Aktio

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine

Odluka o usvajanju Bilansa energetskih potreba Federacije Bosne i Hercegovine za 2026. godinu sa projekcijom na 2027. i 2028. godinu

Na osnovu člana 19. stav (2) Zakona o Vladi Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 1/94, 8/95, 58/02, 19/03, 2/06 i 8/06) i Pravilnika o energetskom bilansu ("Službene novine Federacije BiH", broj 58/25), Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, na prijedlog Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije, na 71. sjednici, održanoj 16.07.2026. godine, donosi

ODLUKU
O USVAJANJU BILANSA ENERGETSKIH POTREBA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE ZA 2026. GODINU SA PROJEKCIJOM NA 2027. I 2028. GODINU

I.

Usvaja se Bilans energetskih potreba Federacije Bosne i Hercegovine za 2026. godinu sa projekcijom na 2027. i 2028. godinu (u daljnjem tekstu: Bilans), kojeg je pripremilo Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije.

II.

Bilans iz tačke l. ove odluke sastavni je dio ove odluke.

III.

Ova odluka stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH".

V. broj 1095/2026
16. jula 2026. godine
Sarajevo

Premijer
Nermin Nikšić, s. r.

FEDERALNO MINISTARSTVO ENERGIJE RUDARSTVA I INDUSTRIJE

BILANS
ENERGETSKIH POTREBA FEDERACIJE BiH ZA 2026. GODINU SA PROJEKCIJOM ZA 2027. I 2028. GODINU

Mostar, april 2026. godine Sadržaj:

Uvodni dio
Bilans energetskih potreba Federacije Bosne i Hercegovine za 2026. godinu, sa opštim i posebnim mjerama za ostvarenje Bilansa za 2026. godinu
Detaljniji pregled strukture elemenata Bilansa po energentima/energiji

Uvod (objašnjenje koncepta dokumenta)

Cilj ovog dokumenta je da iskaže neophodne elemente i pokazatelje Bilansa energetskih potreba Federacije BiH koje čine godišnji i trogodišnji energetski bilans (u daljnjem tekstu Bilans), uključujući energetske pokazatelje ostvarenja Bilansa u 2025. godini:
­ UGALJ
­ ELEKTRIČNA ENERGIJA
­ NAFTA I NAFTNI DERIVATI
­ PRIRODNI GAS
­ OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE
­ TOPLOTNA ENERGIJA
Osnova za izradu Bilansa su podaci energetskih subjekata: rudnici uglja, JP EP BIH, EP HZ-HB, Energoinvest d.d. Sarajevo, BH-GAS i uvoznici naftnih derivata, kao i podaci NOS i statistika, analiza tih podataka i energetskih pokazatelja, te procjena Sektora energije.
Pri struktuiranju energetskih pokazatelja nastojali smo da, i pored niza specifičnosti, svaki od šest posmatrana segmenta prilagodimo jedinstvenoj matrici podataka čiji glavni parametri jesu:
A - Proizvodnja
B - Razmjena
C - Potrošnja
Ministarstvo izrađuje godišnji energetski bilans kao ostvareni energetski bilans za tekuću godinu i to: ostvareni energetski bilans za period januar - oktobar i prognozu energetskog bilansa za novembar i decembar, trogodišnji energetski bilans kao planski energetski bilans za naredne tri godine po godinama, sa fokusom na prvoj narednoj godini koja se bilansira po mjesecima.
A. Proizvodnja: U energetskom bilansu Federacije BiH proizvodnja se prvenstveno odnosi na domaće energetske resurse - ugalj i hidro energiju. Ugalj se najvećim dijelom transformira u električnu energiju i u odnosu na vodne snage u ukupnoj proizvodnji električne energije u FBiH participira u približnom omjeru 5:4, tačnije planirano je učešće hidroelektrana u ukupnoj proizvodnji u procentu od 32,9%, termoelektrane 53,5%, vjetroelektrane 6,7%, solarne fotonaponske elektrane 6,9%.
Ugalj (mrki i lignit) se proizvodi u devet rudnika na teritoriji Federacije BiH koji učestvuju u realizaciji Bilansa (sedam iz Koncerna, RMU Banovići d.d. Banovići i RMU LAGER u vlasništvu Lager d.o.o. Posušje) za potrebe proizvodnje električne energije i toplote, industrije i široke potrošnje.
Električna energija se proizvodi iz domaćeg uglja u dvije termoelektrane (Kakanj i Tuzla), a iz hidroresursa u deset hidroelektrana (Rama, Jablanica, Grabovica, Salakovac, Mostar, Čapljina, Jajce 1, Jajce 2, Peć Mlini i Mostarsko blato), iz VE Mesihovina, VE Jelovača i VE Podveležje, Ivovik, Ivan Sedlo, te nekoliko distributivnih elektrana i solarnih elektrana. Također, u termoelektranama se proizvode toplotna energija i tehnološka para.
B. Razmjena (Uvoz-Izvoz): Radi se o saldu uvezenih i izvezenih količina. Uvoze se prirodni gas i derivati nafte, kao i električna energija. U stavki uvoza električne energije uključene su i nabavke u okviru naturalne razmjene sa elektroenergetskim sistemima izvan F BiH. Prirodni gas se uvozi iz Ruske Federacije, a uvezene količine se očitavaju u Mjerno-regulacionoj stanici Karakaj (Zvornik). Potrošače Federacije BiH snabdijeva privredno društvo Energoinvest d.d. Sarajevo, a ulazne količine i kontrola kvaliteta se očitavaju u Mjerno-regulacionoj stanici Starić (Kladanj). U registru FERK-a evidentirano je, da energetski subjekti iz naftne privrede, posjeduju 55 licenci za trgovinu na veliko naftnim derivatima izuzev LPG-a, 20 licenci za trgovanje LPG-a, 29 licenci za skladištenje n/d, te 43 licence za transport n/d drumskim saobraćajem.
C. Potrošnja: Ugalj je najvećim dijelom plasiran u termoelektrane, potom za potrebe drugih industrijskih postrojenja i u široku potrošnju. Električna energija je isporučena direktnim potrošačima i distributivnim preduzećima u sastavu JP EP BiH i EP HZ-HB. Derivati nafte isporučeni su rudnicima, termoelektranama, ostalim industrijskim objektima i distributerima, a prirodni gas potrošačima direktno priključenim na gasovod (Arcelor Mittal, Željezara Ilijaš, IGM Visoko, TC Kakanj, ŽGP Zenica/JATA Grpup, EPS Laštro i Junuzović Kopex) i distributerima (Sarajevogas Sarajevo i VisokoEkoenergija Visoko).
U zadnjoj koloni su prikazani:
Rizici: u proizvodnji električne energije odnose se na odstupanja između planirane i ostvarene proizvodnje po pojedinim izvorima. Odstupanja nastaju zbog tehničkih, tržišnih i prirodnih faktora, te mogu imati značajan uticaj na sigurnost snabdijevanja i finansijske rezultate eleketroenergetskog sistema.