Odluka o donošenju Programa razvoja zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća na području Kantona Sarajevo za period od 2026. do 2030. godine
Na osnovu člana 18. tačka b) Ustava Kantona Sarajevo ("Službene novine Kantona Sarajevo", br. 1/96, 2/96, 3/96, 16/97, 14/00, 4/01, 28/04, 6/13 i 31/17), člana 173. stav (4) Zakona o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća ("Službene novine Federacije BiH", br. 39/03, 22/06 i 43/10) i člana 3. tačka b) Zakona o nadležnostima organa vlasti Kantona Sarajevo u oblasti zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća ("Službene novine Kantona Sarajevo", br. 39/08, 19/11, 45/15 i 33/21), Skupština Kantona Sarajevo, na 30. Radnoj sjednici, održanoj dana 05.05.2026. godine, donijela je
ODLUKU
O DONOŠENJU PROGRAMA RAZVOJA ZAŠTITE I SPAŠAVANJA LJUDI I MATERIJALNIH DOBARA OD PRIRODNIH I DRUGIH NESREĆA NA PODRUČJU KANTONA SARAJEVO ZA PERIOD OD 2026. DO 2030. GODINE
I
Donosi se Program razvoja zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća na području Kantona Sarajevo za period od 2026. do 2030. godine (u daljnjem tekstu: Program razvoja).
II
Program razvoja nalazi se u prilogu ove odluke i čini njen sastavni dio.
III
Kantonalna ministarstva i drugi kantonalni organi uprave, obavezni su u skladu sa članom 5. tačka c) Zakona o nadležnostima organa vlasti Kantona Sarajevo u oblasti zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća ("Službene novine Kantona Sarajevo", br. 39/08, 19/11, 45/15 i 33/21) i članom 6. stav (2) tačka b) Zakona o nadležnostima organa vlasti Kantona Sarajevo u oblasti zaštite od požara i vatrogastvu ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 23/11), da u okviru svoje redovne djelatnosti realizuju zadatke u oblasti zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća i zaštite od požara koji su za njihove oblasti utvrđeni u Programu razvoja Kantona.
IV
Zadužuje se Kantonalna uprava civilne zaštite Kantona Sarajevo da ovu odluku i Program razvoja dostavi kantonalnim ministarstvima, drugim kantonalnim organima uprave i općinskim službama civilne zaštite s područja Kantona Sarajevo, u roku od 10 dana od dana njihove objave u "Službenim novinama Kantona Sarajevo".
V
Zadužuju se općine s područja Kantona Sarajevo, da svoje programe razvoja zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća usklade sa Programom razvoja.
VI
Ova odluka stupa na snagu danom donošenja, a objavit će se u "Službenim novinama Kantona Sarajevo".
Broj 01-04-24416/26
05. maja 2026. godine
Sarajevo
Predsjedavajući
Skupštine Kantona Sarajevo
Elvedin Okerić, s. r.
KANTON SARAJEVO
PROGRAM
RAZVOJA ZAŠTITE I SPAŠAVANJA LJUDI I MATERIJALNIH DOBARA OD PRIRODNIH I DRUGIH NESREĆA NA PODRUČJU KANTONA SARAJEVO ZA PERIOD OD 2026. DO 2030. GODINE Sarajevo, decembar 2025. godine
Nosilac izrade: Kantonalna uprava civilne zaštite Kantona Sarajevo
SADRŽAJ
UVOD
1. POLITIKA RAZVOJA SISTEMA ZAŠTITE I SPAŠAVANJA LJUDI I MATERIJALNIH DOBARA OD PRIRODNIH I DRUGIH NESREĆA I ZAŠTITE OD POŽARA I VATROGASTVA KANTONA
1.1. Vizija razvoja
1.2. Ciljevi razvoja
1.3. Osnovni principi i opredjeljenja
1.4. Područja razvoja sistema zaštite i spašavanja i zaštite od požara i vatrogastva
1.4.1. Faza smanjenja rizika koja prethodi prirodnoj ili drugoj nesreći
1.4.2. Faza odgovora i oporavka nakon prirodne ili druge nesreće
1.5. Provođenje politike razvoja sistema zaštite i spašavanja i zaštite od požara i vatrogastva
2. STRATEGIJA I STARTEŠKI PRAVCI (CILJEVI) RAZVOJA SISTEMA ZAŠTITE I SPAŠAVANJA LJUDI I MATERIJALNIH DOBARA OD PRIRODNIH I DRUGIH NESREĆA I ZAŠTITE OD POŽARA I VATROGASTVA U KANTONU
2.1. Općenito o strategiji i strateškim pravcima (ciljevima)
2.2. Akcioni planovi
2.3. Konkretni strateški pravci (ciljevi) sa akcionim planovima
2.3.1. Strateški cilj 1. - Izgradnja i jačanje sistema zaštite i spašavanja
2.3.2. Strateški cilj 2. - Razvoj kapaciteta za upravljanje rizicima od prirodnih i drugih nesreća
2.3.3. Strateški cilj 3. - Jačanje zaštite od požara i vatrogastva kao dijela jedinstvenog sistema zaštite i spašavanja
2.4. Provođenje startegije razvoja sistema zaštite i spašavanja i zaštite od požara i vatrogastva Kantona
2. ZAKLJUČCI IZ PROCJENE UGROŽENOSTI KANTONA
4. PODACI O STANJU ORGANIZOVANOSTI CIVILNE ZAŠTITE I DOSTIGNUTOM STEPENU ZAŠTITE I SPAŠAVANJA OD POJEDINIH PRIRODNIH I DRUGIH NESREĆA
4.1. Organizacija civilne zaštite i funkcionisnanje sistema zaštite i spašavanja
4.2. Stanje organizovanosti civilne zaštite na nivou Kantona
4.2.1. Kantonalni operativni centar civilne zaštite
4.2.2. Profesionalna vatrogasna jedinica Kantona
4.3. Stanje organizovanosti civilne zaštite na nivou općina
4.3.1. Stanje u općinskim operativnim centrima civilne zaštite
4.3.2. Organizacija vatrogastva u općinama
4.4. Organizacija zaštite i spašavanja u privrednim društvima i drugim pravnim licima, javnim ustanovama i institucijama
4.5. Udruženja građana i humanitarne organizacije od posebnog značaja za sistem zaštite i spašavanje i zaštite od požara i vatrogastva
4.6. Dostignuti stepen zaštite i spašavanja od pojedinih prirodnih i drugih nesreća
5. PREVENTIVNE MJERE ZAŠTITE I SPAŠAVANJA KOJE ĆE SE PROVODITI
5.1. Preventivne mjere zaštite od zemljotresa
5.2. Preventivne mjere zaštite od poplava i spašavanje na vodi i pod vodom
5.3. Preventivne mjere zaštite od odrona i klizanja tla
5.4. Preventivne mjere zaštite od visokog snijega i snježnih nanosa
5.5. Preventivne mjere zaštite od olujnog nevremena s jakom kišom, grmljavinom, olujnim ili orkanskim vjetrom i gradom (ledom)
5.6. Preventivne mjere zaštite od suše
5.7. Preventivne mjere zaštite epidemije
5.8. Preventivne mjere zaštite epizootije (zarazne bolesti životinja)
5.9. Preventivne mjere zaštite od biljnih bolesti i štetočina
5.10. Preventivne mjere zaštite od tehničko-tehnoloških nesreća
5.11. Preventivne mjere zaštite od požara
5.12. Preventivne mjere zaštite od radioaktivnog i drugog zagađivanja zraka, vode, zemljišta i namirnica biljnog i životinjskog porijekla
5.13. Preventivne mjere zaštite od minsko-eksplozivnih sredstava i neeksplodiranih ubojnih sredstava
6. OSNOVNI CILJEVI, ZADACI I NAČIN OSTVARIVANJA ZAŠTITE I SPAŠAVANJA SA SMJERNICAMA ZA ORGANIZOVANJE SNAGA I SREDSTAVA CIVILNE ZAŠTITE, ODNOSNO SNAGA ZAŠTITE I SPAŠAVANJA
6.1. Osnovni ciljevi zaštite i spašavanja
6.2. Zadaci i način ostvarivanja zaštite i spašavanja
6.3. Smjernice za organizovanje snaga i sredstava civilne zaštite, odnosno snaga zaštite i spašavanja
7. OSNOVE ZA IZRADU PROGRAMA OBUČAVANJA I OSPOSOBLJAVANJA U ZAŠTITI I SPAŠAVANJU I ZAŠTITI OD POŽARA I AVTROGASTVU
7.1. Uvodne napomene o obučavanju i osposobljavanju u sistemu zaštite i spašavanja i zaštite od požara i vatrogastvu
7.2. Finansiranje obučavanja i osposobljavanja za zaštitu i spašavanje
7.3. Analiza mjera i aktivnosti preduzetih na obučavanju i osposobljavanja za zaštitu i spašavanje u prethodnom periodu
