Dokument okvirnog budžeta Kantona Sarajevo za period 2027. - 2029. GOD.
DOKUMENT
OKVIRNOG BUDŽETA KANTONA SARAJEVO ZA PERIOD 2027. - 2029. GOD.
Sadržaj
Pregled skraćenica
Lista tabela
Lista grafikona
- 1.Uvod u Dokument okvirnog budžeta Kantona Sarajevo za period 2027. -2029. godine
- 2.Strateški ciljevi ekonomske i fiskalne politike FBiH
2.1. Strategija razvoja Kantona Sarajevo 2021-2027.
- 3.Osnovni makroekonomski pokazatelji
3.1. Osnovni pokazatelji u proteklom periodu za KS
3.1.1. Industrija
3.1.2. Šumarstvo
3.1.3. Turizam
3.1.4. Zaposlenost i nezaposlenost
3.1.5. Plaće
3.1.6. Stanovništvo
3.1.7. Cijene
3.1.8. Vanjska trgovina
- 4.Osnovni pokazatelji ekonomske i fiskalne politike
4.1. Rizici ostvarenja projekcija i pretpostavki
- 5.Pretpostavke društvenog i privrednog razvoja za budžetsku i za sljedeće dvije godine
5.1. Strateški pravci ravoja Kantona Sarajevo
5.2. Prioriteti, mjere i strateški projekti Vlade Kantona Sarajevo
- 6.Procjena prihoda u Dokumentu okvirnog budžeta KS za period 2027.-2029. g
- 7.Plan upravljanja javnim dugom KS
- 8.Upravljanje potrošnjom javnog sektora
- 9.Prioriteti potrošnje Vlade Kantona Sarajevo
- 10.Rodno odgovorno budžetiranje kao opredijeljenje Vlade Kantona Sarajevo
- 11.Gornje granice rashoda budžetskih korisnika za period 2027. - 2029. godine po sektorima i organizacionim jedinicama
Pregled skraćenica
|
Skraćenica |
Puni naziv |
|
BHAS |
Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine |
|
BiH |
Bosna i Hercegovina |
|
CPI |
Consumer price index/Indeks potrošačkih cijena |
|
DEP |
Direkcija za ekonomsko planiranje |
|
EBRD |
European Bank for Reconstruction and Development/Evropska banka za obnovu i razvoj |
|
EU |
Evropska unija |
|
EUR |
Euro valuta |
|
FBiH |
Federacija Bosne i Hercegovine |
|
FIPA |
Foreign Investment Promotion Agency/Agencija za unapređenje stranih investicija |
|
KGF |
Kreditno garantni fond |
|
KM |
Konvertibilna marka |
|
KS |
Kanton Sarajevo |
|
KV |
Kvalifikovani radnik |
|
MMF |
Međunarodni monetarni fond |
|
NKV |
Nekvalifikovani radnik |
|
NSS |
Niža stručna sprema |
|
p.p. |
Procentni poen |
|
PDV |
Porez na dodanu vrijednost |
|
PKV |
Polukvalifikovani radnik |
|
PU FBiH |
Porezna uprava Federacije Bosne i Hercegovine |
|
SSS |
Srednja stručna sprema |
|
VKV |
Visokokvalifikovan radnik |
|
VŠS |
Viša stručna sprema |
|
VSS |
Visoka stručna sprema |
Lista tabela
Tabela 1: Osnovni makroekonomski pokazatelji za period 2024 - 2029. godine
Tabela 2: Rast industrijske proizvodnje
Tabela 3: Pad industrijske proizvodnje
Tabela 4: Prosječne potrošačke cijene za Kanton Sarajevo u 2025. godini (u KM sa PDV-om)
Tabela 5: Izvoz po mjesecima i općinama u Kantonu Sarajevo (Decembar 2025.)
Tabela 6: Uvoz po mjesecima i općinama u KS (Decembar 2025.)
