Aktio

Federalno ministarstvo prostornog uređenja i okoline

Pravilnik o minimalnim zahtjevima za energijskim karakteristikama zgrada

Na osnovu člana 24. stava 3. Zakona o energijskoj efikasnosti u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 22/17), federalni ministar prostornog uređenja donosi

PRAVILNIK
O MINIMALNIM ZAHTJEVIMA ZA ENERGIJSKIM KARAKTERISTIKAMA ZGRADA

I. OPĆE ODREDBE

Član 1.Predmet

(1) Ovim Pravilnikom propisuju se:

  • a)
    tehnički zahtjevi u pogledu ispunjenja minimalnih zahtjeva za energijske karakteristike zgrade uključujući građevinske dijelove zgrade koji čine dio omotača zgrade, tehničke sisteme grijanja, hlađenja ventilacije, klimatizacije, pripreme potrošne tople vode i rasvjete, koje treba ispuniti prilikom projektovanja i građenja novih zgrada, te tokom upotrebe postojećih zgrada koje se griju na unutrašnju temperaturu višu od 12°C,
  • b)
    tehnički zahtjevi u pogledu ispunjenja minimalnih zahtjeva za energijske karakteristike zgrada koje treba ispuniti prilikom projektovanja značajne obnove postojećih zgrada koje se griju na unutrašnju temperaturu višu od 12°C,
  • c)
    ostali tehnički zahtjevi za ispunjenja minimalnih zahtjeva za energijske karakteristike zgrada,
  • d)
    tehničke karakteristike i drugi zahtjevi za neke građevinske proizvode koji se ugrađuju u zgradu u svrhu ispunjenja minimalnih zahtjeva za energijske karakteristike zgrada i ocjenjivanje usklađenosti tih proizvoda s navedenim zahtjevima,
  • e)
    sadržaj Elaborata energijskih karakteristika zgrade iz člana 4. ovog Pravilnika i sadržaj Iskaznice energijskih karakteristika zgrade,
  • f)
    održavanje zgrade u odnosu na ispunjenje minimalnih zahtjeva za energijske karakteristike zgrada.

(2) Ovim Pravilnikom kao i njegovim prilozima definišu se minimalni zahtjevi za energijske kakrakteristike zgrada koji kroz postupke provođenja energijskih audita zgrada i izdavanja energijskog certifikata koji je propisan posebnim propisom, predstavljaju referentne vrijednosti neophodne za utvrđivanje energijske kakrakteristike zgrade (energijski certifikat) kao i prijedloga mjera energijske efikasnosti za poboljšanje energijske karakteristike zgrade ili dostizanja referntnih vrijednosti propisanih ovim Pravilnikom i prilozima.

(3) Ovim Pravilnikom se slijede zahtjevi Direktive 2010/31/EC Europskog parlamenta i Vijeća Evrope od 19. maja 2010. godine o energijskim karakteristikama zgrada u dijelu koji se odnosi na:

  • a)
    propisivanje minimalnih zahtjeva za energijske karakteristike novih zgrada i značajne obnove postojećih zgrada,
  • b)
    minimalne zahtjeve građevinskih dijelova zgrada koji čine dio omotača zgrade i tehničkih sistema zgrada kada se ugrađuju, zamjenjuju ili moderniziraju,
  • c)
    potrebu izrade analize upotrebe alternativnih sistema snabdijevanja energijom za nove zgrade.

(4) Ovim Pravilnikom se slijede zahtjevi Uredbe o građevinskim proizvodima 305/2011 Vijeća Europe u dijelu koji se odnosi na građevinske proizvode koji se ugrađuju u zgrade u svrhu ispunjavanja bitnog zahtjeva za zgradu: ispunjenja minimalnih zahtjeva za energijske karakteristike zgrada.

Član 2.Primjena

(1) Zahtjeve iz ovoga Pravilnika koji se moraju ispuniti pri projektovanju i građenju novih zgrada, odnosno pri projektovanju značajne obnove postojećih zgrada, vlasnik zgrade je dužan očuvati njenim stalnim održavanjem.

(2) Za zgrade za koje nije predviđeno grijanje ili koji se griju do temperature 12°C moraju se, u skladu sa namjenom zgrade, pri projektovanju i građenju novih odnosno projektovanju značajne obnove postojećih zgrada, ispuniti zahtjevi ovoga Pravilnika koji se odnose na:

  • a)
    toplotnu zaštitu zgrade tokom ljeta, i
  • b)
    sprječavanje nastajanja građevinske štete, koja nastaje npr. zbog kondenzacije vodene pare.

(3) Odredbe ovog Pravilnika primjenjuju se na zgrade za koje urbanističku suglasnost, odobrenje za građenje odnosno odobrenje za upotrebu izdaje Federalno ministarstvo prostornog uređenja.

Član 3.Izuzeće od primjene

Ovaj Pravilnik ne primjenjuje se na:

  • a)
    zgrade koji imaju predviđeni vijek upotrebe ograničen na dvije godine i manje,
  • b)
    privremene zgrade izgrađene u okviru pripremnih radova za potrebe organizacije gradilišta,
  • c)
    staklenike koji se koriste u poljoprivredi,
  • d)
    radionice, proizvodne hale, tvorničke zgrade i druge zgrade koje se, u skladu sa namjenom, moraju držati otvorenim više od polovine radnog vremena ako nemaju ugrađene zračne zavjese,
  • e)
    privremene zgrade koje se mogu višestruko postavljati i rastavljati,
  • f)
    zgrade ili dio zgrade koje se koriste u obredne i vjerske svrhe,
  • g)
    zgrade koje se mogu graditi, odnosno izvoditi bez odobrenja za građenje i bez glavnog projekta,
  • h)
    zgrade sa liste utvrđene članom 25. stav 3. i 4. Zakona o energijskoj efikasnosti ("Službene novine Federacije BiH", broj 22/17).

Član 4.Značenje pojedinih pojmova u ovom Pravilniku

Pojedini pojmovi upotrebljeni u ovom Pravilniku imaju u smislu ovog Pravilnika sljedeće značenje:

