeme ubrza rast i razvoj urbanih područja Hadžića, Ilijaša, Pala i Trnova kako bi se povećala atraktivnost tih područja, zadržalo sopstveno stanovništvo, prihvatio prirodni prirast i značajan dio mehaničkog priliva stanovništva usmjerenog na grad Sarajevo, što istovremeno obezbjeđuje smanjivanje negativnih efekata dosadašnjeg rasta Sarajeva, ispoljenih u sve većoj degradaciji životne sredine.

Modifikovani okviri i međusobno usklađeniji razvoj urbanih područja grada, prije svega demografski i privredni, opredijelili su i neophodan nivo zadovoljenja potreba u prostoru, putem različitih sadržaja i potreba za stanovanjem, radom, društvenim standardom, komunalnim opremanjem i uslugama.

Angažovanje prostora, bazirano je na racionalnom korištenju zemljišta, postojećih izgrađenih cjelina, objekata i tehničkih sistema te urbanističkih mjera zaštite.

Na angažovanje prostora i ostvarenje naprijed navedenih projekcija, u ovom planskom periodu, bitan uticaj imat će ratna destrukcija. U zavisnosti od stepena oštećenja čitavih ansambla objekata, njihove dosadašnje amortizovanosti, te planiranih namjena takvih prostora, zavisit će i njihova buduća obnova, odnosno demolicija. U svrhu stručne valorizacije takvog stanja nužno je što prije izraditi odgovarajući Elaborat o demoliciji objekata na području Sarajeva.

U zavisnosti od značaja, standarda i normativa o potrebama za prostorom, te kriterija za lociranjem i raznim specifičnostima, projekcija urbanog uređenja razrađena je i sistematizovana kroz osnovne razvojne oblasti, pri čemu se teži obezbjeđenju usklađenosti ovih sadržaja i sistema, kako unutar samog urbanog područja, tako i unutar urbanih područja grada kao cjeline.

2.1. Stanovništvo

Razvoj stanovništva je proces koji se odvija u međusobnoj povezanosti različitih faktora: bioloških, ekonomskih, socijalnih, kulturnih, istorijskih, prostornih i drugih. Uticaj ovih faktora je različit u prostoru i vremenu. Obilježja kretanja stanovništva nisu samo pokazatelji kvantitativnih (porast i smanjenje broja stanovnika), već i kvalitativnih promjena koje nastaju pod uticajem faktora njegovog razvoja.

Stanovništvo i njegove strukture značajno utiču na obim, strukturu i tempo odvijanja procesa proizvodnje za cjelokupnu sferu društvene reprodukcije preko svoje uloge u proizvodnji i potrošnji. Stanovništvo kao proizvođač se pojavljuje preko radnog kontigenta, tj. radne snage, a kao potrošač sa svojim vitalnim, ekonomskim, kulturnim, socijalnim i drugim obilježjima određuje ukupan obim i strukturu društvenih potreba, odnosno ukupan obim potrošnje.

Usljed ratnih okolnosti nastale su velike promjene u demografskoj slici Sarajeva kako u pogledu broja stanovnika, domaćinstava, polno-starosnoj strukturi, tako i u pogledu zaposlenosti.

Veliki broj stanovnika je napustio Grad, a oko 10.500 građana je poginulo. U toku rata bilo je i doseljavanja, što znači da bazno stanje nije ono što je bilo. Ocjenjuje se da je sredinom 1995. godine u Gradu živjelo oko 364.000 stanovnika. Odnosi su bitno izmijenjeni u demografskoj strukturi, a baza je smanjena. Ukupan broj stanovnika je manji, broj domaćinstava takođe, a u polnoj i starosnoj strukturi odnosi su bitno izmijenjeni. Naime, učešće djece i radnog kontingenta, prvenstveno mlađih ljudi, je smanjeno u ukupnom stanovništvu, dok se učešće starijeg stanovništva nije bitno promijenilo, odnosno za očekivati je da se povećalo. Nastale promjene u demografskoj strukturi se uzimaju kao orijentacione, one su velike, ali ih je teško kvantificirati bez istraživanja i popisa, a to je moguće uraditi tek onda kada se stanje stabilizira jer se u drugom slučaju ne mogu graditi dugoročnije prognoze.

