Aktio

KJKP VODOVOD I KANALIZACIJA D.O.O. SARAJEVO

PRAVILNIK O RADU

Na osnovu člana 118. Zakona o radu ("Službene novine Federacije BiH", br. 26/16, 89/18, 23/20 - Odluka Ustavnog Suda, 49/21, 44/22 i 39/24), Kolektivnog ugovora o pravima i obavezama Poslodavaca i radnika u oblasti komunalne privrede za teritoriju Kantona Sarajevo ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 19/26), člana 29. Stav (1) tačka d) Statuta KJKP "Vodovod i kanalizacija" d.o.o. Sarajevo, broj 2317/22 od 18.04.2022. godine, broj 2R-05/24 od 29.07.2024. godine i broj 1V-06/26 od 28.04.2026. godine, nakon konsultacija sa Sindikatom preduzeća, na prijedlog Uprave preduzeća, Nadzorni odbor KJKP "Vodovod i kanalizacija" d.o.o. Sarajevo je, na 1. (prvoj) elektronskoj sjednici, održanoj dana 29.05.2026. godine, donio

PRAVILNIK O RADU

I. OPŠTE ODREDBE

Član 1.Predmet regulisanja

Ovim Pravilnikom o radu (u daljem tekstu: Pravilnik) Kantonalnog javnog komunalnog preduzeća "Vodovod i kanalizacija" d.o.o. Sarajevo (u daljem tekstu: Poslodavac) uređuju se prava i obaveze radnika i Poslodavca iz oblasti radnih odnosa: zasnivanje radnog odnosa radnika, zaključivanje ugovora o radu, zabrana diskriminacije radnika i lica koje traži zaposlenje, zabrana uznemiravanja i nasilja na radu, obrazovanje, osposobljavanje i usavršavanje za rad, organizacija i sistematizacija poslova, radno vrijeme, odmori i odsustva, plaće i naknade plaća, izumi i tehnička unapređenja, zabrana takmičenja sa Poslodavcem, naknada štete, povreda radne obaveze, prestanak ugovora o radu i način ostvarivanja prava i obaveza iz radnog odnosa i druga pitanja iz oblasti radnih odnosa u skladu sa Kolektivnim ugovorom i Zakonom o radu.

Član 2.Gramatička terminologija

Gramatička terminologija korištenja muškog i ženskog roda za pojmove u ovom Pravilniku u smislu odredbi Zakona o radu, uključuje oba roda.

Član 3.Osnovna prava i obaveze u vezi sa radom

(16) Svaki radnik je dužan da posveti puno radno vrijeme svojim radnim obavezama, kao i da svoje radne obaveze izvršava savjesno i stručno, u skladu sa vrstom posla koji obavlja, a prema zaključenom ugovoru o radu, uputama pretpostavljenih i u najboljem interesu Preduzeća, uz poštivanje odredbi Etičkog kodeksa, Pravila poslovnog ponašanja i svih drugih akata Preduzeća.

(2) Svaki radnik ima obavezu da pored poslova iz opisa radnog mjesta, obavlja i sljedeće:

  • a)
    druge poslove iz svoje struke, prema nalozima ovlaštenih rukovodilaca,
  • b)
    ostale poslove iz domena rada službe u kojoj je raspoređen, prema nalogu neposrednog rukovodioca,
  • c)
    radi u organima, komisijama i radnim grupama u koje je imenovan,
  • d)
    u slučaju više sile, havarije i većih poremećaja u procesu rada, radi na sprječavanju i otklanjanju štetnih posljedica dok takve okolnosti traju, bez obzira na vrstu i složenost poslova,
  • e)
    po potrebi, u izuzetnim situacijama, obavlja i druge poslove, kada od toga zavisi izvršenje pojedinih operacija i blagovremeni završetak posla,
  • f)
    kod rada u smjenama, primopredaju vrši na radnom mjestu te ostaje na radnom mjestu dok se ne obezbijedi zamjena,
  • g)
    pridržava se mjera zaštite na radu,
  • h)
    odgovara za implementaciju sistema kvaliteta i
  • i)
    pridržava se svih propisanih uputstava i procedura rada u Preduzeću.

(3) Radnik mora izbjegavati svako ponašanje koje bi moglo umanjiti ugled Preduzeća ili ometati redovno obavljanje djelatnosti.

(4) Svaki radnik, uz poštivanje zakona i akata Preduzeća, dužan je ponašati se na način koji obezbjeđuje profesionalan i korektan odnos prema drugim radnicima, potrošačima, korisnicima usluga, građanima, kao i poslovnim partnerima.

(5) Svi radnici su dužni da uzajamno sarađuju u obavljanju svojih radnih obaveza.

(6) Radnici koji rukovode radom drugih dužni su poznavati zaduženja svojih saradnika i nadzirati njihov rad te davati potrebne naloge i uputstva.

(7) Od svakog radnika se očekuje da će prije nego što se obrati nekoj od institucija izvan Preduzeća, a protiv drugog radnika ili protiv samog Preduzeća, tražiti rješenje unutar Preduzeća te posredovanje nadređenog radnika, ovlaštenih lica ili sindikata.

(8) Potpisivanjem ugovora o radu, radnik se obavezuje da poštuje sve obaveze iz ovog člana Pravilnika, kao i da čuva povjerljive informacije iz domena rada Preduzeća.

II. ZAKLJUČIVANJE UGOVORA O RADU

Član 4.Zasnivanje radnog odnosa

Prijem u radni odnos vršit će se u skladu sa relevantnim zakonskim i podzakonskim pozitivno-pravnim propisima koji se primjenjuju na teritoriji Federacije BiH i/ili Kantona Sarajevo, a kojima su regulisana pitanja zasnivanja radnog odnosa.

Član 5.Zaključivanje ugovora o radu i prijava radnika na obavezno osiguranje

(1) Ugovor o radu se zaključuje sa radnikom koji ispunjava opšte uslove propisane zakonom i posebne uslove propisane u Prilogu I ovog Pravilnika - Unutrašnja organizacija i sistematizacija radnih mjesta.

(2) Ugovor o radu se zaključuje u pisanoj formi.

(3) Stupanjem na rad radnika na osnovu zaključenog ugovora o radu, na dan određen tim ugovorom o radu, zasniva se radni odnos radnika.

(4) Poslodavac podnosi potpisanu prijavu za upis u Jedinstveni sistem nadležnoj ispostavi Porezne uprave (prijavljuje radnika na penzijsko i invalidsko osiguranje, zdravstveno osiguranje i osiguranje za slučaj nezaposlenosti u skladu sa zakonom) najkasnije dan prije otpočinjanja rada o čemu radniku, uz pisani dokaz, dostavlja fotokopiju prijave na obavezno osiguranje odmah na početku rada, kao i svake promjene osiguranja koja se tiče radnika.