  • a)
    Algoritam je način utvrđivanja proračuna potrebne toplotne energije u cilju zadovoljenja minimalnih zahtjeva za energijske karakteristike zgrada i predstavlja skup formula koje su proizašle iz važećih bosansko-hercegovačkih standarda;
  • b)
    Broj izmjena zraka, n (h-1), je broj izmjena zampremine unutrašnjeg grijanog zraka Ve zgrade vanjskim zrakom u jednom satu;
  • c)
    Bruto podna površina zgrade je zbir površina poda za sve nivoe zgrade i računa se prema tački 5.1.3. BAS ISO 9836 - površina poda etaža koje su zatvorene i natkrivene sa svih strana;
  • d)
    Daljinsko grijanje ili daljinsko hlađenje je distribucija toplotne energije u obliku pare, vruće vode ili ohlađene tečnosti od centralnog proizvodnog izvora kroz mrežu do većeg broja zgrada ili mjesta s ciljem grijanja ili hlađenja prostora ili za procesno grijanje ili hlađenje;
  • e)
    Građevinski dio je tehnički sistem zgrade ili dio omotača zgrade (npr. zid, pod, krov, element otvora i dr.);
  • f)
    Energija iz obnovljivih izvora je energija iz obnovljivih nefosilnih izvora (vjetar, sunce, geotermalni izvori, talasi, plima/oseka, hidroenergija, biomasa, deponijski gas, gas iz postrojenja za preradu otpada i biogas);
  • g)
    Elaborat o energijskim karakteristikama zgrada je elaborat koji sadrži tekstualni i grafički dio. Tekstualni dio sadrži opšte podatke o zgradi i lokaciji gradnje, (vrsta grijanja, klimatska zona) opis primjenjenih važećih propisa i normi te potrebne tehničke proračune s ocjenom o zadovoljenju važećih propisa. Proračunom se za pojedine građevinske elemente provjeravaju i određuju tražena svojstva i to: koeficijent prolaza toplote, difuzija vodene pare, toplotna stabilnost u ljetnom razdoblju površinska kondenzacija, toplotni rad i drugo. Opisno se daje i prikaz zaštite ostakljenih elemenata protiv sunčeva zračenja. Grafički dio elaborata sadrži šeme difuzije vodene pare, po potrebi nacrte temperaturnih krivulja te eventalno karakteristične građevinske detalje bitne za rješenje toplotne zaštite zgrade.
  • h)
    Faktor oblika zgrade, f0 = A/Ve (m-1), je količnik površine omotača grijanog dijela zgrade, A (m²), i bruto zapremine, Ve (m³), grijanog dijela zgrade;
  • i)
    Faktor umanjenja uređaja za zaštitu od sunčevog zračenja, FC (-), je količnik između prosječne sunčeve energije koja dospije u zgradu kroz prozor s uređajem za zaštitu od sunčevog zračenja i sunčeve energije koja bi dospjela u zgradu kroz prozor bez tog uređaja;
  • j)
    Godišnja potrebna toplotna energija za grijanje, QH,nd (kWh/god), je računski određena količina toplote koju sistemom grijanja treba tokom jedne godine dovesti u zgradu za održavanje unutrašnje projektne temperature u zgradi tokom razdoblja grijanja zgrade;
  • k)
    Godišnja potrebna toplotna energija za hlađenje, QC,nd (kWh/god), je računski određena količina toplote koju sistemom hlađenja treba tokom jedne godine odvesti iz zgrade radi održavanja unutrašnje projektne temperature u zgradi tokom razdoblja hlađenja zgrade;
  • l)
    Godišnja potrebna energija za ventilaciju, QVe (kWh/god), je računski određena količina energije za pripremu zraka sistemom prisilne ventilacije, djelimične klimatizacije i klimatizacije tokom jedne godine za održavanje stepena ugodnosti prostora u zgradi;
  • m)
    Godišnja potrebna energija za rasvjetu, EL (kWh/god), je računski određena količina energije koju treba dovesti zgradi tokom jedne godine za rasvjetu;
  • n)
    Godišnja potebna toplotna energija za zagrijavanje potrošne tople vode, QW (kWh/god), je računski određena količina toplote koju sistemom pripreme potrošne tople vode treba dovesti tokom jedne godine za zagrijavanje vode;
  • o)
    Godišnja potrebna toplotna energija, QH (kWh/god), je zbir godišnje potrebne toplote i godišnjih toplotnih gubitaka sistema za grijanje i pripremu potrošne tople vode u zgradi;
  • p)
    Godišnja primarna energija, Eprim (kWh/god), je računski određena energije potrebna za zadovoljavanje svih energijskih potreba zgrade tokom jedne godine koja nije podvrgnuta nijednom postupku pretvaranja;
  • q)
    Godišnji toplotni gubici sistema grijanja QH,ls (kWh/god), su energijski gubici sistema grijanja tokom jedne godine koji se ne mogu iskoristiti za održavanje unutrašnje temperature u zgradi;
  • r)
    Godišnji gubici sistema hlađenja, QC,ls (kWh/god), su energijski gubici sistema hlađenja tokom jedne godine koji se ne mogu iskoristiti za održavanie unutrašnje temperature u zgradi;
  • s)
    Godišnji toplotni gubici sistema za pripremu potrošne tople vode QW,ls (kWh/god), su energijski gubici sistema pripreme potrošne tople vode tokom jedne godine koji se ne mogu iskoristiti za zagrijavanje vode;
  • t)
    Grijana prostorija je prostorija s unutrašnjom projektnom temperaturom višom od 12°C, koja se grije neposredno grijaćim tijelima ili posredno zbog prostorne povezanosti s neposredno grijanim prostorijama. Sve grijane prostorije čine grijani dio zgrade;
  • u)
    Isporučena energija je energija izražena po nosiocu energije, koja se dovodi u tehnički sistem u zgradu kroz granicu sistema kako bi se zadovoljile potrebe za grijanjem, hlađenjem, ventilacijom, potrošnom toplom vodom, rasvjetom, uređajima itd.;
  • v)
    Koeficijent transmisijskog toplotnog gubitka, Htr,adj (W/K), je količnik između toplotnog toka koji se transmisijom prenosi iz grijane zgrade prema vanjskom prostoru i razlike između unutrašnje projektne temperature grijanja i vanjske temperature;
  • w)
    Koeficijent ventilacionog toplotnog gubitka, HVe,adj (W/K), je količnik između toplotnog toka koji se prenosi iz grijane zgrade prema vanjskom prostoru izmjenom zraka u prostoriji s vanjskim zrakom i razlike između unutrašnje projektne temperature grijanja i vanjske temperature;
  • x)
    Korisna površina grijanog dijela zgrade, AK (m²), je ukupna neto podna površina grijanog dijela zgrade;
  • y)
    Metodologija je dokument kojim se jasno propisuju postupci provođenja energijskog audita zgrada, način utvrđivanja energijskih karakteristika zgrada, a koja sadrži algoritam za izračunavanje energijskih karakteristika zgrada. Puni naziv je Metodologija za utvrđivanje energijskih karakteristika zgrada i Algoritam za proračun istih.
  • z)
    Nestambena zgrada je zgrada koja nema niti jednu stambenu jedinicu ili skup prostorija namijenjen stanovanju zajednica;
  • aa)
    Nestambena zgrada proizvodne namjene je zgrada namijenjena za obavljanje proizvodne i poljoprivredne djelatnosti (npr. to su: proizvodne hale u industrijskoj proizvodnji, proizvodne radionice, skladišta, zgrade namijenjene poljoprivrednom privređivanju kao što su staje, vinarije i sl.);
  • bb)
    Neto podna površina zgrade je ukupna površina poda zgrade između elemenata koji je ograničavaju i računa se prema tački 5.1.5. BAS ISO 9836;
  • cc)
    Nova zgrada je izgrađena građevina za koju nije izdato odobrenje za upotrebu, odnosno građevina prije početka njenog korištenja;
  • dd)
    Ostale nestambene zgrade koje se griju na temperaturu +18°C ili višu su zgrade jedinstvene ili mješovite namjene (npr. zgrade za saobraćaj i komunikacije, terminali, poštanske i telekomunikacijske zgrade, zgrade za kulturno-umjetničku djelatnost i zabavu, kao što su muzeji, biblioteke, informativno-dokumentacioni centri, zgrada arhiva, kino dvorane, koncertne dvorane, pozorišta i sl.) i sl.;
  • ee)
    Ovojnica zgrade predstavlja ugrađene elemente zgrade koji odvajaju unutrašnjost zgrade od vanjskog prostora;
  • ff)
    Ovojnica hladnjače je skup objedinjenih elemenata zgrade ili dijela zgrade projektovanog (hlađenog) na unutrašnju projektnu temperaturu od 12°C ili nižu, za građevinske dijelove koji razdvajaju unutrašnji prostor hladnjače od vanjskog prostora ili dijelova zgrade koji nisu u funkciji hladnjače;
  • gg)
    Porodična stambena zgrada (porodična kuća) je samostojeća stambena zgrada i zgrada s jednim stanom, zgrada s jednim stanom u nizu ili drugačije povezana zgrada s jednim stanom, zgrada sa do tri stana i zgrada u nizu sa do tri stana po lameli;
  • hh)
    Postojeća zgrada je zgrada izgrađena na temelju odobrenja za građenje ili drugog odgovarajućeg akta i svaka zgrada koja je prema važećim propisima iz oblasti prostornog uređenja i građenja s njim izjednačena;
  • ii)
    Površina omotača grijanog dijela zgrade, A (m²), je ukupna površina građevinskih dijelova koji razdvajaju grijani dio zgrade od vanjskog prostora, tla ili negrijanih dijelova zgrade, uređena prema BAS EN ISO 13789, dodatak B, za slučaj vanjskih dimenzija;
  • jj)
    Primarna energija je energija iz obnovljivih i neobnovljivih izvora koja nije podvrgnuta nijednom postupku pretvorbe;
  • kk)
    Referentni klimatski podaci su skup odabranih klimatskih parametara koji su karakteristični za neko geografsko područje. Referentni klimatski podaci za FBiH su klimatski podaci za meteorološke stanice preuzete kao karakteristične - za klimatsku zonu Sjever (kada je srednja mjesečna temperatura vanjskog zraka najhladnijeg mjeseca na lokaciji zgrade prema podacima najbliže klimatski mjerodavne meteorološke stanice Θmm ≤ 3°C) i za klimatsku zonu Jug (kada je srednja mjesečna temperatura vanjskog zraka najhladnijeg mjeseca na lokaciji zgrade prema podacima najbliže klimatski mjerodavne meteorološke stanice Θmm > 3°C);
  • ll)
    Regulacioni uređaj temperature je uređaj termotehničkog sistema pomoću kojeg se reguliše temperatura u prostoriji, kao npr. termostatski ventil;
  • mm)
    Samostalna upotrebna cjelina zgrade je stan, apartman, poslovni prostor i slično unutar zgrade koji je predviđen ili preuređen za zasebno korištenje;
  • nn)
    Sistem klimatizacije je proces koji uključuje kondicioniranje, transport i ubacivanje zraka u prostor kojim se regulišu: temparatura, relativna vlažnost, brzina strujanja zraka, čistoća zraka, nivo buke i razlika pritiska u prostoru a s ciljem postizanja zdravog okruženja za lica koja borave u prostoru, odnosno, postizanja uslova za potrebe industrijske proizvodnje. Sistem klimatizacije se, prema termodinamičkom procesu pripreme vlažnog zraka, dijeli na: grijanje, hlađenje, ovlaživanje i odvlaživanje što se vrši kroz: sistem ventialacije (jedan od gore navedenih procesa); sistem djelimične klimatizacije (dva ili tri od navedenih procesa) i sistem klimatizacije (sva četiri procesa cjelogodišnje);
  • oo)
    Stambena zgrada je zgrada koja je u cijelosti ili u kojoj je više od 90% neto podne površine namijenjeno za stanovanje, odnosno koja nema više od 50 m² neto podne površine u drugoj namjeni. Stambenom zgradom smatra se i zgrada s apartmanima u turističkom području;
  • pp)
    Stvarni klimatski podaci su klimatski podaci dobiveni statističkom obradom prema meteorološkoj stanici najbližoj lokaciji zgrade;
  • qq)
    Tehnički sistem je tehnička oprema ugrađena u zgradu ili dio zgrade koja služi za grijanje, hlađenje, ventilaciju, pripremu tople vode, osvjetljenje ili njihovu kombinaciju;
  • rr)
    Termotehnički sistem je tehnička oprema za grijanje, hlađenje, ventilaciju, klimatizaciju i pripremu potrošne tople vode zgrade ili dijela zgrade kao samostalne upotrebne cjeline;
  • ss)
    Toplotna pumpa je uređaj, postrojenje ili instalacija koja prenosi toplotu iz prirodnog okruženja kao što je zrak, voda ili tlo, u zgrade ili industrijske objekte mijenjanjem prirodnog toka toplote na takav način da toplota teče od niže prema višoj temperaturi. Kod reverzibilnih toplotnih pumpi toplota se može prenositi iz zgrade u prirodno okruženje;
  • tt)
    Toplotni most je manje područje u omotaču grijanog dijela zgrade kroz koje je toplotni tok povećan u odnosu na druge dijelove omotača zbog promjene materijala, debljine ili geometrije građevinskog dijela;
  • uu)
    Troškovno optimalni nivo je nivo energijskih karakteristika koji rezultira najmanjim troškom tokom procijenjenog ekonomskog vijeka trajanja, pri čemu se najmanji trošak određuje uzimajući u obzir troškove ulaganja povezanih sa energijom, troškove održavanja i operativne troškove (uključujući troškove i uštede energije, vrstu dotične zgrade, zaradu od proizvedene energije), gdje je primjenjivo, kao i troškove zbrinjavanja, gdje je primjenjivo. Procijenjeni ekonomski vijek trajanja određuje se na nivou FBiH. On se odnosi na preostali procijenjeni ekonomski vijek trajanja zgrade, ako se zahtjevi energijskih karakteristika određuju u odnosu na zgradu u cjelini, odnosno na procijenjeni ekonomski vijek trajanja građevinskog elementa, ako se zahtjevi energijskih karakteristika određuju u odnosu na građevinske elemente. Troškovno optimalni nivo se nalazi u rasponu nivoa energijskih karakteristika u kojem je analiza troškova i koristi tokom vijeka trajanja pozitivna.
  • vv)
    Udio površine transparentnih ploha u ukupnoj površini fasade, f (-), je količnik površine prozora, balkonskih vrata i transparentnih elemenata fasade i ukupne površine fasade. Kod grijanih potkrovlja površini transparentnih ploha dodaje se površina krovnih prozora, a ukupnoj površini fasade dodaje se pripadajuća površina kosog krova s krovnim prozorima;
  • ww)
    Ukupna korisna površina zgrade je ukupna neto podna površina zgrade odgovarajuće namjene i računa se prema tački 5.1.7. BAS ISO 9836;
  • xx)
    Unutrašnja projektovana temperatura grijanja, Θint,set,H (°C), je projektom predviđena temperatura unutrašnjeg zraka svih prostora grijanog dijela zgrade;
  • yy)
    Uredska, administrativna i druga poslovna zgrada slične namjene, je zgrada koja se upotrebljava u administrativne, upravne ili poslovne svrhe (npr. zgrada koju koristi tijelo javne vlasti za obavljanje svojih poslova i/ili pružanje javnih usluga), te zgrada ili dio zgrade koja nije stambena, u kojoj boravi više ljudi ili u kojoj se pruža usluga velikom broju ljudi (npr. banka, poštanski ured, sud i sl.) a za koju je Federalno ministarstvo prostornog uređenja izdalo urbanističku dozvolu, odobrenje za građenje i upotrebnu dozvolu.
  • zz)
    Vanjska projektna temperatura za mašinske projekte grijanja je temperatura vanjskog zraka Θminym (°C) prema meteorološkim podacima za najbližu klimatski mjerodavnu meteorološku stanicu.