Mirovni sporazum za Bosnu i Hercegovinu, od ukupne površine 6 gradskih općina (493 km2) Federaciji je dodjelio 72, 4%, a od ukupnog broja stanovnika (454.319), po popisu 1991. godine, 97, 1%.

Prostorne mogućnosti, kao i infrastrukturni sistemi omogućavaju optimalne uvjete života za oko 527.000 stanovnika, a sve preko toga onemogućava normalno odvijanje života i rada i funkcionisanje gradskih sistema.

Ekonomske, socijalne, stambene i druge mogućnosti za određeni vremenski period su veoma ograničene. Broj zaposlenog stanovništva i u apsolutnom i u relativnom broju je znatno smanjen, industrijski i proizvodni kapaciteti su devastirani, tako da se može očekivati da će pokretanje proizvodnje ići sporije, kako zbog nedostatka materijalnih sredstava, tako i dijelom zbog nedovoljnog broja kvalifikovane radne snage.

Očekuje se povratak stanovništva, ali pošto su mogućnosti zapošljavanja ograničene može se pretpostaviti da će i intenzitet povratka biti slabiji, te je moguće očekivati da će se ukupan planirani razvoj stanovnika revidirati na manje, ali bi to tek trebalo uraditi u narednom periodu (narednom planu), kada budu poznati egzaktni pokazatelji.

Ukoliko mehanički priliv bude izraženiji (prihvatljiv u kraćem početnom vremenskom periodu) omogućit će i normalniji prirodni priraštaj u budućnosti, te se može očekivati planirani broj stanovnika, ali u svakom slučaju u urbanom području Sarajeva, taj broj ne treba biti veći od 527.000.

To znači da svi izvedeni pokazatelji po osnovnim razvojnim oblastima ostaju.

2.1.1. Projekcija stanovništva urbanog područja

U projekciji stanovništva urbanog područja Sarajeva pošlo se od postavki usvojenih u Dugoročnom društvenom planu grada Sarajeva i Prostornom planu grada Sarajeva. Kod projekcija su uzimane u obzir ispoljene tendencije u razvoju stanovništva u proteklom periodu, uslovi, faktori rasta i promjene u strukturi stanovništva. Dinamika rasta stanovništva je posmatrana u korelaciji sa društveno-ekonomskim i prostornim razvojem, s obzirom da su sve promjene u broju i ekonomske karakteristike, kao i karakteristike prostora. Prostorni razmještaj stanovništva je uslovljen procesima i promjenama koje se dešavaju u društveno-ekonomskom razvoju.

Ukupan materijalni i društveni razvoj, razmještaj proizvodnih snaga u prostoru, razvoj saobraćaj, posebno razvoj naselja i mogućnosti zadovoljavanja potreba stanovnika u njima, u značajnoj mjeri utiču na porast broja i promjene u strukturi stanovništva.

Broj i struktura stanovništva takođe imaju povratan uticaj na ova kretanja, pa je projekcija prostornog uređenja usmjerena na usklađivanje materijalnog i društvenog razvoja i porasta životnog standarda stanovništva sa prostornim mogućnostima.

S obzirom na stanje, te ispoljene i očekivane tendencije, kod projekcija stanovništva do 2015. godine, pošlo se od sljedećih hipoteza:

  • -
    da će stanovništvo i dalje rasti, ali slabijim intenzitetom,
  • -
    da će se nastaviti opadanje fertiliteta, ali blažim tempom,
  • -
    da se ne očekuju značajnije promjene mortaliteta,
  • -
    da će se doseljavanje u grad Sarajevo i dalje nastaviti, ali u manjem obimu nego do sada, kao rezultat djelovanja mjera aktivne demografske politike,
  • -
    da će se nastaviti proces starenja stanovništva, što će izazvati promjene u radnom i postradnom kontingentu stanovništva, u obimu aktivnosti stanovništva, kao i promjene u strukturi i potrošnje stanovništva,
  • -
    broj domaćinstava će se povećavati, dok će se prosječna veličina domaćinstava smanjiti,
  • -
    ispoljene tendencije koncentracije stanovništva u urbano područje će se i dalje nastaviti.