7.4. Mjere i aktivnosti koje je potrebno preduzeti u narednom periodu na obučavanju i osposobljavanju za zaštitu i spašavanje
8. SMJERNICE ZA ISTRAŽIVAČKU I RAZVOJNU DJELATNOST OD ZNAČAJA ZA ZAŠTITU I SPAŠAVANJE
8.1. Smjernice za istraživačku i razvojnu djelatnost
8.2. Projekti istraživačke i razvojne djelatnosti zaštite i spašavanja i zaštite od požara i vatrogastva
8.2.1. Razvoj novih sistema komunikacijsko informacijske podrške štabovima civilne zaštite koji rukovode akcijama zaštite i spašavanja
8.2.2. Formiranje baze podataka o resursima zaštite i spašavanja
8.2.3. Organizovanje vazdušnog izviđanja i nadzora
8.2.4. Istraživanja o ugroženosti od zemljotresa
8.2.5. Istraživanja o opasnostima od odrona i klizanja tla
8.2.6. Istraživački projekat zaštite od poplava
8.2.7. Istraživački projekat zaštite šuma od požara
8.2.8. Projekat osiguranja minimuma robnih rezervi za potrebe funkcionisanja vitalnih funkcija društva u vanrednim situacijama
8.2.9. Istraživanje i procjena mogućnosti angažmana nevladinih organizacija, udruženja i fondacija (domaćih i stranih u Bosni i Hercegovini) u aktivnostima zaštite i spašavanja
9. ZADACI I NAČIN REALIZACIJE ZADATAKA UTVRĐENIH U PROGRAMU RAZVOJA ZAŠTITE I SPAŠAVANJA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE
10. PREGLED OČEKIVANIH TROŠKOVA SA IZVORIMA FINANSIRANJA
10.1. Uvodne napomene o finansiranju zaštite i spašavanja
10.2. Finansiranje sistema zaštite i spašavanja Kantona
10.3. Finansiranje zaštite i spašavanja u pravnim licima
10.4. Finansiranje zaštite od požara i vatrogastva
ZAVRŠNI DIO
UVOD
Zaštita i spašavanje ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća u skladu sa odredbama člana 2. Zakona o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća ("Službene novine Federacije BiH", br. 39/03, 22/06 i 43/10 - u daljnjem tekstu: Zakon o zaštiti i spašavanju) obuhvata: programiranje, planiranje, organizovanje, obučavanje i osposobljavanje, provođenje, nadzor i finansiranje mjera i aktivnosti za zaštitu i spašavanje od prirodnih i drugih nesreća s ciljem sprečavanja opasnosti, smanjenja broja nesreća i žrtava, te otklanjanja i ublažavanja štetnih djelovanja i posljedica prirodnih i drugih nesreća.
U članu 168. Zakona o zaštiti i spašavanju, između ostalog, određeno je da se organizovanje i provođenje zaštite i spašavanja od prirodnih i drugih nesreća vrši na osnovu programa razvoja zaštite i spašavanja od prirodnih i drugih nesreća.
Programom razvoja zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća, utvrđuju se ciljevi, politika i strategija zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara od svih vrsta prirodnih i drugih nesreća na određenom području za period od najmanje pet godina.
Program razvoja zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća se izrađuje na osnovu procjene ugroženosti od prirodnih i drugih nesreća i utvrđene politike i strategije razvoja sistema zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara, koje proizlaze iz zaključaka iz navedene procjene ugroženosti.
Zadaci utvrđeni u programu razvoja zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća razrađuju se u planu zaštite i spašavanja od prirodnih i drugih nesreća, koji se izrađuje po metodologiji koja je propisana Uredbom o sadržaju i načinu izrade planova zaštite i spašavanja od prirodnih i drugih nesreća i planova zaštite od požara ("Službene novine Federacije BiH", broj 8/11) koju je na osnovu članu 172. stav (3) Zakon o zaštiti i spašavanju, donijela Vlada Federacije Bosne i Hercegovine.
U okviru programa razvoja zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća, u skladu sa članom 14. Zakona o zaštiti od požara i vatrogastvu ("Službene novine Federacije BiH", br. 64/09 i 77/25 - u daljnjem tekstu: Zakon o zaštiti od požara), utvrđuje se i pitanja koja se odnose na programiranje razvoja zaštite od požara i vatrogastva od značaja za kanton, s obzirom da se zaštita od požara i vatrogastva na području Federacije Bosne i Hercegovine (na način utvrđen u članu 3. Zakona o zaštiti od požara), organizuje i funkcioniše u okviru jedinstvenog sistema zaštite i spašavanja koji je uređen Zakonom o zaštiti i spašavanju.
Program razvoja zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća na području Kantona Sarajevo za period od 2026. do 2030. godine (u daljnjem tekstu Program razvoja Kantona), predstavlja okvirni i osnovni planski dokument kojim će se politikom i strategijom razvoja sistema zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća i zaštite od požara i vatrogastva na području Kantona Sarajevo (u daljnjem tekstu: Kanton):
- unaprijediti provođenje Zakona o zaštiti i spašavanju, Zakona o zaštiti od požara, Zakona o nadležnostima organa vlasti Kantona Sarajevo u oblasti zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća ("Službene novine Kantona Sarajevo", br. 39/08, 19/11, 45/15 i 33/21) i Zakona o nadležnostima organa vlasti Kantona Sarajevo u oblasti zaštite od požara i vatrogastvu ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 23/11), te provođenje propisa i drugih akata donesenih na osnovu navedenih zakona,
- odrediti pravci razvoja zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća i zaštite od požara i vatrogastva kroz realizaciju konkretnih planova i projekata iz ove oblasti,
- uskladiti i objediniti funkcionisanje svih subjekata-nosioca sistema zaštite i spašavanja na provođenju preventivnih mjera zaštite i spašavanja i zaštite od požara i mjera za postizanje pripravnosti/spremnosti u odgovoru na prirodne i druge nesreće kao i na požare velikog obima i intenziteta (pomoć, oporavak).
Pored politike i strategije (strateških pravaca) razvoja sistema zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća i zaštite od požara i vatrogastva, Program razvoja Kantona u skladu sa članom 174a Zakona o zaštiti i spašavanju, sadrži pitanja koja su utvrđena u članu 169. stav (3) Zakona o zaštiti i spašavanju:
- zaključke iz Procjena ugroženosti područja Kantona od prirodnih i drugih nesreća, čiji je sastavni dio Procjena ugroženosti od požara Kantona Sarajevo (u daljnjem tekstu: Procjene ugroženosti Kantona);
- podatke o stanju organizovanosti civilne zaštite i dostignutom stepenu zaštite i spašavanja od pojedinih prirodnih i drugih nesreća;
- preventivne mjere zaštite i spašavanja koje će se provoditi;
- osnovne ciljeve, zadatke i način ostvarivanja zaštite i spašavanja sa smjernicama za organiziranje snaga i sredstava civilne zaštite, odnosno snaga zaštite i spašavanja;
- osnove za izradu programa obučavanja i osposobljavanja u zaštiti i spašavanju;
- smjernice za istraživačku i razvojnu djelatnost od značaja za zaštitu i spašavanje;
- zadatke i način realizacije zadataka utvrđenih u Programu razvoja zaštite i spašavanja Federacije Bosne i Hercegovine;
- pregled očekivanih troškova sa izvorima finansiranja.