aaa) Vanjska temperatura, Θe (°C), je temperatura vanjskog zraka prema meteorološkim podacima za najbližu meteorološku stanicu;

bbb) Višestambena zgrada (zgrada za kolektivno stanovanje) je stambena zgrada sa tri ili više stanova, stambeni blok, te stambena zgrada za stanovanje zajednica (npr. dom za starije i iznemogle osobe dječji, đački, studentski dom, sirotište, kasarne, zatvor, zgrada s apartmanima za povremeni boravak i sl.);

ccc) Zapremina grijanog dijela zgrade, Ve (m³), je bruto zapremina grijanog dijela zgrade kojem je površina omotača jednaka A;

ddd) Zapremina grijanog zraka, V (m³), je neto zapremina grijanog dijela zgrade u kojem se nalazi zrak;

eee) Zgrada u smislu ovog Pravilnika je građevina sa krovom i zidovima, trajno vezana za tlo, u kojoj se energija koristi za stvaranje određenih klimatskih uslova i namjenjena je boravku ljudi, odnosno smještaju životinja, biljaka i stvari a za koju je urbanističku suglasnost odobrenje za građenje i upotrebnu dozvolu izdalo Federalno ministarstvo prostornog uređenja. Zgradom se ne smatra građevina unutar sistema infrastrukturne građevine;

fff) Zgrada namijenjena obrazovanju je zgrada za jaslice, vrtiće, školu (predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje), zgrada namjenjena za više i visoko obrazovanje i istraživanje i sl.;

ggg) Zgrada namijenjena turizmu i ugostiteljstvu je zgrada turističkog i ugostiteljskog karaktera koja uključuje hotele, motele, gostionice, restorane, pansione, planinarske domove i sl.;

hhh) Zgrada namijenjena za sport i rekreaciju je zgrada rekreativnog karaktera namjenjena za sportove koji se održavaju u zatvorenom prostoru (igrališta za košarku, odbojku, tenis, dvorane za gimnastiku, klizanje, bazeni i sl.);

iii) Zgrada namijenjena za trgovinu i uslužne djelatnosti je zgrada za uslužne djelatnosti i trgovinu na veliko i malo kao što je trgovački centar, robna kuća, zgrada sa prodavnicama, samostalna prodavnica, butik i sl.;

jjj) Zgrada namijenjena zdravstvu i socijalnoj zaštiti je zgrada u kojoj se pruža medicinski i hirurški tretman, zgrada za njegu bolesnih i ozlijeđenih osoba, psihijatrijsko liječenje, liječenje bolesti ovisnosti, zgrada koja se upotrebljava za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju, socijalnu zaštitu, veterinarsko liječenje i sl;

kkk) Zgrade s jednostavnim tehničkim sistemom su stambene i nestambene zgrade ukupne (bruto) podne površine zgrade manje ili jednake (400 m2) i koje su:

  • 1)
    s pojedinačnim uređajima za pripremu potrošne tople vode i koje nisu opremljene sistemima grijanja, hlađenja, ventilacije i / ili;
  • 2)
    s lokalnim i/ili centralnim izvorima toplote za grijanje i pripremu potrošne tople vode, nazivne snage kotla do 30 kW bez posebnih sistema za povrat toplote i bez korištenja alternativnih sistema i/ili
  • 3)
    bez ili sa pojedinačnim rashladnim uređajima i/ili;
  • 4)
    s lokalnim sistemima ventilacije bez dodatne obrade zraka i bez povrata toplote i/ili;
  • 5)
    posebni dijelovi zgrade koji imaju zasebno mjerilo za grijanje, etažno plinsko grijanje, priključak na zajedničku kotlovnicu ili priključak na daljinsko grijanje.

lll) Zgrade sa složenim tehničkim sistemom su sve ostale stambene i nestambene zgrade koje nisu zgrade s jednostavnim tehničkim sistemom;

mmm) "Značajna obnova"u smislu ovog Pravilnika znači rekonstruiranje, renoviranje ili adaptiranje zgrade kada su ukupni troškovi, koji se odnose na omotač zgrade ili tehničke sustave zgrade, veći od 25% vrijednosti zgrade, ne računajući vrijednost zemljišta na kojem se zgrada nalazi, odnosno kada se obnavlja više od 25% površine omotača zgrade.

Član 5.Prilozi Pravilniku

Ovaj Pravilnik sadrži sljedeće priloge:

  • a)
    Prilog "A" u kojem su popisane bosanskohercegovačke norme i druge tehničke specifikacije za proračun i ispitivanja građevinskih dijelova zgrade i zgrade kao cjeline u pogledu minimalnih zahtjeva za energijskim karakteristikama zgrada koje treba ispuniti prilikom projektovanja novih i značajne obnove postojećih zgrada, na čiju primjenu upućuje ovaj Pravilnik;
  • b)
    Prilog "B" u kojem su popisane najveće dopuštene vrijednosti koeficijenata prolaza toplote, U [W/(m²·K)], građevinskih dijelova zgrade koje treba ispuniti pri projektovanju novih i projektovanju značajne obnove postojećih zgrada, utvrđene vrijednosti tehničkih karakteristika nekih građevinskih proizvoda s kojima se mogu provoditi dokazni proračuni propisani ovim Pravilnikom, te propisane najveće dopuštene vrijednosti godišnje potrebne toplotne energije za grijanje po jedinici korisne površine grijanog dijela zgrade Q"H,nd [kWh/(m2·a)], za nove zgrade grijane na temperaturu 18°C ili višu i za postojeće zgrade na kojima se provodi značajne obnova na način propisan članom 37. ovog Pravilnika;
  • c)
    Prilog "C" u kojem su propisani obrasci Iskaznice energijskih karakteristike za zgradu grijanu na temperaturu od 18°C ili višu i Iskaznice energijskih karakteristika za zgradu grijanu na temperaturu od 12°C do 18°C;
  • d)
    Prilog "D"u kojem je sadržan katalog s grafičkim prikazima dobro riješenih toplotnih mostova na zgradama;
  • e)
    Prilog "E" u kojem su sadržane meteorološke veličine za mjerodavne meteorološke stanice (u daljnjem tekstu: stanice) potrebne za proračun fizikalnih karakteristika zgrade u pogledu ispunjenja minimalnih zahtjeva za energijskim karakteristikama zgrada. Meteorološke podatke u kojima su sadržane meteorološke veličine za klimatski mjerodavne meteorološke stanice (u daljnjem tekstu: stanice), koje čine meteorološki parametri u tabelama po stanicama, objavljuje ministar na službenim internet stranicama Federalnog ministarstva prostornog uređenja (u daljnjem tekstu: Ministarstva).
  • f)
    Prilog "F" u kojem je definisan Algoritam kojim se jasno propisuje način izračunavanja i utvrđivanja energijskih karakteristika zgrada, propisan Uredbom o provođenju energijskih audita i izdavanju energijskog certifikata, prilog je i ovom Pravilniku.
  • g)
    Prilog "G" u kojem je propisan obrazac Elaborata energijskih karakteristika zgrade.

Član 6.Ispunjenje zahtjeva "energijska efikasnost"

(1) Ako je Elaborat energijskih karakteristika (u daljem tekstu Elaborat) nove zgrade odnosno značajne obnove postojeće zgrade u okviru tehničke dokumentacije koja je određena drugim propisima, izrađen u skladu sa ovim Pravilnikom ako je nova zgrada izgrađena i održavana odnosno ako je postojeća zgrada obnovljena i održavana u skladu s tim Elaboratom, smatra se da zgrada ispunjava bitan zahtjev "energijska efikasnost"u dijelu koji se odnosi na uštedu energije za grijanje i toplotnu zaštitu zgrade, te da ispunjava energijske karakteristike propisane ovim Pravilnikom.

(2) Upotrebni vijek zgrade u odnosu na osnovni zahtjev za građevinu, upravljanje energijom i očuvanje toplote je najmanje 50 godina ako zakonom kojim se uređuje građenje nije drukčije propisano.

Član 7.Uslovi za ispunjenje tehničkog zahtjeva

Tehnički zahtjevi za energijskim karakteristikama zgrada propisani su:

  • a)
    najvećom dopuštenom godišnjom potrebnom toplotnom energijom za grijanje po jedinici korisne grijane površine zgrade, Q "H,nd [kWh/(m2·god)],
  • b)
    najvećim dopuštenim koeficijentom transmisijske razmjene toplote po jedinici površine omotača grijanog dijela zgrade,
  • c)
    sprečavanjem pregrijavanja prostorija zgrade zbog djelovanja sunčevog zračenja tokom ljeta,
  • d)
    ograničenjima zrakopropusnosti omotača zgrade,
  • e)
    najvećim dopuštenim koeficijentima prolaza toplote pojedinih građevinskih dijelova omotača grijanog dijela zgrade i pojedinih građevinskih dijelova između grijanih dijelova zgrade različitih korisnika,
  • f)
    smanjenjem utjecaja toplotnih mostova omotača zgrade,
  • g)
    najvećom dopuštenom kondenzacijom vodene pare unutar građevinskog dijela zgrade,
  • h)
    sprečavanjem kondenzacije vodene pare na unutrašnjoj površini omotača zgrade.

Član 8.Oznaka za utvrđivanje minimalnih zahtjeva za energijskim karakteristikama zgrada

(1) Zahtjevi za energijskim karakteristikama zgrada utvrđuju se najvećom dopuštenom godišnjom potrebnom toplotnom energijom za grijanje po jedinici korisne grijane površine zgrade Q"H,nd [kWh/(m²·god)] na temelju troškovno-optimalnih nivoa. Način utvrđivanja i proračuna potrebne toplotne energije u cilju zadovoljenja minimalnih zahtjeva za energijske karakteristike zgrada, definisan je Algoritmom za proračun energijskih karakteristika zgrade iz Priloga "F"(u daljem tekstu: Algoritam), čije se proračunate vrijednosti isporučene i primarne energije unose u Iskaznicu energijskih karakteristika zgrade (u daljem tekstu Iskaznica), za zgradu grijanu na temperaturu 18°C ili višu, u ovisnosti o namjene zgrade.