Tabela 7: Projicirani prihodi za trogodišnji period 2027.-2029. godine
Tabela 8: Prihodi od indirektnih poreza iz raspodjele sa Jedinstvenog računa
Tabela 9: Prihodi od poreza na dohodak koji pripadaju jedinicama lokalne samouprave
Tabela 10: Prihodi za Zavod zdravstvenog osiguranja Kantona Sarajevo
Tabela 11: Prihodi za JU Služba za zapošljavanje Kantona Sarajevo
Tabela 12: Pregled stanja duga i struktura po kreditima i obaveza za servisiranje za period 2027. - 2029. godine
Tabela 13: Utvrđeni limiti za budžetske korisnike
Lista grafikona
Grafikon 1: Ukupan broj nezaposlenih po stručnoj spremi (Novembar 2025. godine)
1. Uvod u Dokument okvirnog budžeta Kantona Sarajevo za period 2027. -2029. godine
U skladu sa Zakonom o budžetima Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 102/13, 9/14 - Ispravka, 13/14, 8/15, 91/15, 102/15, 104/16, 5/18, 11/19, 99/19, 25a/22, 7/25 i 6/26) Vlada Kantona Sarajevo dužna je usvojiti Dokument okvirnog budžeta do 30. juna. Prijedlog smjernica Ministarstvo finansija KS je, u skladu sa Zakonom o budžetima u Federaciji Bosne i Hercegovine, dužno dostaviti Vladi KS do 15.05.2026. godine. S obzirom da je Federalno ministarstvo finansija projekcije indirektnih i direktnih poreza sačinilo 08.05.2026. godine, a iste su Ministarstvu finansija Kantona Sarajevo dostavljene 22.05.2026. godine, Ministarstvo finansija KS nije moglo ispoštovati navedeni zakonski rok za izradu Smjernica za naredni srednjoročni period. Ministarstvo finansija KS je pripremilo Instrukciju br. 1 i istu 13.02.2026. godine. dostavilo budžetskim korisnicima. Usvojene Smjernice ekonomske i fiskalne politike bile su osnov za izradu Dokumenta okvirnog budžeta 2027-2029. godine.
U skladu sa Zakonom o budžetima u Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 102/13, 9/14 - Ispravka, 13/14, 8/15, 91/15, 102/15, 104/16, 5/18, 11/19, 99/19, 25a/22, 7/25 i 6/26) Dokument okvirnog budžeta (DOB) je akt koji sadrži makroekonomske prognoze i projekcije budžetskih sredstava i izdataka za naredne tri godine i na njemu se zasniva priprema i izrada budžeta.
Postupak pripreme DOB-a počinje dostavljanjem Instrukcije broj 1 o načinu i elementima izrade DOB-a koja sadrži: osnovne ekonomske pretpostavke i smjernice za pripremu DOB-a, tabele pregleda prioriteta budžetskih korisnika, te dinamiku i rokove pripreme DOB-a. Izrada DOB-a zasniva se na procjeni privrednog razvoja, razvoja socijalnog sektora, makroekonomskih indikatora i prognozi prihoda i rashoda.
Glavni cilj Dokumenta okvirnog budžeta, kao ključnog strateškog dokumenta, je osigurati povezanost između prioritetnih politika Vlade Kantona Sarajevo i načina na koje ona vrši raspodjelu budžetskih sredstava, kao i da doprinese razvoju strateškog planiranja prioriteta i ciljeva Vlade KS. Na osnovu navedenog DOB je ključni rezultat srednjoročnog procesa planiranja i izrade budžeta.
Trogodišnje planiranje budžeta svake godine za period od sljedeće tri godine obaveza je za sve korisnike budžetskih sredstava i vanbudžetskih fondova i prikazuje srednjoročne makroekonomske i fiskalne projekcije, srednjoročnu fiskalnu strategiju, prioritete potrošnje, te gornje granice rashoda budžetskih korisnika za narednu budžetsku godinu, kao i preliminarne procjene za sljedeće dvije godine za koje je izvršena projekcija prihoda. Stoga, ovakav proces pripreme DOB-a doprinosi razvoju strateškog planiranja prioriteta i ciljeva Vlade KS, te predstavlja osnovni dokument za raspodjelu budžetskih sredstava.
Efikasan i uspješan proces srednjoročnog planiranja budžeta zahtijeva posvećenost i racionalnost svih relevantnih učesnika u budžetskom procesu (uključujući Vladu KS, Skupštinu KS, Ministarstvo finansija KS (te informacije koje se dobivaju iz FMF-a) i korisnike budžeta KS).
Stoga, u skladu sa Zakonom o budžetima u Federaciji Bosne i Hercegovine, pripremljen je DOB KS za period 2027.-2029. godina. DOB postavlja makroekonomske, fiskalne i sektorske politike u centar budžetskih procesa, prepoznavajući da je godišnji budžet jedan od osnovnih instrumenata kojima se realizuju ciljevi srednjoročne razvojne strategije, kako Kantona, tako i viših nivoa vlasti. Takođe, ovim dokumentom, na osnovu definisanih ekonomskih pokazatelja za šire ekonomsko okruženje (prije svega FBiH) utvrđuje se i fiskalni kapacitet Kantona u narednom trogodišnjem periodu.