KUCZ je nosilac aktivnosti na pripremi i izradi Programa razvoja Kantona. U skladu sa odredbama člana 173. stav (3) Zakona o zaštiti i spašavanju, kantonalne programe razvoja zaštite i spašavanja, kao i ostala planska dokumenta (procjenu ugroženosti kantona i kantonalne planove zaštite i spašavanja) izrađuje kantonalna uprava civilne zaštite u saradnji sa kantonalnim ministarstvima i drugim kantonalnim organima uprave, ovisno od oblasti koja je u njihovoj nadležnosti (prilikom izrade Programa razvoja Kantona korišteni su podaci od kantonalnih ministarstava i drugih kantonalnih organa uprave koji se odnose na zaštitu i spašavanje ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća i zaštitu od požara, ovisno od oblasti koja je u njihovoj nadležnosti, a koji su korišteni i u izradi Procjene ugroženosti Kantona i Plana zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća Kantona).
Program razvoja Kantona u skladu sa članom 173. stav (4) Zakona o zaštite i spašavanju i članom 3. tačka b) Zakona o nadležnostima organa vlasti Kantona Sarajevo u oblasti zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća, donosi Skupština Kantona na prijedlog Vlade Kantona.
Kantonalna ministarstva i drugi kantonalni organi uprave, obavezni su u skladu sa članom 5. tačka c) Zakona o nadležnostima organa vlasti Kantona Sarajevo u oblasti zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća i članom 6. stav (2) tačka b) Zakona o nadležnostima organa vlasti Kantona Sarajevo u oblasti zaštite od požara i vatrogastvu, da u okviru svoje redovne djelatnosti realizuju zadatke u oblasti zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća i zaštite od požara koji se za njihove resore utvrde u Programu razvoja Kantona.
1. POLITIKA RAZVOJA SISTEMA ZAŠTITE I SPAŠAVANJA LJUDI I MATERIJALNIH DOBARA OD PRIRODNIH I DRUGIH NESREĆA I ZAŠTITE OD POŽARA I VATROGASTVA KANTONA
Procjena ugroženosti od prirodnih i drugih nesreća je strateška podloga za ukupno kreiranje sistemskih rješenja kod svih nivoa vlasti u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Federacija BiH) kojima će se osigurati:
- smanjenje rizika od prirodnih i drugih nesreća, odnosno izbjeći ili ublažiti posljedice prirodnih i drugih nesreća na život i zdravlje ljudi i materijalna dobra;
- razvoj odgovarajućih kapaciteta (civilne zaštite i vatrogastva) za provođenje potrebnih mjera i aktivnosti pripravnosti/spremnosti u cilju što efikasnijeg odgovora na prirodnu i drugu nesreću (pomoć i oporavak);
- povećanje otpornosti zajednice/društva na uticaj prirodne i druge nesreće u cjelini.
U skladu s navedenim, Procjena ugroženosti Kantona, je osnov za izradu posebnih programa i projekata razvoja zaštite i spašavanja s ciljem stvaranja uslova za smanjenje ranjivosti i izloženosti ljudi i svih kategorija društvenih vrijednosti uticajima prirodnih i drugih nesreća, kao i izgradnju i razvijanje potrebnih kapaciteta (sistem ranog upozoravanja, materijalno-tehničko opremanje operativnih snaga zaštite i spašavanja, stručno osposobljavanje organizovanih struktura zaštite i spašavanja, edukacija mladih ljudi, razvijanje svjesnosti o kulturi zaštite i spašavanja građana i drugo), kojima će se ići u pravcu smanjivanja rizika od prirodnih i drugih nesreća koje su moguće na području Kantona.
S obzirom da se program razvoja zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća izrađuje na osnovu procjene ugroženosti od prirodnih i drugih nesreća i da su zaključci iz procjene ugroženosti sastavni dio programa razvoja zaštite i spašavanja, te da iz istih proizlazi politika i strategije razvoja sistema zaštite i spašavanja, neophodno je utvrditi politiku i strategiju razvoja sistema zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih od prirodnih i drugih nesreća u Kantonu, kojima se omogućava najefikasnije provođenje zaključaka iz Procjene ugroženosti Kantona.
Politikom razvoja zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća i zaštite od požara i vatrogastva Kantona utvrđuje se politika, vizija, ciljevi, osnovni principi i opredjeljenja i područje razvoja, te strateški pravci razvoja zaštite i spašavanja u Kantonu, koji su zasnovani na viziji i ciljevima određenim u Programu razvoja, a razrađenim u akcionim planovima koji se odnose na sve oblasti koje čine sistem zaštite i spašavanja od prirodnih i drugih nesreća u Kantonu.
Politika i strategija razvoja sistema zaštite i spašavanja i zaštite od požara i vatrogastva na području Kantona, usklađuje se sa politikom i strategijom razvoja sistema zaštite i spašavanja i zaštite od požara i vatrogastva u Federaciji BiH, koja se određuje Programom razvoja zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća u Federaciji BiH iz razloga što se navedenim Programom osigurava neprekidan proces razvoja cjelovitog i jedinstvenog sistema zaštite i spašavanja na području Federacije BiH.
1.1. Vizija razvoja
Potrebno je izgraditi efikasan sistem zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća i zaštite od požara i vatrogastva za smanjenje rizika od prirodnih i drugih nesreća i njihovih posljedica kroz upravljanje i uzajamno djelovanje sa nadležnim kantonalnim ministarstvima i drugim kantonalnim organima uprave, te službama za upravu jedinica lokalne samouprave.
Polazna osnova za izradu Programa razvoja Kantona je analiza postojeće situacije i ključnih problema sistema zaštite i spašavanja, a koja se odnosi i na zaštitu od požara i vatrogastvo kao dio tog sistema. Na ovaj način bi se utvrdili budući ciljevi razvoja zaštite i spašavanja, zaštite od požara i vatrogastva, povezujući sadašnjost i budućnost u pravcu ostvarivanja postavljenih ciljeva.
Cilj strateškog razvojnog planiranja je integralni razvoj, pri čemu integralni razvoj ne treba shvatati kao uporedno ostvarivanje pojedinačnih ciljeva (političko-ekonomskih ili privrednih, socijalno-sigurnosnih ili društvenih i ciljeva zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara), već kao ostvarenje jedinstvenog cilja koji integrira sva tri navedena pojedinačna cilja. To ne znači integrisati tri problema u program, nego integrisati tri problema u jedinstvenu viziju razvoja i iz nje izvedenih ciljeva.
Osloncem na postojeću razvijenost upravnih i operativno stručnih organa, službi i jedinica civilne zaštite, te osnovnih i dopunskih snaga za vatrogastvo, potrebno je u potpunosti funkcionalno integrisati značajnije elemente sistema zaštite i spašavanja u ministarstvima i drugim organima uprave, naročito u zaštiti od požara i vatrogastvu, zaštiti od poplava i spašavanju na vodi, higijensko-epidemioloških službi, zdravstvenih ekipa u okviru službi hitne pomoći, kapacitete Oružanih snaga Bosne i Hercegovine, ministarstava unutrašnjih poslova i drugih pravnih lica od značaja za zaštitu i spašavanje, kako bi se otklonila postojeća nepovezanost i ozbiljnije krenulo u pravcu suštinskih područja zaštite i spašavanja u postizanju pripravnosti/spremnosti za uspješan odgovor na rizike (opasnosti) od prirodnih i drugih nesreća.
Vizija razvoja zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća i zaštite od požara i vatrogastva na području Kantonu, je da se uspostavi sistem zaštite i spašavanja i zaštite od požara i vatrogastva na području Kantona, koji će štititi i spašavati život i zdravlje ljudi i materijalna dobra od prirodnih i drugih nesreća, sa snažno razvijenim i efikasnim područjem prevencije, odnosno upravljanja i smanjenja rizika od prirodnih i drugih nesreća, kao i razvijenim kapacitetima odgovora na prirodnu i drugu nesreću, što podrazumijeva i razvijanje kapaciteta za efikasno rukovođenje akcijama zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara.
1.2. Ciljevi razvoja
Ciljevi razvoja podrazumijevaju mjere i aktivnosti na smanjenju smrtnosti ljudi, broj lica zahvaćenih prirodnim i drugim nesrećama (katastrofama), direktnih ekonomskih gubitaka, štete na kritičnoj infrastrukturi, kao i povećanju dostupnosti sistemima ranog upozoravanja.