(2) O rezultatima provedenih troškovno optimalnih nivoa, Federalno ministarstvo prostornog uređenja će svakih pet godina izvještavati, putem Troškovno optimalne analize stambenih i nestambenih zgrada u FBiH, provedene na osnovu utvrđenog metodološkog okvira iz Pravilnika o postupku za izračunavanje optimalnih troškova minimalnih zahtjeva za energijskim karakteristikama zgrada, koji se koristi za izračunavanje optimalnih troškova minimalnih zahtjeva za energijskim karakteristikama novih zgrada, postojećih zgrada koje podliježu značajnoj obnovi i dijelova zgrada.

II. TEHNIČKI ZAHTJEVI ZA ENERGIJSKIM KARAKTERISTIKAMA NOVIH ZGRADA

Član 9.Zahtjevi za stambene zgrade grijane i/ili hlađene na temperaturu 18°C ili višu

(1) Višestambena zgrada (zgrada za kolektivno stanovanje) mora biti projektovana i izgrađena na način da godišnja potrebna toplotna energija za grijanje po jedinici korisne grijane površine zgrade, Q"H,nd [kWh/(m²・god)], zavisno od faktora oblika zgrade, f0, nije veća od dopuštenih vrijednosti:

  • 1)
    za f0 ≤ 0,20 Q"H,nd = 46,56 kWh/(m²・god)
  • 2)
    za 0,20 < f0 < 1,05 Q"H,nd = (36,28 + 51,4・f0) kWh/(m²・god)
  • 3)
    za f0 ≥ 1,05 Q"H,nd = 90,26 kWh/(m²・god)

kada je srednja mjesečna temperatura vanjskog zraka najhladnijeg mjeseca na lokaciji zgrade ≤ 3°C.

(2) Višestambena zgrada (zgrada za kolektivno stanovanje) mora biti projektovana i izgrađena na način da godišnja potrebna toplotna energija za grijanje po jedinici korisne grijane površine zgrade, Q"H,nd (kWh/(m²・god)), zavisno od faktora oblika zgrade, f0, nije veća od dopuštenih vrijednosti:

  • 1)
    za f0 ≤ 0,20 Q"H,nd = 32,85 kWh/(m²・god)
  • 2)
    za 0,20 < f0 < 1,05 Q"H,nd = (27,17 + 28,41・f0) kWh/(m²・god)
  • 3)
    za f0 ≥ 1,05 Q"H,nd = 57,00 kWh/(m²・god)

kada je srednja mjesečna temperatura vanjskog zraka najhladnijeg mjeseca na lokaciji zgrade > 3°C.

(3) Porodična stambena zgrada (porodična kuća) mora biti projektovana i izgrađena na način da godišnja potrebna toplotna energija za grijanje po jedinici korisne grijane površine zgrade, Q"H,nd [kWh/(m²・god)] , zavisno od faktora oblika zgrade, f0, nije veća od dopuštenih vrijednosti:

  • 1)
    za f0 ≤ 0,20 Q"H,nd = 46,56 kWh/(m²・god)
  • 2)
    za 0,20 < f0 < 1,05 Q"H,nd = (36,28 + 51,41・f0) kWh/(m²・god)
  • 3)
    za f0 ≥ 1,05 Q"H,nd = 90,26 kWh/(m²・god)

kada je srednja mjesečna temperatura vanjskog zraka najhladnijeg mjeseca na lokaciji zgrade ≤ 3°C.

(4) Porodična stambena zgrada (porodična kuća)

mora biti projektovana i izgrađena na način da godišnja potrebna toplotna energija za grijanje po jedinici korisne grijane površine zgrade, Q"H,nd [kWh/(m²・god)] , zavisno od faktora oblika zgrade, f0, nije veća od dopuštenih vrijednosti:

  • 1)
    za f0 ≤ 0,20 Q"H,nd = 32,85 kWh/(m²・god)
  • 2)
    za 0,20 < f0 < 1,05 Q"H,nd = (27,17 + 28,41・f0) kWh/(m²・god)
  • 3)
    za f0 ≥ 1,05 Q"H,nd = 57,00 kWh/(m²・god)

kada je srednja mjesečna temperatura vanjskog zraka najhladnijeg mjeseca na lokaciji zgrade > 3°C.

(5) Sadržaj Elaborata energijskih karakteristika zgrada u dijelu koji se odnosi na definisanje Q"H,nd mora biti izrađen u skladu odredbama ovog člana ako je zahtjev za izdavanje odobrenja za građenje podnesen nakon usvajanja ovog Pravilnika, izuzev zgrada iz člana 3. ovog Pravilnika.

Član 10.Zahtjevi za nestambene zgrade grijane i/ili hlađene na temperaturu 18°C ili višu

(1) Uredska, administrativna i druga poslovna zgrada slične namjene za koju urbanističku suglasnost, odobrenje za građenje i upotrebnu dozvolu izdaje Federalno ministarstvo prostornog uređenja mora biti projektovana i izgrađena na način da godišnja potrebna toplotna energija za grijanje po jedinici korisne grijane površine zgrade, Q"H,nd [kWh/(m²・god)], zavisno od faktora oblika zgrade, f0, nije veća od dopuštenih vrijednosti:

  • 1)
    za f0 ≤ 0,20 Q"H,nd = 30,23 kWh/(m²・god)
  • 2)
    za 0,20 < f0 < 1,05 Q"H,nd = (19,95 + 51,41・f0) kWh/(m²・god)
  • 3)
    za f0 ≥ 1,05 Q"H,nd = 73,93 kWh/(m²・god)

kada je srednja mjesečna temperatura vanjskog zraka najhladnijeg mjeseca na lokaciji zgrade ≤ 3°C.

(2) Uredska, administrativna i druga poslovna zgrada slične namjene za koju urbanističku suglasnost, odobrenje za građenje i upotrebnu dozvolu izdaje Federalno ministarstvo prostornog uređenja mora biti projektovana i izgrađena na način da godišnja potrebna toplotna energija za grijanje po jedinici korisne grijane površine zgrade, Q"H,nd [kWh/(m²・god)], zavisno od faktora oblika zgrade, f0, nije veća od dopuštenih vrijednosti:

  • 1)
    za f0 ≤ 0,20 Q"H,nd = 18,48 kWh/(m²・god)
  • 2)
    za 0,20 < f0 < 1,05 Q"H,nd = (12,80 + 28,41・f0) kWh/(m²・god)
  • 3)
    za f0 ≥ 1,05 Q"H,nd = 42,63 kWh/(m²・god)

kada je srednja mjesečna temperatura vanjskog zraka najhladnijeg mjeseca na lokaciji zgrade > 3°C.

(3) Zgrada namijenjena obrazovanju mora biti projektovana i izgrađena na način da godišnja potrebna toplotna energija za grijanje po jedinici korisne grijane površine zgrade, Q"H,nd [kWh/(m²・god)], zavisno od faktora oblika zgrade, f0, nije veća od dopuštenih vrijednosti:

  • 1)
    za f0 ≤ 0,20 Q"H,nd = 21,89 kWh/(m²・god)
  • 2)
    za 0,20 < f0 < 1,05 Q"H,nd = (11,61+ 51,41・f0) kWh/(m²・god)
  • 3)
    za f0 ≥ 1,05 Q"H,nd = 65,59 kWh/(m²・god)

kada je srednja mjesečna temperatura vanjskog zraka najhladnijeg mjeseca na lokaciji zgrade ≤ 3°C.

(4) Zgrada namijenjena obrazovanju mora biti projektovana i izgrađena na način da godišnja potrebna toplotna energija za grijanje po jedinici korisne grijane površine zgrade, Q"H,nd [kWh/(m²・god)], zavisno od faktora oblika zgrade, f0, nije veća od dopuštenih vrijednosti:

  • 1)
    za f0 ≤ 0,20 Q"H,nd = 11,37 kWh/(m²・god)
  • 2)
    za 0,20 < f0 < 1,05 Q"H,nd = (5,69 + 28,41・f0) kWh/(m²・god)
  • 3)
    za f0 ≥ 1,05 Q"H,nd = 35,52 kWh/(m²・god)

kada je srednja mjesečna temperatura vanjskog zraka najhladnijeg mjeseca na lokaciji zgrade > 3°C.