Polazeći od ovih pretpostavki, na urbanom području Sarajeva će 2015. godine živjeti 527.630 stanovnika. Stopa rasta stanovništva od 1985. godine će iznositi 0, 9% prosječno godišnje.

STANOVNIŠTVO URBANOG PODRUČJA SARAJEVA

URBANO PODRUČJE

BROJ STANOVNIKA

STOPA RASTA

1985.

2015.

1985-2015.

STARI GRAD

54.330

60.000

0, 3

CENTAR

74.350

87.200

0, 5

NOVO SARAJEVO

98.700

186.300

0, 2

NOVI GRAD

105.760

134.000

0, 8

ILIDŽA

57.730

102.830

1, 9

VOGOŠĆA

18.290

37.300

2, 4

UP SARAJEVO

409.160

527.630

0, 9

U pet urbanih područja će 2015. godine živjeti 613.100 stanovnika. Stopa rasta stanovništva od 1985. do 2015. godine će iznositi 1, 1% prosječno godišnje. Postojeće stanovništvo i njegov prirodni priraštaj, kao i prirodni priraštaj doseljenih iza 1985. godine će u ukupnom stanovništvu 2015. godine učestvovati sa 83% a mehanički priliv sa 17%.

Saglasno usvojenoj koncepciji urbanističkih planova grada predviđa se usporeniji rast stanovništva urbanog područja Sarajeva, a znatno intenzivniji rast i razvoj urbanih područja Hadžića, Ilijaša, Pala i Trnova, koja pored porasta vlastitog stanovništva imaju i znatno izražen mehanički priliv.

Mehanički priliv će i dalje biti izražen, ali pod uticajem mjera aktivne demografske politike će se značajno smanjiti (sa oko 5.000 godišnje dosljednih na oko 3.400). Potrebno je naglasiti da je uglavnom sav obim ovih migracija dosada bio orijentisan na urbano područje Sarajeva. Međutim, saglasno usvojenoj koncepciji, taj mehanički priliv u urbano područje Sarajeva će se znatno smanjiti i zadržati na oko 2.100 stanovnika prosječno godišnje. U urbano područje Hadžića će prosječno godišnje doseljavati oko 540 stanovnika, Ilijaša oko 370, Pala oko 260 i Trnova oko 150 stanovnika.

Veoma izražen mehanički priliv u proteklom periodu, uslovljen snažnim procesom deagrarizacije, s jedne, i razvojem gradske privrede, s druge strane, doveo je do niza poteškoća: do velikog broja nezaposlenih, a time i pritiska na zapošljavanje (nekvalifikovane ili polukvalifikovane radne snage), što onemogućava brži razvoj gradske privrede, do zaposjedanja kvalitetnog gradskog prostora i na njemu masovne nekontrolisane individualne stambene izgradnje, do velikog pritiska na i onako dosta skromne komunalne fondove, do velikog pritiska na ukupnu potrošnju, a posebno u domenu zadovoljavanja zajedničkih potreba itd.

Djelovanje mjera aktivne demografske politike bi u narednom periodu rezultiralo smanjenim mehaničkim prilivom u grad Sarajevo, međutim, Sarajevo će kao republički centar sa svim svojim fondovima i dalje biti područje doseljavanja, bilo trajnih, bilo povremenih. Povremena doseljavanja su uglavnom vezana za školovanje: srednje i visoko, pa je u tom smislu u narednom periodu potrebno planirati kapacitete za zadovoljavanje tih potreba.

U Sarajevu su izražene i dnevne migracije, prvenstveno zbog potreba rada, te zadovoljavanja ostalih potreba, školovanja, rekreacije i sl, tako da bi u narednom periodu trebalo približiti stanovanju radna mjesta i obezbijediti sadržaje društvene infrastrukture za zadovoljavanje potreba stanovništva kako bi se smanjili društveni i individualni troškovi.

2.1.2. Osnovne strukture ukupnog stanovništva

Polna i starosna struktura stanovništva su rezultat kretanja stanovništva u dužem vremenskom periodu i u njima su sadržane razvojne tendencije svih komponenti ukupnog kretanja stanovništva: natalitet-fertiliteta, mortaliteta i migracije.