(5) Prilikom zaključenja ugovora o radu radnik se obavještava da uvijek može izvršiti uvid u ovaj Pravilnik, kao i druge akte Preduzeća koji su neophodni za upoznavanje sa pravima i obavezama radnika za vrijeme trajanja radnog odnosa, akte koji su neposredno vezani za djelokrug rada radnika, akte koji se odnose na organizaciju Preduzeća, zaštitu zdravlja i sigurnosti na radu.

(6) Preduzeće će radnicima akte iz prethodnog stava učiniti dostupnim objavom na intranet mreži.

(7) Zaključenjem ugovora o radu radnik potvrđuje naprijed navedeno.

Član 6.Zabrana diskriminacije, uznemiravanja i nasilja na radu

(1) Zabranjena je diskriminacija radnika kao i lica koja traže zaposlenje s obzirom na spol, spolno opredjeljenje, bračno stanje, porodične obaveze, starost, invalidnost, trudnoću, jezik, vjeru, političko i drugo mišljenje, nacionalnu pripadnost, socijalno porijeklo, imovno stanje, rođenje, rasu, boju kože, članstvo ili nečlanstvo u političkim strankama i sindikatima, zdravstveni status ili neko drugo lično svojstvo.

  • 2)
    U Preduzeću je zabranjeno uznemiravanje ili seksualno uznemiravanje, nasilje na osnovu spola kao i sistematsko uznemiravanje na radu ili u vezi sa radom (mobing) radnika i lica.

Član 7.Odlučivanje o zaključivanju ugovora o radu i drugih ugovora

(1) Kada se ukaže potreba za zasnivanjem radnog odnosa, tj. Popunjavanjem upražnjenog radnog mjesta, direktor donosi odluku o potrebi popunjavanja istog.

(2) Potreba iz stava 1. Ovog člana postoji ako je radno mjesto sistematizovano, a nije popunjeno, kad postoji potreba zamjene privremeno odsutnog radnika, povećanog obima posla i u drugim opravdanim i svrsishodnim slučajevima.

(3) Pozivanje kandidata za popunjavanje radnih mjesta može se vršiti javnim oglašavanjem, prijavom potreba za radnicima nadležnoj službi za zapošljavanje ili neposrednim ugovaranjem, u skladu sa relevantnim zakonskim i podzakonskim pozitivno-pravnim propisima.

(4) Direktor odlučuje o zaključivanju ugovora o radu sa novim radnikom ili pripravnikom, u skladu s ovim Pravilnikom.

(5) Direktor odlučuje i o zaključivanju ugovora sa licem radi stručnog osposobljavanja i o zaključivanju ugovora o privremenim i povremenim poslovima, bez provođenja procedure propisane za zaključivanje ugovora o radu.

Član 8.Vrste ugovora o radu

(1) Ugovor o radu može se zaključiti:

  • -
    na neodređeno vrijeme sa punim ili nepunim radnim vremenom,
  • -
    na određeno vrijeme sa punim ili nepunim radnim vremenom.

(2) Ugovor o radu zaključuje se na način i pod uslovima utvrđenim odredbama Zakona o radu, ovim Pravilnikom i drugim pozitivno-pravnim propisima.

(3) Ugovor o radu zaključuje se u pisanoj formi, a potpisuju ga direktor preduzeća i radnik.

(4) Ugovor o radu koji ne sadrži podatak u pogledu trajanja smatrat će se ugovorom o radu na neodređeno vrijeme.

(5) Ugovor o radu na određeno vrijeme ne može se zaključiti na period duži od tri godine.

(6) Ako radnik izričito ili prećutno obnovi ugovor o radu na određeno vrijeme sa istim Poslodavcem, odnosno izričito ili prećutno zaključi s istim Poslodavcem uzastopne ugovore o radu na određeno vrijeme na period duži od tri godine bez prekida, takav ugovor smatrat će se ugovorom o radu na neodređeno vrijeme.

Član 9.Periodi koji se ne smatraju prekidom ugovora

Prekidom ugovora o radu ne smatraju se prekidi zbog:

a. godišnjeg odmora,

b. privremene spriječenosti za rad,

c. porođajnog odsustva,

d. odsustva sa rada u skladu sa zakonom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu,

e. perioda između otkaza ugovora o radu i dan povratka na radno mjesto na osnovu odluke suda ili drugog organa, u skladu sa zakonom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu,

f. odsustva sa rada uz saglasnost Poslodavca,

g. vremenskog perioda do 60 (šezdeset) dana između ugovora o radu sa istim Poslodavcem, osim ako kolektivnim ugovorom nije utvrđen duži vremenski period.

Član 10.Ugovori bez zasnivanja radnog odnosa

Bez zasnivanja radnog odnosa, Poslodavac može sa zainteresovanim licem zaključiti:

  • -
    ugovor o stručnom osposobljavanju, u skladu sa Zakonom o radu i ovim Pravilnikom,
  • -
    ugovor o obavljanju privremenih i povremenih poslova, u skladu sa Zakonom o radu i ovim Pravilnikom.

Član 11.Forma i sadržaj ugovora o radu

(16) Ugovor o radu sadrži podatke o:

  • a)
    nazivu i sjedištu Poslodavca,
  • b)
    imenu i prezimenu, prebivalištu, odnosno boravištu radnika,
  • c)
    trajanju ugovora o radu,
  • d)
    danu otpočinjanja rada,
  • e)
    mjestu rada,
  • f)
    radnom mjestu na koje se radnik zapošljava sa opisom poslova istog,
  • g)
    dužini i rasporedu radnog vremena,
  • h)
    plaći, dodacima na plaću te periodima isplate,
  • i)
    naknadi plaće,
  • j)
    trajanju godišnjeg odmora,
  • k)
    otkaznom roku,
  • l)
    druge podatke u vezi sa uvjetima rada utvrđenim kolektivnim ugovorom.

(2) Umjesto podataka o dužini i rasporedu radnog vremena, plaći, dodacima na plaću, naknadama, periodima isplate, trajanju godišnjeg odmora, otkaznim rokovima kojih se mora pridržavati radnik, odnosno Preduzeće i ostalim pravima i obavezama Preduzeća i radnika, ugovor o radu može upućivati na odgovarajući zakon, kolektivni ugovor, odredbe ovog Pravilnika ili drugog akta Preduzeća.

Član 12.Forma i sadržina ugovora o radu izvan prostorija Poslodavca

(16) Ugovor o radu izvan prostorija Poslodavca (kod kuće radnika ili u drugom prostoru), pored obaveznih podataka iz Zakona o radu, sadrži i sljedeće podatke o:

  • -
    trajanju radnog vremena;
  • -
    vrsti poslova i načinu organiziranja rada;
  • -
    uvjetima rada i način vršenja nadzora nad radom;
  • -
    visini plate za obavljeni rad i rokovima isplate;
  • -
    upotrebi vlastitih sredstava za rad i naknadi troškova za njhovu upotrebu;
  • -
    naknadi drugih troškova vezanih za obavljanje poslova i način njihovog utvrđivanja;
  • -
    drugim pravima i obavezama.