(5) Zgrada namijenjena zdravstvu i socijalnoj zaštiti mora biti projektovana i izgrađena na način da godišnja potrebna toplotna energija za grijanje po jedinici korisne grijane površine zgrade, Q"H,nd [kWh/(m²・god)], zavisno od faktora oblika zgrade, f0, nije veća od dopuštenih vrijednosti:

  • 1)
    za f0 ≤ 0,20 Q"H,nd = 41,44 kWh/(m²・god)
  • 2)
    za 0,20 < f0 < 1,05 Q"H,nd = (31,15 + 51,41・f0) kWh/(m²・god)
  • 3)
    za f0 ≥ 1,05 Q"H,nd = 85,13 kWh/(m²・god)

kada je srednja mjesečna temperatura vanjskog zraka najhladnijeg mjeseca na lokaciji zgrade ≤ 3°C.

(6) Zgrada namijenjena zdravstvu i socijalnoj zaštiti mora biti projektovana i izgrađena na način da godišnja potrebna toplotna energija za grijanje po jedinici korisne grijane površine zgrade, Q"H,nd [kWh/(m²・god)], zavisno od faktora oblika zgrade, f0, nije veća od dopuštenih vrijednosti:

  • 1)
    za f0 ≤ 0,20 Q"H,nd = 22,89 kWh/(m²・god)
  • 2)
    za 0,20 < f0 < 1,05 Q"H,nd = (17,21 + 28,41・f0) kWh/(m²・god)
  • 3)
    za f0 ≥ 1,05 Q"H,nd = 47,04 kWh/(m²・god)

kada je srednja mjesečna temperatura vanjskog zraka najhladnijeg mjeseca na lokaciji zgrade > 3°C.

(7) Zgrada namijenjena turizmu i ugostiteljstvu mora biti projektovana i izgrađena na način da godišnja potrebna toplotna energija za grijanje po jedinici korisne grijane površine zgrade, Q"H,nd [kWh/(m²・god)], zavisno od faktora oblika zgrade, f0, nije veća od dopuštenih vrijednosti:

  • 1)
    za f0 ≤ 0,20 Q"H,nd = 48,15 kWh/(m²・god)
  • 2)
    za 0,20 < f0 < 1,05 Q"H,nd = (37,87 + 51,41・f0) kWh/(m²・god)
  • 3)
    za f0 ≥ 1,05 Q"H,nd = 91,85 kWh/(m²・god)

kada je srednja mjesečna temperatura vanjskog zraka najhladnijeg mjeseca na lokaciji zgrade ≤ 3°C.

(8) Zgrada namijenjena turizmu i ugostiteljstvu mora biti projektovana i izgrađena na način da godišnja potrebna toplotna energija za grijanje po jedinici korisne grijane površine zgrade, Q"H,nd [kWh/(m²・god)], zavisno od faktora oblika zgrade, f0, nije veća od dopuštenih vrijednosti:

  • 1)
    za f0 ≤ 0,20 Q"H,nd = 13,13 kWh/(m²・god)
  • 2)
    za 0,20 < f0 < 1,05 Q"H,nd = (7,45 + 28,41・f0) kWh/(m²・god)
  • 3)
    za f0 ≥ 1,05 Q"H,nd = 37,28 kWh/(m²・god)

kada je srednja mjesečna temperatura vanjskog zraka najhladnijeg mjeseca na lokaciji zgrade > 3°C.

(9) Zgrada namijenjena za sport i rekreaciju mora biti projektovana i izgrađena na način da godišnja potrebna toplotna energija za grijanje po jedinici korisne grijane površine zgrade, Q"H,nd [kWh/(m²・god)], zavisno od faktora oblika zgrade, f0, nije veća od dopuštenih vrijednosti:

  • 1)
    za f0 ≤ 0,20 Q"H,nd = 128,09 kWh/(m²・god)
  • 2)
    za 0,20 < f0 < 1,05 Q"H,nd = (117,81+ 51,41・f0) kWh/(m²・god)
  • 3)
    za f0 ≥ 1,05 Q"H,nd = 171,79 kWh/(m²・god)

kada je srednja mjesečna temperatura vanjskog zraka najhladnijeg mjeseca na lokaciji zgrade ≤ 3°C.

(10) Zgrada namijenjena za sport i rekreaciju mora biti projektovana i izgrađena na način da godišnja potrebna toplotna energija za grijanje po jedinici korisne grijane površine zgrade, Q"H,nd [kWh/(m²・god)], zavisno od faktora oblika zgrade, f0, nije veća od dopuštenih vrijednosti:

  • 1)
    za f0 ≤ 0,20 Q"H,nd = 42,98 kWh/(m²・god)
  • 2)
    za 0,20 < f0 < 1,05 Q"H,nd = (37,30 + 28,41・f0) kWh/(m²・god)
  • 3)
    za f0 ≥ 1,05 Q"H,nd = 67,13 kWh/(m²・god)

kada je srednja mjesečna temperatura vanjskog zraka najhladnijeg mjeseca na lokaciji zgrade > 3°C.

(11) Zgrada namijenjena za trgovinu i uslužne djelatnosti mora biti projektovana i izgrađena na način da godišnja potrebna toplotna energija za grijanje po jedinici korisne grijane površine zgrade, Q"H,nd [kWh/(m²・god)], zavisno od faktora oblika zgrade, f0, nije veća od dopuštenih vrijednosti:

  • 1)
    za f0 ≤ 0,20 Q"H,nd = 65,76 kWh/(m²・god)
  • 2)
    za 0,20 < f0 < 1,05 Q"H,nd = (55,48 + 51,41・f0) kWh/(m²・god)
  • 3)
    za f0 ≥ 1,05 Q"H,nd = 109,46 kWh/(m²・god)

kada je srednja mjesečna temperatura vanjskog zraka najhladnijeg mjeseca na lokaciji zgrade ≤ 3°C.

(12) Zgrada namijenjena za trgovinu i uslužne djelatnosti mora biti projektovana i izgrađena na način da godišnja potrebna toplotna energija za grijanje po jedinici korisne grijane površine zgrade, Q"H,nd [kWh/(m²・god)], zavisno od faktora oblika zgrade, f0, nije veća od dopuštenih vrijednosti:

  • 1)
    za f0 ≤ 0,20 Q"H,nd = 15,89 kWh/(m²・god)
  • 2)
    za 0,20 < f0 < 1,05 Q"H,nd = (10,21 + 28,41・f0) kWh/(m²・god)
  • 3)
    za f0 ≥ 1,05 Q"H,nd = 40,04 kWh/(m²・god)

kada je srednja mjesečna temperatura vanjskog zraka najhladnijeg mjeseca na lokaciji zgrade > 3°C.

(13) Ostale nestambene zgrade koje se griju na temperaturu +18°C ili višu koje troše energiju moraju biti projektovane i izgrađene na način da godišnja potrebna toplotna energija za grijanje po jedinici korisne grijane površine zgrade, Q"H,nd [kWh/(m²・god)], zavisno od faktora oblika zgrade, f0, nije veća od dopuštenih vrijednosti:

  • 1)
    za f0 ≤ 0,20 Q"H,nd = 46,56 kWh/(m²・god)
  • 2)
    za 0,20 < f0 < 1,05 Q"H,nd = (36,28 + 51,41・f0) kWh/(m²・god)
  • 3)
    za f0 ≥ 1,05 Q"H,nd = 90,26 kWh/(m²・god)

kada je srednja mjesečna temperatura vanjskog zraka najhladnijeg mjeseca na lokaciji zgrade ≤ 3°C.