Dokument okvirnog budžeta KS za period 2027. - 2029. godine sadrži:
- 1.Uvod u DOB KS za period 2027.-2029. godinu,
- 2.Strateške ciljeve ekonomske i fiskalne politike FBiH,
- 3.Osnovne makroekonomske pokazatelje,
- 4.Osnovne pokazatelje ekonomske i fiskalne politike,
- 5.Pretpostavke društvenog i privrednog razvoja za budžetsku i za sljedeće dvije godine,
- 6.Procjenu prihoda u DOB KS za period 2027.-2029. godina,
- 7.Plan upravljanja javnim dugom KS,
- 8.Upravljanje potrošnjom javnog sektora,
- 9.Rashode KS za period 2027.-2029. godine.
Ministarstvo finansija KS predlaže Vladi KS usvajanje ovog dokumenta (DOB-a 2027.-2029. godina), koji obuhvata gornje granice budžeta za period 2027.-2029. godina, kao i pojedinačne gornje granice rashoda budžetskih korisnika.
Uzimajući kao polaznu osnovu činjenicu da KS ima veoma ograničen utjecaj na kreiranje fiskalne politike općenito, a koja se odražava na ekonomsku situaciju u KS, ovaj DOB KS za 2027.-2029. g. počinje strateškim ciljevima ekonomske i fisklane politike FBiH, koji predstavljaju temelj za strateška opredjeljenja KS u narednom periodu.
2. Strateški ciljevi ekonomske i fiskalne politike FBiH
Strategijom razvoja Federacije Bosne i Hercegovine 2021. - 2027. godina predočeni su razvojni ciljevi Federacije BiH, te prioriteti za svaki postavljeni cilj. Razvojni ciljevi, kao dugorični strateški ciljevi predstavljaju primarne ciljeve Federacije BiH, a definisana su četiri razvojna cilja:
- a)ubrzan ekonomski razvoj,
- b)prosperitetan i inkluzivan društveni razvoj,
- c)resursno efikasan i održiv razvoj,
- d)transparentan, efikasan i održiv javni sektor.
Uz strateške ciljeve Federacije BiH nephodno je napomenuti i akcelaratore koji donose najveći razvojni efekat FBiH, te doprinose rastu produktivnosti i socioekonomskom razvoju. Akcelaratori ubrzanog razvoja Federacije BiH su: inovacije i digitalizacija, otvaranje i razvoj preduzeća te finansijski sistem i javne finansije. Realizacija ovih ciljeva u neposrednoj je vezi sa Strategijom reforme upravljanja javnim finansijama Federacije BiH 1, te drugim sektorskim strategijama koje podupiru implementaciju postavljenih ciljeva.
Pristupanje Evropskoj uniji je strateški cilj Bosne i Hercegovine i opći interes svih njenih građana. Integrisanje Bosne i Hercegovine u Europsku uniju otvara mogućnosti ubrzanog ekonomskog razvoja, jačanja vladavine prava i unapređenja životnog standarda. Odluka o otvaranju pregovora o pristupanju Bosne i Hercegovine Europskoj uniji i izrada pregovaračkog okvira označava početak najzahtjevnije faze procesa pristupanja, koja zahtijeva sveukupnu transformaciju društvenog i ekonomskog života jedne zemlje. 2
Budući da je BiH ostvarila napredak u procesu pristupanja EU, te da sticanje kandidatskog statusa zahtjeva pojačani angažman na ispunjavanju pristupnih uslova u nastavku će fokus biti usmjeren na ciljeve postavljene u tu svrhu.
Vlada Federacije BiH je krajem 2023. godine donijela i Strategiju zapošljavanja u Federaciji Bosne i Hercegovine 2023. - 2030. godine i ista je harmonizirana sa Strategijom razvoja Federacije Bosne i Hercegovine 2021. - 2027. godina. Strategijom zapošljavanja data je detaljna dijagnostika tržišta rada gdje su niske stope zaposlenosti, kao i visoke stope nezaposlenosti identificirane kao glavni ekonomski i društveni izazovi u zemlji. Opći cilj Strategije zapošljavanja u Federaciji Bosne i Hercegovine 2023. - 2030. godine je promovisati mogućnost dostojanstvenog rada, a vizija ovog cilja je inkluzivno tržište koje svima daje priliku da realizuju svoj potencijal i povećaju životni standard. U Strategiji zapošljavanja u Federaciji Bosne i Hercegovine 2023. - 2030. godine fokus je na razvijanju sistema za praćenje i predviđanje potreba za vještinama na tržištu rada, kako bi se olakšalo usklađivanje sistema obrazovanja sa potrebama na tržištu rada.