(2) Ugovor o radu iz stava 1. Ovog člana se može zaključiti za sva radna mjesta propisana u Prilogu I ovog Pravilnika, osim za radna mjesta koja podrazumijevaju obavljanje poslova koji su opasni ili štetni po zdravlje radnika, drugih lica i radne okoline.

Član 13.Probni rad

(1) Prilikom zaključivanja ugovora o radu na neodređeno vrijeme sa punim radnim vremenom sa radnikom se može ugovoriti i probni rad i to za sva radna mjesta za koja je kao uslov za zasnivanje radnog odnosa predviđena sljedeća stručna sprema: NKV, KV, SSS, VKV, VŠ, VSS, I i II ciklus studija.

(2) Probni rad traje za:

  • -
    NKV, KV, SSS i VKV najduže 3 (tri) mjeseca,
  • -
    VŠS i VSS, I ili II ciklus studija najduže 6 (šest) mjeseci,

zavisno od složenosti posla radnog mjesta za koje se ugovor o radu zaključuje.

(3) Trajanje probnog rada utvrđuje se ugovorom o radu.

(4) Pri zaključenju ugovora o radu na određeno vrijeme sa punim radnim vremenom, probni rad se može ugovoriti ako ugovor traje duže od 6 (šest) mjeseci.

(5) Tokom probnog rada neposredni rukovodilac prati rad i rezultate rada radnika i daje pismeno mišljenje o obavljenom probnom radu.

(6) Ukoliko radnik nije zadovoljio na probnom radu, prestaje mu radni odnos danom isteka roka utvrđenog za trajanje probnog rada.

(7) Ako se probni rad prekida prije roka na koji je ugovoren, otkazni rok je 7 (sedam) dana.

Član 14.Radno-pravni status članova Uprave

(1) Članovi Uprave (direktor i izvršni direktori) mogu funkciju obavljati u radnom odnosu ili bez radnog odnosa.

(2) Članovi Uprave radni odnos zasnivaju na određeno vrijeme, na period propisan Statutom Preduzeća.

(3) Radni odnos na određeno vrijeme traje do isteka roka na koji je izabran član Uprave, odnosno do njegovog razrješenja.

(4) Na članove Uprave u smislu prethodnog člana ne primjenjuju se odredbe poglavlja IV-VII i XI Zakona o radu, a predmetna pitanja regulisat će se ugovorom o radu.

(5) Ako članovi Uprave funkciju obavljaju bez radnog odnosa, prava, obaveze i odgovornosti se uređuju posebnim ugovorom u skladu sa zakonom i Statutom Preduzeća.

Član 15.Ugovor o radu sa pripravnikom

(1) Radi stručnog osposobljavanja za samostalan rad, Poslodavac može zaključiti ugovor sa pripravnikom, u skladu sa relevantnim pozitivno-pravnim propisima, na onoliko vremena koliko traje pripravnički staž propisan za stručnu spremu na koju se odnosi, a najduže godinu dana, ako zakonom nije drugačije određeno.

(2) Ugovor o radu sa pripravnikom sadrži sve obavezne elemente propisane Zakonom o radu i ovim Pravilnikom.

(3) Za vrijeme obavljanja pripravničkog staža, pripravnik ima pravo na 70% plaće utvrđene za poslove za koje se osposobljava.

(4) Pripravnički staž traje:

  • -
    za pripravnike sa III, IV, V i VI stepenom stručne spreme - 6 (šest) mjeseci,
  • -
    za pripravnike sa VII stepenom stručne spreme, I ili II ciklus studija - 12 (dvanaest) mjeseci.

Član 16.Osposobljavanje pripravnika

(1) Osposobljavanja pripravnika za samostalni rad vrši se na osnovu Programa kojeg izrađuje lice koje je rješenjem Poslodavca imenovano za mentora.

(2) Mentor mora biti iste struke i imati najmanje isti stepen stručne spreme kao i pripravnik.

(3) Mentor je obavezan da se stara za dosljednu realizaciju programa osposobljavanja, da prati i usmjerava osposobljavanje pripravnika i da po završetku osposobljavanja organizuje polaganje pripravničkog ispita, radi utvrđivanja osposobljenosti za samostalan rad u struci.

Član 17.Polaganje pripravničkog ispita

(1) Pripravniku koji je zaključio Ugovor o obavljanju pripravničkog staža radi sticanja potrebnog iskustva u zanimanju, Poslodavac će po isteku ugovora o obavljanju pripravničkog staža omogućiti polaganje pripravničkog ispita pred komisijom koju odredi Poslodavac.

(2) Komisiju iz prethodnog stava čine: predsjednik i dva člana.

(3) Članovi ispitne komisije moraju imati isti ili viši stepen stručne spreme od one koju ima pripravnik, a najmanje jedan član mora biti iste struke kao i pripravnik.

(4) Pripravnik ispit mora polagati najkasnije petnaest dana po isteku pripravničkog staža.

(5) O položenom ispitu pripravniku se izdaje uvjerenje.

Član 18.Ugovor o stručnom osposobljavanju bez zasnivanja radnog odnosa

(1) Ako je stručni ispit ili radno iskustvo utvrđeno zakonom ili Pravilnikom o radu kao uslov za obavljanje poslova određenog zanimanja, Poslodavac može lice koje je završilo školovanje za takvo zanimanje primiti na stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa.

(2) Vrijeme stručnog osposobljavanja iz stava 1. Ovog člana računa se u pripravnički staž i radno iskustvo utvrđeno kao uslov za rad u određenom zanimanju i može trajati najduže onoliko vremena koliko traje pripravnički staž.

(3) Ugovor o stručnom osposobljavanju, bez zasnivanja radnog odnosa, zaključuje se u pisanoj formi.

(4) Ugovor se zaključuje na određeno vrijeme, a najduže na godinu dana, ako zakonom nije drugačije određeno.

(5) Licu za vrijeme stručnog osposobljavanja se osigurava odmor u toku rada, dnevni odmor između dva uzastopna radna dana i sedmični odmor.

(6) Poslodavac dostavlja kopiju ugovora iz stava 3. Ovog člana u roku od 8 (osam) dana nadležnoj službi za zapošljavanje, radi evidencije i nadzora.

(7) Lice na stručnom osposobljavanju ima pravo na zdravstveno osiguranje kako je to utvrđeno propisima za nezaposlena lica, a prava po osnovu osiguranja za slučaj povrede na radu i profesionalnog oboljenja osigurava Poslodavac u skladu sa propisima o penzijskom i invalidskom osiguranju.