Starosna struktura stanovništva pokazuje potencijalnu vitalnost i biodinamiku stanovništva, a kada se posmatra uporedo sa polnom strukturom predstavlja osnovu za opštu dijagnozu biološke reprodukcije stanovništva. Iz tih elemenata se vide prošlost i sadašnjost, te naziru buduća kretanja stanovništva. Za potrebe urbanističkog planiranja je veoma značajna starosna i polna struktura stanovništva.

Očekuje se da će u urbanom području Sarajevo 2015. godine biti nešto više ženskih nego muških stanovnika odnosno koeficijent feminiteta će biti 1030.

Starosna struktura stanovništva urbanog područja Sarajeva po petogodišnjim grupama 1985. i 2015. data je u narednoj tabeli:

STAROSNA STRUKTURA STANOVNIŠTVA URBANOG PODRUČJA SARAJEVA 1985. I 2015.

Na urbanom području Sarajeva u periodu do 2015. godine se relativno smanjuje učešće mladih starosnih grupa stanovništva, a povećava učešće starijeg i starog stanovništva preko 65 godina. Učešće ovih starosnih grupacija se vidi iz naredne tabele:

STRUKTURA STAROSNIH KONTINGENATA STANOVNIŠTVA URBANOG PODRUČJA SARAJEVA

URBANO PODRUČJE

STAROSNI KONTINGENTI U %

UKUPNO

0-19

20-64

65

STARI GRAD

27, 1

61, 6

11, 3

100, 0

CENTAR

27, 0

60, 3

12, 7

100, 0

NOVO SARAJEVO

27, 3

60, 8

11, 9

100, 0

NOVI GRAD

27, 5

61, 0

11, 5

100, 0

ILIDŽA

27, 3

61, 6

11, 2

100, 0

VOGOŠĆA

26, 0

64, 0

10, 0

100, 0

Starosna grupa od 0-19 godina, odnosno predradni kontingent će predstavljati skoro jednu trećinu stanovništva, dok će stanovništvo od 2-65 godina strosti, radni kontingent, učestvovati sa 61, 2%, a stanovništvo preko 65 godina postradni kontingent sa 11, 6% u ukupnom stanovništvu.

Može se reći da polno starosna struktura osigurava normalnu reprodukciju i priliv radno sposobnog stanovništva.

Sa aspekta društveno-ekonomskog, socijalnog i prostornog razvoja Sarajeva i u tom smislu strukturiranja urbanih funkcija, od posebne važnosti je ocjena kretanja pojedinih starosnih kategorija stanovništva, posebno kontingenata prema školskom uzrastu i starog stanovništva. U periodu do 2015. godine u urbanom području Sarajeva se očekuje relativno smanjivanje mladih dobnih kategorija stanovništva, dok će stanovništvo starije od 65 godina povećati učešće u ukupnom stanovništvu, što će izazvati promjene u strukturi potrošnje i iziskivati posebne mjere socijalne i ekonomske politike, kako bi se obezbijedio razvoj odgovarajućih institucija i značajno unaprijedila briga o ostarjelom stanovništvu.

Predškolski kontingent će učestvovati sa 10% u ukupnom stanovništvu, školo-obavezni sa 10, 8% i srednjoškolski sa 6, 3%, a studentski sa 6, 6%.

2.1.3. Zaposlenost

Ukupan broj zaposlenih u društvenom sektoru povećaće se sa 174 hiljade u 1985. godini na 253 hiljade u 2015. godini. Tako će zaposelnost u periodu od 1986. do 2015. godine rasti po stopi od 1, 3% prosječno godišnje.

Najveći broj lica koja traže zaposlenje na području šest opština Grada, zapošljavaće se u društvenom sektoru.

Ovaj rast zaposlenosti uticaće na povećanje stepena zaposlenosti stanovništva sa 41, 7% u 1985. godini na 47% u 2015. godini.

Istovremeno, urbano područje Sarajevo imaće stopu rasta zaposlenosti od 1, 2% prosječno godišnje. Stepen zaposlenosti stanovništva urbanog područja Sarajeva povećaće se sa 43, 3% na 47, 9%.