Pored prethodno iznesenih elemenata vizije razvoja, a uvažavajući naučene lekcije i iskustva u proteklom periodu, te pojave, događaje i trendove koji imaju ili mogu imati uticaj na organizaciju i funkcionisanje sistema zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara na području Kantona, u Programu razvoja Kantona postavljaju se sljedeći strateški ciljevi:
- Strateški cilj 1. - Izgradnja i jačanje sistema zaštite i spašavanja;
- Strateški cilj 2. - Razvoj kapaciteta za upravljanje rizicima od prirodnih i drugih nesreća;
- Strateški cilj 3. - Jačanje zaštite od požara i vatrogastva kao dijela jedinstvenog sistema zaštite i spašavanja.
SWOT analizom svakog definisanog strateškog cilja, obrađujući elemente: snage (S-Strenghts), slabosti (W-Weaknesses), prilike (O-Opportunities) i prijetnje (T-Threats), uvažavajući činjenicu, da se našim snagama slabosti mogu u znatnoj mjeri prevazići, a prilike iskoristiti da se zajedničkim naporima prijetnje mogu ublažiti, može se zaključiti da kod svih strateških ciljeva snage nadilaze slabosti, što je dobra osnova da se u narednom periodu uspješno realizuje utvrđeni strateški ciljevi.
Navedeni strateški ciljevi razrađeni su u okviru programa, projekata i planiranih aktivnosti, utvrđenih Programom razvoja Kantona, a u službi su ostvarenja obaveza kantonalnih ministarstava i drugih organa Kantona, koji općenito imaju svoju ulogu u zaštiti i spašavanju i provođenju mjera zaštite i spašavanja.
Realizacijom postavljenih strateških ciljeva u znatnoj mjeri spriječit će se novi i smanjiti postojeći rizici od prirodnih i drugih nesreća kroz implementaciju integrisanih i sveobuhvatnih ekonomskih, strukturnih, pravnih, socijalnih, zdravstvenih, kulturnih, obrazovnih, ekoloških, tehnoloških, političkih i institucionalnih mjera koje sprječavaju i smanjuju opasnost od izloženosti i ranjivosti od prirodnih i drugih nesreća, te povećavaju spremnost za odgovor i oporavak, a samim tim i jačaju otpornost kompletnog društva na sve potencijalne opasnosti od prirodnih i drugih nesreća.
Misija KUCZ, je da u saradnji sa nadležnim kantonalnim ministarstvima i drugim organima uprave u Kantonu i općinama, a u skladu sa nadležnostima utvrđenim u odredbama Zakona o zaštiti i spašavanju, Zakona o zaštiti od požara, Zakona o nadležnostima organa vlasti Kantona Sarajevo u oblasti zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća i Zakona o nadležnostima organa vlasti Kantona Sarajevo u oblasti zaštite od požara i vatrogastvu, te drugih propisa iz oblasti zaštite i spašavanja i zaštite od požara, organizuje operativne kapacitete struktura zaštite i spašavanja (štabove civilne zaštite, službe zaštite i spašavanja, povjerenike i jedinice civilne zaštite i vatrogastva) svih nivoa vlasti u Kantonu u integrisan i efikasan sistem zaštite i spašavanja, kako bi se adekvatno i pravovremeno upravljalo rizicima od prirodnih i drugih nesreća, odnosno razvijali kapaciteti za postizanje pripravnosti/spremnosti za uspješan odgovor na prirodne i druge nesreće koje su utvrđene u Procjeni ugroženosti Kantona.
1.3. Osnovni principi i opredjeljenja
Svi oblici zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća, uključujući i zaštitu od požara i vatrogastva, moraju se provoditi u skladu sa principima proisteklim iz Zakona o zaštiti i spašavanju, Zakona o zaštiti od požara i drugim propisima iz oblasti zaštite i spašavanja i zaštite od požara, kao i principima međunarodnog humanitarnog prava i međunarodnog prava o zaštiti ljudi, životinja, kulturnih dobara i okoliša od opasnih uticaja prirodnih i drugih nesreća, te opasnih uticaja od nesreća uzrokovanim požarom, a sve u skladu sa preuzetim međunarodnim obavezama:
- Ženevskom konvencijom o zaštiti žrtava međunarodnih oružanih sukoba iz 1949. godine, kao i Dopunskim protokolom o Ženevskim konvencijama iz 1977. godine;
- Konvencijom o zaštiti kulturnih dobara u slučaju oružanih sukoba iz 1954. godine;
- Drugim protokolom o zaštiti kulturnih dobara u slučaju oružanih sukoba iz 1999. godine;
- Konvencijom o zabrani upotrebe sredstava za promjenu okoline u vojne i druge neprijateljske svrhe iz 1976. godine;
- Dopunskim protokolom ženevskih konvencija i preporuka u svijetu prihvaćene Rezolucije 46/182 iz 1991. godine o jačanju i koordinaciji humanitarne pomoći UN koja uključuje glavne principe provođenja humanitarne pomoći UN i zemalja članica i preporuke u provođenju specifičnih mjera prevencije i pripravnosti za brz i koordiniran odgovor u prirodnim i drugim nesrećama;
- Neobavezujućim preporukama iz Osla, koje obuhvaćaju principe, mehanizme i procedure koje se odnose na djelovanje vojno-civilnih snaga u mirnodopskim prirodnim i drugim nesrećama).
Na osnovu navedenog, osnovna opredjeljenja u oblasti zaštite i spašavanja od prirodnih i drugih nesreća i zaštite od požara i vatrogastva su:
- Svaki građanin ima pravo na zaštitu i spašavanje od prirodnih i drugih nesreća i zaštitu od požara, ako je zbog toga ugrožen njegov život, zdravlje i imovina.
- U slučaju prirodne i druge nesreće i požara, zaštita i spašavanje ljudskih života ima prednost pred svim drugim zaštitnim i spasilačkim djelatnostima.
- Svako fizičko i pravno lice ima pravo i obavezu samostalno i skupa sa drugima provoditi zaštitu od prirodnih i drugih nesreća i zaštitu od požara.
- U slučaju prirodne i druge nesreće svako je dužan pomagati u okviru svojih mogućnosti i sposobnosti. Čovjeku koji je u životnoj opasnosti svako mora priteći u pomoć ukoliko na taj način ne ugrožava svoj život ili zdravlje. Ako ne može pomoći treba o tome hitno obavijestiti operativni centar civilne zaštite ili KUCZ ili službu civilne zaštite općine, ili za pomoć se pobrinuti na drugi način.
- U slučaju požara svaki punoljetni građanin dužan je pristupiti gašenju početnog požara u okviru svojih mogućnosti i sposobnosti ukoliko na taj način ne ugrožava svoj život ili zdravlje, što se odnosi na pružanje pomoći drugom licu koji je u životnoj opasnosti od posljedica požara.
- Svaki punoljetni građanin ukoliko ne može pomoći u spašavanju života ili gašenju početnog požara, dužan je o tome hitno obavijestiti nadležni operativni centar civilne zaštite, odnosno tražiti pomoć od nadležne profesionalne vatrogasne jedinice.
- Sve aktivnosti vezane za zaštitu i spašavanje i zaštitu od požara su humanitarne i nadpolitičke prirode.
- Kanton i općine organizuju zaštitu od prirodnih i drugih nesreća i zaštitu od požara kao jedinstven sistem zaštite i spašavanja u Kantonu.
- Kanton i općine direktno su odgovorni za provođenje zaštite i spašavanja i provođenja zaštite od požara na svom području.
- Preventivne mjere moraju imati prednost nad svim oblicima planirane zaštite od prirodnih i drugih nesreća i zaštite od požara.
- Građanima moraju biti dostupne informacije o opasnostima, zaštiti i mogućnostima njihovog učestvovanja u odlučivanju o načinu ostvarivanja zaštite od prirodnih i drugih nesreća.
- Građanima moraju biti dostupne informacije o rizicima i opasnostima od požara, preventivnim mjerama zaštite te načinima i sredstvima za gašenje početnog požara.
- Organizovane snage zaštite i spašavanja u ratu obavezne su pomoći u provođenju humanitarnih principa određenih Ženevskim konvencijama.
- Podaci o rizicima i opasnostima, planovima, mjerama i aktivnostima za zaštitu i spašavanje i zaštitu od požara su javni.
- Svaki punoljetni građanin mora obavijestiti najbliži operativni centar civilne zaštite (121/112), policiju (122), vatrogasce (123), službu civilne zaštite ili KUCZ o svakoj opasnosti ili prirodnoj i drugoj nesreći odmah kada je uoči ili za nju sazna.
- U skladu sa Zakonom o zaštiti i spašavanju svako fizičko i pravno lice odgovorno je za provođenje zaštite i spašavanja u slučaju prirodnih i drugih nesreća.