Član 19.Ugovor o obavljanju privremenih i povremenih poslova

(16) Poslodavac može, pod određenim uslovima u pisanoj formi zaključiti ugovor o obavljanju privremenih i povremenih poslova, ali samo za obavljanje poslova koji ne predstavljaju poslove za koje se zaključuje ugovor o radu i to:

  • -
    Čišćenje i uređenje vodozaštitnih zona,
  • -
    Izrada elaborata i tehničke dokumentacije za izgradnju, rekonstrukciju i održavanje objekata i postrojenja u Preduzeću,
  • -
    Nadzor nad izgradnjom investicionih objekata,
  • -
    Stručne ocjene i recenzije pojedinih elaborata iz djelokruga rada Preduzeća,
  • -
    Davanje stručnih mišljenja za obavljanje pojedinih poslova za koje se traži posebna sprema i stručnost,
  • -
    Izrada raznih planova i programa vezanih za unapređenje procesa rada, zaštitu na radu, zaštitu od požara i slično,
  • -
    Poslovi prevođenja.

(2) Obavljanje privremenih odnosno povremenih poslova ne može trajati duže od 60 (šezdeset) dana u toku kalendarske godine, za iste poslove i istog radnika.

III. OBRAZOVANJE, OSPOSOBLJAVANJE I USAVRŠAVANJE ZA RAD

Član 20.Osposobljavanje i usavršavanje u toku rada

(1) Poslodavac može omogućiti radniku obrazovanje, osposobljavanje i usavršavanje u skladu sa potrebama rada i mogućnostima.

(2) Poslodavac je obavezan prilikom tehnoloških promjena ili uvođenja novog načina ili organizacije rada, omogućiti radnicima obrazovanje ili usavršavanje za rad u skladu sa tim promjenama.

(3) Radnik je dužan obrazovati se, osposobljavati se i usavršavati za rad, ako to zahtijevaju potrebe procesa rada i ako to Poslodavac traži od radnika jer je to nužno za nastavak uspješnog obavljanja poslova tog radnog mjesta ili drugog radnog mjesta na koje Poslodavac ima potrebu prerasporediti radnika.

(4) Pravilnikom o obrazovanju, osposobljavanju i usavršavanju regulišu se međusobna prava i obaveze Poslodavaca i radnika.

(5) Radnik je dužan da se sam obrazuje, usavršava i prati dostignuća u okviru svoje profesije, a u cilju što uspješnijeg obavljanja poslova svog radnog mjesta.

Član 21.Obavljanje stručnog obrazovanja i usavršavanja radnika

Stručno obrazovanje, osposobljavanje i usavršavanje radnika može se obavljati:

  • -
    upućivanjem radnika na praktičnu obuku,
  • -
    upućivanjem radnika na edukacije,
  • -
    upućivanjem radnika na seminare, predavanja i sl.
  • -
    drugim vidovima koji omogućavaju stručno osposobljavanje i usavršavanje radnika.

Član 22.Praktična obuka

(1) Učenicima i studentima koji su prema aktima obrazovne ustanove obavezni obaviti praktični rad (praksu) može se odobriti obavljanje iste u Preduzeću, u trajanju utvrđenom aktima obrazovne ustanove.

(2) Odobravanje praktičnog rada vrši Poslodavac, u skladu sa mogućnostima i kapacitetima Preduzeća.

(3) Sa obrazovnom ustanovom zaključuje se ugovor/sporazum o praktičnoj obuci.

IV. RADNO VRIJEME I RASPORED RADNOG VREMENA

Član 23.Pojam radnog vremena

(1) Radno vrijeme je vremenski period u kojem je radnik, prema ugovoru o radu, obavezan obavljati poslove za Poslodavca.

(2) Radno vrijeme radnika može biti puno, nepuno, skraćeno i radno vrijeme duže od punog radnog vremena, u skladu sa zakonom.

Član 24.Puno radno vrijeme

(1) Puno radno vrijeme traje 40 (četrdeset) sati sedmično.

(2) Puno radno vrijeme se raspoređuje na 5 (pet) ili 6 (šest) radnih dana u sedmici ili u turnusima.

(3) Puno radno vrijeme u pravilu se raspoređuje na 5 (pet) radnih dana, a izuzetno zbog prirode poslova, potrebe organizacije poslovnog procesa može biti raspoređeno i na 6 (šest) radnih dana u sedmici.

(4) Poslodavac svojom odlukom utvrđuje sedmični raspored radnog vremena, početak i završetak radnog vremena zavisno od potrebe posla i uslova rada.

Član 25.Nepuno radno vrijeme

(1) Nepunim radnim vremenom smatra se radno vrijeme kraće od punog radnog vremena u trajanju kako to bude ugovoreno ugovorom o radu.

(2) Radnik koji je zaključio ugovor o radu sa nepunim radnim vremenom, može zaključiti više takvih ugovora kako bi na taj način ostvario puno radno vrijeme.

(3) Radnik koji radi sa nepunim radnim vremenom prava iz radnog odnosa ostvaruje zavisno od dužine radnog vremena u skladu sa zakonom, Kolektivnim ugovorom i ovim Pravilnikom.

Član 26.Skraćeno radno vrijeme

(1) Na poslovima na kojima, uz primjenu mjera sigurnosti i zdravlja na radu, nije moguće zaštiti radnika od štetnih utjecaja, radno vrijeme se skraćuje srazmjerno štetnom utjecaju uslova rada na zdravlje i radnu sposobnost.

(2) Radna mjesta na kojima je skraćeno radno vrijeme izjednačeno sa punim radnim vremenom utvrđuju se Pravilnikom o zaštiti na radu Preduzeća.

(3) Skraćeno radno vrijeme izjednačeno je sa punim radnim vremenom od 40 (četrdeset) sati sedmično u pogledu prava na platu i drugih prava radnika vezanih za trajanje radnog vremena.

(4) Radnik koji radi sa nepunim, skraćenim ili sa vremenom dužim od punog radnog vremena ima sva prava kao i radnik sa punim radnim vremenom u obimu koji ovisi od dužine radnog vremena.

Član 27.Raspored radnog vremena

(1) Raspored radnog vremena, početak i završetak radnog vremena utvrđuje se na sljedeći način:

  • -
    radno vrijeme, u petodnevnoj radnoj sedmici, traje od 7:30 do 16:00

(2) Raspored radnog vremena radnika koji rade u smjenama ili turnusima, organizovat će se u skladu sa članom 32. Ovog Pravilnika.

(3) Radnici koji zbog potrebe organizacije posla rade drugačije od naprijed spomenutih načina, raspored radnog vremena regulisat će se ugovorom o radu.

(4) Radnik ima pravo na odmor u toku rada u skladu sa članom 34. i 35. Ovog Pravilnika.