Kako je implementacija strukturnih reformi glavni preduslov za pristupanje EU, stoga su i ciljevi ekonomske i fiskalne politike Federacije BiH definisani u svrhu implementacije strukturnih reformi neophodnih za pristupanje EU. Strukturne reforme su osmišljene kako bi se ojačala privreda i doprinijelo uravnoteženom ostvarivanju potencijalnog rasta, a sama činjenica da se njima mijenja struktura privrede, tj. institucijski i regulatorni okvir poslovanja preduzeća otkriva izazove koji se postavljaju u narednom periodu.
2.1. Strategija razvoja Kantona Sarajevo 2021.-2027.
Strategija razvoja Kantona Sarajevo 2021.-2027. je strateški dokument koji usmjerava razvoj, utvrđuje prioritete u razvoju i predstavlja putokaz za sveukupan razvoj Kantona Sarajevo (KS), uzimajući u obzir sve njegove dimenzije: ekonomsku, društvenu, okolišnu i prostornu.
Strategijom razvoja utvrđuju se ciljevi i prioriteti razvoja KS, način njihova ostvarivanja, finansijski i institucionalni okvir za implementaciju, monitoring, evaluaciju i izvještavanje. Strateško planiranje razvoja nalažu evropske prakse i dinamike strateškog planiranja, a zahvatanje sredstava iz predpristupnih fondova EU nalaže obaveznost izrade strateških razvojnih dokumenata.
Obaveznost izrade strategije nalažu i nova zakonska rješenja u oblasti razvojnog planiranja u Federaciji BiH, odnosno Zakon o strateškom planiranju i upravljanju razvojem u Federaciji Bosne i Hercegovine i Uredba o izradi strateških dokumenata u Federaciji Bosne i Hercegovine. Strategija razvoja KS je osnovni dokument za izradu sektorskih strategija, DOB-a (Dokument okvirnog budžeta), Budžeta i PJI (Program javnih investicija) KS, Trogodišnjeg plana rada kantonalnih ministarstava i godišnjeg programa rada Vlade KS.
3. Osnovni makroekonomski pokazatelji
Jedan od osnovnih preduslova održivog ekonomskog rasta i povećanja zaposlenosti je makroekonomska stabilnost koja se ostvaruje efikasnim upravljanjem javnim finansijama kroz daljnje unapređenje procesa upravljanja državnim budžetom, fiskalnom konsolidacijom i efikasnim upravljanjem javnim dugom, jačanjem sistema unutrašnjih finansijskih kontrola i unutašnje revizije te razvojem makroekonomske statistike.
Za ovakva nastojanja Ministarstva finansija moraju imati podršku svih budžetskih korisnika Budžeta Kantona Sarajevo i drugih koji koriste sredstva budžeta Kantona Sarajevo, a bit će iskazana kroz Smjerice ekonomske i fiskalne politike za period 2027.-2029. godina i Dokument okvirnog Budžeta Kantona Sarajevo za period 2027.-2029. godina.
Prema najnovijim projekcijama Centralne banke Bosne i Hercegovine (CBBiH) iz proljeća 2026. godine, očekuje se umjeren ekonomski rast uz pojačane inflatorne pritiske, pri čemu je projekcija inflacije za 2026. godinu revidirana naviše.
Martovski krug ankete CBBiH ukazuje na blago povećanje inflacijskih očekivanja. U 2027. godini očekuje se stabilizacija i pad inflacije na 2,70%. Najnoviji rezultati ankete Centralne banke Bosne i Hercegovine ukazuju na blagu korekciju inflacijskih očekivanja za naredne dvije godine.
Prema podacima iz marta 2026. godine, projekcija inflacije za 2026. godinu iznosi 3,40%, što je porast od 0,20% u poređenju sa decembarskom prognozom. Iako je zabilježen blagi rast za 2026. godinu, srednjoročne prognoze predviđaju postepeno smirivanje tržišta. Za 2027. godinu očekuje se stabilizacija ekonomskog okruženja, uz projekciju inflacije od 2,70%. Ovakav trend ukazuje na pretpostavku da će vanjski pritisci koji su do sada diktirali rast cijena početi slabiti. Analiza Centralne banke BiH pokazuje da su trenutna kretanja rezultat kombinacije globalnih i domaćih faktora.