- U skladu sa Zakonom o zaštiti od požara svaki vlasnik ili korisnik građevine i prostora i upravitelj stambenog objekta odgovoran je za zaštitu od požara u tim građevinama, prostorima i objektima.
- Odgovorna lica za organizovanje zaštite od požara, dužni su pravovremeno izvršiti sve predviđene mjere zaštite svojih građevina/objekata i zaposlenika od eventualnog nastanka požara kroz provođenje preventivnih mjera zaštite od požara, kao i obuke u oblasti zaštite od požara, na način propisan u odredbama Zakona o zaštiti od požara.
- Općine putem operativnih centara civilne zaštite i sredstava javnog informisanja dužni su obavijestiti stanovništvo o opasnostima, načinu zaštite i upoznati ih sa planovima zaštite i spašavanja, planovima zaštite od požara i pravilima ponašanja u slučaju prirodne i druge nesreće i požara.
- Fizička i pravna lica dužna su pravovremeno izvršiti sve predviđene mjere zaštite svojih objekata i zaposlenika od eventualnog nastanka prirodne ili druge nesreće kroz provođenje mjera zaštite i spašavanja propisanih u odredbama Zakona o zaštiti i spašavanju, kao i osiguranja imovine kod nadležnih osiguravajućih kuća. Eventualnu pomoć u saniranju nastalih šteta mogu tražiti od drugih fizičkih i pravnih lica tek ako su proveli prethodne aktivnosti.
- Organizacija i provođenje preventivnih mjera zaštite od požara i potrebe razvijanja mjera pripravnosti i spremnosti u odgovoru na pojave požara, zasnivaju se na procjenama ugroženosti od požara i planovima zaštite od požara u općinama i Kantonu, kao i materijalnim, kadrovskim i drugim mogućnostima kojima raspolažu općine, odnosno Kanton.
- Priprema sistema zaštite i spašavanja zasniva se na prilagođavanju organizacije materijalnim i ljudskim mogućnostima posebno u općinama i Kantonu, te razvijenosti kritične infrastrukture i stepenu osjetljivosti na pojedine vrste opasnosti.
- Općina u slučaju prirodne nesreće ili požara, prvo upotrebljava svoje snage i sredstva za zaštitu i spašavanje i zaštitu od požara. U slučaju kada zbog velikog obima nesreće i intenziteta požara snage i sredstva općine nisu dovoljne, ugrožena općina traži pomoć od susjednih općina. Ako i njihova pomoć nije dovoljna, ugroženoj općina pomoć dodjeljuje Kanton, Federacija BiH i Bosna i Hercegovina u skladu sa mogućnostima i propisanim procedurama za traženje/pružanje pomoći u gašenju požara.
- Zračne snage (helikopteri), kao i druge snage kojima raspolažu Oružane snage Bosne i Hercegovine mogu se upotrijebiti za zaštitu i spašavanje i gašenje požara otvorenih prostora na području općina i Kantona, kada raspoloživi civilni resursi nisu dovoljni za brzo i efikasno izvođenje akcija zaštite i spašavanja i gašenja požara u skladu sa odredbama Zakona o odbrani Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", broj 88/05) i podzakonskim propisima, te standardnim operativnim procedurama koji se odnose na pitanje pružanja pomoći civilnim vlastima.
- Upotreba snaga i sredstava u slučaju prirodne i druge nesreće mora biti dovoljna i ekonomična u razmjeru sa ugroženošću, odnosno posljedicama prirodne i druge nesreće.
- Izvođenje akcija zaštite i spašavanja zasniva se na obaveznom provođenju odluka nadležnih štabova civilne zaštite. Ako kojim slučajem bude razumno da odluka upućuje na vršenje kaznenog djela ili kršenje međunarodnog humanitarnog prava, niko nije obavezan i ne smije provoditi takvu odluku.
- Svaki ovlašteni pripadnik civilne zaštite, komandant, šef službe, odnosno vođa grupe i spasilac mora znati ko je njegov nadređeni.
- Da bi spriječili ili bar ublažili posljedice prirodnih i drugih nesreća i posljedice požara treba brzo reagovati i efikasno djelovati. Zbog toga, snage za zaštitu i spašavanje kao i osnovne i dopunske snage za vatrogastvo moraju biti organizovane, opremljene i osposobljene tako da se u slučaju prirodne i druge nesreće, odnosno požara mogu odazvati u što kraćem roku.
- Snage i sredstva za zaštitu i spašavanje organizuju se ovisno od procjene ugroženosti i usklađene potrebe na nivou općina i Kantona.
- Službe zaštite i spašavanja organizuju se za obavljanje onih zadataka zaštite i spašavanja za koje nisu razvijeni kapaciteti u okviru redovne djelatnosti ministarstava i drugih organa uprave Kantona, u općinskim službama uprave, institucijama, zavodima, ustanovama, javnim preduzećima postojećim dobrovoljnim ili profesionalnim spasilačkim službama.
- Jedinice civilne zaštite i vatrogasne jedinice organizuju se po prostornom i funkcionalnom principu, a mogu i u kombinaciji oba principa.
- Kod organizovanja i provođenja zaštite i spašavanja i zaštite od požara u principu se koriste postojeći konceptualni materijalni i drugi resursi, ali i prepoznati kapaciteti strukovnih organizacija, udruženja građana i organizacija civilnog društva.
- Pripadnici snaga za zaštitu i spašavanje i pripadnici osnovnih i dopunskih snaga za vatrogastvo imaju pravo na zaštitu pri radu za što su odgovorni njihovi osnivači. Za provođenje propisanih mjera za zaštitu i zdravlje na radu brinu se organi koji direktno komanduju određenim jedinicama, službama i svim drugim snagama u operativnoj situaciji.
- Rješenja i postupci iz planova zaštite i spašavanja i planova zaštite od požara moraju biti jednostavni, jasni i razumljivi i prethodno simulirani kroz oblike obuke radi provjere valjanosti, ažurnosti i efikasnosti, s čime moraju biti upoznati svi činioci njihovog izvođenja.
- Korištenje preventivnog pristupa podrazumijeva ostvarivanje priprema za provođenje mjera zaštite i spašavanja i mjera zaštite od požara koje imaju nezamjenjivu ulogu. Skupe, a efikasne mjere ne smiju biti izgovor niti razlog odlaganja njihove realizacije od nosilaca planiranja za slučajeve kada postoji opasnost od velike ili nepopravljive štete.
- Za svako fizičko ili pravno lice koje je namjerno ili nepažnjom uzrokovalo ugroženost zbog koje su nastali troškovi dodatnog provođenja mjera, odnosno koja su uzrokovala naknadnu štetu, primjenjuju se odredbe Zakona o obligacionim odnosima ("Službeni list RBiH", br. 2/92, 13/93 i 13/94 i "Službene novine Federacije BiH", br. 29/03 i 42/11) i Krivičnig zakona Federacije Bosine i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 36/03, 37/03, 21/04, 69/04, 18/05, 42/10 i 42/11).
- Od poznatih rizika, po pravilu, treba se zaštititi.
- Država i svi nivoi vlasti, po pravilu, brinu za pomoć, odnosno socijalnu zaštitu samo onim pojedincima koji je sami sebi ne mogu osigurati.
- Pomoć u slučaju prirodne ili druge nesreće je, po pravilu, besplatna.
- Učestvovanje snaga zaštite i spašavanje Kantona u međunarodnim humanitarnim spasilačkim akcijama, operacijama pomoći i drugim aktivnostima, osigurava se putem nadležnih organa Bosna i Hercegovina i Federacija BiH u skladu s međunarodnim standardnim operativnim procedurama, a na način i pod uslovima utvrđenim Okvirnim zakonom o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih ili drugih nesreća u Bosni i Hercegovini ("Službeni glasnik BiH", broj 50/08) i Zakonom o zaštiti i spašavanju.