(5) U radno vrijeme radnika računaju se i sati prekida rada koje nije prouzrokovao radnik.

Član 28.Vrijeme pripravnosti

(1) Vrijeme pripravnosti je vrijeme u kojem je radnik obavezan biti dostupan i odazvati se pozivu Poslodavca za obavljanje poslova iz djelokruga svog radnog mjesta.

(2) Vrijeme pripravnosti za rad ne smatra se radnim vremenom.

(3) Vrijeme koje radnik u toku pripravnosti provede u obavljanju poslova po pozivu Poslodavca smatra se redovnim radnim vremenom.

(4) Poslovi radnih mjesta za koje se određuje vrijeme određuju se posebnom odlukom Poslodavca.

(5) Za sate provedene u pripravnosti, u dane od ponedjeljka do subote, radnik ima pravo na naknadu plaće u visini od 3% njegove neto satnice za redovan rad.

(6) Za sate provedene u pripravnosti nedjeljom, praznikom, odnosno neradnim danima utvrđenim zakonom, radnik ima pravo na naknadu plaće u visini od 10% njegove neto satnice za redovan rad.

Član 29.Prekovremeni rad

(1) U slučajevima regulisanim Zakonom o radu, kada je potrebno da se do određenog roka završi neodložan posao, u slučaju izvanrednog povećanja obima posla, kada postoji opasnost ugrožavanja života i zdravlja ljudi, kao i u drugim slučajevima neophodne potrebe, direktor može zahtijevati od radnika da rade duže od punog radnog vremena (prekovremeni rad), a najviše do 8 (osam) sati sedmično, odnosno najduže 3 (tri) sedmice neprekidno ili najduže 10 (deset) sedmica u toku kalendarske godine.

(2) Prekovremeni rad se uvodi na zahtjev Poslodavca.

(3) Ako prekovremeni rad radnika traje duže od 3 (tri) sedmice neprekidno ili više od 10 (deset) sedmica u toku kalendarske godine, o prekovremenom radu Poslodavac obavještava nadležnu inspekciju rada.

(4) Nije dozvoljen prekovremeni rad maloljetnom radniku, trudnici, majci odnosno usvojitelju djeteta do tri godine života, kao i samohranom roditelju, samohranom usvojitelju i licu kojem je na osnovu rješenja nadležnog organa dijete povjereno na čuvanje i odgoj, do šest godina života djeteta.

(5) Trudnica, majka, odnosno usvojitelj djeteta do tri godine života, kao i samohrani roditelj, samohrani usvojitelj i lice kojem je na osnovu rješenja nadležnog organa dijete povjereno na čuvanje i odgoj, do šest godina života djeteta, može raditi prekovremeno ako da pisanu izjavu o dobrovoljnom pristanku na takav rad.

Član 30.Preraspodjela radnog vremena

(1) Ako priroda posla to zahtijeva (građevinski poslovi na rekonstrukciji i popravci vodovodne i kanalizacione mreže, poslovi na grijanju poslovnih prostorija i sl.), puno radno vrijeme može se u toku godine preraspodijeliti, tako da u toku jednog perioda traje duže, a u toku drugog perioda kraće od punog radnog vremena, s tim da prosječno radno vrijeme ne može biti duže od 52 (pedestdva) sata sedmično, a za sezonske poslove duže od 60 (šezdeset) sati sedmično.

(2) Preraspodjelu punog radnog vremena uvodi Poslodavac odlukom.

(3) Ako je uvedena preraspodjela radnog vremena, ukupno prosječno radno vrijeme ne može biti duže od 40 (četrdeset) sati u sedmici.

(4) Maloljetni radnik, trudnica, majka, odnosno usvojitelj djeteta do tri godine života, kao i samohrani roditelj, samohrani usvojitelj i lice kojem je na osnovu rješenja nadležnog organa dijete povjereno na čuvanje i odgoj, do šest godina života djeteta, može raditi u preraspodjeli radnog vremena samo ukoliko pisanom izjavom pristane na takav rad.

Član 31.Noćni rad

(1) Rad u vremenu između 22:00 sata uvečer i 6:00 sati ujutro smatra se noćnim radom. Radnik može da radi noću uzastopno najviše jednu sedmicu.

(2) Poslodavac osigurava posebnu zaštitu radnika koji rade noću, u skladu sa odredbama Zakona o radu i Zakona o zaštiti na radu.

(3) Zabranjen je noćni rad trudnica počev od šestog mjeseca trudnoće, majci i usvojitelju, kao i lica kojem je na osnovu rješenja nadležnog organa dijete povjereno na čuvanje i odgoj i to do navršene dvije godine života djeteta.

(4) Zabranjen je noćni rad maloljetnika, osim u slučajevima predviđenim Zakonom o radu.

Član 32.Smjenski rad

(16) Smjenskim radom u smislu ovog Pravilnika smatra se rad koji traje 24 sata neprekidno, a odvija se u smjenama i to:

  • -
    prva smjena traje od 7:00 do 15:00 sati,
  • -
    druga smjena traje od 15:00 do 23:00 sata,
  • -
    treća smjena traje od 23:00 do 7:00 sati narednog dana.

(2) Za radnike koji rade u turnusu (četverobrigadni sistem rada), dnevni rad traje od 7:00 do 19:00 sati, i od 19:00 do 7:00 sati narednog dana.

(3) Ukoliko obavljanje procesa rada zahtjeva drukčiji početak rada smjena, to pitanje će se regulisati posebnom odlukom Poslodavca.

Član 33.Obaveza vođenja evidencija

(1) Poslodavac je obavezan voditi evidencije propisane Zakonom o radu i drugim aktima i relevantnim pozitivno-pravnim propisima kojima je regulisano vođenje evidencija.

(2) Evidencija o radnom vremenu obavezno sadrži podatke o početku i završetku radnog vremena, smjenama i sve druge podatke o prisustvu radnika na radu propisane aktima i relevantnim pozitivno-pravnim propisima kojima je regulisano vođenje evidencija.

V. ODMORI I ODSUSTVA

Član 34.Odmori

U skladu sa Zakonom o radu i Kolektivnim ugovorom, Poslodavac obezbjeđuje radniku koji radi duže od 6 (šest) sati dnevno sljedeće odmore u trajanju:

  • -
    u toku radnog vremena 30 minuta
  • -
    dnevni odmor između dva radna dana 12 sati
  • -
    sedmični odmor najmanje 24 sata
  • -
    godišnji odmor radniku koji je stekao pravo na godišnji odmor 20 do 35 radnih dana
  • -
    godišnji odmor radniku koji nije stekao pravo na godišnji odmor jedan dan za svaki navršeni mjesec rada
  • -
    godišnji odmor maloljetnika 24 do 30 radnih dana.

Član 35.Odmor u toku rada i duže trajanje odmora u toku rada

(16) Vrijeme odmora u toku rada ne uračunava se u radno vrijeme.