(14) Ostale nestambene zgrade koje se griju na temperaturu +18°C ili višu koje troše energiju moraju biti projektovane i izgrađene na način da godišnja potrebna toplotna energija za grijanje po jedinici korisne grijane površine zgrade, Q"H,nd [kWh/(m²・god)], zavisno od faktora oblika zgrade, f0, nije veća od dopuštenih vrijednosti:

  • 1)
    za f0 ≤ 0,20 Q"H,nd = 32,85 kWh/(m²・god)
  • 2)
    za 0,20 < f0 < 1,05 Q"H,nd = (27,17 + 28,41・f0) kWh/(m²・god)
  • 3)
    za f0 ≥ 1,05 Q"H,nd = 57,00 kWh/(m²・god)

kada je srednja mjesečna temperatura vanjskog zraka najhladnijeg mjeseca na lokaciji zgrade > 3°C.

(15) Sadržaj Elaborata energijskih karakteristika zgrada u dijelu koji se odnosi na definisanje Q"H,nd mora biti izrađen u skladu sa odredbama ovog člana ako je zahtjev za izdavanje odobrenja za građenje podnesen nakon stupanja na snagu ovog Pravilnika.

Član 11.Izuzeće od ispunjenja tehničkih zahtjeva

Ograničenja godišnje potrebne toplotne energije za grijanje iz odredbi člana 9. i 10. ovoga Pravilnika ne primjenjuju se na:

  • a)
    zgradu koja najmanje 70% potrebne toplotne energije za grijanje podmiruje iz obnovljivih izvora energije,
  • b)
    zgradu kod koje se više od polovice toplotnih gubitaka nadoknađuje unutrašnjim izvorima toplote iz tehnološkog procesa.

Član 12.Elektrootporno grijanje

(1) Prilikom projektovanja i građenja novih te prilikom značajne obnove postojećih zgrada nije dopuštena upotreba sistema elektrootpornog grijanja.

(2) Izuzetno od stava (1) ovoga člana, elektrootporno grijanje može se koristiti kao pomoćni sistem u pojedinim dijelovima zgrade gdje je takvo tehničko rješenje optimalno. Pri tome, udio instalisane snage elektrootpornog grijanja u ukupnoj projektnoj ogrjevnoj snazi sistema grijanja zgrade ili samostalne upotrebne cjeline sa zasebnim sistemom grijanja, ne smije biti veći od 20%.

Član 13.Najveće dopuštene vrijednosti H’tr,adj za stambene zgrade

(1) Stambena zgrada mora biti projektovana i izgrađena na način da koeficijent transmisijske razmjene toplote po jedinici površine omotača grijanog dijela zgrade, H’tr,adj = Htr,adj /A (W/(m²·K)), zavisno od faktora oblika zgrade, f0, nije veći od vrijednosti utvrđene jednačinom:

  • a)
    H’tr,adj = 0,45 + 0,15/f0 kada srednja mjesečna temperatura vanjskog zraka najhladnijeg mjeseca na lokaciji zgrade je > 3°C, odnosno
  • b)
    H’tr,adj = 0,30 + 0,15/f0 kada srednja mjesečna temperatura vanjskog zraka najhladnijeg mjeseca na lokaciji zgrade je ≤ 3°C.

(2) Vrijednost H’tr,adj koja se prema jednačinama iz stava (1) ovoga člana dobije za f0 = 0,20 m-1 primjenjuje se i za f0 < 0,20 m-1.

(3) Vrijednost H’tr,adj koja se prema jednačinama iz stava (1) ovog čana dobije za f0 = 1,05 m-1 primjenjuje se i za f0 > 1,05 m-1.

(4) Odredbe stava (1) - (3) ovoga člana primjenjuju se i na nestambene zgrade kod kojih je udio površine transparentnih ploha u ukupnoj površini fasade (pročelje) f ≤ 30%.

(5) Srednja mjesečna temperatura vanjskog zraka iz stava (1) ovoga člana očitava se za najbližu stanicu iz podataka sadržanih u Prilogu "E"ovog Pravilnika.

Član 14.Najveće dopuštene vrijednosti H’tr,adj za nestambene zgrade

(1) Nestambena zgrada kod koje je udio površine transparentnih ploha u ukupnoj površini fasade f > 30%, mora biti projektovana i izgrađena na način da koeficijent transmisijske razmjene toplote po jedinici površine omotača grijanog dijela zgrade, H’tr,adj =Htr,adj /A (W/(m²·K)), zavisno od faktora oblika zgrade, f0, nije veći od vrijednosti utvrđene jednačinom:

  • a)
    H’tr,adj = 0,45 + 0,24/f0 kada srednja mjesečna temperatura vanjskog zraka najhladnijeg mjeseca na lokaciji zgrade je > 3°C, odnosno
  • b)
    H’tr,adj = 0,35 + 0,24/f0 kada srednja mjesečna temperatura vanjskog zraka najhladnijeg mjeseca na lokaciji zgrade je ≤ 3°C.

(2) Vrijednost H’tr,adj koja se prema jednačinama iz stava (1) ovoga člana dobije za f0 = 0,20 m-1 primjenjuje se i za f0 < 0,20 m-1.

(3) Vrijednost H’tr,adj koja se prema jednačinama iz stava (1) ovoga člana dobije za f0 = 1,05 m-1 primjenjuje se i za f0 > 1,05 m-1.

(4) Srednja mjesečna temperatura vanjskog zraka iz stava (1) ovoga člana očitava se za najbližu stanicu iz podataka sadržanih u Prilogu "E"ovog Pravilnika.

Član 15.Način proračuna potrebne toplotne energije za grijanje i potrebne energije za hlađenje

(1) Godišnja potrebna toplotna energija za grijanje zgrade, QH,nd (kWh/god), proračunava se u skladu sa normom BAS EN ISO 13790, metoda proračuna po mjesecima, uz sljedeće uslove:

  • a)
    za proračun potrebne toplotne energije za grijanje zgrade, QH,nd (kWh/god), za zgradu s uvedenim sistemom za klimatizaciju za unutrašnju temperaturu grijanja, Θint,set,H, primjenjuje se Elaboratom predviđena vrijednost;
  • b)
    za proračun potrebne toplotne energije za grijanje zgrade, QH,nd (kWh/god), za zgradu koja nema uveden sistem za klimatizaciju, primjenjuje se unutrašnja projektna temperatura grijanja, Θint,set,H, u skladu sa Algoritmom;
  • c)
    za proračun potrebne toplotne energije za grijanje zgrade, QH,nd (kWh/god), za zgradu koja nema uveden sistem za klimatizaciju, a koja nije navedena u Algoritmu primjenjuje se Elaboratom predviđena vrijednost;
  • d)
    svi prekidi grijanja (dnevni i satni), proračunavaju se u skladu o Algoritmom;
  • e)
    kod stambenih i nestambenih zgrada proračuni za sisteme s nekontinuiranim radom mogu se primijeniti samo u slučaju postojanja elemenata automatske regulacije rada sistem grijanja kojim je omogućen automatski prekid rada tokom noći;
  • f)
    unutrašnji dobici toplote, Qint, mogu se pojednostavljeno računati koristeći vrijednosti specifičnih unutrašnjih dobitaka po m2 korisne grijane površine, qspec (W/m2), u iznosu od 6 W/m2 korisne grijane površine za nestambene zgrade i u iznosu od 5 W/m2 korisne grijane površine za stambene i ostale zgrade, što se odnosi na priliv toplote od osoba, rasvjete, kućanskih i uredskih uređaja;
  • g)
    ostali unutrašnji prilivi toplote od opreme, procesa, odnosno uređaja, trebaju se dodatno uključiti u proračun;
  • h)
    kod proračuna solarnih dobitaka toplote, Qsol ne uzimaju se u obzir netransparentne plohe vanjskih građevinskih dijelova koje su izložene sunčevom zračenju, a kod transparentnih ploha potrebno je uzeti u obzir zasjenjenost od pomičnog i nepomičnog zasjenjenja kako je navedeno u Algoritmu;
  • i)
    za efektivni toplotni kapacitet, Cm (kJ/K), grijanog dijela zgrade, koji se koristi kod utvrđivanja stepena iskorištenja dobitaka toplote, dozvoljeno je koristiti približne vrijednosti dobivene pomoću izraza:
    • 1)
      Cm = 80·Af (kJ/K) za slučaj vrlo laganih pregrada zgrade, površinske mase m' ≤ 100 (kg/m2),
    • 2)
      Cm = 110·Af (kJ/K) za slučaj laganih pregrada zgrade, površinske mase 100 < m' ≤ 250 (kg/m2),
    • 3)
      Cm = 165·Af (kJ/K) za slučaj srednje teških pregrada zgrade, površinske mase 250 < m' ≤ 400 (kg/m2),
    • 4)
      Cm = 260·Af (kJ/K) za slučaj teških pregrada zgrade, površinske mase 400 < m' ≤ 550 (kg/m2),
    • 5)
      Cm = 370·Af (kJ/K) za slučaj pregrada zgrade masivne gradnje, površinske mase m' > 550 (kg/m2),
      • -
        gdje je Af površina kondicionirane toplotne zone zgrade, proračunata s vanjskim dimenzijama.
      • -
        primjenu ovih približnih izraza treba navesti u Elaboratu energijske efikasnosti zgrade;
  • j)
    kod proračuna gubitaka toplote prostor zatvorene zajedničke garaže s kojim graniči grijana prostorija zgrade posmatra se kao vanjski prostor.