1.4. Područja razvoja sistema zaštite i spašavanja i zaštite od požara i vatrogastva
Planiranje razvoja sistema zaštite i spašavanja i zaštite od požara i vatrogastva za upravljanje rizikom/smanjenje rizika i razvijanje postojećih i izgradnju novih kapaciteta za postizanje pripravnosti/spremnosti u odgovoru na prirodnu i drugu nesreću (katastrofu) je izvodljiv i isplativ način da se osigura organizovanje i funkcionisanje preventivne zaštite, kao i efikasno suprostavljanje/borbu protiv prirodnih i drugih nesreća u uslovima kada se one dogode. Brzo i efikasno djelovanje operativnih snaga zaštite i spašavanja i osnovnih i dopunskih snaga za vatrogastvo, uz dobro provedenu saradnju i koordinaciju svih aktera koji učestvuju u rukovođenju i akcijama zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara, može smanjiti opasnost (gubitak života, mogućnost ozlijede ili oštećenja kao posljedica prirodne i druge nesreće).
Programom razvoja Kantona uspostavlja se međuresorna saradnja nosilaca planiranja (ministarstava i drugih organa uprave), veza između različitih stručnih profesionalnih i dobrovoljnih grupa i ukazuje na elemente njihovog zakonskog i funkcionalnog djelovanja kako bi se utvrdio pravac i smjer djelovanja za upravljanje rizikom/smanjenje rizika i izgradnju postojećih i novih kapaciteta pripravnosti/spremnosti društvene zajednice u odgovoru na prirodne i druge nesreće (katastrofe) izazvane prirodnim, tehničko - tehnološkim i drugim opasnostima.
Razvoj sistema zaštite i spašavanja i zaštite od požara i vatrogastva u Kantonu, suštinski treba biti usmjeren u pravcu smanjivanja rizika od prirodnih i drugih nesreća (katastrofa), integrisanja svih subjekata u jedinstven sistem zaštite i spašavanja i postizanju uspješnog/efikasnog odgovora na prirodnu i drugu nesreću (spašavanje života ljudi, stavljajući prije svega akcent na djecu i ranjive kategorije društva, ostvarivanje mjera oporavka i održanje kontinuiteta efikasnog upravljanja akcijama zaštite i spašavanja na pogođenom području), a u cilju unapređenja stepena pripremljenosti za odgovor na eventualne buduće prirodne i druge nesreće.
Programom razvoja Kantona omogućava se godišnje planiranje, izrada i ažuriranje Plana zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća Kantona i Plana zaštite od požara Kantona na osnovu odgovarajućih podataka iz Procjene ugroženosti Kantona, nadzor i odgovornost nad provođenjem i kontinuirana nadgradnja postojećih rješenja u odnosu na promijenjene okolnosti, koje su od značaja za zaštitu i spašavanje, kao i izgradnju potrebnih ljudskih, materijalno-tehničkih i drugih kapaciteta u odgovoru na prirodne i druge nesreće.
S tog stajališta, kreiranjem budućih politika upravljanja odnosno smanjenja rizika od prirodnih i drugih nesreća, ključne su za osiguranje održivog razvoja i privrednog rasta Kantona i općina.
Sistem zaštite i spašavanja je interdisciplinaran i zahtjeva vrlo stručan pristup, korištenje naučno istraživačkih projekata kao i primjenu dosadašnjih iskustava u zaštiti i spašavanju od prirodnih ili drugih nesreća u zemlji, susjednim zemljama i široj regiji.
Koncept strateškog programiranja i planiranja razvoja sistema zaštite i spašavanja i zaštite od požara i vatrogastva se stručno, metodski i logički podrazumijeva u okviru dvije faze i u četiri međusobno povezana područja razvoja i to:
1. Faza smanjenja rizika koji prethodi prirodnoj i drugoj nesreći, koja obuhvata slijedeća područja razvoja:
- Prevenciju od prirodnih i drugih nesreća i ublažavanje kao dio područja prevencije,
- Pripravnost/spremnost za odgovor na prirodne i druge nesreće;
2. Faza odgovora i oporavka nakon prirodne ili druge nesreće, koja obuhvata slijedeća područja razvoja:
- Odgovor/pomoć,
- Oporavak.
1.4.1. Faza smanjenja rizika koja prethodi prirodnoj ili drugoj nesreći
1.4.1.1. Prevencija od prirodnih i drugih nesreća i ublažavanje kao dio područja prevencije
Prevencija od prirodnih i drugih nesreća
Prevencija kao razvojno područje zaštite i spašavanja i zaštite od požara i vatrogastva jeste centralna tačka aktivnosti nosilaca planiranja (institucija javne vlasti, pravnih lica i građana) u pripremama društvene zajednice za odgovor na izazove prirodnih i drugih nesreća.
Cilj prevencije od prirodnih i drugih nesreća u djelokrugu rada i odgovornosti svih nosilaca planiranja je sprječavanje, onemogućavanje i smanjenje rizika i izvora ugrožavanja, te sprječavanje i ublažavanje posljedica po život i zdravlje ljudi i materijalnih dobara od tih nesreća.
Nadležna ministarstava i drugi organi uprave u Kantonu i općinama, dužni su u skladu sa vrstom djelatnosti koju obavljaju i procesom rada planirati i provoditi prevenciju od prirodnih i drugih nesreća jednako kao i građani, strukovna udruženja građana, organizacije civilnog društva i druge organizacije u skladu sa njihovom djelatnosti, zakonima i podzakonskim propisima iz oblasti zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća i oblasti zaštite od požara i vatrogastva.
Planiranje mjera prevencije ostvaruje se kroz programe i planove zaštite i spašavanja, opća akta i druga dokumenta u okviru razvojnih ciklusa za pojedine djelatnosti u kontekstu sljedećih aspekata:
- planiranje održivog razvoja društvene zajednice na svim nivoima državne strukture;
- politika upravljanja rizikom;
- zakonodavstvo o zaštiti i spašavanju i zaštiti od požara i vatrogastvu;
- planiranje u zaštiti i spašavanju i zaštiti od požara (planovi zaštite i spašavanja i planovi zaštite od požara).
Provođenje mjera prevencije u zaštiti i spašavanju i zaštiti od požara i vatrogastvu oslonjeno je na područja rada nosilaca planiranja i uređuje se zakonima. Provođenje preventivnih mjera, u skladu sa zaključcima iz Procjene ugroženosti Kantona, naročito je važno u oblasti:
- zakonodavstva;
- zaštite zdravlja ljudi (epidemije);
- planiranja prostornog razvoja, građenja i urbanizma (izrada dokumenata prostornog uređenja Kantona - prostornog plana, prostorni plan područja posebnih obilježja, zaštita od zemljotresa, rušenja, odrona, klizanja i slijeganja tla);
- zaštite okoliša, šuma i voda, bilja i biljnih proizvoda (upravljanje otpadom, biljne bolesti i štetočine, zaštita prirodnog i kulturno historijskog naslijeđa od požara, poplave, prelijevanje brana na akumulacijama, protivgradna zaštita, oluja i mraz);
- energetike, rudarstva i industrije (rudarske nesreće, eksplozije plinova i opasnih materija, industrijskih i drugih nesreća);
- zaštite od požara i vatrogastva (zaštita šuma od požara, zaštita od tehničko-tehnoloških eksplozija i dr.);
- zaštite životinja i namirnica životinjskog porijekla (epizootije, zoonoze);
- radijacione, hemijske i biološke zaštite (radijaciono i drugo onečišćenje zraka, vode i tla);
- saobraćaja i komunikacija u drumskom, željezničkom, zračnom i saobraćaju na vodi.
Pored toga, provođenje preventivnih mjera zaštite i spašavanja naročito je važno za smanjenja rizika od mina i neeksplodiranih ubojnih sredstava, kao i za smanjenje rizika od visokog snijega i velikih snježnih nanosa.
Ublažavanje
Učinci prirodne i druge nesreće proizvode direktne i indirektne posljedice po život i zdravlje ljude, materijalna dobra i okoliš (društvenu zajednicu), zaustavljanje jednih ne znači da druge neće nastaviti štetno djelovati.
Štetni uticaji opasnosti često se ne mogu spriječiti u potpunosti, ali njihova razmjera ili ozbiljnost može se znatno umanjiti ili ograničiti različitim aktivnostima.
Mjere ublažavanja uključuju inženjerijske tehnike i gradnju otpornu na opasnosti, kao i unaprjeđenje politika zaštite okoline i svijesti javnosti. Razvojna orijentacija na ovom području uglavnom podrazumijeva stručne mjere usmjerene na smanjenje sila udara, rušilačkog djelovanja prirodne ili druge nesreće po Kanton, općine, ljude i materijalna dobra.