Posmatrano po sektorima privređivanja, intenzivniju stopu zapošljavanja u cijelom periodu ima tercijar 1, 7% prije svega kroz dalji razvoj ugostiteljstva, turističkih i drugih uslužnih djelatnosti na osnovu komparativnih prednosti i već usmjerenih investicionih sredstava u ove djelatnosti.

To će usloviti i promjene u zaposlenosti po sektorima privređivanja. Tako će sekundarni sektor smanjiti svoje učešće sa 41, 7% u 1985. godini na 35, 5% u 2015. godini. Učešće primarnog sektora će se neznatno povećati sa 0, 5% na 0, 6%. Tercijarni sektor privrede imaće dominantno učešće 42, 6% (37, 7% u 1985. godini), što pokazuje da su ove opštine ušle u višu fazu razvoja koja vodi ka sve izrazitijem učešću ovog sektora privređivanja.

2.1.4. Urbanizacija i deagrarizacija

Snažan proces deagrarizacije i razvoj gradske privrede uslovio je visoku koncentraciju stanovništva u urbanom području Sarajeva.

STEPEN URBANIZACIJE URBANOG PODRUČJA SARAJEVA 1985. I 2015. GODINE

URBANO PODRUČJE

1985.

2015.

Broj stanovnika

Stepen

Broj stanovnika

Stepen

Opština

Urb. pod.

Urba- niz. (%)

Opština

Urb. pod.

Urba- niz.

STARI GRAD

56. 600

54. 330

97, 0

63. 350

60. 00

94, 7

CENTAR

75.460

74.350

98, 5

88.080

87.200

99, 0

NOVO SARAJEVO

99.050

98.700

99, 6

106.360

106.300

99, 9

NOVI GRAD

106.090

105.760

99, 7

134.000

134.000

100, 0

ILIDŽA

60.490

57.730

95, 4

107.030

102.830

96, 1

VOGOŠĆA

20.140

18.290

90, 8

39.180

37.300

95, 2

UP SARAJEVO

417.830

409.160

97, 9

538.000

527.630

98, 1

Stepen urbanizacije iz 1985. godine iznosi 97, 9%, a 2015. godine će se povećati pod uticajem dalje tendencije koncentracije stanovništva u urbano područje Sarajeva na 98, 1%.

2.1.5. Domaćinstva

Opšta karakteristika ispoljenih tendencija u pogledu broja i veličine domaćinstava je da se broj domaćinstava povećavao, a prosječna veličina domaćinstva smanjivala. Broj domaćinstava na urbanom području Sarajeva će brže rasti i u apsolutnom i u relativnom izrazu od broja stanovnika, što je posljedica transformacije domaćinstava od većih u manja porodična domaćinstva, kao prateća pojava opšteg društveno-ekonomskog razvoja. Očekivane promjene u ukupnom broju domaćinstava i njihovoj veličini biće od posebnog značaja za buduće planiranje stambene izgradnje, veličine stambenih jedinica, proizvodnje i potrošnje roba koje se koriste u domaćinstvu i sl.

URBANO PODRUČJE

Broj domaćinstava

Stopa rasta 1985-2015.

Prosječna vel. dom. 2015.

1985.

2015.

STARI GRAD

17.580

20.630

0, 5

2, 9

CENTAR

25.900

30.650

0, 6

2, 8

NOVO SARAJEVO

32.900

36.430

0, 4

2, 9

NOVI GRAD

32.740

42.940

0, 9

3, 1

ILIDŽA

17.280

32.600

2, 1

3, 2

VOGOŠĆA

5.460

11.870

2, 6

3, 1

UP SARAJEVO

131.860

175.120

1, 0

3, 0

U urbanom području Sarajeva će živjeti 175.120 domaćinstava, a stopa rasta domaćinstava od 1985. do 2015. godine će iznositi 1% prosječno godišnje. Prosječna veličina domaćinstva će iznositi 3 člana.

2.1.6. Gustine naseljenosti

Planiranje gustine naseljenosti urbanističkih cjelina i njihovo stepenovanje, izvršeno je u skladu sa sistemima izgradnje stambenih zona, a to su:

  • -
    individualna izgradnja sa gustinom naseljenosti od 40-120 st/ha.
  • -
    mješovita izgradnja sa gustinom naseljenosti od 120-220 st/ha.
  • -
    kolektivna izgradnja sa gustinom naseljenosti od 220-400 st/ha.