(2) Poslodavac je dužan radniku, na njegov zahtjev, omogućiti odmor u toku rada u trajanju od jednog sata za jedan dan u toku radne sedmice.

Član 36.Rad na dan sedmičnog odmora

(1) Radnik je na zahtjev Poslodavca dužan da radi na dan svog sedmičnog odmora samo u slučaju vanrednog povećanja obima posla, iznenadnih kvarova, zastoja i poremećaja u procesu rada, ukoliko Poslodavac ne može primijeniti druge mjere kako bi spriječio nastajanje štete po život i zdravlje građana, otklonile posljedice elementarnih nepogoda, nastajanje većih šteta po imovinu Kantona, građana i Poslodavca te ugroženosti života i zdravlja radnika, kao i u drugim opravdanim slučajevima.

(2) Radniku koji je radio na dan svog sedmičnog odmora osigurava se jedan dan odmora (npr. U idućoj sedmici, sljedeći radni dan i sl.) u tave određenom prema dogovoru poslodavca i radnika, koji ne može biti duži od dvije sedmice.

(3) Za radnike kojima je radno vrijeme raspoređeno u 5 (pet) radnih dana u sedmici, dani sedmičnog odmora su subota i nedjelja.

(4) Za radnike kojima je radno vrijeme raspoređeno u 6 (šest) radnih dana u sedmici, dan sedmičnog odmora je nedjelja.

Član 37.Godišnji odmor

(1) Plan korištenja godišnjeg odmora utvrđuje Poslodavac.

(2) Plan korištenja godišnjeg odmora izrađuje se u organizacionim cjelinama, radi obezbjeđivanja ravnomjernog rasporeda korištenja godišnjih odmora i obezbjeđivanja neometanog odvijanja procesa rada u organizacionim jedinicama i Preduzeću u cjelini.

(3) Direktor, zbog optimalne organizacije poslova, može donijeti odluku da se dio godišnjeg odmora od najmanje 12 (dvanaest) radnih dana, u pojedinim organizacionim cjelinama, koristi kolektivno u određenom 19tave19.

(4) Raspored korištenja godišnjeg odmora radnika utvrđuje se vodeći računa o potrebama radnika, kao i o prirodi i organizaciji rada.

Član 38.Trajanje godišnjeg odmora

(1) Za svaku kalendarsku godinu, radnik ima pravo na godišnji odmor u trajanju od najmanje 20 radnih dana, uvećan po sljedećim osnovama:

  • a)
    po osnovu dužine radnog staža
    • -
      od navršene 1 do 5 godina staža 1 dan
    • -
      od navršenih 5 do 10 godina staža 2 dana
    • -
      od navršenih 10 do 15 godina staža 3 dana
    • -
      od navršenih 15 do 20 godina staža 4 dana
    • -
      od navršenih 20 do 25 godina staža 6 dana
    • -
      od navršenih 25 do 30 godina staža 8 dana
    • -
      preko 30 godina staža 10 dana
      • 16)
        po osnovu uslova rada
    • -
      radnicima sa skraćenim radnim vremenom 2 dana
    • -
      radnicima koji rade u smjenama 2 dana
  • c)
    po osnovu socijalno-zdravstvenog stanja
    • -
      radnicima invalidima rada/ratnim vojnim invalidima 2 dana
    • -
      radniku-majci koja ima dijete/djecu do 7 (sedam) godina života i samohranom roditelju usvojitelju, kao i licu kojem je na osnovu rješenja nadležnog organa dijete povjereno na čuvanje i odgoj 2 dana
  • d)
    po osnovu učešća u oružanim snagama

demobilisanim borcima za učešće u odbrambeno-oslobodilačkom/domovinskom ratu 12-18 mjeseci 1 dan

demobilisanim borcima za učešće u odbrambeno-oslobodilačkom/domovinskom ratu 18-30 mjeseci 2 dana

demobilisanim borcima za učešće u odbrambeno-oslobodilačkom/domovinskom ratu više od 30 mjeseci 3 dana

(2) Da bi radnik stekao pravo na uvećanje godišnjeg odmora po osnovu učešća u Oružanim snagama, potrebno je da Poslodavcu blagovremeno dostavi potvrdu ili uvjerenje nadležnog organa za odgovarajući period.

(3) Uvećanje trajanja godišnjeg odmora po osnovama iz tačaka a), b), c) i d) se međusobno zbrajaju, a ukoliko zbir dana godišnjeg odmora prelazi 35 dana računaće se da radnik ima pravo na 35 radnih dana godišnjeg odmora.

(4) Godišnji odmor za kalendarsku godinu ne može biti duži od 35 radnih dana.

(5) Maloljetni radnik ima pravo na plaćeni godišnji odmor u trajanju od 24 radna dana.

(6) Prilikom utvrđivanja trajanja godišnjeg odmora, smatra se da je radno vrijeme raspoređeno na 5 (pet) radnih dana.

(7) Radnik ima pravo koristiti jedan dan godišnjeg odmora kad on to želi, uz obavezu da o tome obavijesti Poslodavca najmanje 3 (tri) dana prije njegovog korištenja.

(8) Kod utvrđivanja trajanja godišnjeg odmora privremena spriječenost za rad, praznici, nedjelje i drugo vrijeme odsustvovanja sa rada koje se radniku priznaje u staž osiguranja u skladu sa zakonom, neće se uračunavati u dane godišnjeg odmora.

Član 39.Godišnji odmor radnika koji nema šest mjeseci neprekidnog rada

(1) Radnik koji se prvi put zaposli ili koji ima prekid rada između dva radna odnosa duži od 15 (petnaest) dana, stiče pravo na godišnji odmor nakon 6 (šest) mjeseci neprekidnog rada.

(2) Ako radnik nije stekao pravo na godišnji odmor u smislu tave 1. Ovog člana, ima pravo na najmanje jedan dan godišnjeg odmora za svaki navršeni mjesec dana rada.

(3) Ako radnik tokom kalendarske godine ne može steći pravo na godišnji odmor, tj. Nema 6 (šest) mjeseci neprekidnog rada do kraja kalendarske godine, Poslodavac je dužan da radniku obezbijedi najmanje jedan dan godišnjeg odmora za svaki mjesec rada u tekućoj godini.

Član 40.Pravo na naknadu umjesto korištenja godišnjeg odmora

(1) Radnik se ne može odreći prava na godišnji odmor.

(2) Radniku se ne može uskratiti pravo na godišnji odmor niti mu se izvršiti isplata naknade umjesto korištenja godišnjeg odmora, osim u slučaju prestanka ugovora o radu, kada je Poslodavac dužan radniku koji nije iskoristio cijeli ili dio godišnjeg odmora isplatiti naknadu umjesto korištenja godišnjeg odmora u iznosu koji bi primio da je koristio cijeli, odnosno preostali dio godišnjeg odmora, ako godišnji odmor ili njegov dio nije iskoristio krivicom Poslodavca.