Područje ublažavanja u suštini predstavlja, nastavak pojačane prevencije primjenom konkretnih mjera i aktivnosti, koje se dijele na: strukturalne i nestrukturalne mjere.
Strukturalne mjere su sve fizičke konstrukcije namijenjene smanjenju ili izbjegavanju mogućih uticaja opasnosti, ili primjena inženjerijskih tehnika da bi se dobile izdržljive strukture ili sistemi otporni na opasnosti.
Strukturalne mjere ublažavanja direktno su u funkciji efikasne zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara i zaštite od požara i vatrogastva i razvijaju se na osnovu:
- odgovarajućeg prostornog planiranja,
- procjene fizičkih sila koje mogu nastati potencijalnim opasnostima od prirodnih nesreća,
- planiranja i analize mjera da bi se odoljelo takvim fizičkim silama,
- građenja sa odgovarajućom kontrolom i nadzorom.
Nestrukturalne mjere su sve mjere koje ne podrazumijevaju fizičku izgradnju, a koje koriste znanje, praksu ili dogovor na temu smanjenja rizika i uticaja, posebno u formi politika i zakona, podizanja svijesti javnosti, obuke i edukacije.
Uobičajene nestrukturalne mjere ublažavanja su:
- razvoj zakonskog okvira,
- finansijski poticaji usmjereni na promovisanje strukturalnih mjera ili ublažavanja,
- tehnička pomoć, olakšice pri osiguranju imovine i lica, porezne olakšice itd.,
- obuka i obrazovanje,
- izgradnja i razvoj upravnih i stručnih institucija,
- instaliranje sistema za operativne centre civilne zaštite,
- svjesnost javnosti.
Navedenim preventivnim mjerama doprinosi se kvalitetu izgradnje objekata koji će biti otporni na sile izazvane prirodnim nesrećama što će omogućiti:
- izgradnju građevina koje će biti otporne na fizičke sile izazvane prirodnim nesrećama (zemljotres, poplava, snježni nanosi, jaki vjetrovi, klizišta itd.),
- ojačavanje postojećih građevina da bi ih učinili otpornijim na fizičke sile prirodnih nesreća.
Javna i privatna ulaganja u prevenciju i smanjenje rizika od prirodnih i drugih nesreća kroz strukturalne i nestrukturalne mjere su od presudnog značaja za poboljšanje privredne, društvene, naučne i kulturne otpornosti ljudi, zajednica, zemalja i njihove imovine, kao i okoliša. Ova ulaganja mogu biti pokretači inovacija, rasta i otvaranja novih radnih mjesta. Takve mjere su isplative i ključne u spašavanju života, sprječavanju i smanjenju gubitaka i osiguravanju efikasnog oporavka i sanacije.
1.4.1.2. Pripravnost/spremnost za odgovor na prirodne i druge nesreće
Područje razvoja pripravnosti/spremnosti države ili društvene zajednice međusobno je uslovljeno postizanjem stanja boljeg od prethodnog ili zatečenog u odnosu na probleme upravljanja prirodnim i drugim nesrećama u svim fazama. Faze upravljanja u prirodnim i drugim nesrećama u principu trebaju biti poistovjećene razvojnim područjima zaštite i spašavanja kako bi se osigurala efikasnost sistema zaštite i spašavanja.
Zahtjevom za postizanjem pripravnosti/spremnosti kao razvojnim područjem zaštite i spašavanja omogućuje se nosiocima planiranja u Kantonu, općinama, organizacijama civilnog društva, udruženjima građana i pojedincima, brzo i efikasno djelovanje u odgovorima na izazove prirodnih i drugih nesreća.
Razvoj područja pripravnosti zasniva se na planskom pristupu kojim se povezuju svi aspekti zakonskih područja rada nosilaca planiranja svih nivoa vlasti, naročito Vlada, ministarstava i drugih kantonalnih organa uprave, te općina i općinskih službi za upravu u postizanju pretpostavki za upravljanje u situacijama prirodnih i drugih nesreća.
Institucije pravnog sistema su zakonski, prema definiciji, odgovorne za očuvanje stabilnosti i vitalnosti svih nivoa vlasti i u uslovima prirodnih i drugih nesreća, uspostavljanjem štabova civilne zaštite kao operativno-stručnih organa za dužnosti upravljanja u prirodnim i drugim nesrećama i stvaranjem potrebnih pretpostavki za njihov rad, što podrazumijeva ljudske i materijalno-tehničke resurse, namjenski izgrađene i opremljene prostorne kapacitete.
Prirodne i druge nesreće, bez obzira na stepen razvijenosti sistema zaštite i spašavanja, skoro redovno iznenade nosioce planiranja u državi i društvu i uvijek su komplikovanije nego što se to predvidi u procjenama ugroženosti. Razvojno usmjerenje pripravnosti/spremnosti treba usmjeriti na najosjetljivije komponente i to na:
- Organizaciju i planiranje, koji sadrže jasnu i sveobuhvatnu politiku u zaštiti i spašavanju, odgovarajuće, kvalitetne i održive propise o prirodnim i drugim nesrećama i kvalitetna doktrinarna dokumenta po mjerama zaštite i spašavanja, obučavanje i osposobljavanje, jasnu i funkcionalnu organizacijsku strukturu snaga, strukturu upravljanja u situacijama prirodnih i drugih nesreća, pouzdane procjene za aktivnost i pripravnost u situacijama prirodnih i drugih nesreća, okvir za planiranje, posebno za hitni odgovor kao što je evakuacija stanovništva ili njegovo privremeno premještanje u sigurna područja;
- Kapacitete/resurse pod kojima podrazumijevamo objekte i sisteme za upozoravanje i operativno vođenje akcija zaštite i spašavanja, tačnu i ažurnu specifikaciju kapaciteta/resursa koji će se koristiti (opremu, sredstva i rezerve, logističke centre i drugo);
- Koordinaciju kao proces uvećavanja stepena pripravnosti u vođenju akcija zaštite i spašavanja od prirodnih i drugih nesreća kroz upozorenje, opasnost i predostrožnost u upravljanju u prirodnim i drugim nesrećama;
- Spremnost i pripravnost operativnih centara civilne zaštite u situaciji prirodne ili druge nesreće;
- Obuku i podizanje svjesnosti javnosti o rizicima, opasnostima i nesrećama, psihološke i druge kompenzacijske mjere učinaka pritiska prirodne i druge nesreće;
- Podizanje svijesti javnosti o riziku od požara, požarnim opasnostima, obavezama po pitanju provođenja preventivnih mjera zaštite od požara i gašenja početnog požara i dr.
Pripravnost i spremnost su u praktičnom smislu jedinstveno razvojno područje sistema zaštite i spašavanja, međusobno zavisni i povezani od čijeg kvaliteta zavise operacije razvojnog područja odgovora na prirodne i druge nesreće.
Pripravnost je razvoj novih i dodatnih kapaciteta tako da bi sljedeći odgovor na prirodne i druge nesreće trebao biti bolji od prethodnog, dok je spremnost praktično stanje trenutnih kapaciteta i sposobnost nosilaca planiranja, institucija, organa upravljanja u zaštiti i spašavanju, organizacija civilnog društva, udruženja građana i pojedinaca da brzo i efikasno odgovore na sve izazove prirodne i druge nesreće. Svjetska zdravstvena organizacija - WHO (World Health Organization), je 1995. godine promovisala "spremnost", kao stanje koje povezuje efikasnu pripravnost sa efikasnom pomoći.
Iako blisko povezani, logički gotovo istovjetni, leksički podudarni pojmovi, ipak se sistematski i izvedbeno razlikuju.
Zbog toga, je vrlo važno da se za ostvarivanje sadržaja mjera zaštite i spašavanja zavisno od procijenjene potrebe pripreme potrebni kapaciteti/resursi (planovi, snage, sredstva, oprema, veze i komunikacije i slično), koji neće biti spremni za izvršenje zadataka ukoliko se, ljudstvo ne obuči i ne osposobi u vršenju svoje konkretne službe i ne bude sposobno da rukuje sredstvima i opremom, a štabovi civilne zaštite ne obuče i osposobe u upravljanju akcijama zaštite i spašavanja.