Poremećaji u lancima snabdijevanja, rast cijena energenata i eskalacija geopolitičkih tenzija, naročito sukob između SAD-a i Irana, imali su presudan uticaj na globalni rast cijena. S obzirom na to da je Bosna i Hercegovina mala i otvorena ekonomija, inflacijski pritisci su u najvećoj mjeri uvezeni sa međunarodnih tržišta hrane i energije. Na unutrašnjem planu, dinamiku rasta cijena dodatno su oblikovali nivo potrošnje i specifična struktura domaćeg tržišta. Iz Centralne banke BiH napominju da će brzina stabilizacije inflacije zavisiti prvenstveno od smirivanja neizvjesnosti na globalnom nivou i kretanja cijena osnovnih sirovina. Kontinuirano praćenje ovih parametara ostaje ključno za predviđanje budućih rizika i donošenje adekvatnih ekonomskih odluka. 3
Na osnovu podataka Direkcije za ekonomsko planiranje (DEP) iz marta 2026. godine u nastavku slijedi tabelarni prikaz osnovnih makroekonomskih pokazatelja za period 2024. - 2029. godine.
Tabela 1: Osnovni makroekonomski pokazatelji za period 2024 - 2029. godine
/
Iz tabele je vidljivo da se 2027. godine očekuje rast nominalnog bruto domaćeg proizvoda za 5,1%, te rast realnog bruto domaćeg proizvoda za 2,6%. Također se očekuje rast potrošnje za 2,1%. Dalje, u skladu sa projekcijama 2027. godine uvoz će zabilježiti rast od 5,2% nominalno u odnosu na prethodnu godinu, dok će izvoz rasti, tačnije 4,8% nominalno.
3.1. Osnovni pokazatelji u proteklom periodu za KS
Informacije o privrednim kretanjima u KS preuzeti su sa web stranice, Zavoda za informatiku i statistiku Kantona Sarajevo 4 (u daljem tekstu ZiSKS) jer Privredna komora Kantona Sarajevo nema objavljene podatke na svojoj web stranici za 2025. godinu. Zavod za informatiku i statistiku Kantona Sarajevo radi mjesečnu i godišnju publikaciju "Statistički bilten" Kantona Sarajevo, sa namjerom da upozna nadležne organe i institucije Kantona Sarajevo, kao i druge korisnike sa osnovnim statističkim podacima i pokazateljima iz oblasti ekonomskih i drugih kretanja na području Kantona Sarajevo.
3.1.1. Industrija
Fizički obim industrijske proizvodnje u KS u periodu I-XII 2025. godine veći je od obima proizvodnje iz istog perioda 2024. godine za 1%. Od 28 grana prerađivačke industrije u KS, u periodu I-XII 2025. godine, osamnaest (18) grana zabilježilo je rast proizvodnje, dok je preostalih deset (10) grana ostvarilo pad proizvodnje. Rast proizvodnje ostvarile su slijedeće grane prerađivačke industrije:
Tabela 2: Rast industrijske proizvodnje
|
Rast industrijske proizvodnje |
Indeks I-XII 2025/I-XII 2024 |
|
Proizvodnja osnovnih farmaceutskih proizvoda i farmaceutskih preparata |
104,1 |
|
Proizvodnja baznih metala |
102,3 |
|
Proizvodnja gotovih metalnih proizvoda, osim mašina i opreme |
100,8 |
|
Kapitalni proizvodi |
106,6 |
|
Proizvodnja prehrambenih proizvoda |
103,1 |
|
Proizvodnja računara te elektroničkih i optičkih proizvoda |
125,0 |
|
Proizvodnja hemikalija i hemijskih proizvoda |
107,3 |
|
Vađenje ostalih ruda i kamena |
101,5 |
|
Proizvodnja koksa i rafiniranih naftnih proizvoda |
135,2 |
|
Proizvodnja odjeće |
122,7 |
|
Netrajni proizvodi za široku potrošnju |
102,5 |
|
Ostala prerađivačka industrija |
112,8 |
|
Energija |
104,5 |
|
Proizvodnja i snabdijevanje električnom energijom i plinom (osim 35,3) |
104,5 |
|
Proizvodnja ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda |
108,1 |
|
Popravak i instaliranje mašina i opreme |
105,2 |
|
Proizvodnja pića |
100,1 |
|
Proizvodnja mašina i uređaja, d.n. |
109,6 |
Izvor: Zavod za informatiku i statistiku Kantona Sarajevo 5