(2) Godišnja potrebna toplotna energija za hlađenje zgrade, QC,nd (kWh/god), proračunava se u skladu sa normom BAS EN ISO 13790, metoda proračuna po satima.

  • a)
    za sistem hlađenja za nestambenu zgradu koja nema uveden sistem za klimatizaciju, primjenjuje se unutrašnja projektna temperatura hlađenja, Θint,set,C, u skladu sa Algoritmom, Tabela 7.1. Ulazni podaci/unutrašnja projektna temperatura;
  • b)
    svi prekidi hlađenja (dnevni), proračunavaju se u skladu sa Algoritmom.

(3) Godišnja potrebna toplotna energija za rasvjetu, EL (kWh/god), proračunava se u skladu sa normom BAS EN 15193, na temelju instalisane snage rasvjete i korištenja na godišnjem nivou, a prema vrsti zgrada, prisutnosti i načinu upravljanja rasvjetom.

Član 16.Najveći dopušteni stepen propuštanja sunčevog zračenja

(1) Pregrijavanje prostorija zgrade zbog djelovanja sunčevog zračenja tokom ljeta potrebno je spriječiti odgovarajućim tehničkim rješenjima.

(2) Kada je tehničko rješenje iz stava (1) ovoga člana uređaj za zaštitu od sunčevog zračenja transparentnih ploha u omotaču zgrade, tada za prostoriju s najvećim udjelom transparentnih ploha u površini fasade, odnosno krova koji pripadaju toj prostoriji, proizvod stepena propuštanja ukupne energije kroz transparentne površine, uključivši predviđene uređaje za zaštitu od sunčevog zračenja, gtot, i udijela površine transparentnih ploha u površini fasade, odnosno krova posmatrane prostorije, f, treba ispuniti zahtjev:

  • a)
    gtot·f < 0,20 kada je srednja mjesečna temperatura vanjskog zraka najtoplijeg mjeseca na lokaciji zgrade ≥ 19,5°C, odnosno
  • b)
    gtot·f < 0,25 kada je srednja mjesečna temperatura vanjskog zraka najtoplijeg mjeseca na lokaciji zgrade < 19,5°C.

(3) Za sve transparentne elemente iz stava (2) ovoga člana čija površina po pripadajućoj prostoriji iznosi više od 2 m2, stepen propuštanja ukupne energije, uključujući predviđene uređaje za zaštitu od sunčevog zračenja, gtot, treba ispuniti zahtjev:

gtot < 0,40

(4) Provjera ispunjavanja zahtjeva iz stava (2) i (3) ovog člana provodi se za svaku Elaboratom predviđenu različitu vrstu uređaja za zaštitu od sunčevog zračenja.

(5) Vrijednosti proizvoda gtot·f iz stava (2) ovoga člana i vrijednosti gtot iz stava (3) ovoga člana odnose se na slučaj kada je pokretni uređaj za zaštitu od sunčevog zračenja u zatvorenom položaju.

(6) Stepen propuštanja ukupne toplotne energije kroz transparentnu plohu uključivši i predviđeni jedan uređaj iz stava (2) ovoga člana određuje se prema izrazu:

gtot = Fw× g⊥ × Ff × FC

(7) Izraz iz stava (6) ovoga člana podrazumijeva:

  • a)
    Fw = 0,9 - faktor umanjenja zbog neokomitog (kosog) upada sunčevog zračenja,
  • b)
    g⊥ - stepen propuštanja ukupne sunčeve energije kroz transparentnu plohu kod okomitog upada zračenja,
  • c)
    Ff - faktor umanjenja zbog učešća okvira u transparentnom građevinskom dijelu, izražen kao količnik između površine transparentnog dijela i ukupne površine građevinskog dijela (transparentni dio + okvir),
  • d)
    FC - faktor umanjenja uređaja iz stava (2) ovoga člana.

(8) Vrijednosti veličina g⊥ i FC iz stava (7) ovoga člana koriste se iz proizvođačkih specifikacija, a u slučaju nepostojanja proizvođačkih specifikacija za postojeće zgrade, koriste se vrijednosti date u Prilogu "B"ovoga Pravilnika i to: za g⊥ utvrđenim u tebeli 2., a za FC utvrđenim u tabeli 3. istog Priloga.

(9) Srednja mjesečna temperatura vanjskog zraka iz stava (2) ovoga člana očitava se za najbližu stanicu iz podataka sadržanih u Prilogu "E"ovog Pravilnika.

(10) Ako se zaštita od pregrijavanja prostorija zgrade koja nastaje zbog djelovanja sunčevog zračenja tokom ljeta rješava tehničkim rješenjem različitim od rješenja iz stavova (2) i (3) ovoga člana, tada primjena takvog drugog rješenja ne smije dati nepovoljniji rezultat zaštite od zahtjeva iz istog stava.

Član 17.Sjeverna orjentacija transparentnih ploha

Za transparentne plohe orjentisane prema sjeveru ili one koje su cijeli dan u sjeni, najveće dopuštene vrijednosti proizvoda gtot·f iz člana 16. stava (2) i (3) ovoga Pravilnika smiju se povećati za 0,25. Sjevernom orijentacijom podrazumijeva se područje ugla između pravca sjevera i pravca okomitog na površinu fasade, koji odstupa od pravca sjevera na nekoj od dvije strane do 22,5°.

Član 18.Zahtjevi Pravilnika za tehničke sisteme za grijanje

(1) Projektovani i izvedeni sistem grijanja zgrade mora toplotne gubitke predvidjeti najmanje na nivou unutrašnje toplotne ugodnosti koja je određena ovim propisom ili je navedena u projektnom zadatku, ako je strožija od propisane.

(2) U cilju ispunjavanja minimalnih zahtjeva za energijske karakteristike zgrada u dijelu zahtjeva termotehničkog sistema u zgradi, sistem grijanja se mora projektovati i izvesti tako da uključuje energijski efikasno postrojenje za proizvodnju toplotne energije, toplotno izolovani cjevovod, nisku projektnu temperaturu ogrjevnog medija i uravnoteženu regulaciju unutrašnje temperature u zgradi ili grijanom dijelu zgrade, sve u skladu dostignutim stepenom razvoja tehnike i tehnologije u vrijeme izrade projekta.

Član 19.Temperaturna ograničenja pregrijavanja građevinskih elemenata od sunca

(1) Projektovanjem i ugradnjom građevinskih elemenata i ostalih građevinskih dijelova zgrade (strehe, istaci, brisoleji i sl.) treba osigurati, da se u trenutku sunčevog zračenja i visokih vanjskih temperatura zraka, prostori u zgradi zbog sunčevog zračenja ne pregriju na temperaturu višu od 4°C iznad unutrašnje projektne temperature utvrđene ovim Pravilnikom.