U planiranim gustinama naseljenosti, u različitom obimu učestvuju i postojeće gustine naseljenosti. Planiranjem ukupne buduće stambene izgradnje i njenim prostornim razmještajem postignuta je ujednačenost gustina naseljenosti u pojedinim sistemima stanovanja. Tako su u individualnom stanovanju, u odnosu na postojeće stanje, povećane gustine naseljenosti, postignuto je i mnogo veće učešće srednjih gustina naseljenosti i planirane niže gustine naseljenosti u kolektivnom stanovanju. U ovom sistemu izgradnje pojavljuju se i ekstremne vrijednosti (preko 400 st/ha), koje će se, u budućnosti, smanjivati zbog starenja novih naselja i njihovog prirodnog raseljavanja.

2.2. Namjena površina

2.2.1. Urbano područje

Urbano područje Sarajeva karakteriše poligonalan, približno koncentričan oblik sa prosječnim prečnikom od oko 15 km. Osnovni dio korpusa urbanog područja čine Sarajevsko polje sa obodom na zapadu i dolina rijeke Miljacke sa sjevernim i južnim padinama kod Kozje ćuprije, odnosno utoka potoka Lapišnica na istoku. Ovome se pridružuju preostali, manji dijelovi urbanog područja, dolina rijeke Bosne od Reljeva do Semizovca, sa jedne, i dolina potoka Sušica od Betanije, uzvodno do Kobilje glave i dalje nizvodno dolina rijeke Vogošće i njenih pritoka od Kobilje glave do Semizovca, sa druge strane. Time su u urbano područje uključena i brdovita zemljišta brda Orlić i Žuč. Konačno, prema zapadu urbano područje se produžava od Šaminog gaja.

Ukupna površina urbanog područja Sarajeva iznosi oko 17.800 ha, što u odnosu na planirani broj od oko 527.000 stanovnika u 2015. godini daje specifičnu površinu od oko 340 m2 po stanovniku.

Struktura površina urbanog područja po osnovnim namjenama, odnosno korištenju prostora je slijedeća:

NAMJENA

POVRŠINA

ha

m2/stan.

%

GRAĐEVINSKO ZEMLJIŠTE

8.862, 2

168, 00

49, 91

POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE

5.253, 8

99, 57

29, 59

ŠUME I ŠUMSKO ZEMLJIŠTE

2.321, 5

44, 00

13, 07

VODNE POVRŠINE

420, 1

7, 96

2, 37

ZAŠTIĆENE POVRŠINE

(1.370, 4)

(26, 14)

-

POVRŠINE POSEBNE NAMJENE

897, 7

17, 01

5, 00

REZERVISANE POVRŠINE

(217, 4)

(4, 12)

SVEGA

17.755, 3

336, 51

100, 00

Zaštićene i rezervisane površine, za koje su angažovane veličine urbanog područja date u zagradama ( ), ne ulaze zasebno u dati bilans površina, s obzirom da je njihova osnovna namjena, odnosno korištenje, u planskom periodu, jedna od bilansiranih namjena zemljišta (izuzev građevinskog zemljišta i zemljišta posebne namjene).

2.2.2. Uže urbano područje

U cilju ostvarivanja potpunije društvene kontrole i usmjeravanja procesa urbane izgradnje, podređeni centralni dijelovi urbanog područja, odnosno građevinskog zemljišta u njegovom okviru, koji su ili se planom predvića da će biti intenzivno korišteni i kompleksno građeni, su izdvojeni u područja na koja će se primjenjivati posebni strožiji uslovi, odnosno režimi građenja.