Član 41.Korištenje godišnjeg odmora u otkaznom roku

Ukoliko radniku prestane radni odnos po odluci Poslodavca, omogućit će mu se korištenje godišnjeg odmora u trajanju otkaznog roka, osim u slučaju prestanka radnog odnosa zbog učinjene teže povrede radnog odnosa.

Član 42.Korištenje godišnjeg odmora

(1) Radnik može koristiti godišnji odmor u jednom dijelu ili u dva dijela.

(2) Ako radnik koristi godišnji odmor u dva dijela, prvi dio koristi bez prekida u trajanju od najmanje 12 (dvanaest) radnih dana u toku kalendarske godine, a drugi dio najkasnije do 30. Juna naredne godine.

(3) Ako radnik ne iskoristi 12 (dvanaest) dana godišnjeg odmora u tekućoj godini, nema pravo na korištenje ni preostalog dijela u narednoj godini, odnosno nema pravo prenošenja godišnjeg odmora u narednu godinu.

Član 43.Prekid korištenja godišnjeg odmora

(1) Korištenje godišnjeg odmora prekida se i nastupom bolovanja, vježbe civilne zaštite, na opravdani zahtjev Poslodavca, na opravdani zahtjev radnika te u drugim slučajevima koji se nisu mogli predvidjeti prije početka korištenja godišnjeg odmora.

(2) Po isteku prekida korištenja godišnjeg odmora iz stava 1. Ovog člana, radnik nastavlja koristiti započeti godišnji odmor u dogovoru sa neposrednim rukovodiocem.

Član 44.Pisana odluka o korištenju godišnjeg odmora

Poslodavac je dužan donijeti i dostaviti svakom radniku pisanu odluku o trajanju godišnjeg odmora i periodu/periodima njegovog korištenja, najkasnije 7 (sedam) dana prije početka korištenja godišnjeg odmora.

Član 45.Plaćeno odsustvo

(16) Tokom kalendarske godine radnik ima pravo na plaćeno odsustvo od ukupno 7 (sedam) radnih dana u slučaju:

1. sklapanja braka radnika-ce

5 dana

2. sklapanja braka djeteta

3 dana

3. smrti roditelja, braće i sestara bračnog druga

3 dana

4. rođenja djeteta

5 dana

5. smrti supruga - supruge ili djeteta

7 dana

6. u slučaju smrti roditelja, braće i sestara radnika

5 dana

7. u slučaju smrti unuka, djedova i baka (nana)

3 dana

8. traženja članova porodice nestalih u ratu

5 dana

9. u slučaju teže bolesti člana užeg domaćinstva

7 dana

10. u slučaju selidbe

2 dana

11. za potrebe obrazovanja i stručnog usavršavanja te obrazovanja za potrebe sindikalnog rada

2 dana

12. za učešće na radničkim sportskim igrama (Komunalijada)

2 dana

13. elementarne nepogode (požar, poplava, snježna lavina, klizišta i sl.)

5 dana

14. upražnjavanje vjerskih, kulturnih, tradicijskih i ličnih potreba

2 dana

15. za svako dobrovljno davanje krvi

2 dana

16. za učešće na društvenim, kulturnim, sportskim i drugim javnim manifestacijama u zemlji i inostranstvu, koje su od značaja za Grad Sarajevo, Kanton Sarajevo, Federaciju BiH ili državu Bosnu i Hercegovinu

5 dana

(2) Izuzetno, radniku se može odobriti korištenje plaćenog odsustva ako je u toku kalendarske godine iskoristio svih 7 (sedam) dana plaćenog odsustva, u slučajevima iz tačke: 3., 5., 6., 7. i 14. u trajanju utvrđenom ovim članom Pravilnika.

(3) Pravo na plaćeno odsustvo radnik ostvaruje u vrijeme nastupanja određenih okolnosti.

Član 46.Neplaćeno odsustvo

(1) Poslodavac može radniku odobriti odsustvo sa rada bez naknade plaće - neplaćeno odsustvo najduže do 12 (dvanaest) mjeseci, ukoliko to dozvoljava priroda posla i mogućnosti Poslodavca, u slučajevima:

  • -
    liječenja u inostranstvu po preporuci nadležne zdravstvene ustanove,
  • -
    njege bolesnog člana uže porodice,
  • -
    pratnja bolesnog člana uže porodice na liječenje u inostranstvo ili izvan mjesta stanovanja,
  • -
    učestvovanja u društvenim, kulturnim, sportskim i drugim javnim manifestacijama u zemlji i inostranstvu,
  • -
    stručnog usavršavnja u struci i obrazovanja.

(2) Poslodavac može radniku-roditelju odobriti odsustvo sa rada bez naknade plaće-neplaćeno odsustvo najduže do tri godine života djeteta, ukoliko to dozvoljava priroda posla i mogućnosti Poslodavca, u slučaju ako je djetetu, prema nalazu nadležne zdravstvene ustanove, potrebna pojačana briga i njega.

(3) Poslodavac je dužan omogućiti radniku neplaćeno odsustvo 2 (dva) dana u jednoj kalendarskoj godini radi zadovoljavanja njegovih vjerskih, kulturnih, tradicijskih i ličnih potreba.

(4) Za vrijeme neplaćenog odsustva prava koja se stiču na radu i po osnovu rada, miruju.

Član 47.Ostvarivanje prava na odsustvo

(1) Plaćeno, odnosno neplaćeno odsustvo ostvaruje se na osnovu pismenog zahtjeva radnika i prateće dokumentacije.

(2) Zahtjev treba da sadrži obrazloženje za korištenje odsustva u kojem je obrazložen razlog zbog kojeg se traži odsustvo, vrijeme korištenja odsustva i prateća dokumentacija vezana za zahtjev (npr. javne isprave, ljekarski nalazi, uvjerenje o stručnom usavršavanju ili obrazovanju, prijava za polaganje ispita i sl.)

(3) O zahtjevu radnika odlučuje direktor.

Član 48.Spriječenost za rad zbog bolesti - bolovanje

(1) Radnik može da odsustvuje sa posla uslijed spriječenosti za rad zbog bolesti u skladu sa Zakonom o zdravstvenom osiguranju (bolovanje).

(2) Odsustvovanje sa posla zbog bolovanja utvrđuje nadležni ljekar.

Član 49.Obavijest o spriječenosti za rad zbog bolesti

(1) Radnik koji je privremeno spriječen za rad (zbog bolesti ili dr.) dužan je o toj činjenici obavijestiti neposrednog rukovodioca odmah, a najkasnije u roku od 3 (tri) dana.