Na drugoj strani, pad proizvodnje zabilježen je kod slijedećih grana prerađivačke industrije:
Tabela 3: Pad industrijske proizvodnje
|
Pad industrijske proizvodnje |
Indeks I-XII 2025/I-XII 2024 |
|
Proizvodnja električne opreme |
89,0 |
|
Prerada drva i proizvoda od drva i pluta, osim namještaja; proizvodnja predmeta od slame i pletarskih materijala |
98,3 |
|
Proizvodnja papira i proizvoda od papira |
59,0 |
|
Proizvodnja proizvoda od gume i plastičnih masa |
82,8 |
|
Intermedijarni proizvodi |
92,6 |
|
Proizvodnja motornih vozila, prikolica i poluprikolica |
98,5 |
|
Štampanje i umnožavanje snimljenih zapisa |
92,4 |
|
Trajni proizvodi za široku potrošnju |
83,8 |
|
Proizvodnja namještaja |
83,8 |
|
Proizvodnja kože i srodnih proizvoda |
22,4 |
Izvor: Zavod za informatiku i statistiku Kantona Sarajevo 6
3.1.2. Šumarstvo
U periodu januar-decembar 2025. godine u KS proizvedeno je 125 hiljada m³ šumskih sortimenata, što je više za 10 hiljada u poređenju sa istim periodom 2024. godine. Istovremeno je krajem decembra 2025. godine prodato 129 hiljada m³ šumskih sortimenata, što je više za 17 hiljada u odnosu na isti period 2024. godine. 7
3.1.3. Turizam
U periodu I-XII 2025. godine, KS je posjetilo 0,8% više turista u odnosu na uporedni period 2024. godine. Domaćih turista je za 5,1% više nego u 2024. godini a stranih više za 0,1%. Broj ostvarenih noćenja u KS u periodu I-XII 2025. godine je za 1.4% više u odnosu na isti period 2024. godine. Strani turisti su ostvarili 0.5% više noćenja, a domaći 7,8% više u odnosu na 2024. godinu 8. Na osnovu navedenih podataka vidljivo je da je u protekloj godini ostvaren izuzetno pozitivan trend dolaska turista i ostvarenih noćenja.
3.1.4. Zaposlenost i nezaposlenost
Prema podacima dostupnim krajem 2025. godine, broj zaposlenih u Kantonu Sarajevo (KS) vratio se na nivo iz 2019. godine. To znači da je broj zaposlenih osoba u KS smanjen u odnosu na period rasta, te je prema izvještajima iz novembra 2025. iznosio oko 152.394, što je nivo iz 2019. godine 9.
Ukupan broj nezaposlenih lica na kraju novembra 2025. godine na području KS, prema podacima Zavoda za informatiku i statistiku KS, iznosio je 47.536. Najveći broj nezaposlenih lica prema kadrovskoj strukturi kod muškaraca zabilježen je kod radnika sa VKV a kod žena također sa NSS.
U nastavku slijedi grafikon u kojoj je prikazan ukupan broj nezaposlenih po stručnoj spremi u Kantonu Sarajevo
Grafikon 1: Ukupan broj nezaposlenih po stručnoj spremi (Novembar 2025. godine)
/
Izvor: Zavod za informatiku i statistiku Kantona Sarajevo 10
Na osnovu naprijed navedenog grafika učešće žena u nezaposlenosti niže stručne spreme (NSS) je značajno izraženo u odnosu na muškarce. Prema Zakonu o ravnopravnosti spolova u Bosni i Hercegovini, Kanton Sarajevo će se zalagati za ravnopravan tretman svih osoba muškog i ženskog spola što podrazumijeva osiguranje odsustva diskriminacije po osnovu spola. Sindikati i udruženja poslodavaca imat će posebnu ulogu u osiguranju jednake zaštite prava na rad i uslova pri zapošljavanju i osigurati a da ne postoji diskriminacija na osnovu spola među članovima, bilo da je direktna ili indirektna.
3.1.5. Plaće
Prosječna neto plaća u KS u decembru 2025. godine iznosila je 2.002 KM, što je za 2,7% više u odnosu na 2024. godine 11. Istovremeno, na nivou FBiH, prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenom za 2025. godinu u Federaciji BiH iznosila je 1.594 KM i u odnosu na prethodnu 2024. godinu prosječna mjesečna isplaćena neto plaća nominalno je viša za 16,1%, a realno viša za 12,0%.