Saglasno tome, u okviru urbanog područja, kao uže urbano područje, izdvojeni su:

  • -
    Područje koje obuhvata centralni dio kontinuiranog gradskog područja od Baščaršije na istoku, obuhvatajući i područja starih gradskih mahala, te ravničarskih dijelova doline rijeke Miljacke i njenih pritoka Koševskog i Sušica potoka, prema zapadu. Na ulazu u Sarajevsko polje ovo područje se proširuje, obuhvatajući naselje Dobrinja na jugu i željezničku prugu Sarajevo-Kardeljevo na sjeveru, te centralne dijelove naselja Ilidža, do rijeke Željeznice, na zapadu. Ovaj dio užeg urbanog područja obuhvata oko 2.000 ha i oko 266.400 stanovnika (133, 2 st/ha);
  • -
    Područje koje obuhvata centralni dio naselja Vogošća, od industrijske zone "UNIS-a" na istoku i nizvodno između rijeke Vogošće, odnosno planirane obilazne saobraćajnice i željezničke pruge na jugu, te urbanističkih cjelina Rosulje I, Tom Mendeš, Centar I i Solaris-kolektivni dio na sjeveru, do njihovog spajanja na zapadu. Površina ovog dijela užeg urbanog područja obuhvata oko 111, 5 ha i oko 15.170 stanovnika (136, 1 st/ha).
  • -
    Područje koje obuhvata centralni dio naselja Hrasnica, od industrijske zone "Famos-a" na istoku, te prema zapadu, između potoka Večerica na jugu i postojeće Tvorničke ulice na sjeveru, do naselja Kovači na zapadu. Površina ovog dijela užeg urbanog područja iznosi oko 50 ha i obuhvata oko 9.700 stanovnika (104, 0 st/ha).

Ukupno uzevši, sva tri dijela užeg urbanog područja obuhvataju oko 2.161, 5 ha građevinskog zemljišta, odnosno oko 12, 2% površina urbanog područja, na kome bi 2015. godine živjelo oko 292.270, odnosno oko 55, 5% ukupnog broja stanovnika urbanog područja.

Struktura pojedinih dijelova i užeg urbanog područja u cjelini, po osnovnim pretežnim namjenama je kako slijedi:

Pod ostalo podrazumijeva se primarna saobraćajna, vodna, energetska i komunalna infrastruktura.

2.2.3. Građevinsko zemljište

Građevinsko zemljište u okviru urbanog područja, po svom obliku, zadržava, generalno uzevši, iste karakteristike kao i samo urbano područje, s tim što je njegova ukupna površina približno upola manja. Ovo umanjenje građevinskog zemljišta, u odnosu na urbano područje, ostvaruje se, po pravilu, stvaranjem pojasa poljoprivrednog i šumskog zemljišta između njihovih granica, što je uslovljeno spuštanjem građevinskog zemljišta na niže nadmorske visine i zemljišta manjeg nagiba, s jedne, kao i potrebom da se oko građevinskog zemljišta obezbijede potrebne neizgrađene površine u funkciji zaštitnog pojasa, s druge strane. Povlačenje granica građevinskog zemljišta od granica urbanog područja je najizrazitije, odnosno najveće u područjima Miljevića-Lukavica-Toplik, na jugoistočnoj strani i Gladnog polja na zapadnoj strani urbanog područja.

Pored toga, iz građevinskog zemljišta su isključeni kompleksi poljoprivrednog zemljišta brdovitog područja Orlić - Žuč, kao i područja vrijednog poljoprivrednog zemljišta Butila-Azići i Butmir, odnosno Ilidžanskog polja od Vrela Bosne do Vojkovića, koje je istovremeno i vodozaštitno područje.

Konačno, planom predložena građevinska zemljišta karakteriše i činjenica da su, odvojeno od prethodno opisanog njegovog osnovnog korpusa, kao građevinska zemljišta utvrđene i pojedinačne izdvojene enklave zemljišta: naselja Radava, naselja, odnosno kompleksa bolnice Kasindol, naselja Dobroševići, Rogačići i Semizovac, kao i industrijska zona Keramičarsko-opekarskog kombinata u Gladnom polju, te groblju u Vlakovu i Topliku.

Ukupno građevinska zemljišta obuhvataju 8.862, 2 ha, odnosno 168, 0 m2 po stanovniku. Struktura površina građevinskog zemljišta, odnosno specifične površine po stanovniku i učešće pojedinih urbanih namjena, odnosno korištenja zemljišta su kako slijedi:

NAMJENA

POVRŠINA

ha

m2/stan.

%

ZONA STANOVANJA

4.305, 3

81, 60

48, 58

ZONA RADA