(2) Radnik koji je privremeno spriječen za rad (zbog bolesti ili dr.) dužan je dostaviti Izvještaj o trajanju privremene spriječenosti za rad (doznake od ovlaštenog ljekara), i to najkasnije do 5-og u tekućem mjesecu za prethodni mjesec (za koji se vrši obračun plaće).

VI. ZAŠTITA RADNIKA

Član 50.Zaštita na radu

(1) Radnik ostvaruje zaštitu na radu u skladu sa važećim zakonima i pravilnicima.

(2) Poslodavac je dužan omogućiti radniku da se odmah po stupanju na rad upozna sa propisima iz oblasti zaštite na radu, te da osigura bezbjednost na radu, provođenje i unapređenje zaštite na radu, upoznavanje radnika sa uslovima rada, opasnostima, te pravima i obavezama u vezi sa zaštitom na radu, kao i da obezbijedi korištenje sredstava za rad i provođenje ostalih zaštitnih mjera.

(3) Poslodavac je dužan da obezbijedi potrebne uslove za zaštitu na radu kojim će se osigurati zaštita života i zdravlja radnika, u protivnom radnik ima pravo da odbije da radi ako mu prijeti opasnost po život i zdravlje.

(4) Radnik koji odbije da radi iz razloga navedenih u prethodnom stavu ovog člana, ima pravo na naknadu plaće kao da je radio, a za vrijeme dok se ne provedu propisane mjere predviđene propisima o sigurnosti i zdravlju na radu i drugim propisima, ako za to vrijeme nije raspoređen na druge odgovarajuće poslove.

Član 51.Zaštita maloljetnika

Maloljetni radnik ima pravo na zaštitu na radu u skladu sa važećim propisima.

Član 52.Zaštita žene i materinstva

(1) Poslodavac ne može odbiti da zaposli ženu zbog njene trudnoće, niti može za vrijeme trudnoće, korištenja porođajnog odsustva, te za vrijeme korištenja ostalih prava propisanim zakonom, otkazati ugovor o radu ženi, odnosno radniku koji se koristi nekim od spomenutih prava.

(2) Poslodavac ne smije tražiti bilo kakve podatke o trudnoći, osim ako radnica zahtijeva određeno pravo predviđenom zakonom ili drugim propisom radi zaštite trudnica.

(3) Prestanak ugovora o radu na određeno vrijeme ne smatra se otkazom ugovora o radu u smislu stava 1. ovog člana.

Član 53.Privremeni raspored žene za vrijeme trudnoće

(1) Poslodavac je dužan ženu za vrijeme trudnoće, odnosno dojenja djeteta, rasporediti na druge poslove ako je to u interesu njenog zdravstvenog stanja, koje je utvrdio ovlašteni ljekar, a najduže do navršene jedne godine života djeteta.

(2) Ako Poslodavac nije u mogućnosti da osigura raspoređivanje žene u smislu stava 1. ovog člana, žena ima pravo na odsustvo sa rada uz naknadu plaće, u skladu sa Kolektivnim ugovorom i Pravilnikom o radu.

(3) Privremeni raspored iz stava 1. ovog člana ne može imati za posljedicu smanjenje plaće žene.

(4) Ženu iz stava 1. ovog člana, Poslodavac može premjestiti na drugo mjesto rada, samo uz njen pisani pristanak.

Član 54.Porođajno odsustvo

(1) Za vrijeme trudnoće, porođaja i njege djeteta, žena ima pravo na porođajno odsustvo u trajanju od jedne godine neprekidno.

(2) Na osnovu nalaza ovlaštenog ljekara žena može da otpočne porođajno odsustvo 28 dana prije očekivanog datuma porođaja.

(3) Žena može koristiti kraće porođajno odusustvo, ali ne kraće od 42 dana poslije porođaja.

(4) Nakon 42 dana poslije porođaja pravo na porođajno odsustvo može koristiti i radnik - otac djeteta, ako se roditelji tako sporazumiju.

(5) Radnik - otac može koristiti pravo iz stava 1. ovog člana i u slučaju smrti majke, ako majka napusti dijete ili ako iz drugih opravdanih razloga ne može da koristi porođajno odusustvo.

Član 55.Rad sa polovinom punog radnog vremena nakon isteka porođajnog odsustva

(1) Nakon isteka porođajnog odsustva, žena sa djetetom najmanje do jedne godine života ima pravo da radi polovinu punog radnog vremena, a za blizance, treće i svako sljedeće dijete ima pravo da radi polovinu radnog vremena do navršene dvije godine života djeteta, ako propisom Kantona nije predviđeno duže trajanje ovog prava.

(2) Pravo iz stava 1. ovog člana može koristiti i radnik - otac djeteta, ako žena radi za to vrijeme u punom radnom vremenu.

Član 56.Rad sa polovinom punog radnog vremena do tri godine života djeteta

Nakon isteka godine dana života djeteta, jedan od roditelja ima pravo da radi polovinu punog radnog vremena do tri godine života djeteta, ako je djetetu, prema nalazu nadležne zdravstvene ustanove, potrebna pojačana briga i njega.

Član 57.Pravo žene na odsustvo radi dojenja

(1) Žena koja doji dijete, a koja nakon korištenja porođajnog odsustva radi puno radno vrijeme, ima pravo da odsustvuje sa posla dva puta dnevno u trajanju od po sat vremena radi dojenja, do navršene jedne godine života djeteta.

(2) Vrijeme odsustva iz stava 1. ovog člana računa se u puno radno vrijeme.

Član 58.Pravo na porođajno odsustvo u slučaju gubitka djeteta

Ako žena rodi mrtvo dijete ili ako dijete umre prije isteka porođajnog odsustva, ima pravo da produži porođajno odsustvo za onoliko vremena koliko je prema nalazu ovlašenog ljekara potrebno da se oporavi od porođaja i psihičkog stanja prouzrokovanog gubitkom djeteta, a najmanje 45 dana od porođaja odnosno od smrti djeteta, za koje vrijeme joj pripadaju sva prava po osnovu porođajnog odsustva.

Član 59.Pravo na odsustvo nakon isteka porođajnog odsustva

(1) Jedan od roditelja može da odsustvuje sa rada do tri godine života djeteta.

(2) Za vrijeme odsustvovanja sa rada u smislu stava 1 ovog člana, prava i obaveze iz radnog odnosa miruju.

Član 60.Prava roditelja djeteta sa težim smetnjama u razvoju

(1) Jedan od roditelja djeteta sa težim smetnjama u razvoju (teže hendikepiranog djeteta) ima pravo da radi polovinu punog radnog vremena, u slučaju da se radi o samohranom roditelju ili da su oba roditelja zaposlena, pod uvjetom da dijete nije smješteno u ustanovu socijalno - zdravstvenog zbrinjavanja, na osnovu nalaza nadležne zdravstvene ustanove.