Pošto pripravnost nije samoj sebi svrha niti je dovoljna bez spremnosti koja se postiže u razvojnom pogledu, posebnu pažnju treba posvetiti sljedećim elementima:
- obuci za usavršavanje i osposobljavanjem,
- instaliranju sistema ranog upozoravanja,
- uspostavi informacionog sistema od značaja za zaštitu i spašavanje i zaštitu od požara,
- izgradnji specijalizovanih komunikacijskih sistema za podršku upravljanja procesom u prijenosu govora i podataka,
- uspostavi baze podataka od značaja za zaštitu i spašavanje,
- osiguravanju namjenskih rezervi, u odnosu na potrebe faze smanjenja rizika koji prethode prirodnoj ili drugoj nesreći,
- rezervama za ublažavanje posljedica, u odnosu na potrebe faze oporavka nakon prirodne ili druge nesreće,
- vježbama simulacije - provjerama planova zaštite i spašavanja,
- jačanju svijesti o značaju preventive kroz sistem obrazovanja i odgoja, naučno-istraživačkog i tehnološkog razvoja, usavršavanju u procesu rada, te putem javnog informisanja,
- prosljeđivanju ažurnih tehničkih informacija vezanih za pojedine opasnosti itd.
Navedeni elementi su aktivnosti spremnosti zbog toga što su oni praktično organizacija postojećih općih kapaciteta/resursa ili informacija koje bi zadovoljile potrebe upravljanja u situacijama prirodnih i drugih nesreća.
U normalnim uslovima ovi resursi zadovoljavaju druge redovne potrebe. Programi pripravnosti definišu prilagođavanje ovih funkcija kako bi ih učinili primjenjivim za korištenje u situacijama prirodnih i drugih nesreća.
1.4.2. Faza odgovora i oporavka nakon prirodne ili druge nesreće
1.4.2.1. Odgovor
Suština ukupnih priprema društvene zajednice za zaštitu i spašavanje jeste postizanje sposobnosti odgovora (reakcije, intervencije) na izazove prirodnih i drugih nesreća. Zapravo to je centralno razvojno područje sistema zaštite i spašavanja koje je uslovljeno i određeno postizanjem kvaliteta razvoja područja prevencije sa ublažavanjem, a posebno pripravnosti/spremnosti. Iz ovih razloga Program razvoja Kantona posebno obrađuje ovo područje.
Mjere odgovora (interventne mjere pomoći) su one mjere koje se preduzimaju neposredno prije (nakon uzbunjivanja) ili poslije udara prirodne i druge nesreće i usmjerene su ka spašavanju života i zdravlja ljudi, zaštiti imovine i sagledavanju trenutnih šteta nastalih na početku prirodne i druge nesreće.
Mjere odgovora/interventne mjere pomoći izvode se u krajnje teškim uslovima nametnutim silom destrukcije, teško se realizuju, zahtijevaju velika požrtvovanja ljudstva, osigurane kapacitete/resurse, prethodno planiranje i programiranje, organizovanost, obučenost i uvježbanost snaga i operativno stručnih organa za upravljanje procesom.
Efikasnim odgovorom na stanje prirodne i druge nesreće postiže se smanjenje broja nastradalih, olakšavaju teškoće i patnje, obezbjeđuje povrat osnovnih uslova potrebnih za život i funkcionisanje sistema društvene zajednice.
Na osnovu navedenog, glavni vidovi odgovora/interventnih mjera pomoći u situacijama prirodnih i drugih nesreća su:
- pokretanje interventnog sistema;
- analiza i procjena stanja;
- spašavanje života, zdravlja i okoliša;
- spašavanje ljudi u ruševinama, na vodi, pod vodom i drugo;
- trijaža, liječnička pomoć, hospitalizacija, medicinska evakuacija i briga za žrtve;
- gašenje požara i zaustavljanje ispuštanja opasnih materija;
- evakuacija lica sa pogođenog područja;
- organizacija smještaja za nastradale (hitne popravke kuća, smještaj u šatore, škole, hotele, sportske dvorane i sl.);
- organizacija ishrane žrtava prirodne ili druge nesreće i pripadnika spasilačkih jedinica i službi, distribucije artikala hrane, osnovnih životnih namirnica i odjeće, procjene rezervi i šteta na prehrambenom fondu;
- osposobljavanje ulaznih i izlaznih puteva, raščišćavanje ključnih saobraćajnica, priprema heliodroma i sl. (omogućiti kružni promet unutar pogođenog područja);
- uspostavljanje komunikacija i veza (radio i tv, telefonske, mobilne i informacijske veze);
- snabdijevanje pitkom vodom i strujom, te ostalim životnim potrepštinama;
- organizacija neprestanih zdravstvenih i higijensko epidemioloških operacija;
- informisanje javnosti i rad sa medijima (informacijsko upravljanje);
- organizacija pojačanih mjera zaštite imovinske i lične sigurnosti, javnog reda i mira na ugroženom području;
- građevinske operacije na uklanjanju nestabilnih elemenata oštećenih građevina koji predstavljaju opasnost po ljude ili druge građevine;
- praćenje situacije kod stanovništva pogođenog prirodnom ili drugom nesrećom, pronalaženje nestalih lica i ponovno spajanje porodica;
- održavanje morala stanovništva.
Navedeni vidovi efikasnog odgovora/interventnih mjera pomoći u vođenju akcija zaštite i spašavanja zahtijevaju:
- sveobuhvatne informacije o pripravnosti/spremnosti (politička usmjerenja, nosioci planiranja, organizacija, resursi i obučenost),
- pravovremeno i primjereno aktiviranje sistema odgovora (planovi, pripravnost, aktiviranje i dr.),
- sposobno koordiniranje operacija odgovora (vođenje akcija zaštite i spašavanja),
- alternativne komunikacije i veze,
- pregled stanja (mapiranje) pogođenog područja, analiza i procjena,
- kvalitetno i odgovorno upravljanje informacijama,
- plansku evakuaciju.
U operacijama odgovora (interventnim mjerama pomoći) redovno se u više sektora pojavljuju ozbiljni problemi, na koje u periodu priprema za zaštitu i spašavanje u okviru područja prevencije, pripravnosti/spremnosti, treba obratiti posebnu pažnju i to na:
- nepostojanje ili neusklađenost planova ili konceptualnih resursa i logističkih centara;
- funkcionalno neizgrađenu pripravnost/spremnost;
- pravne, organizacijske i tehničke nedostatke kod upozoravanja na opasnosti;
- stepen organizovanosti, usklađenosti, razvijenosti i sposobnosti aktiviranja pojedinih elemenata ili cjeline sistema odgovora;
- fizičke, psihološke, socijalno-sigurnosne i ekonomske posljedice učinaka i pritiska udara prirodne ili druge nesreće;
- teškoće u procjenjivanju i evidenciji šteta i konceptualizaciji procjene o potrebama;
- netačne i/ili nekompletne informacije iz ankete o stanju stanovništva na pogođenom području;
- spajanje ljudi (u pogođenom području);
- slabo upravljanje informacijama;
- neodgovarajuće artikle koji se dostavljaju i računaju kao pomoć;
- slabu koordinaciju aktera prilikom odgovora (interventnih mjera pomoći);
- nedostajuću i nedovoljnu svjesnost javnosti;
- prihvat međunarodne pomoći.
1.4.2.2. Oporavak
Oporavak je postupak kojim se društvena zajednica pomaže u postizanju odgovarajućih nivoa funkcionisanja nakon prirodne i druge nesreće na stanje prije nesreće ili u nekim slučajevima na stanje bolje od onog prije nesreće.
Sa stajališta razvoja ovog područja zaštite i spašavanja treba imati u vidu da se proces oporavka može odužiti, vjerojatno na pet do 10 godina, pa čak i više, čemu se mora prilagoditi i planiranje i programiranje ukupne konsolidacije i stabilizacije.
Usmjerenost razvojnog područja oporavka jeste postizanje stabilizacije stanja na području pogođenom prirodnom ili drugom nesrećom koja je u odnosu na direktnu operativnu funkciju sistema zaštite i spašavanja života, zdravlja ljudi i materijalnih dobara najvažnija.
Ostale faze oporavka - rehabilitacija i rekonstrukcija su takve aktivnosti koje se mogu izvršavati u okviru redovne djelatnosti, nakon faze saniranja stanja pa ih Program razvoja Kantona neće posebno obrađivati.
Oporavak, po pravilu, zavisi od uspješnosti odgovora na prirodne i druge nesreće jednako kao što efikasna prevencija, ublažavanje i pripravnost zavise od naučenih lekcija nakon odgovora i oporavka.